16.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 336/1

16.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 336/1

16.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 336/2

(1)

Uredbom Vijeća (EU) 2017/127 (2) utvrđuju se kvote za 2017.

(2)

Prema informacijama koje je primila Komisija, ulovom stoka iz Priloga ovoj Uredbi koji su ostvarila plovila koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici iscrpljena je kvota dodijeljena za 2017.

(3)

Stoga je potrebno zabraniti ribolovne aktivnosti za taj stok,

16.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 336/4

(1)

Uredbom Vijeća (EU) 2017/127 (2) utvrđuju se kvote za 2017.

(2)

Prema informacijama koje je primila Komisija, ulovom stoka iz Priloga ovoj Uredbi koji su ostvarila plovila koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici iscrpljena je kvota dodijeljena za 2017.

(3)

Stoga je potrebno zabraniti ribolovne aktivnosti za taj stok,

16.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 336/6

(1)

Uredbom Vijeća (EU) 2017/127 (2) utvrđuju se kvote za 2017.

(2)

Prema informacijama koje je primila Komisija, ulovom stoka iz Priloga ovoj Uredbi koji su ostvarila plovila koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici iscrpljena je kvota dodijeljena za 2017.

(3)

Stoga je potrebno zabraniti ribolovne aktivnosti za taj stok,

16.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 336/8

(1)

Uredbom Vijeća (EU) 2016/2285 (2) utvrđuju se kvote za 2017.

(2)

Prema informacijama koje je primila Komisija, ulovom stoka iz Priloga ovoj Uredbi koji su ostvarila plovila koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici iscrpljena je kvota dodijeljena za 2017.

(3)

Stoga je potrebno zabraniti ribolovne aktivnosti za taj stok,

16.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 336/10

(1)

Uredbom Vijeća (EU) 2016/2285 (2) utvrđuju se kvote za 2017.

(2)

Prema informacijama koje je primila Komisija, ulovom stoka iz Priloga ovoj Uredbi koji su ostvarila plovila koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici iscrpljena je kvota dodijeljena za 2017.

(3)

Stoga je potrebno zabraniti ribolovne aktivnosti za taj stok,

16.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 336/12

(1)

Uredbom Vijeća (EU) 2016/2285 (2) utvrđuju se kvote za 2017.

(2)

Prema informacijama koje je primila Komisija, ulovom stoka iz Priloga ovoj Uredbi koji su ostvarila plovila koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici iscrpljena je kvota dodijeljena za 2017.

(3)

Stoga je potrebno zabraniti ribolovne aktivnosti za taj stok,

16.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 336/14

(1)

Uredbom Vijeća (EU) 2017/127 (2) utvrđuju se kvote za 2017.

(2)

Prema informacijama koje je primila Komisija, ulovom stoka iz Priloga ovoj Uredbi koji su ostvarila plovila koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici iscrpljena je kvota dodijeljena za 2017.

(3)

Stoga je potrebno zabraniti ribolovne aktivnosti za taj stok,

16.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 336/16

(1)

Uredbom Vijeća (EU) 2017/127 (2) utvrđuju se kvote za 2017.

(2)

Prema informacijama koje je primila Komisija, ulovom stoka iz Priloga ovoj Uredbi koji su ostvarila plovila koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici iscrpljena je kvota dodijeljena za 2017.

(3)

Stoga je potrebno zabraniti ribolovne aktivnosti za taj stok,

16.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 336/18

(1)

Uredbom Vijeća (EU) 2017/127 (2) utvrđuju se kvote za 2017.

(2)

Prema informacijama koje je primila Komisija, ulovom stoka iz Priloga ovoj Uredbi koji su ostvarila plovila koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici iscrpljena je kvota dodijeljena za 2017.

(3)

Stoga je potrebno zabraniti ribolovne aktivnosti za taj stok,

16.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 336/20

(1)

Uredbom Vijeća (EU) 2017/127 (2) utvrđuju se kvote za 2017.

(2)

Prema informacijama koje je primila Komisija, ulovom stoka iz Priloga ovoj Uredbi koji su ostvarila plovila koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici iscrpljena je kvota dodijeljena za 2017.

(3)

Stoga je potrebno zabraniti ribolovne aktivnosti za taj stok,

16.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 336/22

(1)

Kako bi se definirale količine obranog mlijeka u prahu obuhvaćene natječajnim postupkom koji je otvoren Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/2080 (3), u članku 1. te uredbe utvrđen je vremenski rok do kojega se obrano mlijeko u prahu mora javno uskladištiti.

(2)

S obzirom na sadašnju situaciju na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda u smislu oporavka cijena i visoke razine interventnih zaliha, potrebno je promijeniti datum uskladištenja kako bi se na raspolaganje za prodaju stavila dodatna količina obranog mlijeka u prahu.

(3)

Provedbenu uredbu (EU) 2016/2080 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(4)

Kako bi se omogućilo da obrano mlijeko u prahu bude bez odlaganja raspoloživo za prodaju, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu dan nakon objave u Službenom listu Europske unije,

(5)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

16.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 336/24

(1)

Vijeće je odlukom donesenom 12. srpnja 2016., na temelju članka 126. stavka 8. Ugovora, utvrdilo da Portugal nije poduzeo učinkovite mjere za ispravljanje prekomjernog deficita kao odgovor na preporuku Vijeća od 21. lipnja 2013. na temelju članka 126. stavka 7. Ugovora.

(2)

Na temelju odluke Vijeća od 12. srpnja 2016., kojom je utvrđeno da Portugal nije poduzeo učinkovite mjere za ispravljanje prekomjernog deficita, Komisija bi Vijeću trebala preporučiti izricanje novčane kazne.

(3)

Novčana kazna koju bi trebalo izreći Portugalu u načelu bi trebala iznositi 0,2 % njegova BDP-a u prethodnoj godini, no njezin se iznos može smanjiti ili se ona može ukinuti zbog iznimnih ekonomskih prilika ili na temelju obrazloženog zahtjeva dotične države članice.

(4)

BDP Portugala u 2015. iznosio je 179,37 milijardi EUR te 0,2 % tog BDP-a odgovara iznosu od 358 738 200 EUR.

(5)

U skladu s člankom 2. točkom 3. Uredbe (EU) br. 1173/2011, „iznimne ekonomske prilike” znači prilike u kojima se višak državnog deficita iznad referentne vrijednosti smatra iznimnim u smislu članka 126. stavka 2. točke (a) druge alineje Ugovora i kako je to navedeno u Uredbi Vijeća (EZ) br. 1467/97 (2). U skladu s potonjom uredbom, takav višak izniman je ako proizlazi i. iz neuobičajenog događaja koji je izvan kontrole dotične države članice i ima značajan učinak na financijski položaj opće države ili ii. iz snažnoga gospodarskog pada, što znači negativna godišnja stopa rasta BDP-a ili kumulativni gubitak proizvodnje tijekom dugotrajnog razdoblja vrlo niskoga godišnjega rasta BDP-a u odnosu na njegov potencijalni rast.

(6)

Ocjenom primjene gore navedenih uvjeta na Portugal dolazi se do sljedećih zaključaka:

(7)

Stoga ne postoje iznimne ekonomske prilike koje bi opravdavale smanjenje iznosa novčane kazne.

(8)

Portugal je 18. srpnja 2016. Komisiji podnio obrazloženi zahtjev u kojem se od nje zahtijeva da Vijeću preporuči određivanje iznosa novčane kazne jednakog nuli. Portugal je u prilog svojem zahtjevu naveo sljedeće razloge:

Portugal podsjeća na znatan napor fiskalne konsolidacije i strukturne reforme koje su provedene tijekom nedavnog programa gospodarske prilagodbe. Potvrđuje i svoju snažnu predanost ispravljanju prekomjernog deficita u 2016., uključujući predanost donošenju mjera kada je to potrebno za ispravljanje proračunskih odstupanja, te provedbi fiskalne prilagodbe u 2017. u skladu s fiskalnom preporukom za pojedinu zemlju koju je Vijeće donijelo 12. srpnja 2016. Portugal smatra da bi primjena sankcija štetila ostvarenju proračunskih ciljeva kojima je cilj ispravljanje prekomjernog deficita ove godine. Ističe i preuzete obveze u području gospodarske politike, osobito u pogledu stabilizacije financijskog sustava i mjera predstavljenih u nacionalnom programu reformi 2016. Konačno, Portugal smatra da su bilo kakve sankcije neprimjerene u trenutačnom europskom i međunarodnom okruženju, posebno s obzirom na visoku razinu neizvjesnosti zbog rezultata referenduma u Ujedinjenoj Kraljevini o članstvu u Uniji.

(9)

Procjena gore navedenih argumenata dovodi do zaključaka u nastavku.

(10)

Iako Portugal nije poduzeo učinkovite mjere za rješavanje prekomjernog deficita u skladu s preporukom Vijeća od 21. lipnja 2013., ukupan opseg fiskalne prilagodbe u razdoblju 2010.–2014. doista je bio velik. Smanjenje ukupnog deficita, iskazano bez jednokratnih mjera, za više od 5 % BDP-a bilo je potaknuto poboljšanjem strukturnog salda za više od 6 %. Međutim, taj zamah je nakon zaključenja gospodarskog programa zaustavljen, kako je istaknuto u odluci Vijeća od 12. srpnja 2016. Fiskalna prilagodba popraćena je opsežnim skupom strukturnih reformi u okviru programa prilagodbe koji je uspješno dovršen u lipnju 2014., čime su postavljeni temelji zdravijem gospodarskom oporavku. Veliki izazovi i dalje su prisutni – još uvijek visoke razine privatnog i javnog duga opterećuju gospodarstvo, a još uvijek visoka nezaposlenost sprječava gospodarsku prilagodbu.

(11)

Obveze koje su portugalska tijela vlasti preuzela radi ispravljanja prekomjernog deficita u 2016. i poštovanja fiskalne preporuke za pojedinu zemlju u 2017. važan su pokazatelj da vlada namjerava poštovati Pakt o stabilnosti i rastu. Za 2016. vlada ponovno ističe svoju obvezu preuzetu na sastanku Euroskupine od 11. veljače 2016. da će, prema potrebi, donositi fiskalne mjere radi ispravljanja svih mogućih odstupanja od izvršavanja proračuna. Vlada se također obvezuje da će zadržati zamrzavanje određenih odobrenih sredstava u iznosu od 0,2 % BDP-a, kako je istaknuto u programu stabilnosti. U prilogu obrazloženom zahtjevu od 18. srpnja 2016. navode se dodatne informacije o načinu moguće upotrebe navedenih odobrenih sredstava, što obvezu da se ta sredstva neće potrošiti sve dok je zamrzavanje potrebno čini vjerodostojnijom. Prvo, u njemu se navodi da su odobrena sredstva predviđena za javne institucije za koje se financiranje već povećalo u odnosu na 2015., stoga one u konačnici možda neće zahtijevati dodatno financiranje. Drugo, kako bi imale pristup tim odobrenim sredstvima, sve javne službe dužne su predočiti dozvole za trošenje sredstava, za koje je potrebno izričito odobrenje ministra financija. Konačno, uz ta odobrena sredstva već postoje odobrena proračunska sredstva i pričuve koje također podliježu odobrenju.

(12)

U pogledu trajnog ispravljanja prekomjernog deficita, a posebno proračuna za 2017., u obrazloženom zahtjevu od 18. srpnja 2016. uglavnom se upućuje na predstojeći nacrt proračunskog plana koji se treba podnijeti u listopadu 2016. te se njime preuzimaju obveze poštovanja fiskalne preporuke za pojedinu zemlju, kojom se zahtijeva strukturna prilagodba od najmanje 0,6 % BDP-a. Riječ je o napretku u odnosu na strukturnu prilagodbu od samo 0,35 % BDP-a iz programa stabilnosti za 2017., premda konkretne mjere prilagodbe tek treba definirati.

(13)

U pogledu navodno štetnog učinka sankcija na ispravljanje prekomjernog deficita u 2016., novčana kazna ograničena je člankom 6. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1173/2011 na 0,2 % BDP-a, što je iznos koji je dovoljno malen da bi bio spojiv s ispravljanjem prekomjernog deficita. Nadalje, eventualna novčana kazna ne bi imala utjecaja na promjene strukturnog salda.

(14)

Dobrodošla je predanost nastavku strukturnih reformi u ključnim područjima gospodarske politike i mjera za stabiliziranje bankarskog sustava jer se one navode i u relevantnim preporukama za pojedine zemlje upućenima Portugalu. U pogledu ostalih strukturnih reformi planiranih za 2016. i dalje, poput mjera za poboljšanje poslovnog okruženja ili za rješavanje potkapitaliziranosti poduzeća, navedene mjere ne razlikuju se bitno od onih koje već predstavljene u nacionalnom programu reformi 2016. Iako su te reforme u načelu zdrave, podložne su rizicima provedbe. Konačno, u prilogu obrazloženom zahtjevu od 18. srpnja 2016. izričito se upućuje na potrebu utvrđivanja programa za smanjenje loših kredita.

(15)

Kada je riječ o primjerenosti odluke u trenutačnom europskom i međunarodnom okruženju, Vijeće je u potpunosti svjesno povećanih neizvjesnosti u trenutačnom kontekstu, posebno s obzirom na rezultat referenduma u Ujedinjenoj Kraljevini o članstvu u Uniji.

(16)

Uzimajući u obzir obrazloženi zahtjev Portugala od 18. srpnja 2016. te gore navedene argumente, a posebno fiskalnu prilagodbu koja je provedena u okviru programa gospodarske prilagodbe popraćenog opsežnim skupom strukturnih reformi; preuzete obveze i. da će, prema potrebi, donijeti fiskalne mjere radi ispravljanja svih mogućih odstupanja od izvršavanja proračuna u 2016., ii. da će provesti dodatnu strukturnu prilagodbu od 0,25 % BDP-a u 2017. u odnosu na prilagodbu od 0,35 % BDP-a utvrđenu u programu stabilnosti iz travnja 2016. te iii. da će provesti strukturne reforme u ključnim područjima s obzirom na postojeće izazove, uključujući mjere za stabiliziranje bankarskog sustava, smatra se da razlozi koje je iznio Portugal opravdavaju ukidanje novčane kazne od 0,2 % BDP-a,

16.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 336/27

(1)

Vijeće je odlukom donesenom 12. srpnja 2016., na temelju članka 126. stavka 8. Ugovora, utvrdilo da Španjolska nije poduzela učinkovite mjere za ispravljanje prekomjernog deficita kao odgovor na preporuku Vijeća od 21. lipnja 2013. na temelju članka 126. stavka 7. Ugovora.

(2)

Na temelju odluke Vijeća od 12. srpnja 2016., kojom je utvrđeno da Španjolska nije poduzela učinkovite mjere za ispravljanje prekomjernog deficita, Komisija bi Vijeću trebala preporučiti izricanje novčane kazne.

(3)

Novčana kazna koju bi trebalo izreći Španjolskoj u načelu bi trebala iznositi 0,2 % njezina BDP-a u prethodnoj godini, no njezin se iznos može smanjiti ili se ona može ukinuti zbog iznimnih ekonomskih prilika ili na temelju obrazloženog zahtjeva dotične države članice.

(4)

BDP Španjolske u 2015. iznosio je 1 081,19 milijardi EUR te 0,2 % tog BDP-a odgovara iznosu od 2 162,38 milijuna EUR.

(5)

U skladu s člankom 2. točkom 3. Uredbe (EU) br. 1173/2011, „iznimne ekonomske prilike” znači prilike u kojima se višak državnog deficita iznad referentne vrijednosti smatra iznimnim u smislu članka 126. stavka 2. točke (a) druge alineje Ugovora i kako je to navedeno u Uredbi Vijeća (EZ) br. 1467/97 (2). U skladu s potonjom uredbom, takav višak izniman je ako proizlazi i. iz neuobičajenog događaja koji je izvan kontrole dotične države članice i ima značajan učinak na financijski položaj opće države ili ii. iz snažnoga gospodarskog pada, što znači negativna godišnja stopa rasta BDP-a ili kumulativni gubitak proizvodnje tijekom dugotrajnog razdoblja vrlo niskoga godišnjega rasta BDP-a u odnosu na njegov potencijalni rast.

(6)

Ocjenom primjene gore navedenih uvjeta na Španjolsku dolazi se do sljedećih zaključaka:

(7)

Stoga ne postoje iznimne ekonomske prilike koje bi opravdavale smanjenje iznosa novčane kazne.

(8)

Španjolska je 13. srpnja 2016. Komisiji podnijela obrazloženi zahtjev u kojem se od nje zahtijeva da Vijeću preporuči određivanje iznosa novčane kazne jednakog nuli. Španjolska je u prilog svojem zahtjevu navela sljedeće razloge:

Španjolska podsjeća na važne rezultate u provedbi dalekosežnog reformskog programa usprkos vrlo zahtjevnom gospodarskom kontekstu, koji je odlučno doprinio snažnom oporavku gospodarske aktivnosti i otvaranju radnih mjesta te ispravljanju akumuliranih neravnoteža. Naglašava i znatan fiskalni napor koji je proveden u razdoblju nakon krize te negativni učinak niske i čak negativne inflacije na proces fiskalne prilagodbe i gospodarstvo u cjelini. Navedeni su i metodološki problemi zato što tekućom metodologijom navodno nije moguće ocijeniti usklađenost s Paktom o stabilnosti i rastu kako bi se uzeli u obzir neočekivani učinci negativne inflacije ili precizno izmjerio potencijalni rast BDP-a u slučaju Španjolske. Konačno, Španjolska izvješćuje o poduzetim mjerama i preuzetim obvezama s ciljem smanjivanja javnog deficita u 2016. te potvrđuje svoju predanost ispravljanju prekomjernog deficita u 2017.

(9)

Procjena gore navedenih argumenata dovodi do zaključaka u nastavku.

(10)

Španjolsko se gospodarstvo posljednjih godina znatno promijenilo, zahvaljujući i reformama provedenima u zahtjevnom gospodarskom okruženju kojima su olakšane postojeće nefleksibilnosti tržišta rada i proizvoda. Uspješnim završetkom programa financijske pomoći s ciljem rekapitalizacije financijskih institucija u Španjolskoj početkom 2014. i temeljitim strukturnim reformama koje su provedene u isto vrijeme stvoreni su zdravi temelji za gospodarski oporavak. Španjolska je i po završetku programa nastavila provoditi strukturne reforme, među ostalim i reformu okvira stečajnog postupka, dovršetak restrukturiranja bankarskog sektora, reformu javne uprave i stvaranje neovisnog fiskalnog vijeća. Tim je reformama, uz pomoć monetarne politike i ojačanog okvira upravljanja europodručjem, ponovno otvoren put priljevu kapitala i boljim financijskim uvjetima. S pokretanjem rasta u drugoj polovini 2013. poboljšalo se unutarnje i vanjsko uravnoteženje, čemu je doprinio i rast konkurentnosti kao posljedica reformi. Oporavak prati intenzivno otvaranje novih radnih mjesta, čemu doprinosi nastavak ograničavanja plaća i učinak reformi tržišta rada. Bez obzira na napredak u pogledu uravnoteživanja gospodarstva, još su prisutni znatni izazovi jer i dalje visoka razina privatnog i javnog duga, koja se odražava u vrlo visokoj razini neto vanjskih obveza, izlaže Španjolsku rizicima koji proizlaze iz promjena raspoloženja tržišta, a vrlo visoka nezaposlenost i dalje sprječava gospodarsku prilagodbu.

(11)

Iako Španjolska nije poduzela učinkovite mjere za rješavanje prekomjernog deficita u skladu s preporukom Vijeća od 21. lipnja 2013., treba priznati da je Španjolska već uložila znatne fiskalne napore radi ispravljanja svojeg prekomjernog deficita u proračunu za 2012. te, u manjoj mjeri, u proračunu za 2013. Nakon tog znatnog fiskalnog strukturnog napora slijedila je iscrpljenost zbog konsolidacije istaknuta u odluci Vijeća od 12. srpnja 2016., a pojavila se nakon teških gospodarskih uvjeta koji su ugrozili socijalnu koheziju. Doista, Španjolska, usprkos snažnom oporavku gospodarstva od trećeg tromjesečja 2013., i dalje je trpjela nepovoljne gospodarske uvjete tijekom razdoblja obuhvaćenog posljednjom preporukom Vijeća. Proizvodni jaz dosegao je – 8.5 % potencijalnog BDP-a u 2013., ali je, bez obzira na nagli oporavak, u 2015. i dalje bio uglavnom negativan i iznosio je – 4.0 %. Stopa nezaposlenosti dosegla je najvišu vrijednost od 26,1 % u 2013., a socijalna isključenost i nejednakost pogoršale su se nakon krize te se ukupni udio ljudi koji su izloženi riziku od siromaštva i socijalne isključenosti popeo na 29,2 % u 2014., što je jedna od najviših stopa u Uniji.

(12)

U tom kontekstu, iako su neke od mjera poduzetih posljednjih godina imale izravan negativan učinak na javne financije, one mogu doprinijeti rastu i zaposlenosti srednjoročno i dugoročno, a time i održivosti javnih financija. Oslobođenja od plaćanja doprinosa za socijalnu sigurnost i rabati doprinijeli su stalnom deficitu proračuna opće države, ali je na taj način u određenoj mjeri zadržana socijalna kohezija usmjeravanjem na osobe s niskim primanjima, radnike slabijih kvalifikacija i nove ugovore o radu na neodređeno vrijeme. Porezne reforme donesene krajem 2014., premda nedovoljno financirane, usmjerene su stvaranju strukture poreza koja potiče rast te poboljšanju poreznog upravljanja i jednakosti.

(13)

Dobrodošla je činjenica što je španjolska vlada, u statusu tehničke vlade, na temelju Preporuke Komisije od 9. ožujka 2016. o mjerama koje Španjolska treba poduzeti kako bi osigurala pravodobno ispravljanje svojeg prekomjernog deficita u 2016. poduzela mjere za smanjenje deficita. Konkretno je vlada, kako bi u domaćem zakonodavstvu provela odredbe o primjeni fiskalne discipline na razini regionalnih vlada, 6. travnja od 12 regionalnih vlada zatražila da odobre smanjenja odobrenih proračunskih sredstava kako bi se osiguralo poštovanje njihovih ciljeva u pogledu deficita za 2016. Premda su smanjenja rashoda za 2016. koja su te vlade dosad donijele znatno ispod očekivanog iznosa navedenog u programu stabilnosti 2016., španjolska središnja vlada odobrila je smanjenje odobrenih proračunskih sredstava za oko 0,2 % BDP-a. Španjolska tehnička vlada najavila je 13. srpnja svoju predanost provedbi dodatnih dobrodošlih mjera za smanjenje deficita. S prihodovne strane predviđene su izmjene zakona o porezu na dobit poduzeća, koje se trebaju donijeti čim se uspostavi nova vlada, kako bi se nadoknadio gubitak prihoda od oko 0,5 % BDP-a koji se očekuje u 2016. nakon izmjena uredbe o plaćanju u obrocima (pagos fraccionados) poreza na dobit poduzeća, čime bi se osigurao prihod od poreza na dobit poduzeća na razini koja se očekuje u programu stabilnosti 2016. S rashodovne strane pomicanjem datuma zaključenja fiskalne godine za središnju vladu, donesenim 14. srpnja, može se pomoći ograničiti kretanje rashoda u drugoj polovini 2016. Te su mjere i dalje podložne znatnim rizicima provedbe, posebno u pogledu pravodobnog donošenja potrebnih izmjena zakona o porezu na dobit poduzeća u parlamentu, a nije poznato hoće li se njima uspjeti nadoknaditi očekivani manjak prihoda od poreza na dobit poduzeća. Vlada se obvezala i donijeti dodatne mjere protiv poreznih prijevara.

(14)

U obrazloženom zahtjevu Komisiji Španjolska je istaknula i negativni učinak niske i čak negativne inflacije na proces fiskalne prilagodbe i gospodarstvo u cjelini. Kako se navodi u Odluci Vijeća od 12. srpnja 2016., inflacija u Španjolskoj u razdoblju 2013.–2015. (kako je izmjerena deflatorom BDP-a) doista je bila znatno ispod vrijednosti u osnovnom makroekonomskom scenariju na kojem se ta preporuka temelji (u 2014. je čak bila i negativna, – 0,4 %). Međutim negativan učinak niske ili čak negativne inflacije na fiskalne rezultate Španjolske uglavnom je ublažen rastom realnog BDP-a koji je bio veći od očekivanog.

(15)

Španjolska navodi i metodološke probleme zato što tekućom metodologijom ocjenjivanja provedbe učinkovitih mjera navodno nije moguće uzeti u obzir neočekivane učinke negativne inflacije ili precizno izmjeriti potencijalni rast BDP-a u slučaju Španjolske. U pogledu moguće preniske procjene strukturnog napora Španjolske treba imati na umu da Komisija pri procjeni potencijalnog rasta primjenjuje zajednički dogovorenu metodologiju funkcije proizvodnje, koju je potvrdilo Vijeće. U pogledu učinka negativne inflacije Komisija u analizi potvrđuje da metodologija dogovorena za fiskalni nadzor – koja se temelji na ispravku iznosa ukupnog salda procjenama potencijalne proizvodnje – u slučaju šoka negativne inflacije može dovesti do preniske procjene strukturnog napora. Taj se pristup međutim nadopunjuje takozvanim mjerenjem fiskalnog napora odozdo prema gore, kojim se ocjenjuje jesu li ostvareni ciljevi u pogledu rashoda te jesu li provedene planirane diskrecijske mjere s prihodovne strane. Za razliku od promjene strukturnog salda, navedenim će se mjerenjem odozdo prema gore fiskalni napor nakon dezinflacijskog šoka vjerojatno previsoko procijeniti. U slučaju Španjolske primjenom metodologije odozdo prema gore pokazuje se da u razdoblju 2013.–2015. nije ostvaren nikakav kumulativni napor, u suprotnosti s preporučenim kumulativnim strukturnim naporom od 3,0 % BDP-a.

(16)

Uzimajući u obzir obrazloženi zahtjev Španjolske te prethodne argumente, a posebno duboke strukturne reforme koje je španjolska vlada provodila od 2012. i koje se i dalje provode, zahtjevno gospodarsko okruženje tijekom razdoblja obuhvaćenog preporukom Vijeća iz lipnja 2013., predanost smanjenju deficita koju je u obrazloženom zahtjevu navela španjolska tehnička vlada te konsolidacijske mjere koje su uvedene nakon Preporuke Komisije od 9. ožujka 2016. o mjerama koje Španjolska treba poduzeti kako bi osigurala pravodobno ispravljanje svojeg prekomjernog deficita, smatra se da je opravdano ukidanje novčane kazne od 0,2 % BDP-a,

16.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 336/31

(1)

Iskustvo stečeno primjenom Provedbene odluke Komisije (EU) 2015/789 (2), osobito nakon njezine posljednje izmjene Provedbenom odlukom (EU) 2016/764 (3), pokazalo je da je potrebno poduzeti nekoliko daljnjih mjera i da bi određene odredbe te Odluke trebalo prilagoditi kako bi se osigurao učinkovitiji pristup protiv daljnjeg unošenja štetnog organizma Xylella fastidiosa (Wells et al.) (dalje u tekstu: „navedeni organizam”) u Uniju i njegova širenja unutar Unije.

(2)

Bez obzira na potrebu provođenja nadzora na osnovi razine rizika procijenjenog na razini države članice, na temelju iskustva pokazalo se da bi nadzore trebalo provoditi temeljitije i usklađeno kako bi se osiguralo da sve države članice ostvare istu razinu mjera opreza protiv navedenog organizma. Stoga bi pri provedbi tih nadzora države članice trebale uzeti u obzir odgovarajuće tehničke smjernice koje je izdala Komisija.

(3)

Kako je navedeno u međunarodnim standardima, dokazano je da je utvrđivanje navedenog organizma najpouzdanije kada se temelji na barem dva testa, na osnovi različitih bioloških načela ili usmjeravanja na različite dijelove genoma. Popis tih testova trebao bi biti dostupan u bazi podataka Komisije koja bi trebala biti javna radi osiguravanja transparentnosti. Budući da je za utvrđivanje navedenog organizma izvan demarkiranih područja potrebna različita razina osjetljivosti testova, trebali bi postojati posebni testovi za demarkirana područja i za područja koja nisu demarkirana.

(4)

Države članice trebale bi radi transparentnosti na internetu objaviti svoje nacionalne krizne planove.

(5)

Znanstveni dokazi koje je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) navela u znanstvenom mišljenju iz siječnja 2015. (4) ukazuju na mogućnost genske rekombinacije između različitih podvrsta navedenog organizma iz drugih dijelova svijeta, što utječe na nove vrste bilja za koje dosada nikada nije bilo utvrđeno da su zaražene predmetnom podvrstom. Radi osiguravanja boljeg predostrožnog pristupa i s obzirom na to da je nedavno utvrđena prisutnost različitih podvrsta u Uniji, važno je pojasniti da bi se u slučaju da se na nekom području utvrdi prisutnost više od jedne podvrste navedenog organizma to područje trebalo demarkirati s obzirom na navedeni organizam i sve njegove moguće podvrste. Uz to, ako je utvrđivanje prisutnosti podvrste u tijeku, predmetna država članica trebala bi kao mjeru opreza demarkirati i to područje s obzirom na navedeni organizam i sve njegove moguće podvrste.

(6)

Na temelju iskustva pokazalo se da se pri provođenju nadzora unutar sigurnosnih područja prioritet za dodjelu resursa mora određivati na temelju razine fitosanitarnog rizika. Stoga bi na sigurnosnim područjima bilo razmjerno utvrditi da se određeni nadzor temelji na mreži podijeljenoj u kvadrate dimenzija 100 × 100 metara na području širine od najmanje jednog kilometra oko zaraženog područja te mreži podijeljenoj u kvadrate dimenzija 1 × 1 kilometar na ostatku sigurnosnog područja.

(7)

Na temelju dosadašnjeg iskustva i u skladu sa znanstvenim dokazima koje je navela EFSA, neodgodivim uklanjanjem svih biljaka domaćina, bez obzira na njihovo zdravstveno stanje, koje se nalaze u krugu od 100 metara oko zaraženih biljaka povećava se vjerojatnost uspješnog iskorjenjivanja navedenog organizma. U usporedbi s mjerama sprečavanja širenja kod kojih je uklanjanje biljaka ograničeno samo na one za koje je utvrđeno da su zaražene i samo ako se nalaze u određenim dijelovima demarkiranog područja, uklanjanje svih biljaka domaćina pruža višu razinu jamstva u odnosu na zaraze pri kojima se nisu pokazali simptomi, a time i stanja navedenog organizma na tom području. Stoga je razmjerno smanjiti širinu sigurnosnog područja oko zaraženog područja s 10 kilometara na 5 kilometara u svim slučajevima u kojima je demarkirano područje utvrđeno u svrhu iskorjenjivanja. Međutim, širina bi trebala ostati 10 kilometara ako su demarkirana područja utvrđena u svrhu sprečavanja širenja jer je potrebno donijeti bolji predostrožni pristup zbog šire prisutnosti navedenog organizma na tim demarkiranim područjima.

(8)

U određenim uvjetima koji bi jamčili da nije došlo do daljnjeg širenja navedenog organizma te ako se primjenjuje neodgodivo uklanjanje zaraženih biljaka i primjereno praćenje situacije, razmjerno je smanjiti sigurnosno područje i na 1 kilometar. Slično tome, razmjerno je dopustiti ukidanje demarkiranog područja 12 mjeseci nakon njegove početne uspostave ako je donesen sustav intenzivnog uzorkovanja kojim se osigurava da navedeni organizam nije prisutan na tom području.

(9)

Radi povećanja transparentnosti i javne informiranosti o mjerama koje se poduzimaju protiv navedenog organizma, države članice trebale bi objaviti i ažurirati popis demarkiranih područja na svom državnom području, a Komisija bi ponovno trebala objaviti i ažurirati svoj popis tih područja na osnovi informacija koje joj dostave države članice.

(10)

Na temelju iskustva pokazalo se da je razmjerno ne uspostavljati demarkirano područje ako se utvrdi prisutnost navedenog organizma na mjestu za koje je dokazano da postoji fizička zaštita od vektora tog štetnog organizma. Taj je pristup razmjeran zbog malog rizika od širenja navedenog organizma i veće mogućnosti neodgodivog uklanjanja tog štetnog organizma zbog kontroliranog okruženja u kojem se pojavio.

(11)

Države članice trebale bi imati mogućnost da pod odgovarajućim uvjetima odobre sadnju nekih ili svih biljaka domaćina unutar zaraženih područja na kojima se sprečava širenje izvan područja od 20 kilometara uz sigurnosno područje kako bi se osigurala veća fleksibilnost za određenu državu članicu. Pritom bi prednost trebale dati biljkama koje pripadaju sortama za koje je procijenjeno da su tolerantne ili otporne na navedeni organizam kako bi se smanjila razina bakterijskog inokuluma na tim područjima.

(12)

Kako bi se poštovalo tradiciju i povijest određene lokacije države članice trebale bi imati mogućnost da se biljke domaćini koje su službeno određene kao biljke od povijesne važnosti ne trebaju ukloniti ako nisu zaražene navedenim organizmom, čak i ako se nalaze u krugu od 100 metara od biljaka koje su ispitane i za koje je utvrđeno da su zaražene navedenim organizmom. Međutim, kako bi se spriječilo mogućnost njihove zaraze i širenje navedenog organizma, te bi biljke trebale podlijegati posebnim uvjetima.

(13)

Kako bi se osiguralo da se praćenje prisutnosti navedenog organizma na demarkiranim područjima obavlja u primjereno vrijeme i u svrhu pravne sigurnosti, trebalo bi utvrditi da se pri takvom praćenju i odgovarajućim inspekcijskim pregledima uzimaju u obzir odgovarajuće tehničke smjernice koje je izdala Komisija.

(14)

Radi pravne jasnoće i pravne sigurnosti primjereno je ograničiti zaražena područja na kojima se mogu primijeniti mjere sprečavanja širenja na područja navedena u Prilogu Provedbenoj odluci (EU) 2015/789.

(15)

Uzimajući u obzir događanja u pogledu navedenog organizma u Uniji i priznavanja područja za sprečavanje širenja i u drugim dijelovima Unije, uklanjanje biljaka trebalo bi primijeniti na cijelo područje za sprečavanje širenja na kojem je na temelju službenih nadzora utvrđena prisutnost navedenog organizma. Međutim, kako bi se zaštitila ostala područja Unije, te bi službene nadzore trebalo provesti barem u blizini mjesta proizvodnje koja su ovlaštena za premještanje navedenog bilja iz demarkiranih područja, u blizini mjesta s biljem s posebnom kulturnom, društvenom ili znanstvenom vrijednošću te na područjima unutar zaraženog područja udaljenima 20 kilometara od granice tog zaraženog područja. Međutim, taj se zahtjev ne bi trebao primjenjivati u slučaju otoka čija je cijela površina područje za sprečavanje širenja i koji se nalaze na udaljenosti većoj od 10 kilometara od najbližeg kopnenog područja Unije jer su ti otoci u svakom slučaju fizički izolirani.

(16)

Zbog niskog fitosanitarnog rizika, kako ga je procijenila EFSA u ožujku 2016. (5), primjereno je dopustiti premještanje navedenog bilja koje pripada sortama za koje je dokazano da nisu podložne jednoj podvrsti ili većem broju podvrsta navedenog organizma iz demarkiranih područja bez biljnih putovnica koje se pripremaju i izdaju u skladu s Direktivom Komisije 92/105/EEZ (6).

(17)

Na temelju sposobnosti širenja vektora insekata letenjem primjereno je i u većoj mjeri razmjerno odobriti premještanje navedenog bilja iz mjesta proizvodnje koja su okružena područjem širine 100 metara koje je podvrgnuto inspekcijskim pregledima dvaput godišnje i na kojem je sve bilje za koje je utvrđeno da pokazuje simptome ili da je zaraženo navedenim organizmom odmah uklonjeno. Radi dosljednosti slično bi pravilo trebalo primijeniti na mjesta proizvodnje u trećim zemljama za koja je poznato da je na njima prisutan navedeni organizam.

(18)

Na temelju iskustva pokazalo se da mjesta proizvodnje na kojima se biljke domaćini uzgajaju izvan demarkiranih područja podliježu godišnjim inspekcijskim pregledima, a ako se utvrde simptomi, i uzorkovanju i testiranju kako bi se osigurala viša razina uvjerenja o tome da navedeni organizam nije prisutan. Stoga, kako bi se osigurala usklađena razina zaštite u Uniji, trebalo bi donijeti odgovarajuće zahtjeve za ta mjesta.

(19)

Za vrste Coffea, Lavandula dentata L., Nerium oleander L., Olea europaea L., Polygala myrtifolia L. i Prunus dulcis (Mill.) D.A. Webb pokazalo se da su u više navrata bile zaražene navedenim organizmom i čine jednostavan način za širenje bolesti u Uniji. Iako su aktivnosti slijeđenja unatrag još uvijek u tijeku kako bi se potvrdio izvor zaraženog bilja koje je utvrđeno u Uniji na osnovi mjera opreza, navedeno bilje trebalo bi uzgajati samo na mjestima koja podliježu godišnjem službenom inspekcijskom pregledu, uzorkovanju i testiranju kako bi se potvrdilo da navedeni organizam nije prisutan. Zbog veće osjetljivosti tih biljaka na navedeni organizam prisutnost tog štetnog organizma trebalo bi utvrditi na temelju najmanje dvaju pozitivnih testova navedenih u odgovarajućoj bazi podataka Komisije, od kojih bi barem jedan trebao biti molekularni test.

(20)

Sličan zahtjev trebao bi se primjenjivati na treće zemlje za koje nije poznato da je u njima već prisutan navedeni organizam. Uz to, pri premještanju tih biljaka u Uniji specijalizirani subjekti trebali bi voditi evidenciju najmanje tri godine kako bi se osigurala sljedivost i prema potrebi naknadni službeni inspekcijski pregledi.

(21)

Provedbenom odlukom (EU) 2015/789 utvrđene su stroge odredbe za premještanje određenih biljnih vrsta („biljke domaćini”) u Uniji za koje je utvrđeno da su zaražene europskim izolatima navedenog organizma. Te biljke domaćini podložne su strogim uvjetima čak i ako se nikada ne uzgajaju na demarkiranom području.

(22)

Istovremeno je Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2017/167 (7) Belgiji, Češkoj, Francuskoj i Španjolskoj odobreno privremeno odobrenje za certificiranje predosnovnih matičnih biljaka i predosnovnog materijala određenih vrsta sadnica iz Priloga I. Direktivi Vijeća 2008/90/EZ (8) koji se proizvode na polju u uvjetima u kojima nije osigurana zaštita od kukaca. Za nekoliko od tih vrsta, točnije za vrste Juglans regia L., Olea europaea L., Prunus amygdalus Batsch, P. amygdalus × P. persica, P. armeniaca L., P. avium (L.) L., P. cerasus L., P. domestica L., P. domestica × P. salicina, P. dulcis (Mill.) D.A. Webb, P. persica (L.) Batsch i P. salicina Lindley, poznato je da su osjetljive na europske i izvaneuropske izolate navedenog organizma te su uključene na popis iz Priloga I. Provedbenoj odluci (EU) 2015/789 kao „navedeno bilje”.

(23)

S obzirom na novonastalu prijetnju koju navedeni organizam predstavlja za područje Unije, odobrenje za certificiranje tih predosnovnih matičnih biljaka i predosnovnog materijala koji odstupaju od uvjeta osiguranja zaštite od kukaca trebalo bi dopuniti drugim fitosanitarnim jamstvima čak i ako se biljke ne nalaze na području koje je demarkirano u skladu s Provedbenom odlukom (EU) 2015/789.

(24)

Stoga bi predosnovne matične biljke i predosnovni materijal koji podliježu Provedbenoj odluci (EU) 2017/167 na području Unije trebalo premještati samo ako imaju biljnu putovnicu. Svrha toga jest jamstvo da na tim predosnovnim matičnim biljkama i tom predosnovnom materijalu te svom proizvedenom reprodukcijskom sadnom materijalu i sadnicama nema navedenog organizma. Nadalje, predmetne predosnovne matične biljke i predosnovni materijal trebalo bi podvrgnuti vizualnom pregledu, uzorkovanju i molekularnom testiranju kako bi se osiguralo da navedeni organizam nije prisutan, uz istovremeno očuvanje zdravstvenog stanja tih biljaka i tog materijala tijekom procesa razmnožavanja.

(25)

Naposljetku, sve biljne vrste koje je Komisija identificirala kao navedeno bilje od posljednje izmjene Provedbene odluke (EU) 2015/789 trebalo bi uključiti u Prilog I. toj Odluci.

(26)

Provedbenu odluku (EU) 2015/789 stoga bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti.

(27)

Kako bi se specijaliziranim subjektima i odgovornim službenim tijelima omogućilo da se prilagode novim zahtjevima u pogledu premještanja bilja namijenjenog za sadnju, osim sjemena, vrsta Coffea, Lavandula dentata L., Nerium oleander L., Olea europaea L., Polygala myrtifolia L. i Prunus dulcis (Mill.) D.A. Webb, te odredbe trebale bi se primjenjivati od 1. ožujka 2018.

(28)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

1.

Članak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 3.

Nadzori radi utvrđivanja prisutnosti navedenog organizma na državnim područjima država članica i identifikacija

1.   Države članice provode godišnje nadzore radi utvrđivanja prisutnosti navedenog organizma na navedenom bilju na njihovu državnom području.

Te nadzore provodi nadležno službeno tijelo ili se oni provode pod službenim nadzorom nadležnog službenog tijela. Nadzori uključuju vizualne provjere i, u slučaju sumnje na zarazu navedenim organizmom, prikupljanje uzoraka i testiranje. Ti nadzori temelje se na priznatim znanstvenim i tehničkim načelima i provode se u prikladno doba godine s obzirom na mogućnost otkrivanja navedenog organizma vizualnim pregledom, uzorkovanjem i testiranjem. Pri provedbi nadzora se uzimaju u obzir dostupni znanstveni i tehnički dokazi, biologija navedenog organizma i njegovi vektori, prisutnost i biologija navedenog bilja te sve druge prikladne informacije o prisutnosti navedenog organizma. Uzimaju se u obzir i tehničke smjernice za nadzor radi utvrđivanja prisutnosti štetnog organizma Xylella fastidiosa koje su navedene na web-mjestu Komisije (*1).

2.   Prisutnost navedenog organizma na područjima koja nisu demarkirana provjerava se jednim molekularnim testom, a u slučaju pozitivnih rezultata, u skladu s međunarodnim standardima, njegova se prisutnost utvrđuje provođenjem još najmanje jednog pozitivnog molekularnog testa. Ti se testovi navode u Komisijinoj bazi podataka testova za utvrđivanje navedenog organizma i njegovih podvrsta i usmjereni su na različite dijelove genoma.

Prisutnost navedenog organizma na demarkiranim područjima provjerava se jednim testom, a u slučaju pozitivnih rezultata, u skladu s međunarodnim standardima, njegova se prisutnost utvrđuje provođenjem najmanje jednog pozitivnog molekularnog testa. Ti se testovi navode u Komisijinoj bazi podataka testova za utvrđivanje navedenog organizma i njegovih podvrsta.

3.   Komisija upravlja bazom podataka iz stavka 2. i ažurira je te pruža javni pristup bazi.

Testovi navedeni u bazi podataka dijele se u dvije kategorije, ovisno o njihovoj primjerenosti za utvrđivanje navedenog organizma i njegovih podvrsta na demarkiranim područjima i na područjima koja nisu demarkirana.

(*1)  ‚Smjernice za nadzor radi utvrđivanja prisutnosti štetnog organizma Xylella fastidiosa (Wells et al.) na području Unije’ http://ec.europa.eu/food/sites/food/files/plant/docs/ph_biosec_legis_guidelines_xylella-survey.pdf”"

2.

U članku 3.a stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Države članice na zahtjev priopćavaju svoje krizne planove Komisiji i informiraju sve relevantne specijalizirane subjekte objavom na internetu.”

3.

Članak 4. mijenja se kako slijedi:

4.

U članku 5. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Odstupajući od stavka 1. predmetna država članica može izdati odobrenja za sadnju biljaka domaćina na zaraženim područjima navedenima u Prilogu II. ako su primijenjene mjere sprečavanja širenja u skladu s člankom 7., osim na području od 20 kilometara iz članka 7. stavka 7. točke (c). Pri izdavanju tih odobrenja predmetna država članica prednost daje biljkama domaćinima koje pripadaju sortama za koje je procijenjeno da su otporne ili tolerantne na navedeni organizam.”

5.

Članak 6. mijenja se kako slijedi:

6.

Članak 7. mijenja se kako slijedi:

7.

Članak 9. mijenja se kako slijedi:

8.

Članak 10. mijenja se kako slijedi:

9.

U članku 16. dodaje se sljedeći drugi podstavak:

„Biljke namijenjene za sadnju, osim sjemena, vrsta Coffea, Lavandula dentata L., Nerium oleander L., Olea europaea L., Polygala myrtifolia L. i Prunus dulcis (Mill.) D.A. Webb unose se u Uniju samo ako su uzgojene na mjestu koje podliježe godišnjim službenim inspekcijskim pregledima s uzorkovanjem i testiranjem koji se na tim biljkama obavljaju u odgovarajuće vrijeme radi utvrđivanja prisutnosti navedenog organizma i u skladu s međunarodnim standardima te ako se njima potvrdi da navedeni organizam nije prisutan, pri čemu se upotrebljava sustav uzorkovanja kojim se s 99-postotnom pouzdanošću može utvrditi razina prisutnosti zaraženog bilja od 5 % te koji je usmjeren na bilje sa simptomima i bilje bez simptoma u blizini bilja sa simptomima.”

10.

U članku 17. stavku 4. točke (c), (d) i (e) zamjenjuju se sljedećim:

11.

Prilog I. mijenja se u skladu s Prilogom I. ovoj Odluci.

12.

Prilog II. zamjenjuje se tekstom iz Priloga II. ovoj Odluci.

13.

Dodaje se Prilog III., čiji je tekst utvrđen u Prilogu III. ovoj Odluci.

16.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 336/45

(1)

Norveško društvo Calanus AS podnijelo je 31. siječnja 2011. nadležnim tijelima Ujedinjene Kraljevine zahtjev za stavljanje na tržište Unije ulja dobivenog od račića (morskog zooplanktona) Calanus finmarchicus izlovljenog u Norveškoj gospodarskoj zoni ili u zoni otoka Jan Mayen kao novog sastojka hrane u smislu članka 1. stavka 2. točke (e) Uredbe (EZ) br. 258/97.

(2)

Nadležno tijelo Ujedinjene Kraljevine izdalo je 21. listopada 2016. izvješće o početnoj procjeni. U tom je izvješću zaključeno da ulje dobiveno od račića Calanus finmarchicus ispunjava kriterije za novu hranu utvrđene u članku 3. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 258/97.

(3)

Komisija je 8. studenoga 2016. izvješće o početnoj procjeni proslijedila ostalim državama članicama.

(4)

U propisanom roku od 60 dana iz članka 6. stavka 4. prvog podstavka Uredbe (EZ) br. 258/97 ostale države članice uložile su obrazložene prigovore, posebno u pogledu nedostatnih informacija o postupku proizvodnje, stabilnosti kod skladištenja i toksikološkim podacima. Dodatnim objašnjenjima koje je dostavio podnositelj zahtjeva otklonjena je ta zabrinutost država članica i Komisije.

(5)

Direktivom 2002/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2) utvrđeni su zahtjevi o dodacima prehrani. Uporabu ulja dobivenog od račića Calanus finmarchicus trebalo bi odobriti ne dovodeći u pitanje odredbe te direktive.

(6)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

16.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 336/49

(1)

U skladu s Uredbom (EZ) br. 258/97 Odlukom Komisije 2009/827/EZ (2) odobreno je stavljanje na tržište sjemenki biljke chia (Salvia hispanica) kao novog sastojka hrane za uporabu u krušnim proizvodima.

(2)

U skladu s Uredbom (EZ) br. 258/97 Provedbenom odlukom Komisije 2013/50/EU (3) odobreno je proširenje uporabe sjemenki biljke chia (Salvia hispanica) kao novog sastojka hrane za uporabu u sljedećim dodatnim kategorijama hrane: pečeni proizvodi, žitarice za doručak, mješavine voća, orašastih plodova i sjemenki te pretpakirane sjemenke biljke chia kao takve.

(3)

Irska agencija za sigurnost hrane izdala je 18. rujna 2015. u skladu s Uredbom (EZ) br. 258/97 dopis o odobrenju proširenja uporabe sjemenki biljke chia (Salvia hispanica) kao novog sastojka hrane za uporabu u dodatnim kategorijama hrane, odnosno u voćnim sokovima i mješavinama voćnih sokova.

(4)

Društvo MEGGLE Hrvatska d.o.o. podnijelo je 5. rujna 2016. nadležnom tijelu Hrvatske zahtjev za proširenje uporabe sjemenki biljke chia (Salvia hispanica) kao novog sastojka hrane za uporabu u dodatnim kategorijama hrane, odnosno u jogurtu.

(5)

Nadležno tijelo Hrvatske izdalo je 11. siječnja 2017. izvješće o početnoj procjeni. U tom je izvješću zaključeno da proširenje uporabe i predložene najveće dopuštene količine uporabe sjemenki biljke chia (Salvia hispanica) ispunjavaju kriterije za novu hranu utvrđene člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 258/97.

(6)

Komisija je 16. siječnja 2017. izvješće o početnoj procjeni proslijedila ostalim državama članicama.

(7)

U propisanom roku od 60 dana iz članka 6. stavka 4. prvog podstavka Uredbe (EZ) br. 258/97 ostale države članice uložile su obrazložene prigovore, posebno zbog nedostatnih informacija. Dodatnim objašnjenjima koje je dostavio podnositelj zahtjeva otklonjena je zabrinutost država članica i Komisije.

(8)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

16.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 336/52

(1)

Društvo Ekoidé AB podnijelo je 10. lipnja 2016. nadležnom tijelu Švedske zahtjev za stavljanje na tržište Unije gljiva tretiranih UV zračenjem (Agaricus bisporus) s povišenim razinama vitamina D2 kao nove hrane u smislu članka 1. stavka 2. točke (f) Uredbe (EZ) br. 258/97.

(2)

Nadležno tijelo Švedske izdalo je 27. veljače 2017. izvješće o početnoj procjeni. U tom je izvješću zaključeno da gljive tretirane UV zračenjem (Agaricus bisporus) s povišenim razinama vitamina D2 ispunjavaju kriterije za novu hranu utvrđene člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 258/97.

(3)

Komisija je 2. ožujka 2017. izvješće o početnoj procjeni proslijedila ostalim državama članicama.

(4)

U propisanom roku od 60 dana iz članka 6. stavka 4. prvog podstavka Uredbe (EZ) br. 258/97 ostale države članice uložile su obrazložene prigovore. Dodatnim objašnjenjima koje je dostavio podnositelj zahtjeva otklonjena je ta zabrinutost država članica i Komisije.

(5)

U dijelu A točki 1. Priloga VI. Uredbi (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (2) utvrđeno je da naziv hrane mora sadržavati ili biti popraćen podacima o posebnoj obradi hrane u svim slučajevima u kojima bi izostavljanje tih informacija potrošače moglo dovesti u zabludu. Budući da potrošači obično ne očekuju da su gljive tretirane UV zračenjem, naziv hrane mora sadržavati ili biti popraćen tim informacijama kako se potrošače ne bi dovelo u zabludu.

(6)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

16.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 336/55

(1)

Australija je 22. kolovoza 2016. podnijela izvješće o rezultatima izračuna emisija stakleničkih plinova iz uzgoja uljane repice u Australiji. Statističke regije koje su u Australiji najbliže opisu regija NUTS2 savezne su države. Procjene emisija stakleničkih plinova stoga su provedene na razini australskih saveznih država.

(2)

Nakon pregleda izvješća koje je podnijela Australija, Komisija smatra da ono ispunjava uvjete navedene u Direktivi 2009/28/EZ da se trećoj zemlji dopusti upotreba tipičnih vrijednosti za manje zemljopisno područje (australske savezne države) od onog upotrijebljenog u izračunu zadanih vrijednosti: podaci iz tog izvješća odnose se na emisije iz uzgoja poljoprivrednih sirovina (uljane repice); može se očekivati da će tipične emisije stakleničkih plinova iz uzgoja uljane repice biti niže od emisija koje su pretpostavljene u izračunu relevantnih zadanih vrijednosti ili jednake njima; Komisija je obaviještena o tim tipičnim vrijednostima emisija stakleničkih plinova.

(3)

Mjere propisane ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora za održivost biogoriva i tekućih biogoriva,

16.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 336/58

(1)

U članku 68. Sporazuma o partnerstvu između članica Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih država („AKP”) s jedne strane i Europske zajednice i njezinih država članica s druge strane („Sporazum o partnerstvu AKP-EU”) navodi se da se uspostavlja mehanizam sustava dodatne potpore kako bi se ublažili kratkoročni nepovoljni učinci zbog egzogenih šokova koji utječu na gospodarstva država AKP-a. U stavku 4. tog članka navodi se da su modaliteti mehanizma potpore utvrđeni u Prilogu II. Sporazumu o partnerstvu AKP-EU.

(2)

Mehanizam koji je trenutačno utvrđen u Prilogu II. Sporazumu o partnerstvu AKP-EU treba prilagoditi kako bi se u obzir uzele potrebe stranaka te kako bi se osiguralo fleksibilno i brzo pružanje pomoći.

(3)

U članku 100. Sporazuma o partnerstvu AKP-EU navodi se da Vijeće ministara AKP-EU može, na temelju preporuke Odbora AKP-EU za suradnju u financiranju razvoja, revidirati, preispitati i/ili izmijeniti priloge I.a, II., III., IV. i VI. Sporazumu.

(4)

U članku 15. stavku 4. Sporazuma o partnerstvu AKP-EU navodi se da Vijeće ministara AKP-EU može prenijeti ovlasti na Odbor veleposlanika AKP-EU.

(5)

U članku 16. stavku 2. Sporazuma o partnerstvu AKP-EU navodi se da Odbor veleposlanika AKP-EU obnaša bilo koji mandat koji mu Vijeće povjeri.

(6)

Vijeće ministara AKP-EU na sastanku 5. svibnja 2017. dalo je mandat Odboru veleposlanika AKP-EU za donošenje odluke o provedbi članka 68. Sporazuma o partnerstvu AKP-EU u pogledu egzogenih šokova i o izmjeni poglavlja 3. Priloga II.

(7)

Trebalo bi donijeti odluku o provedbi članka 68. Sporazuma o partnerstvu AKP-EU,