23.4.2016

Službeni list Europske unije

L 108/1

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/635

оd 22. travnja 2016.

o izmjeni Priloga Uredbi (EZ) br. 2870/2000 u pogledu određenih referentnih metoda za analizu jakih alkoholnih pića

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obziru Uredbu (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označavanju i zaštiti zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pića i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1576/89 (1), a posebno njezin članak 28. stavak 2.,

budući da:

(1)	U Uredbi Komisije (EZ) br. 2870/2000 (2) popisuju se i opisuju referentne metode za analizu jakih alkoholnih pića. Međutim, određene metode navedene u Prilogu toj Uredbi, među ostalima metode za određivanje hlapive kiselosti i ukupnih šećera u jakim alkoholnim pićima, još nisu opisane.

(2)

Metode za određivanje hlapive kiselosti i ukupnih šećera u određenim jakim alkoholnim pićima bile su predmetom dvjema međunarodnim validacijskim studijama koje su provedene u skladu s međunarodno dogovorenim postupcima te su njihovi parametri metode ocijenjeni prihvatljivima. Studije su provedene u okviru istraživačkog projekta koji je bio sastavni dio četvrtog okvirnog programa Europske komisije (EK) za norme, mjerenja i ispitivanja (SMT). Stoga bi opis tih metoda trebalo uvrstiti u Prilog Uredbi (EZ) br. 2870/2000.

(3)

Uredbom (EZ) br. 110/2008 utvrđuju se zahtjevi u pogledu određenih kategorija jakih alkoholnih pića koja moraju dozrijevati u drvenim posudama te se predviđa da i druga pića mogu biti podvrgnuta takvom postupku dozrijevanja. Analiza glavnih spojeva koji proizlaze iz drveta može biti korisna pri provjeri usklađenosti uzorka s definicijom koja odgovara relevantnoj kategoriji jakog alkoholnog pića. Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino (OIV) u svojoj je odluci OIV/OENO 382A/2009 priznala metodu za analizu namijenjenu određivanju tih spojeva. Priznanje te metode utemeljeno je na podatcima dobivenima iz međunarodnog ispitivanja svojstava metode provedenog na različitim jakim alkoholnim pićima u skladu s međunarodno dogovorenim postupcima. Tu metodu i njezin opis stoga bi trebalo dodati u referentne metode Unije za analizu jakih alkoholnih pića utvrđene u Prilogu Uredbi (EZ) br. 2870/2000.

(4)	Uredbu (EZ) br. 2870/2000 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(5)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za jaka alkoholna pića,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog Uredbi (EZ) br. 2870/2000 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 22. travnja 2016.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 39, 13.2.2008., str. 16.

(2) Uredba Komisije (EZ) br. 2870/2000 od 19. prosinca 2000. o utvrđivanju referentnih metoda Zajednice za analizu jakih alkoholnih pića (SL L 333, 29.12.2000., str. 20.).

PRILOG

Prilog Uredbi (EZ) br. 2870/2000 mijenja se kako slijedi:

Sadržaj se mijenja kako slijedi:

(a)	u točkama III.3. i VIII. briše se pojam „(p.m.)”;

(b)

dodaje se sljedeća točka:

„X.	Određivanje spojeva iz drveta: furfural, 5-hidroksimetilfurfural, 5-metilfurfural, vanilin, siringaldehid, koniferaldehid, sinapaldehid, galna kiselina, elagična kiselina, vanilinska kiselina, siringična kiselina i skopoletin.”

U poglavlju III. dodaje se sljedeći dio:

„III.3. ODREĐIVANJE HLAPIVE KISELOSTI JAKIH ALKOHOLNIH PIĆA

1. Područje primjene

Metoda je validirana u međulaboratorijskom ispitivanju za rum, brandy, rakiju od komine i rakiju od voća na razinama u rasponu od 30 mg/l do 641 mg/l.

2. Referentni standardi

ISO 3696: 1987 Voda za analitičku uporabu – Specifikacija i metode ispitivanja.

3. Definicije

3.1. Hlapiva kiselost izračunava se oduzimanjem fiksne kiselosti od ukupne kiselosti.

3.2. Ukupna kiselost jest zbroj titracijskih kiselosti.

3.3. Fiksna kiselost jest kiselost rezidua preostalog nakon isparavanja jakog alkoholnog pića do suhoće.

4. Načelo

Ukupna kiselost i fiksna kiselost utvrđuju se titracijom ili potenciometarskom titracijom.

5. Reagensi i materijali

Tijekom analize, osim ako nije drukčije navedeno, upotrebljavaju se samo reagensi priznate analitičke kvalitete i stupnja kvalitete vode od najmanje 3, kako je definirano u normi ISO 3696:1987.

5.1. 0,01 M otopina natrijeva hidroksida (NaOH)

5.2. Otopina miješanog indikatora:

Odvagne se 0,1 g bojila indigo carmine i 0,1 g fenol crvene.

Rastopi ih se u 40 ml vode i do 100 ml napuni etanolom.

6. Uređaji i oprema

Neizravna laboratorijska oprema, stakleni pribor A razreda i sljedeće:

6.1.	Pumpa za vodu

6.2.	Rotirajući isparivač ili ultrazvučna kupelj

6.3.	Oprema za potenciometarsku titraciju (neobvezno)

7. Uzorkovanje i uzorci

Uzorci se skladište na sobnoj temperaturi prije analize.

8. Postupak

8.1. Ukupna kiselost

8.1.1. Priprema uzorka

Jako alkoholno piće ozračuje se ultrazvukom ili miješanjem dvije minute u vakuumu kako bi se iz njega uklonio ugljikov dioksid ako je to potrebno.

8.1.2. Titracija

U Erlenmeyerovu tikvicu od 500 ml pipetira se 25 ml jakog alkoholnog pića.

Doda se oko 200 ml ohlađene prokuhane destilirane vode (svakodnevno svježe pripremljene) i dvije do šest kapi otopine miješanog indikatora (5.2.).

Titrira se s 0,01 M otopine natrijeva hidroksida (5.1.) sve dok se boja ne promijeni iz žutozelene u ljubičastu kod bezbojnih jakih alkoholnih pića, odnosno iz žutosmeđe u crvenosmeđu u slučaju jakih alkoholnih pića smeđe boje.

Titracija može biti i potenciometarska, do pH od 7,5.

Volumen 0,01 M dodane otopine natrijevog hidroksida označiti s n1 ml.

8.1.3. Izračun

Ukupna kiselost (engl. total acidity, TA) izražena u miliekvivalentima po litri jakog alkoholnog pića odgovara 0,4 × n1.

Ukupna kiselost (TA) izražena u miligramima octene kiseline po litri jakog alkoholnog pića odgovara 24 × n1.

8.2. Fiksna kiselost

8.2.1. Priprema uzorka

Ispariti 25 ml jakog alkoholnog pića do suhoće.

Pipetirati 25 ml jakog alkoholnog pića u cilindričnoj posudi za isparavanje s ravnim dnom promjera 55 mm. Tijekom prvog sata isparavanja, posuda za isparavanje stavi se na poklopac kipuće vodene kupelji tako da tekućina neće vreti jer bi to moglo dovesti do gubitka zbog prskanja.

Sušenje se završi stavljanjem posude za isparavanje na dva sata u sušionik na 105 °C. Posudu za isparavanje ostaviti da se ohladi u sušioniku.

8.2.2. Titracija

Otopiti rezidue preostale nakon isparavanja ohlađenom prokuhanom destiliranom vodom (svakodnevno svježe pripremljenom) i dopuniti do približno 100 ml te dodati dvije do šest kapi otopine miješanog indikatora (5.2.).

Titrirati s 0,01 M otopine natrijeva hidroksida (5.1.).

Titracija može biti i potenciometarska, do pH od 7,5.

Volumen 0,01 M dodane otopine natrijevog hidroksida označiti s n2 ml.

8.2.3. Izračun

Fiksna kiselost (engl. fixed acidity, FA) izražena u miliekvivalentima po litri jakog alkoholnog pića odgovara 0,4 × n2.

Fiksna kiselost (FA) izražena u miligramima octene kiseline po litri jakog alkoholnog pića odgovara 24 × n2.

9. Izračun hlapive kiselosti

9.1. Izraženo u miliekvivalentima po litri:

Neka je:

TA	=	ukupna kiselost u miliekvivalentima po litri
FA	=	fiksna kiselost u miliekvivalentima po litri

Hlapiva kiselost, VA (engl. volatile acidity) u miliekvivalentima po litri odgovara:

TA – FA

9.2. Izraženo u miligramima octene kiseline po litri:

Neka je:

TA′	=	ukupna kiselost u miligramima octene kiseline po litri
FA′	=	fiksna kiselost u miligramima octene kiseline po litri

Hlapiva kiselost, VA u miligramima octene kiseline po litri odgovara:

TA′ – FA′

9.3. Izraženo u gramima octene kiseline po hektolitru čistog stopostotnog alkohola odgovara: Formula

pri čemu je A alkoholna jakost po volumenu jakog alkoholnog pića.

10. Svojstva metode (preciznost)

10.1. Statistički rezultati međulaboratorijskog ispitivanja

Sljedeći podaci su dobiveni iz međunarodnog ispitivanja svojstava metode koje je provedeno u skladu s međunarodno dogovorenim postupcima [1] [2].

Godina međulaboratorijskog ispitivanja	2000.
Broj laboratorija	18
Broj uzoraka	6

Uzorci	A	B	C	D	E	F
Broj laboratorija zadržan nakon odbacivanja ekstremnih vrijednosti	16	18	18	14	18	18
Broj ekstremnih vrijednosti (laboratorija)	2			4
Broj prihvaćenih rezultata	32	36	36	28	36	36
Srednja vrijednost [mg/l]	272* 241*	30	591* 641*	46	107	492
Standardna devijacija ponovljivosti, sr [mg/l]	8,0	3,6	15,0	3,7	6,7	8,5
Relativna standardna devijacija ponovljivosti, RSDr [%]	3,1	11,8	2,4	8,0	6,2	1,7
Granica ponovljivosti, r [mg/l]	23	10	42	10	19	24
Standardna devijacija obnovljivosti, sR [mg/l]	8,5	8,4	25,0	4,55	13,4	24,4
Relativna standardna devijacija obnovljivosti, RSDR [%]	3,3	27,8	4,1	9,9	12,5	5,0
Granica obnovljivosti, R [mg/l]	24	23	70	13	38	68

Vrste uzoraka:

A	brandy od šljiva; razina razdiobe*
B	rum I.; dvostruke slijepe probe
C	rum II.; razina razdiobe*
D	šljivovica; dvostruke slijepe probe
E	brandy; dvostruke slijepe probe
F	rakija od komine; dvostruke slijepe probe

[1]	Protocol for the Design, Conduct and Interpretation of Method- Performance Studies, Horwitz, W. (1995.) Pure and Applied Chemistry 67, 332. – 343.

[2]	Horwitz, W. (1982.) Analytical Chemistry 54, 67.A – 76.A.”

Umeće se sljedeće poglavlje VIII.:

„VIII. UKUPNI ŠEĆER

1. Područje primjene

Metoda HPLC-RI primjenjiva je za određivanje ukupnog šećera (izraženog kao invertni šećer) u jakim alkoholnim pićima, osim likera koji sadržavaju proizvode od jaja i mlijeka.

Metoda je validirana u međulaboratorijskom ispitivanju za pastis, destilirani anis, liker od trešanja, krem liker od (naziv upotrijebljenog voća ili sirovine) i crème de cassis, u razinama od 10,86 g/l do 509,7 g/l. Međutim, linearnost odziva instrumenta dokazana je za raspon koncentracije od 2,5 g/l do 20,0 g/l.

Ta metoda nije namijenjena određivanju niskih razina šećera.

2. Referentni standardi

ISO 3696:1987 Voda za analitičku uporabu – Specifikacija i metode ispitivanja.

3. Načelo

Analiza otopina šećera visokodjelotvornom tekućinskom kromatografijom radi određivanja koncentracija glukoze, fruktoze, saharoze, maltoze i laktoze u njima.

U toj se metodi upotrebljava stacionarna faza alkil amina i određivanje diferencijalnom refraktometrijom i navodi se kao primjer. Moguća bi bila i upotreba smole za anionsku izmjenu kao stacionarne faze.

4. Reagensi i materijali

4.1. Glukoza (CAS 50-99-7), čistoće od najmanje 99 %.

4.2. Fruktoza (CAS 57-48-7), čistoće od najmanje 99 %.

4.3. Saharoza (CAS 57-50-1), čistoće od najmanje 99 %.

4.4. Laktoza (CAS 5965-66-2), čistoće od najmanje 99 %.

4.5. Maltoza-monohidrat (CAS 6363-53-7), čistoće od najmanje 99 %.

4.6. Čisti acetonitril (CAS 75-05-8) za HPLC analizu.

4.7. Destilirana ili demineralizirana voda, ako je moguće mikrofiltrirana.

4.8. Otapala (primjer)

Otapalo za eluciju sastoji se od sljedećeg:

75 dijelova po volumenu acetonitrila (4.6.),

25 dijelova po volumenu destilirane vode (4.7.).

Radi degaziranja, sporo propuštati helij 5 do 10 minuta prije upotrebe.

Ako voda koja se upotrebljava nije mikrofiltrirana, otapalo je potrebno filtrirati s pomoću filtra za organska otapala s veličinom pora koja je manja ili jednaka 0,45 μm.

4.9. Apsolutni etanol (CAS 64-17-5).

4.10. Otopina etanola (5 %, v/v).

4.11. Pripravak matične standardne otopine (20 g/l).

Odvagne se 2 g svakog od šećera za analizu (4.1. do 4.5.), prenese ih se bez gubitka u odmjernu tikvicu od 100 ml. (Napomena: 2,11 g maltoze monohidrata je ekvivalent 2 g maltoze).

Dopuni se do 100 ml petpostotnom alkoholnom otopinom (4.10.), protrese i čuva na oko + 4 °C. Nova radna otopina priprema se jednom tjedno.

4.12. Priprema radnih standardnih otopina (2,5, 5,0, 7,5, 10,0 i 20,0 g/l)

Razrijedi se matična otopina, 20 g/l (4.11.) petpostotnom alkoholnom otopinom (4.10.) radi dobivanja pet radnih standardnih otopina od 2,5, 5,0, 7,5, 10,0 i 20,0 g/l. Filtrirati s pomoću filtra s veličinom pora koja je manja ili jednaka 0,45 μm (5.3.).

5. Uređaji i oprema

5.1. HPLC sustav kojim se može postići rezolucija svih šećera po baznoj liniji.

5.1.1. Visokodjelotvorni tekućinski kromatograf sa šestostranim ventilom za ubrizgavanje opremljenim petljom od 10 μl ili bilo kojim drugim automatskim ili ručnim uređajem za pouzdano ubrizgavanje mikrovolumena.

5.1.2. Sustav pumpi koji omogućuje postizanje i održavanje stalne ili programirane brzine protoka s visokom preciznošću.

5.1.3. Diferencijalni refraktometar.

5.1.4. Računalni integrator ili uređaj za snimanje čiji rad je kompatibilan s ostatkom sustava.

5.1.5. Predkolona:

Preporučuje se da predkolona bude pričvršćena na analitičku kolonu.

5.1.6. Kolona (primjer):

Materijal:	nehrđajući čelik ili staklo.
Unutarnji promjer:	2 – 5 mm.
Duljina:	100 – 250 mm (ovisno o veličini čestica punila), na primjer 250 mm ako je promjer čestica 5 μm.
Stacionarna faza:	funkcionalne skupine alkil amina, vezane na silicijevi dioksid maksimalne veličine čestica od 5 μm.

5.1.7. Kromatografski uvjeti (primjer):

otapalo za eluciju (4.8.), brzina protoka: 1 ml/minuta.

Detekcija: diferencijalna refraktometrija.

Kako bi se osigurala potpuna stabilnost detektora, potrebno ga je uključiti nekoliko sati prije upotrebe. Referentnu ćeliju potrebno je napuniti otapalom za eluciju.

5.2. Analitička vaga s preciznošću očitavanja od 0,1 mg.

5.3. Pribor za filtraciju malih volumena upotrebom mikromembrane od 0,45 μm.

6. Skladištenje uzoraka

Uzorke se po primitku skladišti na sobnoj temperaturi prije analize.

7. Postupak

7.1. DIO A: Priprema uzorka

7.1.1. Protresti uzorak.

7.1.2. Filtrirati uzorak kroz filtar s veličinom pora koja je manja ili jednaka 0,45 μm (5.3.).

7.2. DIO B: HPLC

7.2.1. Određivanje

Ubrizgati 10 μL standardnih otopina (4.12.) i uzoraka (7.1.2.). Analizu provesti u prikladnim kromatografskim uvjetima, na primjer onima prethodno opisanima.

7.2.2. Ako određeni vršak uzorka ima veću površinu (ili visinu) od odgovarajućeg vrška u standardu najveće koncentracije, taj bi uzorak trebalo razrijediti destiliranom vodom i ponovno ga analizirati.

8. Izračun

Usporediti dva kromatograma dobivena za standardnu otopinu i jako alkoholno piće. Identificirati vrške na temelju njihovih vremena retencije. Izmjeriti njihove površine (ili visine) kako bi se izračunala koncentracija metodom vanjskog standarda. Uzeti u obzir sva razrjeđenja uzorka.

Konačni je rezultat zbroj saharoze, maltoze, laktoze, glukoze i fruktoze izražen kao invertni šećer u g/l.

Invertni šećer izračunava se kao zbroj svih prisutnih monosaharida i reducirajućih disaharida uvećan za stehiometrijsku količinu glukoze i fruktoze izračunanu na temelju prisutne saharoze.

Invertni šećer (g/l)	=	glukoza (g/l) + fruktoza (g/l) + maltoza (g/l) + laktoza (g/l) + (saharoza (g/L) × 1,05)
1,05	=	(molekularna masa fruktoze + molekularna masa glukoze)/molekularna masa saharoze

9. Svojstva metode (preciznost)

9.1. Statistički rezultati međulaboratorijskog ispitivanja

Sljedeći podaci su dobiveni iz međunarodnog ispitivanja svojstava metode koje je provedeno u skladu s međunarodno dogovorenim postupcima [1] [2].

Godina međulaboratorijskog ispitivanja	2000.
Broj laboratorija	24
Broj uzoraka	8

[1]	Protocol for the Design, Conduct and Interpretation of Method- Performance Studies, Horwitz, W. (1995.) Pure and Applied Chemistry 67, 332. – 343.

[2]	Horwitz, W. (1982.) Analytical Chemistry 54, 67.A – 76.A.

Tablica 1.

Fruktoza, glukoza, maltoza

Analit	Fruktoza		Glukoza			Maltoza
Uzorci (× 2)	Crème de cassis	Standard (50 g/l)	Jako alkoholno piće aromatizirano anisom	Crème de cassis	Standard (50 g/l)	Jako alkoholno piće aromatizirano anisom	Standard (10 g/l)
Srednja vrijednost [g/l]	92,78	50,61	15,62	93,16	50,06	15,81	9,32
Broj laboratorija bez ekstremnih vrijednosti	21	22	21	23	19	21	22
Standardna devijacija ponovljivosti, sr, [g/l]	2,34	2,12	0,43	3,47	1,01	0,48	0,54
Relativna standardna devijacija ponovljivosti, RSDr [%]	2,53	4,2	2,76	3,72	2,03	3,02	5,77
Granica ponovljivosti, r [mg/l] (r = 2,8 × sr)	6,56	5,95	1,21	9,71	2,84	1,34	1,51
Standardna devijacija obnovljivosti, sR [g/l]	7,72	3,13	0,84	9,99	2,7	0,88	1,4
Relativna standardna devijacija obnovljivosti, RSDR [%]	8,32	6,18	5,37	10,72	5,4	5,54	15,06
Granica obnovljivosti, R [g/l] (R = 2,8 × sR)	21,62	8,76	2,35	27,97	7,57	2,45	3,93

Tablica 2.

Saharoza

Analit	Saharoza
Uzorci	Pastis	Ouzo	Liker od trešanja	Crème de menthe	Crème de cassis	Standard (100 g/l)
Srednja vrijednost [g/l]	10,83	29,2 19,7 (*)	103,33	349,96	319,84	99,83
Broj laboratorija bez ekstremnih vrijednosti	19	19	20	18	18	18
Standardna devijacija ponovljivosti, sr, [g/l]	0,09	0,75	2,17	5,99	4,31	1,25
Relativna standardna devijacija ponovljivosti, RSDr [%]	0,81	3,07	2,1	1,71	1,35	1,25
Granica ponovljivosti, r [mg/l] (r = 2,8 × sr)	0,25	2,1	6,07	16,76	12,06	3,49
Standardna devijacija obnovljivosti, sR [g/l]	0,79	0,92	4,18	9,94	16,11	4,63
Relativna standardna devijacija obnovljivosti, RSDR [%]	7,31	3,76	4,05	2,84	5,04	4,64
Granica obnovljivosti, R [g/l] (R = 2,8 × sR)	2,22	2,57	11,7	27,84	45,12	12,97

Tablica 3.

Ukupni šećer

(Napomena: ovi su podatci izračunani za ukupan šećer, a ne invertni šećer definiran u prethodnom odjeljku 8.)

Uzorci	Pastis	Ouzo	Jako alkoholno piće aromatizirano anisom	Liker od trešanja	Crème de menthe	Crème de cassis	Standard (220 g/l)
Srednja vrijednost [g/l]	10,86	29,2 19,7 (**)	31,59	103,33	349,73	509,69	218,78
Broj laboratorija bez ekstremnih vrijednosti	20	19	20	20	18	18	19
Standardna devijacija ponovljivosti, sr, [g/l]	0,13	0,75	0,77	2,17	5,89	5,59	2,71
Relativna standardna devijacija ponovljivosti, RSDr [%]	1,16	3,07	2,45	2,1	1,69	1,1	1,24
Granica ponovljivosti, r [mg/l] (r = 2,8 × sr)	0,35	2,1	2,17	6,07	16,5	15,65	7,59
Standardna devijacija obnovljivosti, sR [g/l]	0,79	0,92	1,51	4,18	9,98	14,81	8,53
Relativna standardna devijacija obnovljivosti, RSDR [%]	7,25	3,76	4,79	4,04	2,85	2,91	3,9
Granica obnovljivosti, R [g/l] (R = 2,8 × sR)	2,21	2,57	4,24	11,7	27,94	41,48	23,89

Dodaje se sljedeće poglavlje X.:

„X. ODREĐIVANJE SLJEDEĆIH SPOJEVA IZ DRVETA U JAKIM ALKOHOLNIM PIĆIMA VISOKODJELOTVORNOM TEKUĆINSKOM KROMATOGRAFIJOM (HPLC): FURFURAL, 5-HIDROKSIMETILFURFURAL, 5-METILFURFURAL, VANILIN, SIRINGALDEHID, KONIFERALDEHID, SINAPALDEHID, GALNA KISELINA, ELAGIČNA KISELINA, VANILINSKA KISELINA, SIRINGIČNA KISELINA I SKOPOLETIN

1. Područje primjene

Metoda se odnosi na određivanje furfurala, 5-hidroksimetilfurfurala, 5-metilfurfurala, vanilina, siringaldehida, koniferaldehida, sinapaldehida, galne kiseline, elagične kiseline, vanilinske kiseline, siringične kiseline i skopoletina visokodjelotvornom tekućinskom kromatografijom.

2. Normativni izvori

Metoda analize koju je priznala Glavna skupština Međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino (OIV), a OIV ju je objavio pod referentnim brojem OIV-MA-BS-16: R2009.

3. Načelo

Određivanje visokodjelotvornom tekućinskom kromatografijom (HPLC) uz detekciju ultraljubičastom spektrofotometrijom na nekoliko valnih duljina te fluorescentnom spektroskopijom.

4. Reagensi

Reagensi moraju biti analitičke čistoće. Mora se upotrebljavati destilirana voda ili voda barem jednake čistoće. Najbolje je upotrebljavati mikrofiltriranu vodu otpornosti od 18,2 M Ω.cm.

4.1. 96 %-tni alkohol.

4.2. Metanol kvalitete primjerene za HPLC (otapalo B).

4.3. Octena kiselina razrijeđena do 0,5 % volumnog udjela (otapalo A).

4.4. Pokretne faze: (navedeno samo kao primjer).

Otapalo A (0,5 %-tna octena kiselina) i otapalo B (čisti metanol). Filtrirati kroz membranu (poroznosti od 0,45 μm). Degazirati u ultrazvučnoj kupelji ako je to potrebno.

4.5. Referentni standardi čistoće najmanje 99 %: furfural, 5-hidroksimetilfurfural, 5-metilfurfural, vanilin, siringaldehid, koniferaldehid, sinapaldehid, galna kiselina, elagična kiselina, vanilinska kiselina, siringična kiselina i skopoletin.

4.6. Referentna otopina: standardne tvari razrjeđuju se u 50 %-tnoj otopini vode i alkohola. Konačne koncentracije u referentnoj otopini trebale bi biti sljedeće:

furfural: 5 mg/l; 5-hidroksimetilfurfural: 10 mg/l; 5-metilfurfural 2 mg/l; vanilin: 5 mg/l; siringaldehid 10 mg/l; koniferaldehid 5 mg/l; sinapaldehid; 5 mg/l; galna kiselina 10 mg/l; elagična kiselina 10 mg/l; vanilinska kiselina: 5 mg/l; siringična kiselina 5 mg/l; skopoletin: 0,5 mg/l.

5. Oprema

Standardna laboratorijska aparatura

5.1. Visokodjelotvorni tekućinski kromatograf koji može funkcionirati u binarnom gradijentu i opremljen je:

5.1.1.

Spektrofotometrijskim detektorom koji može mjeriti na valnim duljinama od 260 do 340 nm. Međutim, preporučuje se raditi s detektorom za više valnih duljina s diodnim nizom ili sličnim detektorom kako bi se potvrdila čistoća vršaka.

5.1.2.

Detektor za fluorescentnu spektroskopiju – valna duljina ekscitacije: 354 nm, valna duljina emisije: 446 nm (za određivanje tragova skopoletina; moguće ga je detektirati i na 313 nm spektrofotometrijom).

5.1.3.

Uređaj za ubrizgavanje kojim se može unijeti 10 ili 20 μl (na primjer) uzoraka za ispitivanje.

5.1.4.

Kolona visokodjelotvornog tekućinskog kromatografa, tipa RP C18, najveća veličina čestica od 5 μm.

5.2. Šprice za HPLC.

5.3. Uređaj za membransku filtraciju malih volumena.

5.4. Računalni integrator ili uređaj za snimanje čiji je rad kompatibilan sa svom opremom, a posebno mora imati nekoliko ulaznih kanala.

6. Postupak

6.1. Priprema otopine za ubrizgavanje

Referentna otopina i jako alkoholno piće filtriraju se, prema potrebi, kroz membranu s najvećim promjerom pora od 0,45 μm.

6.2. Kromatografski radni uvjeti: analizu je potrebno provoditi na sobnoj temperaturi s pomoću opreme opisane u točki 5.1. upotrebom pokretnih faza (4.4.) s protokom od približno 0,6 ml po minuti u skladu s gradijentom navedenim u nastavku (naveden samo kao primjer):

vrijeme: 0 min 50 min 70 min 90 min

otapalo A (voda – kiselina): 100 % 60 % 100 % 100 %

otapalo B (metanol): 0 % 40 % 0 % 0 %

U određenim slučajevima gradijent bi trebalo izmijeniti kako bi se izbjegle koelucije.

6.3. Određivanje

6.3.1. Ubrizgati referentne standarde odvojeno, a zatim pomiješano.

Prilagoditi radne uvjete kako bi faktori rezolucije vršaka svih spojeva iznosili najmanje 1.

6.3.2. Ubrizgati uzorak pripremljen u skladu s točkom 6.1.

6.3.3. Izmjeriti površinu vršaka u referentnoj otopini i jakom alkoholnom piću te izračunati koncentracije.

7. Izražavanje rezultata

Izraziti koncentracije svih sastojaka u mg/l.

8. Svojstva metode (preciznost)

Sljedeći su podatci dobiveni 2009. iz međunarodnog ispitivanja svojstava metode provedenog na više jakih alkoholnih pića u skladu s međunarodno dogovorenim postupcima [1], [2].

8.1. Furfural

Analit	Furfural
Uzorci	Viski	Brandy	Rum	Konjak 1	Bourbon	Konjak 2
Broj laboratorija koji sudjeluju	15	15	15	15	15	15
Broj prihvaćenih rezultata (laboratorija)	14	12	13	14	13	13
Srednja vrijednost [mg/l]	2,9	1,2	1,7	10,6	15,3	13,9
Standardna devijacija ponovljivosti, sr [mg/l]	0,04	0,05	0,04	0,18	0,23	0,20
Relativna standardna devijacija ponovljivosti, RSDr [%]	1,4	4,5	2,3	1,7	1,5	1,5
Granica ponovljivosti, r [mg/l] (r = 2,8 × sr)	0,1	0,2	0,1	0,5	0,6	0,6
Standardna devijacija obnovljivosti, sR [mg/l]	0,24	0,18	0,09	1,4	0,49	0,69
Relativna standardna devijacija obnovljivosti, RSDR [%]	8	15	5	13	3	5
Granica obnovljivosti, R [g/l] (R = 2,8 × sR)	0,7	0,5	0,3	3,8	1,4	1,9

8.2. 5-hidroksimetilfurfural

Analit	5-hidroksimetilfurfural
Uzorci	Viski	Brandy	Rum	Konjak 1	Bourbon	Konjak 2
Broj laboratorija koji sudjeluju	16	16	16	16	16	16
Broj prihvaćenih rezultata (laboratorija)	14	14	14	14	14	14
Srednja vrijednost [mg/l]	5,0	11,1	9,4	33,7	5,8	17,5
Standardna devijacija ponovljivosti, sr [mg/l]	0,09	0,09	0,09	0,42	0,07	0,13
Relativna standardna devijacija ponovljivosti, RSDr [%]	1,7	0,8	1,0	1,3	1,2	0,8
Granica ponovljivosti, r [mg/l] (r = 2,8 × sr)	0,2	0,3	0,3	1,2	0,2	0,4
Standardna devijacija obnovljivosti, sR [mg/l]	0,39	1,01	0,50	4,5	0,4	1,6
Relativna standardna devijacija obnovljivosti, RSDR [%]	8	9	5	13	7	9
Granica obnovljivosti, R [g/l] (R = 2,8 × sR)	1,1	2,8	1,4	12,5	1,1	4,6

8.3. 5-metilfurfural

Analit	5-metilfurfural
Uzorci	Viski	Brandy	Rum	Konjak 1	Bourbon	Konjak 2
Broj laboratorija koji sudjeluju	11	11	11	11	11	11
Broj prihvaćenih rezultata (laboratorija)	11	11	8	11	10	11
Srednja vrijednost [mg/l]	0,1	0,2	0,1	0,5	1,7	0,8
Standardna devijacija ponovljivosti, sr [mg/l]	0,01	0,01	0,02	0,02	0,03	0,07
Relativna standardna devijacija ponovljivosti, RSDr [%]	10,7	6,1	13,6	4,7	2,0	10,0
Granica ponovljivosti, r [mg/l] (r = 2,8 × sr)	0,0	0,0	0,1	0,1	0,1	0,2
Standardna devijacija obnovljivosti, sR [mg/l]	0,03	0,04	0,03	0,18	0,20	0,26
Relativna standardna devijacija obnovljivosti, RSDR [%]	35	18	22	39	12	35
Granica obnovljivosti, R [g/l] (R = 2,8 × sR)	0,1	0,1	0,1	0,5	0,6	0,7

8.4. Vanilin

Analit	Vanilin
Uzorci	Viski	Brandy	Rum	Konjak 1	Bourbon	Konjak 2
Broj laboratorija koji sudjeluju	16	15	16	16	16	16
Broj prihvaćenih rezultata (laboratorija)	16	15	16	16	16	16
Srednja vrijednost [mg/l]	0,5	0,2	1,2	1,2	3,2	3,9
Standardna devijacija ponovljivosti, sr [mg/l]	0,03	0,02	0,06	0,11	0,11	0,09
Relativna standardna devijacija ponovljivosti, RSDr [%]	6,8	9,6	4,6	8,9	3,5	2,3
Granica ponovljivosti, r [mg/l] (r = 2,8 × sr)	0,1	0,1	0,2	0,3	0,3	0,3
Standardna devijacija obnovljivosti, sR [mg/l]	0,09	0,06	0,18	0,27	0,41	0,62
Relativna standardna devijacija obnovljivosti, RSDR [%]	19	25	15	22	13	16
Granica obnovljivosti, R [g/l] (R = 2,8 × sR)	0,3	0,2	0,5	0,8	1,2	1,7

8.5. Siringaldehid

Analit	Siringaldehid
Uzorci	Viski	Brandy	Rum	Konjak 1	Bourbon	Konjak 2
Broj laboratorija koji sudjeluju	16	15	16	16	16	16
Broj prihvaćenih rezultata (laboratorija)	13	13	13	12	14	13
Srednja vrijednost [mg/l]	1,0	0,2	4,8	3,2	10,5	9,7
Standardna devijacija ponovljivosti, sr [mg/l]	0,03	0,02	0,04	0,08	0,10	0,09
Relativna standardna devijacija ponovljivosti, RSDr [%]	2,6	8,1	0,8	2,6	0,9	0,9
Granica ponovljivosti, r [mg/l] (r = 2,8 × sr)	0,1	0,1	0,1	0,2	0,3	0,3
Standardna devijacija obnovljivosti, sR [mg/l]	0,08	0,07	0,23	0,19	0,39	0,43
Relativna standardna devijacija obnovljivosti, RSDR [%]	8	33	5	6	4	4
Granica obnovljivosti, R [g/l] (R = 2,8 × sR)	0,2	0,2	0,7	0,5	1,1	1,2

8.6. Koniferaldehid

Analit	Koniferaldehid
Uzorci	Viski	Brandy	Rum	Konjak 1	Bourbon	Konjak 2
Broj laboratorija koji sudjeluju	13	12	13	12	13	13
Broj prihvaćenih rezultata (laboratorija)	12	12	13	12	13	13
Srednja vrijednost [mg/l]	0,2	0,2	0,6	0,8	4,6	1,3
Standardna devijacija ponovljivosti, sr [mg/l]	0,02	0,02	0,03	0,03	0,09	0,06
Relativna standardna devijacija ponovljivosti, RSDr [%]	9,2	9,8	4,6	4,3	1,9	4,5
Granica ponovljivosti, r [mg/l] (r = 2,8 × sr)	0,04	0,04	0,07	0,09	0,24	0,16
Standardna devijacija obnovljivosti, sR [mg/l]	0,04	0,04	0,11	0,18	0,38	0,25
Relativna standardna devijacija obnovljivosti, RSDR [%]	23	27	21	23	8	19
Granica obnovljivosti, R [g/l] (R = 2,8 × sR)	0,1	0,1	0,3	0,5	1,1	0,7

8.7. Sinapaldehid

Analit	Sinapaldehid
Uzorci	Viski	Brandy	Rum	Konjak 1	Bourbon	Konjak 2
Broj laboratorija koji sudjeluju	14	14	14	14	15	14
Broj prihvaćenih rezultata (laboratorija)	14	13	12	13	13	12
Srednja vrijednost [mg/l]	0,3	0,2	0,2	1,6	8,3	0,3
Standardna devijacija ponovljivosti, sr [mg/l]	0,02	0,01	0,02	0,06	0,14	0,03
Relativna standardna devijacija ponovljivosti, RSDr [%]	7,5	4,6	11,2	3,7	1,6	11,4
Granica ponovljivosti, r [mg/l] (r = 2,8 × sr)	0,06	0,03	0,06	0,17	0,38	0,08
Standardna devijacija obnovljivosti, sR [mg/l]	0,09	0,05	0,08	0,20	0,81	0,18
Relativna standardna devijacija obnovljivosti, RSDR [%]	31	27	46	13	10	73
Granica obnovljivosti, R [g/l] (R = 2,8 × sR)	0,2	0,2	0,2	0,6	2,3	0,5

8.8. Galna kiselina

Analit	Galna kiselina
Uzorak	Viski	Brandy	Rum	Konjak 1	Bourbon	Konjak 2
Broj laboratorija koji sudjeluju	16	15	16	16	16	16
Broj prihvaćenih rezultata (laboratorija)	15	14	16	16	16	16
Srednja vrijednost [mg/l]	1,2	0,4	2,0	6,1	7,3	21,8
Standardna devijacija ponovljivosti, sr [mg/l]	0,07	0,04	0,06	0,18	0,18	0,60
Relativna standardna devijacija ponovljivosti, RSDr [%]	6,1	8,1	2,9	3,0	2,4	2,8
Granica ponovljivosti, r [mg/l] (r = 2,8 × sr)	0,2	0,1	0,2	0,5	0,5	1,7
Standardna devijacija obnovljivosti, sR [mg/l]	0,43	0,20	0,62	3,3	2,2	7,7
Relativna standardna devijacija obnovljivosti, RSDR [%]	36	47	31	53	30	35
Granica obnovljivosti, R [g/l] (R = 2,8 × sR)	1,2	0,6	1,7	9,1	6,2	21,7

8.9. Elagična kiselina

Analit	Elagična kiselina
Uzorci	Viski	Brandy	Rum	Konjak 1	Bourbon	Konjak 2
Broj laboratorija koji sudjeluju	7	7	7	7	7	7
Broj prihvaćenih rezultata (laboratorija)	7	7	7	7	7	6
Srednja vrijednost [mg/l]	3,2	1,0	9,5	13	13	36
Standardna devijacija ponovljivosti, sr [mg/l]	0,20	0,16	0,30	0,41	0,95	0,34
Relativna standardna devijacija ponovljivosti, RSDr [%]	6,3	16	3,2	3,2	7,4	1,0
Granica ponovljivosti, r [mg/l] (r = 2,8 × sr)	0,6	0,4	0,9	1,1	2,7	1,0
Standardna devijacija obnovljivosti, sR [mg/l]	1,41	0,42	4,0	5,0	4,9	14
Relativna standardna devijacija obnovljivosti, RSDR [%]	44	43	42	39	39	40
Granica obnovljivosti, R [g/l] (R = 2,8 × sR)	4,0	1,2	11	14	14	40

8.10. Vanilinska kiselina

Analit	Vanilinska kiselina
Uzorci	Viski	Brandy	Rum	Konjak 1	Bourbon	Konjak 2
Broj laboratorija koji sudjeluju	15	15	15	15	15	15
Broj prihvaćenih rezultata (laboratorija)	12	11	14	14	15	14
Srednja vrijednost [mg/l]	0,2	0,2	1,5	0,8	2,4	2,7
Standardna devijacija ponovljivosti, sr [mg/l]	0,03	0,04	0,03	0,10	0,13	0,21
Relativna standardna devijacija ponovljivosti, RSDr [%]	14,2	16,5	2,3	12,6	5,3	7,7
Granica ponovljivosti, r [mg/l] (r = 2,8 × sr)	0,1	0,1	0,1	0,3	0,4	0,6
Standardna devijacija obnovljivosti, sR [mg/l]	0,06	0,05	0,51	0,2	1,22	0,70
Relativna standardna devijacija obnovljivosti, RSDR [%]	28	20	35	31	51	26
Granica obnovljivosti, R [g/l] (R = 2,8 × sR)	0,2	0,1	1,4	0,7	3,4	2,0

8.11. Siringična kiselina

Analit	Siringična kiselina
Uzorci	Viski	Brandy	Rum	Konjak 1	Bourbon	Konjak 2
Broj laboratorija koji sudjeluju	16	15	16	16	16	16
Broj prihvaćenih rezultata (laboratorija)	16	15	15	15	16	15
Srednja vrijednost [mg/l]	0,4	0,2	2,5	1,4	3,4	4,8
Standardna devijacija ponovljivosti, sr [mg/l]	0,03	0,02	0,06	0,13	0,08	0,11
Relativna standardna devijacija ponovljivosti, RSDr [%]	6,7	12,6	2,3	9,0	2,3	2,3
Granica ponovljivosti, r [mg/l] (r = 2,8 × sr)	0,1	0,1	0,2	0,4	0,2	0,3
Standardna devijacija obnovljivosti, sR [mg/l]	0,08	0,05	0,29	0,26	0,43	0,67
Relativna standardna devijacija obnovljivosti, RSDR [%]	19	29	11	18	13	14
Granica obnovljivosti, R [g/l] (R = 2,8 × sR)	0,2	0,1	0,8	0,7	1,2	1,9

8.12. Skopoletin

Analit	Skopoletin
Uzorci	Viski	Brandy	Rum	Konjak 1	Bourbon	Konjak 2
Broj laboratorija koji sudjeluju	10	10	10	10	10	10
Broj prihvaćenih rezultata (laboratorija)	9	8	9	8	8	8
Srednja vrijednost [mg/l]	0,09	0,04	0,11	0,04	0,65	0,15
Standardna devijacija ponovljivosti, sr [mg/l]	0,0024	0,0008	0,0018	0,0014	0,0054	0,0040
Relativna standardna devijacija ponovljivosti, RSDr [%]	2,6	2,2	1,6	3,3	0,8	2,7
Granica ponovljivosti, r [mg/l] (r = 2,8 × sr)	0,007	0,002	0,005	0,004	0,015	0,011
Standardna devijacija obnovljivosti, sR [mg/l]	0,01	0,01	0,03	0,01	0,09	0,02
Relativna standardna devijacija obnovljivosti, RSDR [%]	15	16	23	17	15	15
Granica obnovljivosti, R [g/l] (R = 2,8 × sR)	0,04	0,02	0,07	0,02	0,26	0,06

[1]	Protocol for the Design, Conduct and Interpretation of Method- Performance Studies, Horwitz, W. (1995.) Pure and Applied Chemistry 67, 332. – 343.

[2]	Horwitz, W. (1982.) Analytical Chemistry 54, 67.A – 76.A.”

(*) Razina razdiobe.

(**) Razina razdiobe.”

23.4.2016

Službeni list Europske unije

L 108/36

ODLUKA KOMISIJE (EU) 2016/644

оd 16. siječnja 2015.

o državnoj potpori br. SA 31855 (11/C, ex N 503/10) koju Cipar planira odobriti za restrukturiranje trgovačkog društva Central Slaughterhouse of Kofinos

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2015) 58)

(Vjerodostojna je samo verzija na grčkom jeziku)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 108. stavak 2. prvi podstavak,

nakon što je pozvala zainteresirane stranke da podnesu svoje primjedbe u skladu s prethodno navedenom odredbom (1) te uzimajući u obzir njihove primjedbe,

budući da:

I. POSTUPAK

(1)	Komisija je 6. svibnja 2010. odobrila potporu za sanaciju trgovačkog društva Central Slaughterouse of Kofinos (dalje u tekstu: „CSK”) u obliku državnog jamstva za kredit u iznosu od 1,6 milijuna EUR (2).

(2)	Dopisom od 3. studenoga 2010. Cipar je u skladu s člankom 108. stavkom 3. UFEU-a prijavio plan restrukturiranja društva CSK.

(3)	Dopisom od 7. prosinca 2010. Komisija je zatražila dodatne informacije koje su ciparska nadležna tijela dostavila 10. siječnja 2011. Komisija je 20. siječnja 2011. zaprimila pritužbu trgovačkog društva Cypra Ltd. (dalje u tekstu: „Cypra”), konkurenta društva CSK.

(4)	Dana 7. veljače 2011. Komisija je poslala dopis Cipru kojim ga je zamolila da dostavi svoje primjedbe na navode podnositelja pritužbe i zatražila dodatne informacije o planu restrukturiranja. Cipar je dostavio svoje primjedbe 4. ožujka 2011.

(5)	Komisija je 16. veljače 2011. podnositelju pritužbe poslala zahtjev za dodatne informacije. Trgovačko društvo Cypra odgovorilo je 2. ožujka 2011.

(6)

Dopisom od 26. travnja 2011. Komisija je obavijestila Cipar da je 20. travnja 2011. odlučila pokrenuti postupak iz članka 108. stavka 2. UFEU-a u vezi s potporom za restrukturiranje. Obavijestila je Cipar i da je odlučila istražiti niz potpora koje su navodno dodijeljene korisniku. To su bile sljedeće potpore: i. kašnjenje u plaćanju dugovanih iznosa koje je dopuštala država; ii. kredit u iznosu od 512 850 EUR koji je dodijelio Savez općina; iii. navodna potpora povezana s obveznicama za koje je jamčila vlada; i iv. preuzimanje postojećih zaposlenika i povezanih obveza za mirovine koje su izvršavale općine.

(7)	Odluka Komisije o pokretanju postupka objavljena je u Službenom listu Europske unije (3). Komisija je pozvala zainteresirane stranke da dostave svoje primjedbe povezane s potporom.

(8)	Dopisom od 25. svibnja 2011. ciparska nadležna tijela zatražila su jednomjesečno produljenje roka za podnošenje svojih primjedbi. To je produljenje odobreno dopisom Komisije od 7. lipnja 2011.

(9)	Ciparska nadležna tijela dostavila su svoje primjedbe na odluku Komisije dopisom od 24. lipnja 2011.

(10)

Komisija je zaprimila i primjedbe zainteresiranih stranaka, odnosno trgovačkih društava Cypra i A&A Sfagia Ltd., ciparskog Udruženja uzgajivača svinja i četvrte zainteresirane stranke koja je tražila da se njezini podnesci drže u tajnosti. Komisija je proslijedila primjedbe zainteresiranih stranaka ciparskim nadležnim tijelima dajući im priliku za odgovor. Cipar je dostavio primjedbe dopisom od 8. studenoga 2011.

(11)	Dopisom od 1. ožujka 2012. Komisija je zatražila dodatne informacije koje su ciparska nadležna tijela dostavila u dopisu od 30. ožujka 2012.

(12)	Dopisom od 24. listopada 2012. Komisija je zatražila dodatna pojašnjenja i ažurirane podatke. Ciparska nadležna tijela dostavila su odgovor 26. studenoga 2012.

(13)	Dana 14. svibnja 2013. ciparska nadležna tijela dostavila su dodatne informacije i pojašnjenja.

II. DETALJNI OPIS POTPORE

II.1. NAZIV

(14)	Obavijest se odnosila na potporu za restrukturiranje društvu CSK. Međutim predmet Komisijine istrage proširen je kako bi uključio i druge potpore koje su navodno odobrene korisniku.

II.2. TRAJANJE I PRORAČUN

(15)

Prema ciparskim nadležnim tijelima, potpora za restrukturiranje dodijelila bi se korisniku tek nakon odobrenja Komisije. Početni iznos potpore koji je prijavljen u studenome 2010. iznosio je 15 milijuna EUR. Međutim u svojem podnesku od 14. svibnja 2013. ciparska nadležna tijela navela su iznos potpore od 17,8 milijuna EUR zbog povećanih troškova restrukturiranja.

II.3. KORISNIK

(16)

Korisnik ove potpore jest društvo CSK. Trgovačko društvo CSK osnovano je 1981. kao javno komunalno poduzeće u državnom vlasništvu za zadovoljavanje potreba određenih općina okruga Lefkosia, Lemesos i Larnaka. Primjenjivi regulatorni režim liberaliziran je 2003. donošenjem Zakona 26(I) iz 2003. (4) Tim se zakonom uređuje struktura, organizacija i funkcije glavnih klaonica, kao što je društvo CSK. U skladu s istim zakonom pokretna i nepokretna imovina takvih organizacija ne podliježe uobičajenim postupcima ovrhe ili zapljene ni drugim postupcima koji su posljedica sudskih postupaka pokrenutih protiv takvih organizacija. Tržišni udio društva CSK na ciparskom tržištu iznosio je 2010. (tj. u trenutku prijave potpore za restrukturiranje) otprilike 30,7 % (5). Od studenoga 2012. udio se smanjio na otprilike 26,5 %. Ciparska nadležna tijela potvrdila su da društvo CSK posluje u potpomognutom području u svrhe regionalnih potpora odstupajući od članka 107. stavka 3. točke (c) UFEU-a.

(17)

U skladu s ciparskim zakonodavstvom, stečajni postupak može se pokrenuti samo protiv trgovačkih društava u privatnom vlasništvu jer se predmetne odredbe Zakona o trgovačkim društvima primjenjuju samo na trgovačka društva u privatnom vlasništvu. Stoga se čini da se stečajni postupak ne može pokrenuti u odnosu na javna komunalna poduzeća u državnom vlasništvu.

(18)

U skladu s podnesenim financijskim izvještajima, krajem 2009. društvo CSK imalo je kratkoročne obveze u iznosu od otprilike 19,4 milijuna EUR i akumuliralo je gubitke u iznosu od otprilike 28,6 milijuna EUR. Do kraja 2012. kratkoročne su obveze iznosile više od 30 milijuna EUR, a preneseni gubici povećali su se na gotovo 40 milijuna EUR.

(19)

U trenutku obavijesti o restrukturiranju društvo CSK imalo je 110 zaposlenika, od kojih su 22 imali status državnih službenika, a preostali su bili dnevni radnici. Promet trgovačkog društva iznosio je 2009. otprilike 5 milijuna EUR. Promet se 2012. smanjio na otprilike 3,6 milijuna EUR. Unatoč malom prometu, trgovačko društvo ne može se smatrati MSP-om u skladu s Preporukom Komisije o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (6) jer je više od 25 % njegovih glasačkih prava (u smislu članka 3. stavka 4. Priloga toj Uredbi) pod kontrolom javnog tijela. Društvo CSK u cijelosti je u državnom vlasništvu i sve članove njegova upravnog odbora imenuju sudjelujuća lokalna tijela vlasti.

(20)

Kako je objašnjeno u odluci Komisije od 6. svibnja 2010. o potpori za sanaciju društva CSK (predmet br. N 60/10), društvo CSK primilo je potporu za sanaciju jer više nije moglo funkcionirati u svojem postojećem obliku. Ciparska nadležna tijela navela su da se društvo CSK nalazi u takvom financijskom stanju zato što je, za razliku od svojih glavnih konkurenata, društvo CSK javno komunalno poduzeće u državnom vlasništvu. To je uzrok njegove nefleksibilnosti (u pogledu odlučivanja i odnosa sa zaposlenicima) i visokih troškova rada i nepostojanja kulture trgovačkog društva. Prema tome, uslijed liberalizacije tržišta i ulaska novih privatnih klaonica na tržište smanjio se tržišni udio društva CSK i ono je akumuliralo dugove.

(21)

Komisija je u svojoj Odluci u predmetu br. N 60/10 potvrdila da je društvo CSK poduzeće u teškoćama. Taj je nalaz potvrđen u godišnjim izvještajima trgovačkog društva za godine 2006. – 2009. Iz njega je razvidno da se prihodima trgovačkog društva nisu mogli pokriti njegovi trenutačni rashodi, većinom zbog visokih troškova rada. Trgovačko društvo zbog toga nije moglo pokriti obroke kredita i druge obveze. Društvo CKS pokazivalo je sljedeće znakove poduzeća u teškoćama: povećanje gubitaka, smanjenje prometa, povećanje viška kapaciteta, smanjenje novčanog tijeka, povećanje dugova i smanjenje neto vrijednosti imovine. Komisija je također utvrdila u svojoj Odluci od 6. svibnja 2010. da se društvo CSK nije moglo oporaviti vlastitim sredstvima jer su se njegova sredstva i imovina brzo smanjivali i ono nije moglo prikupiti novčana sredstva iz tržišnih izvora.

(22)	Nakon toga nastavio se negativni trend gospodarskog razvoja društva CSK. Promet se 2012. smanjio na otprilike 3,6 milijuna EUR kada su preneseni gubici i negativni kapital iznosili gotovo 40 milijuna EUR.

(23)

Društvo CSK akumuliralo je do 31. prosinca 2011. neplaćena dugovanja prema ciparskoj kreditnoj zadruzi u iznosu od otprilike 11 milijuna EUR, dugovanja prema tijelima za socijalno osiguranje i poreznim tijelima u iznosu od otprilike 8,7 milijuna EUR i veterinarske troškove u iznosu od otprilike 1,3 milijuna EUR.

II.4. PRAVNA OSNOVA

(24)	Pravna osnova za potporu za restrukturiranje jest Odluka br. 71.196. od 2. studenoga 2010. koju je donijelo ciparsko Ministarsko vijeće.

II.5. OPIS MJERE

(25)

Korisniku je trebala biti odobrena izvorno prijavljena potpora za restrukturiranje u iznosu od 15 milijuna EUR. Ta potpora činila je 55,6 % ukupnog troška restrukturiranja koji je iznosio 26,85 milijuna EUR. Preostalih 44,4 % trebalo se financirati doprinosima samog društva CSK (vidjeti uvodnu izjavu 26. u nastavku). Međutim u svojem podnesku od 14. svibnja 2013. ciparska nadležna tijela navela su da su se troškovi restrukturiranja u međuvremenu povećali i da će se uslijed toga i iznos potpore za restrukturiranje povećati na 17,772 milijuna EUR. Prema ciparskim nadležnim tijelima troškovi restrukturiranja mogu se podijeliti kako slijedi:

Mjera restrukturiranja	Troškovi iz studenoga 2010. (u milijunima EUR)	Troškovi iz svibnja 2013. (u milijunima EUR)
Plaće zaposlenika	3,5	3,340
Plaćanje dugovanja ustanovama za socijalno osiguranje	4,891	6,140
Plaćanje dugovanja prema odjeljku unutarnjih prihoda	2,361	3,646
Plaćanja mirovina zaposlenika i druga jednokratna plaćanja zaposlenicima	4,9	3,340
Otplate kredita	11,1	13,306
Usluge savjetovanja	0,1
Ukupno	26,852	29,772

(26)

Ciparska nadležna tijela tvrde da je društvo CSK planiralo financirati svoj doprinos uzimanjem novog kredita u iznosu od 5 milijuna EUR i prodajom imovine u vrijednosti od 7 milijuna EUR. Vlastiti doprinos korisnika u iznosu od 12 milijuna EUR stoga bi odgovarao iznosu od 40,3 % ukupnih ažuriranih troškova restrukturiranja. Ciparska nadležna tijela dostavila su procjenu vrijednosti nepokretne imovine društva CSK iz travnja 2013. prema kojoj procijenjena vrijednost nepokretne imovine klaonice (zemljišta, zgrada i najma) iznosi otprilike 8,2 milijuna EUR. Međutim u pogledu ugovaranja novog kredita, ciparska nadležna tijela navela su u svojem podnesku od 14. svibnja 2013. da se s obzirom na trenutačno gospodarsko okruženje dobivanje takvog kredita mora smatrati upitnim.

II.6. PLAN RESTRUKTURIRANJA

(27)	Plan restrukturiranja izrađen je u listopadu 2010. i poslan Komisiji kao dio obavijesti dostavljene 3. studenoga 2010. Odgovor koji je Cipar dostavio 26. studenoga 2012. uključivao je ažurirana financijska predviđanja i tržišne podatke. Izvorni plan restrukturiranja sadržava sljedeće odjeljke:

II.6.1. Analiza tržišta

(28)	Ovaj odjeljak plana restrukturiranja počinje objašnjenjem načina rada klaonica na Cipru. Privatne klaonice dopuštene su 2003. u kontekstu skorog ulaska Cipra u Europsku uniju.

(29)

U planu se dalje predstavlja tržište proizvodnje mesa (proizvodnja prema vrsti mesa – svinjetina, govedina i ovčje/kozje meso, cijene, kvaliteta, zapošljavanje, uvoz/izvoz, konkurenti) te potrošnja mesa na Cipru (potrošnja po stanovniku, potrošnja uvezenih proizvoda, potrošnja prema prodajnim točkama – supermarketi/mesnice/ugostiteljstvo/industrije gotovih mesnih proizvoda, označavanje, kvaliteta mesa). U planu se dalje procjenjuju budući izgledi ponude i potražnje na predmetnim tržištima.

(30)

Na tržištu klaonica na Cipru aktivno je pet trgovačkih društava. U planu je navedeno da je 2010. tržišni udio korisnika iznosio otprilike 31 %. Ako se tržište podijeli prema kategorijama mesa, tržišni udjeli u 2009. i u prvih osam mjeseci 2010. bili su sljedeći:

(%)
Vrsta životinje	Ovce/koze		Goveda		Svinje		Ukupno (7)
Godina	2009.	2010.	2009.	2010.	2009.	2010.	2009.	2010.
Cypra Ltd	20,39	22,37	—	—	63,34	70,40	50,79	56,79
Kofinou Central Slaughterhouse	34,24	30,53	100	100	27,26	21,96	34,84	30,72
Agioi Trimithias	18,97	17,15	—	—	4,74	2,46	6,71	4,26
A&A Slaughterhouses Ltd	14,52	18,37	—	—	4,66	5,18	5,87	6,62
Općinska klaonica Polis Chrysochous	11,89	11,58	—	—	—	—	1,73	1,61

(31)

Iz podataka koje su dostavila ciparska nadležna tijela 26. studenoga 2012. može se zaključiti da se ukupni tržišni udio CSK-a 2011. dodatno smanjio na 29,3 %, a 2012. na 26,5 %. On je također nakon ulaska društva Cypra na tržište izgubio svoj monopol na tržištu klaonica goveda, ali je njegov udio na tom tržištu svejedno bio veći od 92 %. Na ciparskom tržištu klaonica zabilježeni su opći silazni trend i stagnacija 2010., smanjenje od 2 % tijekom 2011. i daljnje smanjenje od 3,8 % tijekom 2012.

(32)

Krajem 2012. pet aktivnih klaonica na ciparskom tržištu imalo je sljedeći dnevni kapacitet:

Br.	Naziv klaonice	Dnevni kapacitet
Br.	Naziv klaonice	Goveda	Svinje	Ovce/koze
1	Kofinou Central Slaughterhouse	200	3 040	960
2	Cypra Ltd	104	1 920	1 200
3	A + A Slaughterhouses Ltd	—	1 200	880
4	Agioi Trimithias	—	700	700
5	Općinska klaonica Polis Chrysochous	—	—	500

(33)

Navedeni podaci upućuju na znatan pad tržišnog udjela društva CSK u posljednjih nekoliko godina. Ukupni tržišni udio društva CSK 2005. još je uvijek iznosio 68 %. Taj se postotak 2008. smanjio na 41 % i 2012. na 26,5 %. Ta je promjena većinom posljedica liberalizacije tržišta 2003. i ulaska poduzeća u privatnom vlasništvu.

(34)

U pogledu klaonica stoke, plan restrukturiranja zasnivao se na pretpostavci da su na tržište planirala ući najmanje dva postojeća konkurenta (Cypra i Ayioi Trimithias). Nadalje, tvrdilo se da na tržište planira ući još jedno trgovačko društvo (Pan-Cypriot Organisation of Cattle Breeders). Ta organizacija kontrolira 75 % tržišta proizvodnje stoke na Cipru. Društvo Cypra ušlo je na to tržište 2012. i potvrđuje da društva Aagioi Trimithias i Pan-Cypriot Organisation of Cattle Breeders također planiraju ući na tržište klaonica goveda.

II.6.2. Predstavljanje korisnika

(35)

Društvo CSK osnovano je ministarskom odlukom kao državno tijelo koje je trebalo pružati usluge u više općina, među ostalim u najvećim ciparskim gradovima u kojima su morale postojati klaonice. Upravni odbor sastoji se od 15 članova (šest gradonačelnika, pet općinskih savjetnika i četiri predstavnika Saveza zajednica).

(36)

Kako je prethodno objašnjeno, konkurentni položaj trgovačkog društva počeo je opadati nakon liberalizacije tržišta 2003. Ciparska nadležna tijela tvrde da su toj situaciji pridonijeli glavni čimbenici koji uključuju sljedeće:

(a)	funkcioniranje trgovačkog društva i sastav njegova upravnog odbora (općinski dužnosnici koji imaju druge prioritete i stoga nisu nužno usredotočeni na probleme trgovačkog društva);

(b)	početna baza kapitala;

(c)	liberalizacija tržišta bez strateškog plana za suočavanje s odgovarajućim promjenama;

(d)	veliki troškovi radne snage (višak zaposlenika, nedovoljna motiviranost, niska produktivnost, nedovoljna fleksibilnost u raskidanju ugovora, kultura koja nije usmjerena na usluge itd.);

(e)	niska produktivnost.

(37)	Uprava trgovačkog društva pokušala je riješiti neke od tih problema i ostvarila je neke pozitivne rezultate. Međutim zbog smanjenja tržišnih udjela trgovačkog društva tijekom godina povećali su se njegovi gubici.

(38)

U planu je navedena SWOT analiza (prednosti – nedostaci – prilike – prijetnje) za društvo CSK. Tvrdi se da prednosti uključuju znatne proizvodne kapacitete, znanje i iskustvo i tradiciju te usklađenost s propisima EU-a. Nedostaci uključuju visoke troškove proizvodnje, ovisnost o jednoj djelatnosti, nepostojanje kulture usmjerene na usluge i gubitak povjerenja kupaca u pogledu rasporeda klaonica. Nadalje, trgovačkom društvu nedostaje fleksibilnost u pogledu rada i zapošljavanja. Da je trgovačko društvo poslovalo kao privatno trgovačko društvo u kojem sudjeluju privatni ulagači, važne odluke donosili bi upravni odbor i njegova opća skupština. Naposljetku, zaposlenici trgovačkog društva državni su službenici zbog čega ih je teško i skupo otpustiti.

(39)

Prijetnje uključuju ulazak novih sudionika na tržište, očekivano povećanje uvoza mesa iz drugih država članica EU-a zbog nižih cijena i bolje kvalitete uvezenih proizvoda, što bi moglo utjecati na smanjenje klanja na Cipru, pad djelatnosti uzgoja životinja na Cipru i uzrokovati visoke troškove proizvodnje. U planu su kao prilike navedene mogućnosti davanja u najam proizvodnih pogona drugim trgovačkim društvima, poboljšanje financijskog stanja trgovačkog društva prodajom nekretnina i suradnja s velikim igračima na tržištu.

II.6.3. Mjere restrukturiranja

(40)

Ukupan trošak restrukturiranja trgovačkog društva na početku je iznosio otprilike 27 milijuna EUR. Ukupno 55,6 % tog iznosa osigurala bi država, a trgovačko društvo pokrilo bi preostalih 44,4 % (12 milijuna EUR). Međutim, kako je objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 25., ciparska nadležna tijela navela su u svojem podnesku od 14. svibnja 2013. da su se troškovi restrukturiranja u međuvremenu povećali na otprilike 29,8 milijuna EUR, a doprinos društva CSK ostat će isti.

(41)

Vlastiti doprinos društva CSK prikupit će se i. prodajom nepokretne imovine (7 milijuna EUR) pri čemu, prema ciparskim nadležnim tijelima, neće biti elementa državne potpore jer će cijenu izračunati neovisni procjenitelj prema tržišnoj vrijednosti; i ii. sklapanjem novog ugovora o kreditu (5 milijuna EUR). Međutim ciparska nadležna tijela navela su u svojem podnesku od 14. svibnja 2013. da se s obzirom na trenutačno gospodarsko okruženje dobivanje takvog kredita mora smatrati upitnim.

(42)	U planu su predviđene sljedeće mjere restrukturiranja:

II.6.3.1. Fleksibilnost – promjena pravnog oblika

(43)

U cilju povećanja njegove fleksibilnosti u svim područjima, u planu restrukturiranja predviđeno je pretvaranje društva CSK u trgovačko društvo u privatnom vlasništvu. Očekuje se da će se time povećati fleksibilnost trgovačkog društva u pogledu donošenja odluka. Time bi se trebala potaknuti i ulaganja privatnih ulagača koji bi kupili dionice trgovačkog društva. Naposljetku, promjenom statusa zaposlenika olakšat će se zapošljavanje i otpuštanje zaposlenika.

II.6.3.2. Smanjenje obveza trgovačkog društva

(44)

U planu restrukturiranja predviđeno je potpuno namirivanje dugova trgovačkog društva prema zavodu za socijalno osiguranje (6,14 milijuna EUR krajem 2012.) i poreznoj upravi (3,646 milijuna EUR krajem 2012.). Nadalje, trgovačko društvo otplatit će dospjele dugove u iznosu od 13,306 milijuna EUR (uključujući već odobreni kredit za sanaciju u iznosu od 1,6 milijuna EUR). Izračunano je da će ukupni trošak ove mjere iznositi otprilike 23,1 milijun EUR. Nadalje, ciparska nadležna tijela potvrdila su u svojem podnesku od 14. svibnja 2013. da će neplaćene obveze prema Službi za veterinarstvo biti postupno podmirene nakon restrukturiranja.

II.6.3.3. Zaposlenici

(45)

U planu je predviđen prelazak svih zaposlenika koji su državni službenici u općine i otpuštanje preostalih zaposlenika. Trgovačko društvo potom će u okviru svog novog statusa zaposliti nove zaposlenike. Novi zaposlenici bit će zaposleni pod novim uvjetima u pogledu plaća i mirovina. Trgovačko društvo moći će prema potrebi upotrebljavati i podugovaranje. Predviđa se da će nakon restrukturiranja trgovačko društvo zapošljavati samo devet osoba na rukovoditeljskim radnim mjestima i 67 zaposlenika/radnika. Trošak svih relevantnih mjera za CSK iznosit će 6,68 milijuna EUR raspoređenih na troškove za naknade zaposlenika (3,34 milijuna EUR) i plaćanja mirovinskih prava (3,34 milijuna EUR). Predviđa se da će se nakon provedbe plana znatno smanjiti troškovi plaća.

II.6.4. Kompenzacijske mjere

(46)

U planu su predviđene sljedeće kompenzacijske mjere:

—	obveza društva CSK da tri godine neće proširiti poslovanje na druga povezana tržišta (trgovina mesom, uspostava objekata za rezanje mesa),

—	obveza društva CSK da tri godine neće unaprijediti svoju tehnologiju za klanje svinja kupnjom postrojenja za omamljivanje svinja ugljičnim dioksidom,

—

obveza društva CSK da tri godine neće primijeniti agresivne mjere za povećanje svog tržišnog udjela na razine koje su veće od onih koje je imao 2009. Sljedeće su mjere navedene kao agresivne mjere ciparskih nadležnih tijela: i. aktivne kampanje oglašavanja; ii. agresivno snižavanje cijena; iii. tehnološka unaprjeđenja u cilju povećanja kvalitete; i iv. preuzimanje konkurenata.

(47)

Ciparska nadležna tijela tvrdila su da društvo CSK neće moći smanjiti svoj kapacitet. To je zato što CSK ima samo jedan proizvodni pogon za svaku vrstu životinje. Ciparska nadležna tijela tvrde da bi prodaja predmetnih strojeva u cilju smanjenja kapaciteta bila od ključne važnosti za izlazak društva CSK iz predmetnog segmenta tržišta.

II.7. OBVEZA MIROVANJA

(48)	Ciparska nadležna tijela tvrde da se potpora za restrukturiranje može dodijeliti tek nakon odobrenja Komisije.

II.8. GODIŠNJA IZVJEŠĆA

(49)	Ciparska nadležna tijela obvezala su se dostavljati redovita detaljna izvješća o provedbi plana restrukturiranja.

III. PRITUŽBA

(50)

Društvo Cypra, konkurent društva CSK, podnijelo je pritužbu 20. siječnja 2011. Društvo Cypra jest trgovačko društvo u privatnom vlasništvu koje je 2006. ušlo na ciparsko tržište klaonica. U trenutku podnošenja pritužbe, društvo Cypra imalo je najveći tržišni udio na tržištu klanja svinja (71 %) te na ukupnom ciparskom tržištu klaonica (57 %).

(51)

U pritužbi je navedeno da je korisnik u bliskoj prošlosti primio brojne potpore. Drugim riječima, to je društvo tvrdilo da je društvo CSK primilo sljedeće vrste potpora:

(a)

potporu u obliku stalnog dopuštanja kašnjenja u plaćanju dugovanja od otprilike 29 milijuna EUR za poreze i davanja za socijalno osiguranje, za kredite kreditnih zadruga, za povezne kamate i za iznose koji predstavljaju naknade za klanje. Kako bi dokazao svoju tvrdnju podnositelj pritužbe dostavio je obrazloženo mišljenje ciparskog Povjerenika za državne potpore od 9. srpnja 2007. koje je objavljeno u Službenom listu Republike Cipra 20. srpnja 2007. U mišljenju je potvrđeno da ciparska nadležna tijela propuštanjem poduzimanja nužnih koraka za naplatu dugovanja društva CSK zaista dodjeljuju državnu potporu;

(b)	promjenu statusa zone zemljišta društva CSK iz poljoprivredne u industrijsku zonu u ožujku 2007.;

(c)	kredit u iznosu od 512 850 EUR koji je odobrio Savez općina u prosincu 2007.;

(d)	potporu za sanaciju u iznosu od 1,6 milijuna EUR koju je odobrila Europska komisija u svibnju 2010. i koja, prema podnositelju pritužbe, ne bi bila odobrena da Cipar nije propustio navesti važne činjenice, odnosno prethodno odobravanje državnih potpora.

(52)	Podnositelj pritužbe zaključuje da će se odobravanjem potpore za restrukturiranje narušiti tržišno natjecanje jer je korisnik prethodnih godina stalno uživao potporu ciparske države.

(53)

Komisija je smatrala da se čini da prenamjena zone zemljišta CSK-a ne uključuje prijenos državnih sredstava te da je Komisija već istražila potporu za sanaciju. Komisija je stoga ciparskim nadležnim tijelima ponudila priliku da dostave svoje primjedbe na navode o odobravanju potpora iz prethodne uvodne izjave 51. točaka (a) i (c).

(54)

Ciparska nadležna tijela u svojem odgovoru od 4. ožujka 2011. nisu navela dovoljno informacija iz kojih se može zaključiti da stalno dopuštanje kašnjenja u plaćanju dugovanja ne čini državnu potporu. U pogledu kredita u iznosu od 512 850 EUR ciparska nadležna tijela izjavila su da je društvo CSK, nakon negativnog mišljenja ciparskog Povjerenika za državne potpore, otplatilo kredit Savezu općina s kamatama u obliku prijenosa vlasništva nad zemljištem.

IV. ODLUKA KOMISIJE OD 20. TRAVNJA 2011.

(55)

Odlukom od 20. travnja 2011. Komisija je odlučila pokrenuti postupak iz članka 108. stavka 2. UFEU-a. Konkretno, zaključila je da su, prima facie, u pogledu potpore za restrukturiranje ispunjeni svi uvjeti iz članka 107. stavka 1. Također je utvrđeno da postoje naznake da su odobrene i druge vrste potpora u sljedećim oblicima: i. država je stalno dopuštala kašnjenje u plaćanju dugovanih iznosa; ii. kredit u iznosu od 512 850 EUR koji je dodijelio Savez općina; iii. navodna potpora u vezi s obveznicama koje podupire vlada i iv. preuzimanje postojećih zaposlenika i povezanih obveza za mirovine koje su izvršavale općine.

IV.1. PRIMJEDBE CIPRA NA ODLUKU KOMISIJE OD 20. TRAVNJA 2011.

(56)	Ciparska nadležna tijela dostavila su svoje primjedbe na Odluku Komisije od 20. travnja 2011. u dopisu od 24. lipnja 2011. Tvrdnje ciparskih nadležnih tijela navedene su u sljedećim točkama.

IV.1.1. Kašnjenja u plaćanju dugovanja koja je dopustila država

(57)

Ciparska nadležna tijela tvrde u svojem odgovoru da je nekoliko javnih tijela, kao što su porezna uprava i zavod za socijalno osiguranje, u prošlosti pribavilo sudske odluke kojima se društvu CSK nalaže da namiri svoja dugovanja predmetnim nadležnim tijelima. Međutim, u skladu s člankom 18. Zakona 26. (I) iz 2003., pokretna i nepokretna imovina takvih organizacija ne podliježe uobičajenim postupcima ovrhe ili zapljene ni drugim postupcima koji su posljedica sudskih postupaka pokrenutih protiv takvih organizacija. Prema tome, u skladu s postojećim regulatornim režimom, sudske odluke donesene protiv društva CSK ne mogu se ovršiti.

(58)

Dalje je navedeno da nadležna tijela zbog nemogućnosti izvršenja sudskih odluka protiv društva CSK i zbog postupka restrukturiranja koji je u tijeku neće poduzimati daljnje mjere do okončanja postupka restrukturiranja. Također je navedeno da se različitim mjerama za naplatu predmetnih dugova neće ostvariti povrat. Ciparska nadležna tijela zaključuju da njihova odluka o odobravanju potpore za restrukturiranje društvu CSK predstavlja dokaz o namjeri vlade da pokrije dugove društva CSK prema državnim tijelima.

IV.1.2. Kredit u iznosu od 512 850 EUR koji je odobrio Savez općina

(59)

Ciparska nadležna tijela potvrđuju da je Savez općina u prosincu 2007. odobrio društvu CSK kredit u iznosu od 512 850 EUR. Na temelju podnesene pritužbe ciparski povjerenik za državne potpore odlučio je da bi se odobravanje tog iznosa trebalo smatrati nezakonitom operativnom potporom koja je odobrena bez prethodne prijave Europskoj komisiji. Ciparska nadležna tijela dodaju da je društvo CSK otplatilo taj iznos Savezu općina 15. siječnja 2010., s kamatama, prijenosom vlasništva nad zemljištem u vrijednosti od 580 000 EUR. Vrijednost zemljišta procijenio je Odjel za zemljišne knjige i katastar koji se smatra službenim državnim procjeniteljem. Ciparska nadležna tijela tvrde da udio u iznosu od 67 150 EUR odgovara godišnjoj kamatnoj stopi od 6,12 %, ako se uzme u obzir godišnja kapitalizacija. Prema ciparskim nadležnim tijelima ta kamatna stopa nije bila niža od tržišnih kamatnih stopa uz osiguranje nepokretnom imovinom u predmetnom razdoblju.

IV.1.3. Navodna nova potpora povezana s obveznicama za koje je jamčila država

(60)

Ciparska nadležna tijela tvrde da su predmetne obveznice izdane 1985. s državnim jamstvom i da su ponovno izdane 1992. i 1999. na temelju Zakona koji je odobrio parlament. Regionalni sud u Lefkosiji naložio je državi 9. srpnja 2007. da kao jamac plati dug jednom od vlasnika obveznica. U skladu s tom sudskom odlukom vlada je morala platiti predmetne iznose, uključujući i kamate. Država nije imala nikakvih obveza prema društvu CSK i stoga nije bilo moguće poništavanje obveza.

IV.1.4. Premještanje zaposlenika u općine

(61)

Ciparska nadležna tijela tvrde da je premještajem zaposlenika u općine obuhvaćeno samo 19 zaposlenika. Mirovinska davanja tih osoba već su uključena u troškove restrukturiranja i prema planu restrukturiranja iznosila bi 1,4 milijuna EUR. Ukupno 13 općina pristalo je zaposliti 15 od 19 stalnih zaposlenika CSK-a i na taj način pokriti svoje potrebe za osobljem. Zbog tog dogovora Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo financija nisu željeli odobriti otvaranje novih ili dodatnih radnih mjesta u predmetnim općinama.

(62)

U skladu s navedenim dogovoreno je da će svaka osoba zaposlena na neodređeno vrijeme u društvu CSK dobiti premještaj na isto radno mjesto i istu plaću kao što su imali u društvu CSK. Iz tog razloga dogovoreno je da će općine koje će preuzeti bivše zaposlenike društva CSK platiti dio plaće koji odgovara početnoj plaći novih zaposlenika, dok će država platiti razliku u plaći. Država bi plaćala taj iznos od premještaja do završetka karijere zaposlenika. Procijenjeno je da bi taj iznos iznosio otprilike 3,4 milijuna EUR za 15 zaposlenika društva CSK. Prema ciparskim nadležnim tijelima, taj iznos ne obuhvaća rashode koje je trebalo snositi društvo CSK i iz toga razloga to nije uključeno u troškove restrukturiranja. To je uobičajena praksa u sličnim okolnostima. Ciparska nadležna tijela zaključila su da mjera iz tog razloga nije selektivne prirode i stoga ne ispunjuje jedan od uvjeta za postojanje državne potpore. Međutim ciparska nadležna tijela tvrde da i slučaju da se ta mjera smatra državnom potporom, riječ je o potpori socijalne prirode koja prelazi interese korisnika. U Smjernicama je navedeno da Komisija prema takvim potporama zauzima pozitivan pristup.

IV.1.5. Učinkovitost mjera plana restrukturiranja

(63)

U pogledu predviđanja iz plana restrukturiranja o povećanju tržišta klaonica za 2 % u sva tri scenarija (najbolji, najgori i srednji scenarij), ciparska nadležna tijela napominju da se taj prosjek odnosio na prosječno godišnje povećanje broja klaonica na Cipru od 1998. do 2008. To je predvidjela i uprava društva CSK za razdoblje od sljedećih pet godina. Smanjenje stope rasta u iznosu od 0,5 % uzrokovalo bi smanjenje dobiti društva SK za 500 000 EUR. Međutim korisnik bi nakon razdoblja restrukturiranja još uvijek ostvarivao dobit.

(64)	U pogledu troškova premještaja zaposlenika u općine, ciparska nadležna tijela ponavljaju da bi bilo premješteno samo 19 osoba i da bi većina zaposlenika koji su višak bila otpuštena.

(65)

Komisija u svojoj odluci od 20. travnja 2011. izražava sumnju u sposobnost društva CSK da sklapa ugovore o kreditu s financijskim institucijama. Ciparska nadležna tijela tvrde u tom pogledu da je društvo CSK ugovorilo kredite s komercijalnim bankama, koji se otplaćuju redovito i bez kašnjenja. S obzirom na prethodno objašnjenu činjenicu da u skladu s primjenjivim zakonodavstvo imovina društva CSK ne podliježe uobičajenim ovršnim postupcima i postupcima zapljene, krediti ugovoreni s bankama pokriveni su državnim jamstvima. Ciparska nadležna tijela dodaju da će se to promijeniti nakon restrukturiranja trgovačkog društva i promjene njegova pravnog oblika. Trgovačko društvo moći će u budućnosti dobivati kredite zahvaljujući svojoj imovini koja uključuje nepokretnu imovinu vrijednosti otprilike 7 milijuna EUR. U pogledu vrijednosti nepokretne imovine društva CSK, ciparska nadležna tijela navode da je tu vrijednost izračunao Odjel za zemljišne knjige i katastar Ministarstva unutarnjih poslova.

(66)

Naposljetku, ciparska nadležna tijela ponavljaju da problemi društva CSK proizlaze iz sljedećih činjenica: (a) nedovoljna fleksibilnost u pogledu njegove strukture i funkcioniranja, (b) visoki troškovi radne snage i (c) visina duga. U planu strukturiranja ta se pitanja rješavaju promjenom pravnog oblika trgovačkog društva, smanjenjem troškova radne snage i smanjenjem dugova trgovačkog društva.

IV.1.6. Učinkovitost kompenzacijskih mjera

(67)

U pogledu kompenzacijskih mjera ciparska nadležna tijela prvo ponavljaju svoju zabrinutost zbog mogućnosti da bi trgovačko društvo Cypra moglo ostvariti monopol na tržištu. Ciparska nadležna tijela tvrde da je društvo Cypra uputilo dopis ciparskim ministrima unutarnjih poslova, trgovine i financija u kojima se spominje da trgovačko društvo ima 71 % tržišnog udjela na tržištu klanja svinja i da su njegove cijene 20 % veće te da ga kupci biraju među ostalim zato što nudi meso bolje kvalitete. Ciparska nadležna tijela smatraju da je to dokaz činjenice da društvo Cypra ima vladajući položaj na tržištu i da će se taj položaj povećati ako društvo CSK prestane s radom. Ciparska nadležna tijela dodaju da čak i ako je društvo Cypra izjavilo da želi ući na tržište klanja goveda u roku od šest mjeseci, ono to još nije učinilo. Nadalje, ciparska nadležna tijela tvrde da društvo Cypra još nema sve potrebne lokacijske dozvole i druge vrste dozvola zbog čega postoji mala vjerojatnost da će u predviđenom roku ući na tržište klanja goveda. Prema informacijama koje ciparska nadležna tijela imaju na raspolaganju, niti jedno drugo trgovačko društvo nema namjeru ući na taj dio tržišta.

(68)

U pogledu viška kapaciteta, ciparska nadležna tijela napominju da višak kapaciteta u dijelu tržišta klanja svinja iznosi 39 % i da se kapacitet tog dijela tržišta povećao za 32 % otkad je 2006. društvo Cypra ušlo na tržište. Međutim na tržištu klaonica ovaca/koza višak kapaciteta iznosi 51 % i povećao se za 17 % od ulaska društva Cypra. Ciparska nadležna tijela smatraju da se na temelju toga može zaključiti da je višak kapaciteta na tržištu nastao ulaskom društva Cypra. Ciparska nadležna tijela zaključuju da bi se obzirom na financijsko stanje društva CSK svako dodatno ograničavanje njegova rada negativno utjecalo na njegovu održivost.

IV.2. PRIMJEDBE TREĆIH STRANAKA

IV.2.1. Primjedbe podnositelja pritužbe na Odluku Komisije od 20. travnja 2011.

(69)	Podnositelj pritužbe dostavio je su svoje primjedbe na odluku Komisije od 20. travnja 2011. u dopisu od 4. srpnja 2011. U tom dopisu društvo Cypra ponavlja da organizacija Pan-Cypriot Organisation of Cattle Breeders (pan-ciparska organizacija uzgajivača stoke) ima namjeru pokrenuti klaonicu.

(70)

U pogledu kompenzacijskih mjera društvo Cypra napominje da će u slučaju odobravanja potpore za restrukturiranje i ulaska uzgajivača svinja u društvo CSK te s obzirom na izgradnju nove klaonice društva A&A njegova održivost biti ugrožena. To je zato što će se znatno smanjiti njegov opseg klanja svinja. Društvo Cypra također podsjeća da je nedavno uložilo znatne iznose u povećanje svog kapaciteta. Također je dodalo da u postupku restrukturiranja sudjeluje ciparsko udruženje uzgajivača svinja (u kojem je zastupljeno 100 % uzgajivača svinja na tom otoku). Vlada navodno nudi tome udruženju udjele u novom trgovačkom društvu koje će biti osnovano restrukturiranjem. Društvo Cypra tvrdi da je to samo po sebi protivno preuzetoj obvezi nepoduzimanja agresivnih mjera za povećanje tržišnog udjela u sljedeće tri godine. U pogledu kapaciteta, tri trgovačka društva Cypra, A&A i Trimithias imaju kapacitet koji premašuje 20 000 zaklanih svinja u tjedan dana, a odgovarajuća proizvodnja iznosi otprilike 14 000.

(71)

Društvo Cypra tvrdi da bi prije odobravanja potpore ciparska nadležna tijela trebala dokazati da će društvo CSK moći ugovoriti zajam od 5 milijuna EUR. U svakom slučaju, podnositelji pritužbe smatra da bi najbolje rješenje bilo zatvoriti klaonicu svinja. Time se ne bi uzrokovao manjak na tržištu jer preostala trgovačka društva mogu pokriti potrebe u državi. Društvo Cypra također tvrdi da članovi sadašnje i prethodne ciparske vlade imaju bliske odnose s upravom društva CSK, što bi, ako se nastavi, moglo biti od presudne važnosti za daljnje nepošteno postupanje prema privatnim klaonicama.

(72)

U pogledu potraživanja države prema društvu CSK, društvo Cypra tvrdi da je društvo CSK naplatilo dugovanja za veterinarske usluge u iznosu od 900 000 EUR i taj iznos još nije vraćen državi. U pogledu premještaja zaposlenika, država je pristala subvencionirati trošak premještaja zaposlenika plaćanjem razlike između plaće premještenog zaposlenika (u općinu) i trenutačne plaće radnika, za sve zaposlenike koji će biti premješteni. Nadalje, država će subvencionirati 40 % bivše plaće zaposlenika koji će ostati u novom trgovačkom društvu, do kraja njihove službe, a novo trgovačko društvo plaćat će 60 % plaće.

(73)

U pogledu vlastitog doprinosa trgovačkog društva, društvo Cypra tvrdi da bi prodaju nepokretne imovine društva CSK trebalo izvršiti na slobodnom tržištu. Društvo Cypra sumnja da je vrijednost predmetnog zemljišta, kako se može zaključiti iz najamnine koju država naplaćuje drugom trgovačkom društvu (Sigan Management Limited) u istom području, mnogo niža od vrijednosti navedene u planu restrukturiranja. Društvo Cypra sumnja da su bespovratna sredstva u obliku kredita od 512 850 EUR koji je odobrio Savez općina otplaćena prijenosom vlasništva nad zemljištem.

(74)

Naposljetku, podnositelj pritužbe predlaže da bi buduće restrukturiranje društva CSK trebalo uključivati privremeno iznajmljivanje klaonice goveda organizaciji Pan-Cypriot Organisation of Cattle Breeders, privremeno iznajmljivanje klaonice ovaca/koza bilo kojoj zainteresiranoj stranci i zatvaranje klaonice svinja. Kada organizacija Pan-Cypriot Organisation of Cattle Breeders pokrene svoju klaonicu, društvo CSK trebalo bi svoju zatvoriti i vlada bi predmetno zemljište trebala prodati trećim strankama.

IV.2.2. Primjedbe drugih zainteresiranih stranaka na Odluku Komisije od 20. travnja 2011.

(75)	Niz trećih stranaka podnio je primjedbe na Odluku Komisije od 20. travnja 2011.

(76)

Jedan konkurent (A&A Slaughterhouses) tvrdi da je upravo završio nadogradnju svoje klaonice i da trenutačno ima kapaciteta za pokrivanje 35 – 40 % potreba države za klanjem svinja i 30 % potreba za klanjem ovaca/koza. Trgovačko društvo tvrdi dalje da se planom restrukturiranja društva CSK nisu uzele u obzir promjene kao što je nadogradnja klaonica konkurenata društva CSK, kao što je A&A's ili trgovačko društvo Agioi Trimithias. Tvrdi se da je situacija korisnika zbog toga mnogo gora nego što je prikazano u planu restrukturiranja, čak i ako se uzme u obzir scenarij najgoreg slučaja. Nadalje, društvo A&A tvrdi da nije valjana tvrdnja ciparskih nadležnih tijela da bi društvo Cypra moglo ostvariti monopolistički položaj ako društvo CSK zatvori jednu od svojih klaonica zbog nadogradnje klaonica društava A&A i Agioi Trimithias i kapaciteta tih trgovačkih društava. Mišljenje je društva A&A da se predložene kompenzacijske mjere ne mogu prihvatiti. Jedina vjerodostojna kompenzacijska mjera koja bi se mogla prihvatiti jest da društvo CSK prestane nuditi usluge klanja svinja. Istodobno bi se upravljanje društvom CSK trebalo povjeriti upravljačkom timu s tržišnim iskustvom i samo mali broj zaposlenika trebao bi ostati u tržišnom društvu radi vođenja klaonica goveda i ovaca/koza.

(77)

Jedna stranka koja je zatražila da njezin identitet ostane u tajnosti tvrdila je da društvo CSK uredno ispunjuje svoje obveze u skladu s Direktivom EU-a o otpadu. Njegovi konkurenti, međutim, zlouporabljuju neodgovarajuću provedbu i kontrolu lokalnih tijela u pogledu predmetnih Direktiva EU-a time stvarajući izravno i neizravno nepošteno tržišno natjecanje društvu CSK, što je jedan od razloga za trenutačno financijsko stanje tog trgovačkog društva budući da društvo CSK, za razliku od svojih konkurenata, plaća naknade za odlaganje otpada, što njegovi konkurenti ne čine.

(78)

Jedna stranka, ciparsko Udruženje uzgajivača svinja izjavila je zabrinutost u pogledu „agresivnosti vladajućeg trgovačkog društva u segmentu klanja svinja”, odnosno društva Cypra. Tvrdila je da će ako društvo CSK prestane s radom društvo Cypra ostvariti vladajući položaj u najmanju ruku o dijelu klanja svinja. Nadalje, tvrdi se da ulazak na tržište klanja goveda nije vjerojatan. Udruženje također napominje da su uzgajivači svinja nedavno osnovali trgovačko društvo koje trenutačno kontrolira 60 % proizvodnje u državi. Trenutačno klaonicu bira klijent (maloprodajni ili veleprodajni mesar). Međutim udruženje napominje da bi trgovačko društvo u budućnosti moglo temeljiti svoj izbor klaonice na temelju njezine održivosti, odnosno, pribavljanjem ponuda za klanje njegovih životinja. Prema tome, s obzirom na strukturu tržišta na Cipru, održivost niti jednog trgovačkog društva ne treba se uzeti zdravo za gotovo.

IV.3. PRIMJEDBE CIPRA NA PODNESKE TREĆIH STRANAKA

(79)	Dopisom od 8. studenoga 2011. ciparska nadležna tijela dostavila su svoje primjedbe na podneske trećih stranaka.

(80)

U pogledu primjedbi društva A&A, ciparska nadležna tijela tvrdila su da je plan restrukturiranja utemeljen na stanju na tržištu u trenutku njegove izrade. Planom se zaista uzelo u obzir funkcioniranje klaonica Agioi Trimithias i Cypra. U pogledu otvaranja novog objekta društva A&A, društvo CSK vjeruje da on neće u velikoj mjeri utjecati na uvjete na tržištu. Napominje se da se primjedbe društva A&A zasnivaju na činjenici da bi to trgovačko društvo imalo koristi od mogućeg izlaska društva CSK s tržišta. Međutim u tom bi se slučaju društvo CSK likvidiralo i njegova imovina ne bi bila dovoljna za pokrivanje njegovih gubitaka. U tom slučaju država će preuzeti obveze društva CSK i drugi privatni operater mogao bi ponovno otvoriti klaonicu. S druge strane, planom restrukturiranja društvu CSK omogućuje se da pokrije svoja obveze i istodobno postoji mogućnost ulaska privatnih ulagača. U pogledu kompenzacijskih mjera, ciparska nadležna tijela tvrde da društvo A&A nije svoje prijedloge nije potkrijepilo dokazima te da su ti prijedlozi arbitrarni, da nemaju gospodarskog smisla i da u svakom slučaju ne bi pridonijeli održivosti trgovačkog društva. Ciparska nadležna tijela dalje tvrde da podnesak društva A&A stvara dojam da plan restrukturiranja nije pažljivo izrađen. Međutim čini se da društvo A&A zanemaruje osnovne elemente primjenjivog zakonodavstva i samog plana restrukturiranja.

(81)

U pogledu primjedbi društva Cypra, ciparska nadležna tijela tvrde da u pogledu rizika od monopola trenutačno nije jasno hoće li se otvoriti nove klaonice. U svakom slučaju, nadležna tijela zagovarala bi mjere kojima će se omogućiti nastavak rada društva CSK i spriječiti stvaranje monopola ili oligopola. Restrukturiranje društva CSK služi toj svrsi, posebno ako društvo CSK nastavi s radom u segmentu klanja svinja. Čini se da zabrinutost društva Cypra u pogledu njegove održivosti više proizlazi iz ponovnog otvaranja klaonice društva A&A u kombinaciji s daljnjim radom društva CSK. U pogledu identiteta privatnih ulagača, ciparska nadležna tijela napominju da bi članovi ciparskog Udruženja uzgajivača svinja zaista mogli biti ulagači. Međutim to ne bi značilo da bi jedan od uvjeta za sudjelovanje bio povećanje opsega klanja svinja koje obavlja društvo CSK ili da bi uzgajivači svinja trebali biti klijenti društva CSK.

(82)

Ciparska nadležna tijela odbacuju tvrdnju o bliskim vezama članova prethodne i sadašnje vlade s društvom CSK i tvrde da su te tvrdnje neutemeljene. U pogledu veterinarskih naknada, tvrdi se da se one postupno otplaćuju. Na primjer, ciparska nadležna tijela napominju da je u razdoblju od 2008. do 2011. društvo CSK platilo naknade u iznosu od 479 000 EUR. U pogledu prodaje nepokretne imovine društva CSK, ciparska nadležna tijela spominju da je neovisni procjenitelj (Odjel za zemljišne knjige i katastar) izvršio procjenu vrijednosti zemljišta i da su tvrdnje društva Cypra jednako neutemeljene. Ciparska nadležna tijela dostavila su dopis Odjela za zemljišne knjige i katastar u kojem je obrazložena razlika u cijeni između najamnine koju plaća društvo Sigan Management Limited i procjene vrijednosti zemljišta društva CSK. Naposljetku, ciparska nadležna tijela tvrde da se prijedlozi društva Cypra ne mogu prihvatiti. Čak u slučaju da restrukturiranje društva CSK ne bude dovršeno, država ili likvidator društva CSK imat će obvezu i pravo njegovu imovinu prodati ili ju dati u najam privatnim ulagačima ili poduzetnicima.

IV.4. DODATNE INFORMACIJE KOJE SU DOSTAVILA CIPARSKA NADLEŽNA TIJELA

(83)	Na zahtjev Komisije ciparska nadležna tijela dostavila su u dopisima od 30. ožujka 2012. i 26. studenoga 2012. dodatna objašnjenja i ažurne informacije. Svoje su podneske nadopunila dodatnim elementima 14. svibnja 2013.

(84)

U pogledu neplaćenih obveza društva CSK, Cipar je u dopisu od 30. ožujka 2012. naveo podjelu, a u dopisu od 26. studenoga 2012. dodatno je opisao prirodu tih obveza i njihove stvarne datume dospijeća. Ciparska nadležna tijela Komisiju su upozorila i na činjenicu da je Zakonom 26. (I) iz 2003. kojim se uređuje struktura, organizacija i rad glavnih klaonica, kao što je društvo CSK i u skladu s kojim pokretna i nepokretna imovina takvih organizacija ne podliježe uobičajenim ovršnim postupcima i postupcima zapljene ni nekom drugom postupku na temelju sudskog postupka protiv te organizacije, samo zamijenjen Zakon 69. o klaonicama iz 1981., koji je u svojem članku 22. sadržavao istu odredbu. Ciparska nadležna tijela stoga potiču Komisiju da istraži u kojoj mjeri odredba Zakona iz 2003. čini postojeću potporu u odnosu na primjenjivi Ugovor o pristupanju i upućuju na sličan slučaj koji je Komisija razmatrala (E 12/2005 – Poljska – Neograničeno državno jamstvo u korist društva Poczta Polska) i u kojem je zaključila da je, iako zakon iz 2003. sadržava važeću zakonsku odredbom kojom se sprječava stečaj predmetnog poduzeća, riječ o postojećoj potpori koja potječe iz zakona iz 1934.

(85)	Ciparska nadležna tijela potvrdila su u svojem podnesku od 14. svibnja 2013. da iznosi koji se moraju pokriti u kontekstu restrukturiranja uključuju nominalne iznose i kamate. Zatim su potvrdili da će CSK neplaćeni dug prema veterinarskoj službi namiriti postupno nakon restrukturiranja.

(86)

U pogledu premještaja zaposlenika u općine ciparska nadležna tijela navela su u svojem dopisu od 30. ožujka 2012. da je na dan dopisa osam zaposlenika već premješteno na zahtjev samih općina kojima su nedostajali zaposlenici i u kojima, zbog opće gospodarske krize, Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo financija nisu mogli odobriti otvaranje novih/dodatnih radnih mjesta. U planu restrukturiranja predviđen je premještaj ukupno 15 zaposlenika kojima su osigurana i mirovinska prava. Predviđa se da će općine tim zaposlenicima platiti iznos koji odgovara prvom stupnju u kategorizaciji kao da zapošljavaju novog zaposlenika na to mjesto i država će pokriti razlika do stvarne plaće zaposlenika. Ciparska nadležna tijela procijenila su je za pokrivanje razlike u plaćama 15 zaposlenika od datuma premještaja do umirovljenja svakog od tih zaposlenika potrebno ukupno 3 342 450 EUR. U istom kontekstu ciparska nadležna tijela naglasila su da u skladu sa Zakonom o otkazu (N.24/1976) minimalni trošak za privatnih klaonica za otpuštanje 15 zaposlenika odgovara obveznom otkaznom roku od osam mjeseci. Ciparska nadležna tijela tvrde da privatna klaonica ne mora plaćati dodatnu naknadu za otpuštanje radnika, osim u slučaju posebnog ugovora sa sindikatima. Ista su nadležna tijela dalje izjavila da se čini da glavni konkurent društva CSK nema kolektivne ugovore.

(87)

Ciparska nadležna tijela dostavila su ažurirani poslovni plan utemeljen na nedavnim promjenama i na tržišnim podacima. Također su dostavili ažuriranu podjelu stvarnih troškova restrukturiranja i njihovog financiranja i u tom su kontekstu dostavili procjenu vrijednosti nepokretne imovine društva CSK od 24. travnja 2013. koju je izvršio Odjel za zemljišne knjige i katastar Ministarstva unutarnjih poslova koji procjenjuje da tržišna vrijednost zemljišta i zgrada u vlasništvu društva CSK iznosi otprilike 8,16 milijuna EUR.

(88)	Ista su nadležna tijela potvrdila u svojem podnesku od 14. svibnja 2013. da se ugovaranje novog kredita mora u postojećem gospodarskom okruženju smatrati upitnim.

V. OCJENA POTPORA

V.1. PRIMJENJIVOST PRAVILA O DRŽAVNIM POTPORAMA

(89)

Društvo CSK aktivno je u sektoru klanja životinja, odnosno ovaca/koza, svinja i goveda. U članku 180. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 (8), koja je bila na snazi u vrijeme prijave potpore za sanaciju pružene društvu CSK-a, navedeno je da se članci 87., 88. i 89. Ugovora (sada članci 107., 108. i 109. UFEU-a) primjenjuju na proizvodnju i trgovinu govedinom i teletinom, svinjskim mesom, ovčjim i kozjim mesom. Stoga predmetne mjere treba razmatrati u kontekstu pravila o državnim potporama.

V.2. POSTOJANJE POTPORE

(90)

U skladu s člankom 107. stavkom 1. UFEU-a zabranjena je potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku kojim se narušava ili prijeti da će se narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj u mjeri u kojoj to utječe na trgovinu među državama članicama.

(91)

Potporu za sanaciju odobrava ciparska država i njome se dodjeljuje selektivna prednost njezinom primatelju jer se odobrava samo društvu CSK. U skladu sa sudskom praksom Suda EU-a, sama činjenica da se položaj poduzetnika na tržištu poboljšava u odnosu na druga konkurentna poduzeća jer mu je pružena gospodarska prednost koju inače ne bi dobio u uobičajenom poslovanju upućuje na moguće narušavanje tržišnog natjecanja (9). Društvo CSK aktivno je na tržištu na kojem se održava trgovina između država članica i stoga se potporom narušava ili prijeti da će se narušiti tržišno natjecanje i ona utječe na trgovinu između država članica jer je prednost dodijeljena društvu CSK, a ne njegovim konkurentima, a dopušten je prekogranični prijevoz životinja u svrhe klanja. Nadalje, strani ulagači mogu ulagati u klaonice na Cipru. Stoga predmetna mjera čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(92)

Ovom je odlukom obuhvaćeno i nekoliko drugih mogućih potpora, osim potpore za restrukturiranje, koje su možda odobrene ili će biti odobrene društvo CSK. To su sljedeće potpore: i. država je stalno dopuštala kašnjenje u plaćanju dugovanja; ii. kredit u iznosu od 512 850 EUR koji je dodijelio Savez općina; iii. navodna potpora u vezi s obveznicama za koje je jamčila vlada i iv. preuzimanje postojećih zaposlenika i povezanih obveza za mirovine koje su izvršavale općine.

V.2.1. Kašnjenja u plaćanju dugovanja koja je dopustila država

(93)

Kašnjenja u plaćanju dugovanja koja je država stalno dopuštala mogla bi biti obuhvaćena definicijom državne potpore iz članka 107. stavka 1. UFEU-a: utvrđena je sudska praksa da se povoljno postupanje države prema trgovačkom društvu u pogledu otplate dugovanja može smatrati državnom potporom. U skladu sa sudskom praksom EU-a (10), smanjenje iznosa otplate dugovanja koje je odobrila država ili neubiranje neplaćenog druga prema državi čine državnu potporu ako ulagač u tržišnom gospodarstvu u istim ili usporedivim okolnostima ne bi postupao na isti način. Čini se da je potpora u ovom slučaju odobrena iz državnih sredstava jer se država odriče od prihoda koji bi zaradila otplatom dugova društva CSK-a. Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 23., društvo CSK akumuliralo je do 31. prosinca 2011. neplaćena dugovanja prema ciparskoj kreditnoj zadruzi u iznosu od otprilike 11 milijuna EUR, dugovanja tijelima za socijalno osiguranje i poreznim tijelima u iznosu od otprilike 8,7 milijuna EUR i troškove veterinarskih usluga u iznosu od 1,3 milijuna EUR. Nadalje. čini se da se mjerom dodjeljuje selektivna prednost društvu CSK jer je dodijeljena isključivo tome poduzeću. Ista se razmatranja kao iz uvodne izjave 91. primjenjuju i u odnosu na uvjet narušavanja tržišnog natjecanja i učinka na trgovinu. Dopuštanje kašnjenja u plaćanju dugovanja društva CSK koje je odobrila država stoga čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

V.2.2. Kredit u iznosu od 512 850 EUR

(94)

U pogledu kredita Saveza općina u iznosu od 512 850 EUR, ciparska nadležna tijela navela su da je iznos odobren u prosincu 2007. Nakon negativnog mišljenja ciparskog državnog povjerenika za potpore, društvo CSK otplatilo je taj iznos Savezu općina s kamatama 15. siječnja 2010. prijenosom zemljišta u vrijednosti od 580 000 EUR. Vrijednost zemljišta procijenio je Odjel za zemljišne knjige i katastar koji se smatra službenim državnim procjeniteljem.

(95)

Ciparska nadležna tijela tvrde da kamate u iznosu od 67 150 EUR odgovaraju godišnjoj kamatnoj stopi od 6,12 %, uključujući godišnju kapitalizaciju. Prema ciparskim nadležnim tijelima ta kamatna stopa nije bila niža od tržišnih kamatnih stopa uz osiguranje nepokretnom imovinom u predmetnom razdoblju. Komisija napominje da su osnovne kamatne stope za Cipar u referentnom vremenskom razdoblju iznosile od 4,99 % (prosinac 2007.) do 1,24 % (siječanj 2010.). U skladu s prethodnom obavijesti Komisije o načinu utvrđivanja referentnih stopa i diskontnih stopa (11), kako bi se utvrdila relevantna referentna stopa osnovnoj stopi trebalo je dodati 75 baznih bodova. U skladu s novom Komunikacijom Komisije o reviziji načina određivanja referentnih i diskontnih kamatnih stopa (12), koja se primjenjuje od 1. srpnja 2008., u prosjeku treba dodati dodatak od 220 baznih bodova (što odgovara uobičajenom jamstvu i zadovoljavajućoj ocjeni ili visokom jamstvu i slaboj financijskoj ocjeni). Kamata od 6,12 % koju je društvo CSK platilo Savezu općina bila je u prosjeku viša od primjenjive referentne stope za razdoblje od prosinca 2007. do siječnja 2010. Komisija bi stoga u načelu mogla prihvatiti da je u slučaju da se kredit od 512 850 EUR koji je društvu CSK odobrio Savez općina smatra državnom potporom, ta potpora Savezu općina već otplaćena.

(96)

Međutim prethodno navedene referentne stope ne primjenjuju se na poduzeća u teškoćama. Kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 21., Komisija je u svojoj odluci o odobravanju potpore za sanaciju društvu CSK već potvrdila da je društvo CSK poduzeće u teškoćama. Ona je to zaključila na temelju argumenta ciparskih nadležnih tijela prije donošenja te odluke koji su potkrijepljeni izvještajima trgovačkog društva za godine 2006. – 2009. Nadalje, taj nalaz potvrđuje i činjenica da trgovačko društvo nije izvršilo obveze u pogledu svojih obveznica u srpnju 2007. i što ih je morala pokriti ciparska država kao jamac (vidjeti uvodnu izjavu 60.). Čini se da je društvo CSK tijekom 2007. pokazivalo uobičajene znakove poduzeća u teškoćama kao što su rastući gubici, smanjenje prometa, višak kapaciteta, smanjenje novčanih tokova i pad neto vrijednosti imovine, kako je opisano u točki 11. Smjernica o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzeća u teškoćama koje su se tada primjenjivale. (13) U prethodnoj Obavijesti Komisije o načinu utvrđivanja referentne stope i diskontne stope i u novoj Komunikaciji Komisije o reviziji načina utvrđivanja referentne i diskontne stope predviđeno je da će se na poduzeća u teškoćama primjenjivati dodatak za rizik od najmanje 400 baznih bodova. Budući da je društvo CSK već u prosincu 2007. ispunilo uvjete da se može smatrati poduzećem u teškoćama, razlika između stvarno plaćene kamatne stope i kamatne stope koju bi društvo moralo platiti uzimajući u obzir dodatak za rizik od 400 baznih bodova čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

V.2.3. Obveznice s državnim jamstvom

(97)

Društvo CSK izdalo je 1985. obveznice s državnim jamstvom, koje su ponovno izdane 1992. i 1999. Cipar je donio zakon u tome području. Stoga se čini da je potpora odobrena prije pristupanja Cipra Europskoj uniji. U skladu s točkom 2.1. Obavijesti Komisije o primjeni članaka 87. i 88. ugovora o EZ-u (sada članaka 107. i 108. UFEU-a) na državne potpore u obliku jamstava (14), potpora je dodijeljena u trenutku kada je izdano takvo jamstvo, a ne u trenutku pozivanja na plaćanje po jamstvu ili u trenutku plaćanja prema uvjetima toga jamstva. Komisija stoga potvrđuje da u trenutku pozivanja na plaćanje po jamstvu 2007. nije dodijeljena nikakva državna potpora.

V.2.4. Potpora povezana s premještanjem zaposlenika

(98)

Naposljetku, kako je navedeno u planu restrukturiranja, dio zaposlenika bit će premješten u općine. Kako su ciparska nadležna tijela objasnila u svojem dopisu od 20. travnja 2011., mirovinska prava zaposlenika koji će biti premješteni uključena su u troškove restrukturiranja i iznose 1,4 milijuna EUR. Socijalni troškovi koji su uključeni u plan restrukturiranja odnose se na dio plaće zaposlenika iznad iznosa plaće novog zaposlenika u općini do iznosa plaće zaposlenika u društvu CSK. Taj se iznos procjenjuje na 3,4 milijuna EUR.

(99)

Svaka mjera kojom se poduzeće oslobađa troškova koji su obično uključeni u njegov proračun čini državnu potporu. To uključuje i troškove povezane s plaćama zaposlenika. Sud EU-a smatrao je u tom kontekstu da činjenica da se državnim mjerama nastoje nadoknaditi dodatni troškovi ne može biti osnova za njihovo isključivanje iz definicije potpore. (15)

(100)

Komisija stoga smatra da razlika za plaće u iznosu od 3,4 milijuna EUR za zaposlenike koji se premještaju u općine čini državnu potporu u korist društva CSK.

V.3. SPOJIVOST POTPORE

(101)

Zabrana državnih potpora iz članka 107. stavka 1. UFEU-a ne isključuje mogućnost da se neke kategorije potpora mogu proglasiti spojivima s unutarnjim tržištem na temelju iznimaka iz stavaka 2. i 3. tog članka.

(102)

Primjenjujući odstupanja iz članka 107. stavka 3. točke (c) UFEU-a Komisija može smatrati potporu spojivom s unutarnjim tržištem ako je utvrđeno da se njome pridonosi razvoju određenih gospodarskih djelatnosti ili određenih gospodarskih područja i ako takva potpora ne utječe negativno na trgovinu u mjeri koja je protivna zajedničkom interesu. Međutim treba napomenuti da se u načelu državna potpora poduzeću u teškoćama može smatrati spojivom samo u skladu sa Smjernicama o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika u teškoćama, (16) jer je potpora poduzeću u teškoćama obično neprimjerena za ostvarivanje zakonitog cilja spojivosti ako je upitna održivost samog poduzeća.

V.3.1. Kašnjenja u plaćanju dugovanja koja je dopustila država

(103)

U skladu sa stavcima 66. i 67. Smjernica Europske unije o državnim potporama u sektoru poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima za razdoblje 2014. – 2020. (17), mjere potpore moraju sadržavati neki element poticaja. Učinak poticaja prisutan je ako se potporom mijenja ponašanje poduzetnika na takav način da se on bavi dodatnom djelatnošću kojom se pridonosi razvoju sektora i kojom se ne bi bavio bez potpore ili bi se njome bavio na ograničen ili drukčiji način. Jednostrane mjere državne potpore kojima se jednostavno nastoji poboljšati financijsko stanje poduzetnika, ali kojima se ni na koji način ne pridonosi razvoju sektora smatraju se operativnom potporom koja nije spojiva s unutarnjim tržištem.

(104)

Stalno dopuštanje kašnjenja u plaćanju dugovanja društva CSK nije povezano s ulaganjima, osposobljavanjem, stvaranjem radnih mjesta ili doprinosom koji se traži od korisnika. Potporom se jednostavno nastojao poboljšati financijski položaj korisnika. Komisija stoga smatra da ova potpora čini operativnu potporu koja nije spojiva s unutarnjim tržištem.

(105)

U ovom se slučaju mora ispitati i može li se ova mjera smatrati postojećom potporom.

(106)

U skladu s Prilogom IV.4 točkom 4. Ugovora o pristupanju Cipra, sustavi potpore i pojedinačna potpora odobrena za aktivnosti povezane s proizvodnjom, obradom i stavljanjem na tržište poljoprivrednih proizvoda, koju je država članica primijenila prije datuma pristupanja i koja se još primjenjuje nakon tog datuma, smatra se postojećom potporom u smislu članka 88. stavka 1. Ugovora o EZ-u (sada članak 108. stavak 1. UFEU-a), ako je mjera potpore priopćena Komisiji u roku od četiri mjeseca od datuma pristupanja. Popis koji je dostavio Cipar nakon pristupanja 1. svibnja 2004. i koji je objavila Komisija (18) nije sadržavao nikakvu potporu odobrenu u korist društva CSK. Predmetna mjera stoga se ne može smatrati postojećom potporom u smislu Priloga IV.4 točke 4. Ugovora o pristupanju.

(107)

U planu strukturiranja predviđena je, međutim, pretvorba društva CSK u privatno trgovačko društvo. Tom će pretvorbom prestati postojeći pravni oblik društva CSK koje će u budućnosti podlijegati redovnom stegovnom postupku.

(108)

Nadalje, u planu restrukturiranja predviđena je otplata dugovanja društva prema zavodu za socijalno osiguranje i poreznoj upravi u cijelosti te namirivanje dospjelih dugovanja prema kreditnoj zadruzi (vidjeti uvodnu izjavu 44.). Nadalje, ciparska nadležna tijela potvrdila su da će neplaćene obveze prema Službi za veterinarstvo biti postupno podmirene nakon restrukturiranja. Ona tvrde da njihova odluka o odobravanju potpore za restrukturiranje društvu CSK predstavlja dokaz o namjeri vlade da pokrije dugove društva CSK prema državnim tijelima.

(109)

Budući da poduzeće u teškoćama, kao što je društvo CSK, može u načelu primati samo spojivu državnu potporu na temelju odobrenog plana za sanaciju i restrukturiranje, namirivanje neplaćenih obveza bit će izravno obuhvaćeno procjenom spojivosti potpore za restrukturiranje.

V.3.2. Kredit u iznosu od 512 850 EUR

(110)

Kako je prikazano u prethodnoj uvodnoj izjavi 96., ne može se isključiti mogućnost postojanja dodatnog elementa potpore u vezi s kreditom u iznosu od 512 850 EUR koji je odobrio Savez općina i koji društvo CSK još nije otplatilo. Takva dodatna potpora ne bi bila povezana s ulaganjima, osposobljavanjem, stvaranjem radnih mjesta ili doprinosom koji se traži od korisnika. Potporom bi se jednostavno nastojao poboljšati financijski položaj korisnika. Takva potpora stoga bi činila operativnu potporu koja nije spojiva s unutarnjim tržištem. Takav dodatni element potpore morao bi se svejedno vratiti Savezu općina i njime bi se povećale neplaćene obveze društva CSK koje će se pokrivati u okviru duga koji će se namiriti tijekom postupka restrukturiranja (vidjeti prethodnu uvodnu izjavu 109.).

V.3.3. Potpora zaposlenicima

(111)

Komisija je kontinuirano smatrala da se naknada takozvanih zaostalih troškova (tj. troškova koji proizlaze iz obveza preuzetih prije otvaranja tržišta koje se više ne mogu ispuniti pod istim uvjetima u okruženju tržišnog natjecanja) može, u određenim okolnostima, smatrati spojivom s unutarnjim tržištem.

(112)

U tom je kontekstu prepoznala da se postepeni prijelaz iz situacije većinom ograničenog tržišnog natjecanja u situaciju stvarnog tržišnog natjecanja na razini Unije mora odvijati u prihvatljivim gospodarskim uvjetima. Stoga je nizom odluka prihvatila da države članice odobre državnu potporu kako bi dugogodišnjeg operatera oslobodile dijela „naslijeđenih” obveza. Komisija je u svojoj praksi donošenja odluka smatrala da potpora mora biti ograničena na iznos potreban za izjednačenje stope socijalnih obveza koje snosi dugogodišnji operater kao trošak sa stopom socijalnih obveza koje snose konkurenti. (19)

(113)

U ovom se slučaju smatra da se društvo CSK kao javno tijelo nalazi u nepovoljnom položaju sa strukturnog stajališta u usporedbi sa svojim konkurentima jer mora snositi visoke troškove radne snage koji potječu iz razdoblja prije liberalizacije ciparskog tržišta klaonica prije pristupanja Cipra EU-u 2004. (vidjeti uvodne izjave 35. i 36.).

(114)

U svojem odgovoru od 30. ožujka 2012. ciparska nadležna tijela tvrde da u skladu sa Zakonom o otkazu (N.24/1976) minimalni trošak privatnih klaonica za otpuštanje zaposlenika odgovara obveznom otkaznom roku od osam tjedana (vidjeti uvodnu izjavu 86.). Ciparska nadležna tijela tvrde da privatna klaonica ne mora plaćati dodatnu naknadu za otpuštanje radnika, osim u slučaju posebnih kolektivnih ugovora sa sindikatima, što prema tvrdnji ciparskih nadležnih tijela nije slučaj s glavnim konkurentom društva CSK.

(115)

Komisija stoga smatra da bi se razlika u plaći u iznosu od 3,4 milijuna EUR za zaposlenike koji se premještaju u općine mogla smatrati spojivom s unutarnjim tržištem ali, budući da je društvo CSK poduzeće u teškoćama, Cipar ju je trebao uključiti u odgovarajuće troškove restrukturiranja. Ocjenjivanje spojivosti obavit će se stoga izravno u okviru ocjenjivanja spojivosti potpore za restrukturiranje.

V.3.4. Potpora za restrukturiranje

(116)

Da bi se moglo ocijeniti može li se predmetna potpora smatrati spojivom na temelju članka 107. stavka 3. točke (c) UFEU-a, ta se potpora mora ispitati u odnosu na uvjete propisane u primjenjivim Smjernicama o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzeća u teškoćama.

(117)

Komisija je 9. srpnja 2014. donijela nove Smjernice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika u teškoćama (20). U skladu s točkom 136. tih novih Smjernica, obavijesti dostavljene Komisiji prije 1. kolovoza 2014. ispitat će se u skladu s kriterijima koji su bili na snazi u trenutku obavijesti.

(118)

U trenutku kada je prijavljena potpora za restrukturiranje u korist društva CSK (3. studenoga 2010.) na snazi su bile Smjernice Zajednice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzeća u teškoćama (dalje u tekstu: „Smjernice”). Predmetna potpora mora se stoga analizirati u odnosu na odredbe iz tih Smjernica.

V.3.4.1. Prihvatljivost korisnika

(119)

Prvo treba ispitati je li korisnik poduzeće u teškoćama u smislu točaka 10. i 11. Smjernica. Ciparska nadležna tijela već su pokazala u okviru slučaja N 60/10 da je društvo CSK poduzeće u teškoćama jer postoje uobičajeni znakovi poduzeća u teškoćama (kao što je rast gubitaka, smanjenje prometa, povećanje viška kapaciteta, smanjenje novčanog tijeka, rast dugova i smanjenje neto vrijednosti imovine) i ono se ne može sanirati vlastitim sredstvima ili sredstvima koja može pribaviti od svojih vlasnika/dioničara ili tržišnih izvora (vidjeti uvodnu izjavu 21.). Negativan trend gospodarskog razvoja društva CSK otad se nastavio (vidjeti uvodne izjave 22. i 23.). Stoga se društvo CSK može smatrati poduzećem u teškoćama u smislu točke 11. Smjernica.

(120)

Ispunjen je i uvjet iz točke 12. Smjernica, budući da društvo CSK nije novo poduzeće jer je osnovano 1981. Naposljetku, ciparska nadležna tijela potvrdila su u okviru slučaja N 60/10 da društvo CSK nije dio veće poslovne grupe.

(121)

U poglavlju 5. Smjernica nalaze se posebne odredbe koje se primjenjuju na potporu za restrukturiranje u poljoprivrednom sektoru. Međutim tim poglavljem nisu obuhvaćene mjere potpore u korist trgovačkih društava koja prerađuju poljoprivredne proizvode i stavljaju ih na tržište. Budući da je društvo CSK aktivno na tržištu prerade i stavljanja na tržište poljoprivrednih proizvoda, ne primjenjuju se posebne odredbe Smjernica koje se primjenjuju na potporu za restrukturiranje u sektoru poljoprivrede.

V.3.4.2. Obnova dugoročne održivosti

(122)

U skladu s točkom 34. Smjernica, dodjela potpore mora ovisiti o provedbi plana restrukturiranja, koji u slučaju pojedinačnih potpora mora prihvatiti Komisija. U skladu s točkom 35. Smjernica, planom restrukturiranja mora se ponovno osigurati dugoročna održivost poduzeća unutar primjerenog razdoblja.

(123)

U ovom slučaju Cipar je zaista odobrio plan restrukturiranja i dostavio ga je Komisiji u kontekstu obavijesti dostavljene 3. studenoga 2010. Kako je propisano u Smjernicama, plan je sveobuhvatan i uključuje detaljnu analizu ciparskog tržišta klaonica. Na zahtjev Komisije ciparska nadležna tijela dostavila su 26. studenoga 2012. ažurirani poslovni plan u pogledu financijskih predviđanja i tržišnih podataka.

(124)

U izvornom planu detaljno su opisani problemi s kojima se suočava društvo CSK i koji su utjecali na njegovu održivost. Glavni razlozi uključivali su nedovoljnu fleksibilnost društva CSK kao javnog poduzeća, znatne dugove i troškove zaposlenika. Mjerama restrukturiranja koje su opisane u prethodnim uvodnim izjavama 43. do 45. (promjena pravnog oblika, smanjenje obveza trgovačkog društva i smanjenje broja zaposlenika) moglo bi se pridonijeti obnovi održivosti trgovačkog društva. Izvorni plan restrukturiranja temelji se na stvarnim rezultatima iz 2009. i prvih osam mjeseci 2010. i predviđenom rastu tržišta od 2 % godišnje. Ciparska nadležna tijela tvrde da se taj postotak odnosi na prosječno godišnje povećanje količine klanja na Cipru u razdoblju od 1998. do 2008. i to je predvidjela i uprava društva CSK za razdoblje od pet godina u izvornom planu restrukturiranja (vidjeti uvodnu izjavu 63.). Podaci i predviđanja za razvoj trgovačkog društva predstavljeni su do 2017.

(125)

Financijski rezultati predviđeni u izvornom planu za sva tri scenarija (očekivani, najbolji i najgori) koje su istaknula ciparska nadležna tijela prikazani su u tablicama u nastavku (brojke u tisućama EUR).

Očekivani scenarij

Godina	2011.	2012.	2013.	2014.	2015.	2016.	2017.
Troškovi proizvodnje	3 029	3 006	3 083	3 121	3 196	3 255	3 403
Administrativni troškovi	451	458	466	476	485	495	504
Prihod od poslovanja	4 867	5 041	515	5 341	5 459	5 666	5 791
Iznosi koji nisu povezani s poslovanjem	3 277	– 1 494	– 1 167	– 1 178	– 1 123	– 962	– 893
Višak	4 833	275	547	660	687	958	993

Najbolji scenarij

Godina	2011.	2012.	2013.	2014.	2015.	2016.	2017.
Troškovi proizvodnje	3 369	3 343	3 429	3 470	3 555	3 620	3 686
Administrativni troškovi	457	463	472	481	491	500	510
Prihod od poslovanja	5 426	5 620	5 750	5 955	6 086	6 317	6 456
Iznosi koji nisu povezani s poslovanjem	3 277	– 1 494	– 1 164	– 1 161	– 1 087	– 925	– 855
Višak	5 081	604	831	979	1 091	1 417	1 577

Najgori scenarij

Godina	2011.	2012.	2013.	2014.	2015.	2016.	2017.
Troškovi proizvodnje	2 734	2 710	2 781	2 813	2 881	2 932	2 986
Administrativni troškovi	444	451	459	469	478	487	497
Prihod od poslovanja	4 303	4 457	4 560	4 723	4 827	5 011	5 121
Iznosi koji nisu povezani s poslovanjem	3 277	– 1 494	– 1 279	– 1 332	– 1 322	– 1 205	– 182
Višak	4 535	– 82	147	215	254	497	568

(126)

U sva tri scenarija očito je jasno smanjenje troškova proizvodnje i administrativnih troškova (koji su 2009. svejedno iznosili otprilike 4,5 milijuna EUR i 1,5 milijuna EUR) kojima bi se omogućilo društvu CSK da ostvaruje neto dobit od 2011. nadalje (osim neto gubitka od otprilike 80 000 EUR tijekom 2012. u najgorem scenariju).

(127)

Međutim ti se rezultati moraju promatrati u kontekstu općeg financijskog stanja društva CSK i u vezi s očekivanim novčanim tokovima. Akumulirani gubici doveli su do negativnog vlasničkog kapitala društva CSK od otprilike 28,6 milijuna EUR do kraja 2009. Čak se ni u najboljem scenariju izvornog poslovnog plana društvo CSK ne bi vratilo na pozitivan iznos vlasničkog kapitala (negativni kapital od otprilike 3 milijuna EUR još uvijek je predviđen za kraj razdoblja predviđanja 2017.). Nadalje, u očekivanom scenariju svejedno se predviđaju negativni novčani tokovi za razdoblje 2012. – 2016. U ovom kontekstu treba napomenuti da nisu predviđeni kapitalni rashodi do 2012. i uključujući tu godinu, a potom se uzimaju u obzir po 200 000 EUR za 2013. i 2014. i 100 000 za razdoblje 2015. – 2017. S obzirom na predviđenu razinu amortizacije između 595 000 EUR za 2011. i 346 000 EUR za 2017., to bi se u sva tri scenarija činilo nerazboritim.

(128)

U studenome 2012., na zahtjev Komisije, ciparska nadležna tijela dostavila su ažurirana financijska predviđanja za očekivani i najgori scenarij kojima je obuhvaćeno razdoblje 2013. – 2020. U oba scenarija kao početna točka upotrebljavaju se financijska pozicija, broj zaposlenika i naknade, veličina tržišta i tržišni udio društva CSK na dan 31. kolovoza 2012. Ciparska nadležna tijela tvrde da se pretpostavlja da će se društvo CSK vratiti na tržišni udio koji se upotrebljavao u izvornom planu restrukturiranja (u predmetnom scenariju). Glavni argument na kojem se temelji ova pretpostavka jest da su mnogi klijenti prestali raditi s društvom CSK, iako su izjavili da žele raditi s društvom CSK, zato što njegov dalji rad nije siguran, a žele osigurati pružatelja usluga za klanje njihovih životinja.

(129)

U ažuriranom poslovnom planu navedena su sljedeća predviđanja:

Ažurirani očekivani scenarij

Godina	2013.	2014.	2015.	2016.	2017.	2018.	2019.	2020.
Troškovi proizvodnje	3 058	3 151	3 070	3 117	3 192	3 248	3 305	3 363
Administrativni troškovi	604	470	468	478	486	496	504	514
Prihod od poslovanja	4 472	4 495	4 495	4 596	4 762	4 868	5 053	5 164
Iznosi koji nisu povezani s poslovanjem	2 303	– 1 253	– 1 107	– 1 078	– 1 068	– 919	– 764	– 724
Višak	3 568	76	305	374	432	610	867	950

Ažurirani najgori scenarij

Godina	2013.	2014.	2015.	2016.	2017.	2018.	2019.	2020.
Troškovi proizvodnje	2 981	3 015	2 918	2 938	2 993	3 027	3 072	3 123
Administrativni troškovi	604	470	468	478	486	496	504	514
Prihod od poslovanja	3 922	3 935	3 823	3 852	3 933	3 959	4 110	4 201
Iznosi koji nisu povezani s poslovanjem	2 303	– 1 291	– 1 207	– 1 240	– 1 307	– 1 243	– 1 185	– 1 251
Višak	3 095	– 386	– 315	– 340	– 389	– 334	– 168	– 194

(130)

Zbog kasnijeg stjecanja profitabilnosti stanje vlasničkog kapitala društva CSK još je lošije u ažuriranom poslovnom planu u kojem je u ažuriranom očekivanom scenariju još uvijek prikazan negativni vlasnički kapital od otprilike 10,4 milijuna EUR na kraju razdoblja predviđanja (2020.) i nikakav pozitivan neto novčani tijek za razdoblje 2015. – 2020.

(131)

Komisija napominje da da se izvorni poslovni plan temelji na predviđenom rastu tržišta od 2 % godišnje (vidjeti uvodnu izjavu 124.). Međutim prema informacijama koje su dostavila ciparska nadležna tijela 26. studenoga 2012., na ciparskom tržištu klaonica zabilježeni su općenito silazni trend i stagnacija 2010., smanjenje od 2 % tijekom 2011. i daljnje smanjenje od 3,8 % tijekom 2012. (vidjeti uvodnu izjavu 31.). Nadalje, u međuvremenu je na tržište klanja goveda ušlo društvo Cypra i povećao se ukupni višak kapaciteta na tržištu. U tom je kontekstu iznenađujuće da ciparska nadležna tijela pretpostavljaju u odnosu na ažurirani poslovni plan (dostavljen u studenome 2012.) da bi društvo CSK moglo vratiti tržišne udjele iz izvornog plana restrukturiranja (vidjeti prethodnu uvodnu izjavu 128.).

(132)

Komisija stoga smatra da se, s obzirom na općenito slabi financijski položaj društva CSK (negativni vlasnički kapital na kraju razdoblja predviđanja čak i u najboljem scenariju izvornog poslovnog plana, vidjeti prethodnu uvodnu izjavu 127.) i slabi novčani tijek društva u kombinaciji s nepovoljnim uvjetima na tržištu, predviđenim planom restrukturiranja društvu neće omogućiti da ponovno ostvari dugoročnu održivost.

V.3.4.3. Izbjegavanje neopravdanog narušavanja tržišnog natjecanja

(133)

U skladu s točkom 38. Smjernica, kako bi se osiguralo što je veće moguće smanjivanje štetnih učinaka na trgovinske uvjete tako da pozitivni učinci premašuju štetne učinke, moraju se poduzeti kompenzacijske mjere.

(134)

Prema točki 39. Smjernica, te se mjere mogu sastojati od otuđivanja imovine, smanjivanja kapaciteta ili tržišne prisutnosti te smanjivanja tržišnih prepreka na predmetnim tržištima. Takvim mjerama ne smije se uzrokovati pogoršanje strukture tržišta, primjerice neizravnim utjecajem stvaranja monopola ili uskog oligopola. U skladu s točkom 40. Smjernica, mjere moraju biti razmjerne narušavajućim učincima potpore te posebno veličini i relativnoj važnosti poduzeća na njegovom tržištu ili tržištima. Treba napomenuti da u skladu s točkom 56. Smjernica, na potpomognutim područjima uvjeti za odobravanje potpora mogu biti manje strogi kada je riječ o provedbi kompenzacijskih mjera i visini doprinosa korisnika. Kako je prethodno navedeno, društvo CSK zaista se nalazi u potpomognutom području u smislu članka 107. stavka 3. točke (c) UFEU-a.

(135)

Kompenzacijske mjere predložene u okviru plana restrukturiranja (uvodna izjava 46. Odluke) izričito se odnose na ponašanje i ne sastoje se od otuđivanja imovine ili smanjivanja kapaciteta ili tržišne prisutnosti. Argumenti ciparskih nadležnih tijela u tom su pogledu sljedeći:

(136)

U planu restrukturiranja navedeno je da je tržišni udio društva CSK na europskom tržištu minimalan i da se njegov tržišni udio na Cipru posljednjih godina kontinuirano smanjivao. To je posljedica snažne konkurencije drugih igrača na tržištu, posebice društva Cypra. Čini se da argument o malom tržišnom udjelu društva CSK u europskim razmjerima nije relevantan. Iako je prekogranični prijevoz životinja u svrhe klanja dopušten (vidjeti uvodnu izjavu 91.), u praksi se čini da se klijenti klaonica na Cipru ne koriste uslugama klanja izvan Cipra. Komisija nadalje smatra da, iako se udio društva CSK na ciparskom tržištu klaonica znatno smanjio sa 68 %, koliko je iznosio 2005., na 31 % tijekom 2010. i 26,5 % tijekom 2012. (vidjeti uvodne izjave 30. do 33.), ono još uvijek drži važan udio na tržištu.

(137)

U izvornom se planu nadalje tvrdilo da bi se prestankom rada društva CSK uzrokovalo ozbiljno narušavanje tržišta i problemi u tržišnom natjecanju. Prvo, sezonska potražnja za mesom vjerojatno ne bi bila zadovoljena zbog smanjenog kapaciteta drugih operatera na tržištu. Nadalje, budući da je društvo CSK bilo jedino poduzeće aktivno na području klanja goveda, niti jedno drugo poduzeće ne bi bilo moglo pružati predmetne usluge. Tvrdilo se i da bi društvo Cypra imalo kvazi-monopol na tržištu klanja svinja i vrlo visok udio na tržištu klanja ovaca/koza. Naposljetku, čak i ako su postojale naznake da je predviđen ulazak na tržište, ciparska nadležna tijela tvrdila su da u trenutku obavijesti o restrukturiranju na tržištu klanja goveda nije bilo aktivno niti jedno drugo trgovačko društvo. Međutim najnoviji su podaci pokazali da je društvo Cypra stvarno ušlo na tržište klanja stoke do kraja 2012. s dodatnim dnevnim kapacitetom klanja od 104 životinje u usporedbi s postojećim kapacitetom društva CSK od 200 životinja (vidjeti uvodnu izjavu 32.).

(138)

Komisija stoga ne može prihvatiti argumente koje su navela ciparska nadležna tijela. Moguće je da bi bez potpore društvo CSK bilo nesolventno i da bi drugo trgovačko društvo moglo kupiti njegovu imovinu i tako nastaviti raditi. U tom se slučaju ne bi smanjio ukupni kapacitet tržišta i društvo Cypra ne bi ostvarilo situaciju kvazi-monopola. Čak i kada bi društvo Cypra kupilo imovinu društva CSK, čini se da na oba tržišta, tržištu klanja svinja i tržištu klanja goveda, postoji visok stupanj kupovne moći zbog čega bi stvaranje uskog oligopolističkog tržišta i rast cijena bilo, ako ne nemoguće, onda u najmanju ruku malo vjerojatno. Na primjer, ciparsko Udruženje uzgajivača svinja napomenulo je da su nedavno osnovali trgovačko društvo koje kontrolira 60 % proizvodnje u državi. Oni dalje napominju da bi to trgovačko društvo svoj izbor klaonice u budućnosti moglo temeljiti na pitanjima održivosti. Isto se primjenjuje na uzgajivače goveda. Njihovo udruženje zajedno predstavlja 75 % proizvodnje u zemlji i teško je zamisliti kako bi klaonice mogle nametnuti posebno konkurentne cijene.

(139)

Nadalje, jasno je da na tržištu postoji višak kapaciteta. Ciparska nadležna tijela to su potvrdila u svojim podnescima. Izlaskom društva CSK s tržišta ne bi se uzrokovao manjak u različitim segmentima klanja.

(140)

U pogledu predloženih kompenzacijskih mjera, u planu se tvrdi da otuđivanje proizvodnog kapaciteta ili smanjenje prisutnosti na tržištu jednostavno nisu mogući u slučaju društva CSK. Društvo CSK malo je trgovačko društvo koje se ne bavi drugim djelatnostima osim klanjem životinja. Njegova se proizvodnja u maloj mjeri razlikuje među različitim vrstama životinja. Sve vrste klanja obavljaju isti zaposlenici i niz je usluga (npr. naplata) zajednički za sve linije proizvodnje. Iz tih se razloga u planu tvrdi da bi se smanjenjem kapaciteta samo ugrozila održivost društva CSK.

(141)

Istina je da bi Komisija mogla prihvatiti ograničene kompenzacijske mjere jer društvo CSK obavlja svoju djelatnost na potpomognutom području. Međutim one bi svejedno morale biti u skladu sa smjernicama za sanaciju i restrukturiranje i uključivati otuđivanje imovine, smanjivanje kapaciteta ili tržišne prisutnosti i smanjenje prepreka ulasku na predmetnim tržištima te uzrokovati smanjenje tržišne prisutnosti društva CSK u usporedbi sa situacijom prije restrukturiranja. Točan opseg nužnih kompenzacijskih mjera ovisi o strukturi tržišta i utjecaju potpore na tržišno natjecanje.

(142)

Komisija zaključuje da ciparska nadležna tijela nisu dostavila dokaze da će se izbjegavati neopravdano narušavanje tržišnog natjecanja. Komisija stoga smatra da su kompenzacijske mjere koje je predložio Cipar nedovoljne.

V.3.4.4. Potpora koja je ograničena na najmanju razinu: stvaran doprinos bez elementa potpore

(143)

U Smjernicama (točka 43.) navedeno je da visina i intenzitet potpore moraju biti strogo ograničeni na najmanju razinu troškova restrukturiranja koji su potrebni da se restrukturiranje može poduzeti u okviru postojećih financijskih sredstava poduzeća, njegovih dioničara ili poslovne grupe kojoj pripada.

(144)

U točki 44. Smjernica propisano je da će Komisija u pravilu u slučaju velikih poduzeća smatrati primjerenim doprinos od barem 50 % (kao što je u ovom slučaju društvo CSK). Međutim u skladu s točkama 55. i 56. Smjernica, uvjeti za odobravanje potpora mogu biti manje strogi u pogledu veličine doprinosa korisnika ako se korisnik nalazi u potpomognutom području.

(145)

Prema izvornom planu restrukturiranja, ukupni trošak restrukturiranja društva CSK iznosio je otprilike 27 milijuna EUR, od kojih je 15 milijuna EUR trebala odobriti država kao potporu za restrukturiranje, a preostalih 12 milijuna EUR financiralo bi društvo CSK vlastitim doprinosom (prodaja nepokretne imovine u vrijednosti od 7 milijuna EUR i ugovaranje novog kredita u iznosu 5 milijuna EUR). Prema tom početnom planu restrukturiranja trgovačko društvo pridonijelo bi 44,4 % ukupnih troškova restrukturiranja (vidjeti uvodne izjave 25. i 26.). Ciparska nadležna tijela potvrdila su da bi se iznos potpore upotrebljavao isključivo za to da društvo CSK namiri svoje obveze. Prema tome, upotrebljavat će se samo za provedbu plana restrukturiranja i neće trgovačkom društvu osigurati višak gotovine koji bi se mogao upotrijebiti za aktivnosti koje nisu povezane s postupkom restrukturiranja.

(146)

U svojem podnesku od 14. svibnja 2013. ciparska nadležna tijela navela su da su se troškovi restrukturiranja u međuvremenu povećali na otprilike 29,8 milijuna EUR. Nadalje, kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 115., i razlika u plaćama u iznosu od 3,4 milijuna EUR za zaposlenike koji se premještaju u općine mora biti uključena u troškove restrukturiranja, čime se njihova ukupna razina povećava na 33,2 milijuna EUR. Doprinos društva CSK ostaje isti i time bi iznosio samo 36 %, uzimajući u obzir ukupni iznos povećanih troškova restrukturiranja. Nadalje, ciparska nadležna tijela potvrdila su u istom podnesku da se u postojećem gospodarskom okruženju dobivanje predviđenog kredita mora smatrati upitnim. Ako se uzme u obzir samo prihod od prodaje zemljišta u iznosu od 7 milijuna EUR, vlastiti doprinos društva CSK iznosio bi otprilike samo 21 % što Komisija smatra preniskim, čak i ako se uzme u obzir činjenica da se korisnik nalazi u potpomognutom području. (21)

V.3.4.5. Potpuna provedba plana

(147)

Odobravanje potpore za restrukturiranje uvjetovano je provedbom plana restrukturiranja. Ciparska nadležna tijela potvrdila su da bi u slučaju da korisnik u određenom roku ne provede plan restrukturiranja (u cijelosti ili djelomično) potpora bila otkazana i korisnik bi imao obvezu vratiti već isplaćene iznose.

V.3.4.6. Praćenje i godišnje izvješće

(148)

Ciparska nadležna tijela obvezala su se dostavljati godišnje izvješće u kojem će biti navedene informacije propisane u točki 51. Smjernica.

V.3.4.7. Načelo jednokratne dodjele

(149)

U skladu sa Smjernicama, potpora za restrukturiranje trebala bi se dodjeljivati samo svakih deset godina.

(150)

Ciparska nadležna tijela potvrdila su u kontekstu odluke o potpori za sanaciju da društvo CSK nije prethodno primilo nikakvu potporu za sanaciju i restrukturiranje.

V.3.5. Potpora za sanaciju

(151)

Ciparska nadležna tijela obvezala su se u stavku 28. odluke o potpori za sanaciju da će najkasnije šest mjeseci od odobravanja potpore Komisiji dostaviti plan restrukturiranja ili plan likvidacije ili dokaz da je kredit otplaćen u cijelosti i/ili da je jamstvo prestalo vrijediti. (22) Komisija do danas nije zaprimila takvu obavijest ciparskih nadležnih tijela.

VI. ZAKLJUČAK

(152)

Komisija smatra da, u kontekstu razmatranja iz uvodnih izjava 132., 142. i 146., potpora za restrukturiranje koju je Cipar prijavio 3. studenoga 2010. nije spojiva s unutarnjim tržištem.

(153)

Komisija traži od Cipra da u pogledu potpore za sanaciju u iznosu od 1,6 milijuna EUR za društvo CSK odobrene Odukom Komisije od 6. svibnja 2010. dostavi dokaze da je potpora otplaćena ili plan likvidacije društva CSK, u skladu s točkom 27. Smjernica.

(154)

Komisija nalaže Cipru da osigura povrat potpore koja je već odobrena društvu CSK u obliku kašnjenja u plaćanju dugovanja koja je dopuštala država, u vezi s premještajem zaposlenika u općine i sve druge moguće vrste potpore koje još nisu otplaćene Savezu općina u vezi s kreditom u iznosu od 512 850 EUR,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Državna potpora koju Cipar planira odobriti za restrukturiranje društva Central Slaughterhouse of Kofinos („CSK”) nije spojiva s unutarnjim tržištem.

Ta se potpora stoga ne smije provoditi.

Članak 2.

U roku od dva mjeseca od objave ove Odluke Cipar obavješćuje Komisiju o mjerama koje su poduzete radi usklađivanja s člankom 1.

Članak 3.

Potpora za sanaciju u iznosu od 1,6 milijuna EUR odobrena društvu CSK Odlukom Komisije od 6. svibnja 2010. te potpora povezana s kašnjenjima u plaćanju dugovanja koja je dopuštala država, potpora povezana s premještajem zaposlenika u općine i potpora povezana s kreditom od 512 850 EUR čine državne potpore koje nisu spojive s unutarnjim tržištem.

Članak 4.

1. Cipar mora od korisnika, društva CSK, osigurati povrat potpore iz članka 3.

2. Na iznose koji se moraju vratiti obračunavaju se kamate od datuma kada su ti iznosi korisniku stavljeni na raspolaganje do njihova stvarnog povrata.

3. Kamatna stopa obračunava se na temelju složenog kamatnog računa u skladu s Poglavljem V. Uredbe Komisije (EZ) br. 794/2004 (23) i s Uredbom Komisije (EZ) br. 271/2008 (24) o izmjeni Uredbe (EZ) br. 794/2004.

4. Cipar otkazuje sva preostala plaćanja potpore iz članka 3. s učinkom od datuma donošenja ove Odluke.

Članak 5.

1. Povrat potpore iz članka 3. mora se izvršiti bez odlaganja i učinkovito.

2. Cipar osigurava provedbu ove Odluke u roku od četiri mjeseca od datuma njezine objave.

Članak 6.

1. U roku od dva mjeseca od objave ove Odluke Cipar dostavlja Komisiji sljedeće informacije:

(a)	ukupni iznos (glavnica i kamata na iznos povrata) koji korisnik mora vratiti;

(b)	detaljni opis mjera koje su već poduzete ili se planiraju poduzeti u cilju usklađivanja s ovom Odlukom;

(c)	dokumente kojima se dokazuje da je korisniku naložen povrat potpore.

2. Cipar redovito obavješćuje Komisiju o napretku nacionalnih mjera poduzetih za provedbu ove Odluke dok se ne završi povrat sredstava potpore iz članka 3. Na jednostavan zahtjev Komisije odmah dostavlja informacije o već poduzetim mjerama i mjerama planiranim radi usklađivanja s ovom Odlukom. Dužan je dostaviti i detaljne informacije o iznosima potpore i kamatama na iznos koji su korisnici već vratili.

Članak 7.

Ova je Odluka upućena Republici Cipru.

Sastavljeno u Bruxellesu 16. siječnja 2015.

Za Komisiju

Phil HOGAN

Član Komisije

(1) SL C 165, 7.6.2011., str. 12.

(2) Odluka Komisije od 6. svibnja 2010. o državnoj potpori N 60/10 (SL C 233, 28.8.2010., str. 2.).

(3) Vidjeti bilješku 1.

(4) Prilog I. (I.) Službenom listu br. 3679, 31. siječnja 2003.

(5) Izračunan u stočnim jedinicama u smislu članka 4. točke (A) Direktive Vijeća 64/433/EEZ od 26. lipnja 1964. o uvjetima za proizvodnju i stavljanje na tržište svježeg mesa (SL 121, 29.7.1964., str. 1977./64.).

(6) SL L 124, 20.5.2003., str. 36.

(7) U stočnim jedinicama u skladu s člankom 4. točkom (A) Direktive 64/433/EEZ.

Izvor: Odjel za veterinarstvo, Ministarstvo poljoprivrede, prirodnih resursa i okoliša

(8) Uredba Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (SL L 299, 16.11.2007., str. 1.).

(9) Presuda Suda od 17. rujna 1980. u predmetu 730/79 Philip Morris Holland BV protiv Komisije Europskih zajednica [1980.] ECR 2671, str. 11.

(10) Vidjeti, na primjer, predmet CFI-a 152/99, HAMSA/Komisija, ECR 2001, II-3049, stavci 156. i dalje.

(11) SL C 273, 9.9.1997., str. 3.

(12) SL C 14, 19.1.2008., str. 6.

(13) SL C 244, 1.10.2004., str. 2.

(14) SL C 155, 20.6.2008., str. 10.

(15) Predmet 30/59 Gezamenlijke Steenkolenmijnen in Limburg protiv Visokog tijela [1961.] ECR 3, stavci 29. i 30.; predmet C-251/97 Francuska protiv Komisije [1999.] ECR I-6639, stavci 40., 46.i 47.; i spojeni predmeti C-71/09 P, C-73/09 P i C-76/09 P Comitato Venezia vuole vivere protiv Komisije [2011.] ECR I-4727, stavci 90. do 96.

(16) Smjernice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzeća u teškoćama iz 2004. primjenjuju se kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 117. do 118. u nastavku.

(17) SL C 204, 1.7.2014., str. 1.

(18) Komunikacija Komisije – Državna potpora – Objava postojećih mjera državnih potpora u novim državama članicama u sektoru poljoprivrede (SL C 147, 17.6.2005., str. 2.).

(19) Odluka Komisije 2008/204/EZ od 10. listopada 2007. o državnoj potpori koju je provela Francuska u vezi s reformom sporazuma za financiranje mirovina državnih službenika koji rade za društvo La Poste (SL L 63, 7.3.2008., str. 16).

(20) SL C 249, 31.7.2014., str. 1.

(21) U slučaju dodatnog elementa potpore u vezi s kreditom Saveza općina (vidjeti uvodnu izjavu 112.), koji bi se morao dodati troškovima restrukturiranja, vlastiti doprinos društva CSK bio bi još niži.

(22) Vidjeti gore bilješku 1.

(23) Uredba Komisije (EZ) br. 794/2004 od 21. travnja 2004. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 659/1999 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 93. Ugovora o EZ (SL L 140, 30.4.2004., str. 1.).

(24) Uredba Komisije (EZ) br. 271/2008 od 30. siječnja 2008. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 794/2004 o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 659/1999 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 93. Ugovora o EZ-u (SL L 82, 25.3.2008., str. 1.).

23.4.2016

Službeni list Europske unije

L 108/61

PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2016/645

оd 22. travnja 2016.

o određenim zaštitnim mjerama protiv bolesti kvrgave kože u Bugarskoj

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2016) 3261)

(Vjerodostojan je samo tekst na bugarskom jeziku)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 89/662/EEZ od 11. prosinca 1989. o veterinarskim pregledima u trgovini unutar Zajednice s ciljem uspostave unutarnjeg tržišta (1), a posebno njezin članak 9. stavak 4.,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 90/425/EEZ od 26. lipnja 1990. o veterinarskim i zootehničkim pregledima koji se primjenjuju u trgovini određenim živim životinjama i proizvodima unutar Zajednice s ciljem uspostave unutarnjeg tržišta (2), a posebno njezin članak 10. stavak 4.,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 92/119/EEZ od 17. prosinca 1992. o uvođenju općih mjera Zajednice za suzbijanje određenih bolesti životinja i posebnih mjera koje se odnose na vezikularnu enterovirusnu bolest svinja (3), a naročito njezin članak 14. stavak 2.,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2002/99/EZ od 16. prosinca 2002. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za životinje kojima se uređuje proizvodnja, prerada, stavljanje u promet i unošenje proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi (4), a posebno njezin članak 4. stavak 3.,

budući da:

(1)

Bolest kvrgave kože virusna je bolest goveda koja se prvenstveno prenosi vektorima, a karakteriziraju je veliki gubici prijemljivih životinja i potencijal vrlo brzog širenja, osobito putem kretanja i trgovine prijemljivim živim životinjama i njihovim proizvodima. Bolest kvrgave kože nije bolest od važnosti za javno zdravlje jer se taj virus ne prenosi na ljude.

(2)

Direktivom 92/119/EEZ utvrđuju se opće mjere za kontrolu određenih bolesti životinja, uključujući bolest kvrgave kože. One uključuju mjere koje se poduzimaju u slučaju sumnje ili potvrde bolesti kvrgave kože na gospodarstvu. Mjere koje treba poduzeti obuhvaćaju uspostavu zaraženih i ugroženih područja oko mjesta izbijanja bolesti i druge dodatne mjere kontrole širenja bolesti. Tim se mjerama ujedno osigurava i hitno cijepljenje u slučaju izbijanja bolesti kvrgave kože.

(3)	Člankom 14. stavkom 2. Direktive 92/119/EEZ propisano je da se, kada je u određenoj regiji predmetna epizootija izuzetno opasna, sve dodatne mjere dotičnih država članica usvajaju u skladu s postupkom komitologije.

(4)

Bugarska je 12. travnja 2016. obavijestila Komisiju da sumnja na bolest kvrgave kože na dva gospodarstva koja drže goveda koja se nalaze u selima Voden i Chernogorovo u općini Dimitrovgrad, u regiji Haskovo u središnjem južnom dijelu Bugarske, otprilike 80 km od granica sa susjednim zemljama. Dana 13. travnja 2016. potvrdila je dva izbijanja bolesti kvrgave kože i obavijestila o dodatnoj sumnji na bolest kvrgave kože u susjednoj općini Vodenicharovo u regiji Stara Zagora. Bugarska je 15. travnja 2016. potvrdila daljnja izbijanja bolesti u selu Bialo Pole, u regiji Stara Zagora, te u selima Radievo i Marijno u regiji Haskovo.

(5)

Bugarska je poduzela mjere predviđene Direktivom 92/119/EEZ, a pogotovo uspostavljanje zaraženih i ugroženih područja oko mjesta izbijanja bolesti u skladu s člankom 10. te Direktive te je osim toga ograničila kretanje prijemljivih životinja u dvije pogođene regije te, kao mjeru predostrožnosti, u susjednim regijama Burgas, Yambol, Sliven, Kardzhali, Plovdiv, Pazardjik, Smolyan, Blagoevgrad, Kjustendil, Pernik, Sofia District i Sofia Town. Nadzor je pojačan u čitavoj državi.

(6)	Zbog rizika od širenja virusa bolesti kvrgave kože na druga područja Bugarske i druge države članice, osobito kroz trgovinu živim govedima i njihovim zametnim proizvodima, potrebno je kontrolirati kretanje određenih divljih preživača i stavljanje na tržište određenih proizvoda dobivenih od goveda.

(7)	U ovoj bi se Odluci trebale upotrebljavati definicije iz članka 2. Direktive 92/119/EEZ, članka 2. Direktive Vijeća 64/432/EEZ (5) i članka 2. Direktive Vijeća 92/65/EEZ (6). No u ovoj je Odluci potrebno odrediti i neke specifične definicije.

(8)

Potrebno je opisati dio državnog područja Bugarske koji se smatra slobodnim od bolesti kvrgave kože i ne podliježe ograničenjima u skladu s Direktivom 92/119/EEZ i ovom Odlukom. Stoga je potrebno opisati ograničeno područje u Prilogu ovoj Odluci uzimajući u obzir razinu rizika od širenja bolesti kvrgave kože. Zemljopisne granice tog ograničenog područja trebale bi se temeljiti na riziku i ishodu praćenja mogućih kontakata sa zaraženim gospodarstvom, mogućoj ulozi vektora i mogućnosti provedbe dovoljno kontrola nad kretanjem životinja prijemljive vrste i proizvoda dobivenih od takvih životinja. To ograničeno područje trebalo bi uključivati sva zaražena i ugrožena područja utvrđena u skladu s Direktivom 92/119/EEZ. Na temelju informacija koje je Bugarska dostavila, cijelo područje regija Haskovo i Stara Zagora u Bugarskoj trebalo bi biti ograničeno područje navedeno u Prilogu ovoj Odluci.

(9)

Potrebno je isto tako predvidjeti određena ograničenja za otpremu životinja prijemljivih vrsta i njihovih zametnih proizvoda iz ograničenog područja koje će se odrediti u Prilogu ovoj Odluci te ograničenja za stavljanje na tržište određenih proizvoda životinjskog podrijetla i životinjskih nusproizvoda iz tog ograničenog područja.

(10)

U smislu rizika od širenja bolesti kvrgave kože, različiti proizvodi predstavljaju različite razine rizika. Kako je navedeno u znanstvenom mišljenju Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) o bolesti kvrgave kože (7) kretanje živih goveda, sjemena goveda i sirove kože sa zaraženih goveda predstavlja veći rizik u smislu izloženosti i posljedica nego drugi proizvodi kao što su mlijeko i mliječni proizvodi, obrađene kože ili svježe meso, mesni pripravci i mesni proizvodi koji potječu od goveda, za koje nema znanstvenih ili eksperimentalnih dokaza o njihovoj ulozi u prenošenju bolesti. Stoga mjere koje će se propisati ovom Odlukom trebaju biti uravnotežene i proporcionalne rizicima.

(11)

Kako bi se spriječilo širenje bolesti kvrgave kože potrebno je zabraniti kretanje živih goveda iz ograničene zone u Bugarskoj koja će se utvrditi u Prilogu ovoj Odluci. Prema znanstvenom mišljenju EFSA-e o bolesti kvrgave kože i Svjetskoj organizaciji za zdravlje životinja (OIE) moguću ulogu u prenošenju bolesti kvrgave kože mogla bi imati divlja fauna tj. određeni egzotični divlji preživači, osobito u Africi gdje je ta bolest endemska. Stoga bi određene zaštitne mjere trebalo primijeniti i na divlje preživače. U nedostatku preciznijih pravila u zakonodavstvu Unije, u tu svrhu trebalo bi upotrebljavati odgovarajuće međunarodne standarde za takva kretanja predviđene u Kodeksu o zdravlju kopnenih životinja OIE-a (8).

(12)

Budući da je Bugarska zatražila izuzeće od zabrane otpreme goveda na izravno klanje s gospodarstava smještenih u ograničenom području izvan zaraženih i ugroženih područja i da je takvo izuzeće predviđeno u članku 11.11.5. Kodeksa o zdravlju kopnenih životinja OIE-a, primjereno je dopustiti slanje takvih pošiljki pod određenim uvjetima.

(13)

Nadalje, ne može se isključiti prenošenje bolesti kvrgave kože preko sjemena ili zametaka goveda. Stoga bi za te proizvode trebalo predvidjeti određene zaštitne mjere. U nedostatku standarda Unije, u tu svrhu trebalo bi upotrebljavati znanstveno mišljenje EFSA-e o bolesti kvrgave kože i preporuke iz Kodeksa o zdravlju kopnenih životinja OIE-a.

(14)

Prema znanstvenom mišljenju EFSA-e o bolesti kvrgave kože, prenošenje virusa bolesti kvrgave kože preko sjemena, prirodnog pripusta ili umjetnog osjemenjivanja, eksperimentalno je dokazano te je virus bolesti kvrgave kože izoliran u sjemenu eksperimentalno zaraženih bikova. Stoga bi prikupljanje i upotrebu sjemena goveda koja potječu iz ograničenog područja trebalo zabraniti.

(15)

U skladu s člankom 4.7.14. Kodeksa o zdravlju kopnenih životinja OIE-a bolest kvrgave kože svrstana je u skladu s priručnikom Međunarodnog društva za embriotransfer u kategoriju 4 bolesti ili patogeni organizmi, a to su oni „za koje su provedene ili su u tijeku studije u kojima se navodi da još nije moguće donijeti zaključke u pogledu razine rizika od prenošenja ili da rizik od prenošenja preko zametka možda nije zanemariv, čak i ako se sa zametcima između prikupljanja i prijenosa postupa pravilno u skladu s tim priručnikom”. Stoga bi prikupljanje i upotrebu zametaka goveda koja potječu iz ograničenog područja trebalo zabraniti.

(16)

Ne postoje znanstveni ili eksperimentalni dokazi koji bi upućivali na prenošenje virusa bolesti kvrgave kože na prijemljive vrste životinja preko svježeg mesa, mesnih pripravaka ili mesnih proizvoda. Iako se u znanstvenom mišljenju EFSA-e o bolesti kvrgave kože navodi da virus te bolesti može preživjeti u mesu u nepoznatom vremenskom razdoblju, postojećom zabranom Unije da se preživači hrane bjelančevinama preživača isključila bi se mogućnost prenošenja virusa bolesti kvrgave kože oralnim putem. Kako bi se izbjegao svaki rizik od širenja bolesti kvrgave kože, stavljanje na tržište svježeg mesa, mesnih pripravaka i mesnih proizvoda dobivenih od goveda koja potječu iz ograničenog područja koje će se utvrditi u Prilogu ovoj Odluci trebalo bi dopustiti samo ako je svježe meso proizvedeno od goveda koja su držana na gospodarstvima slobodnima od bolesti, smještenim na ograničenom području izvan utvrđenih zaraženih i ugroženih područja. Takvo bi se meso trebalo stavljati na tržište samo na državnom području Bugarske.

(17)

Osim toga, otprema pošiljki svježeg mesa dobivenih od životinja koja su držane i zaklane izvan ograničenog područja, te mesnih pripravaka i mesnih proizvoda kako su definirani u točki 7.1. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (9) te obrađenih želudaca, mjehura i crijeva, kako su definirani u točki 7.9. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 853/2004 koji su koji su prošli jednu od obrada utvrđenih u dijelu 4. Priloga II. Odluci Komisije 2007/777/EZ (10) proizvedenih iz takvog svježeg mesa i prerađenih u objektima smještenima u ograničenom području izvan zaraženih i ugroženih područja potrebno je dopustiti pod određenim uvjetima.

(18)	Kolostrum, mlijeko i mliječni proizvodi koji se koriste kao hrana za životinje mogu imati važnu ulogu u širenju bolesti kvrgave kože, osobito ako kolostrum, mlijeko i mliječni proizvodi nisu dovoljno termički obrađeni ili zakiseljeni kako bi se virus bolesti kvrgave kože inaktivirao.

(19)

EFSA u znanstvenom mišljenju o rizicima za zdravlje životinja zbog hranjenja životinja gotovim mliječnim proizvodima bez daljnje obrade (11) preciznije navodi određene metode kojima se mogu ublažiti rizici od širenja bolesti kvrgave kože preko mlijeka i mliječnih proizvoda. Stoga bi stavljanje na tržište i otpremu pošiljki mlijeka i mliječnih proizvoda namijenjenih prehrani ljudi proizvedenih od životinja iz ograničenog područja trebalo dopustiti pod određenim uvjetima.

(20)

Uredba Komisije (EU) br. 142/2011 (12) kojom se utvrđuju provedbena pravila za Uredbu (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (13), uključujući zahtjeve za sigurnu preradu nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda. Kako bi se spriječilo širenje bolesti kvrgave kože potrebno je zabraniti stavljanje na tržište neprerađenih nusproizvoda životinjskog podrijetla. Upućivanje na prerađene životinjske nusproizvode u ovoj Odluci potrebno je smatrati upućivanjem na standarde za zdravlje životinja utvrđene u Uredbi (EU) br. 142/2011.

(21)

U slučaju izbijanja bolesti kvrgave kože, člankom 19. Direktive 92/119/EEZ predviđa se mogućnost primjene cijepljenja protiv te bolesti. Bugarska nije isključila mogućnost pribjegavanja hitnom cijepljenju protiv bolesti kvrgave kože. Rizik širenja bolesti s cijepljenih životinja i njihovih proizvoda razlikuje se od rizika širenja bolesti s necijepljenih životinja i onih koje bi mogle biti u inkubaciji. Stoga je potrebno utvrditi uvjete za kretanje cijepljenih goveda i za stavljanje na tržište proizvoda dobivenih od takvih životinja.

(22)

Znanstvene spoznaje o bolesti kvrgave kože nisu potpune. Cijepljena goveda zaštićena su od kliničkih znakova te bolesti, ali ne nužno od infekcija, a ne razviju sve cijepljene životinje zaštitni imunitet. Stoga bi se trebalo dopustiti izravno slanje takvih životinja na trenutačno klanje u klaonice smještene na državnom području Bugarske po isteku razdoblja od najmanje 28 dana nakon cijepljenja.

(23)

Stoga, svježe meso i mesni pripravci dobiveni od njega, kao i mesni proizvodi koji su prošli nespecifičnu obradu mogu značiti rizik od širenja bolesti kvrgave kože koji nije zanemariv. Stoga je opravdano ograničiti na državnom području Bugarske stavljanje na tržište svježeg mesa goveda i prijemljivih divljih papkara, mesnih pripravaka i mesnih proizvoda dobivenih od njega, pod uvjetom da se na takvo svježe meso, mesne pripravke i mesne proizvode mora staviti posebna oznaka koja nije ovalna i ne može se zamijeniti s oznakom zdravstvene ispravnosti za svježe meso, kako je utvrđeno u Prilogu I. odjeljku I. poglavlju III. Uredbi (EZ) br. 854/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (14), i identifikacijskom oznakom za mesne pripravke i mesne proizvode koji se sastoje od mesa goveda ili ga sadržavaju kako je utvrđeno u Prilogu II. odjeljku I. Uredbi (EZ) br. 853/2004.

(24)

Posebnom obradom mesnih proizvoda u hermetički zapečaćenim spremnicima s Fo vrijednošću od tri ili više i obradom mlijeka i mliječnih proizvoda opisanima u Prilogu IX. dijelu A točkama 1.1. do 1.5. Direktive Vijeća 2003/85/EZ (15) dovoljno se inaktivira virus bolesti kvrgave kože u takvim proizvodima namijenjenima prehrani ljudi i stoga bi trebalo dopustiti stavljanje na tržište takvog mlijeka i mliječnih proizvoda na cijelom državnom području Bugarske i u drugim državama članicama te otpremu u treće zemlje.

(25)	Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Predmet i područje primjene

Ovom se Odlukom utvrđuju zaštitne mjere koje se odnose na izbijanje bolesti kvrgave kože u Bugarskoj i dodatne mjere koje predmetne države članice trebaju poduzeti u skladu s Direktivom 92/119/EEZ.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se definicije utvrđene u članku 2. Direktive 64/432/EEZ, 92/65/EEZ odnosno 92/119/EEZ.

Osim toga, primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)	„govedo” znači papkari vrsta Bos taurus, Bos indicus, Bison bison i Bubalus bubalis;

(b)	„ograničeno područje” znači dio državnog područja države članice navedenog u Prilogu ovoj Odluci koji uključuje područje u kojem je potvrđena bolest kvrgave kože te sva zaražena i ugrožena područja uspostavljena u skladu s člankom 10. Direktive 92/119/EEZ.

(c)	„divlji preživač u zatočeništvu” znači životinja podreda Ruminantia iz reda Artiodactyla s fenotipom na koji umjetna selekcija nije znatno utjecala, ali koja živi pod izravnim nadzorom ili kontrolom ljudi, uključujući životinje iz zoološkog vrta;

(d)	„divlji preživač” znači životinja podreda Ruminantia iz reda Artiodactyla s fenotipom na koji umjetna selekcija nije utjecala i koja živi bez izravnog nadzora ili kontrole ljudi;

(e)	„mesni proizvodi” znači mesni proizvodi kako su definirani u točki 7.1. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 853/2004 i obrađeni želuci, mjehuri i crijeva kako su definirani u točki 7.9. tog Priloga, koji su prošli jednu od obrada utvrđenih u dijelu 4. Priloga II. Odluci 2007/777/EZ.

Članak 3.

Zabrana kretanja i otpreme određenih životinja, njihova sjemena i zametaka te stavljanja na tržište određenih proizvoda životinjskog podrijetla i životinjskih nusproizvoda

1. Bugarska zabranjuje otpremu sljedećih proizvoda iz ograničenog područja u druge dijelove Bugarske, druge države članice i treće zemlje:

(a)	goveda i divlji preživači u zatočeništvu;

(b)	sjeme, jajne stanice i zameci goveda.

2. Bugarska zabranjuje stavljanje na tržište izvan ograničenog područja i otpremu u druge države članice i treće zemlje sljedećih proizvoda dobivenih od goveda i divljih preživača koje se drži ili lovi u ograničenom području:

(a)	svježe meso i mesni pripravci te mesni proizvodi proizvedeni od takvog svježeg mesa;

(b)	kolostrum, mlijeko i mliječni proizvodi od goveda;

(c)	svježe kože osim onih obuhvaćenih definicijom u točkama 28. i 29. Priloga I. Uredbi (EU) br. 142/2011;

(d)	neprerađeni životinjski nusproizvodi, osim ako su namijenjeni za ili usmjereni na odlaganje ili preradu pod službenim nadzorom tijela nadležnog za odlaganje ili obradu u odobrenom pogonu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009 na državnom području Bugarske.

Članak 4.

Odstupanje od zabrane otpreme živih goveda i divljih preživača u zatočeništvu za izravno klanje i otpremu svježeg mesa, mesnih pripravaka i mesnih proizvoda od takvih životinja

1. Odstupajući od zabrane iz članka 3. stavka 1. točke (a), nadležno tijelo može odobriti otpremu goveda i divljih preživača u zatočeništvu s gospodarstava smještenih na ograničenom području u klaonicu smještenu u drugim dijelovima Bugarske, pod sljedećim uvjetima:

(a)	životinje su od rođenja ili tijekom prošlih 28 dana živjele na gospodarstvu na kojem tijekom tog razdoblja nije bilo službeno prijavljenih slučajeva bolesti kvrgave kože;

(b)	životinje su pri utovaru klinički pregledane i nisu pokazivale nikakve kliničke znakove bolesti kvrgave kože;

(c)	životinje su izravno prevezene na trenutačno klanje, bez zaustavljanja ili istovara;

(d)	nadležno tijelo određuje klaonicu u tu svrhu;

(e)	nadležno tijelo za otpremu mora unaprijed obavijestiti nadležno tijelo za klaonicu o namjeri otpremanja životinja, a nadležno tijelo za klaonicu obavješćuje nadležno tijelo za otpremu o njihovu dolasku;

(f)	po dolasku u klaonicu životinje se drže i kolju odvojeno od ostalih životinja, u vremenskom razdoblju kraćem od 36 sati;

(g)

životinje za koje je predviđeno kretanje:

nisu cijepljene protiv bolesti kvrgave kože te su držane na gospodarstvima:

—	na kojima nije provedeno cijepljenje, a smještena su izvan zaraženih i ugroženih područja, ili

—	na kojima je provedeno cijepljenje, a smještena su izvan zaraženih i ugroženih područja, a prošlo je razdoblje čekanja od najmanje 7 dana nakon cijepljenja stada, ili

—	koja su smještena na ugroženom području gdje zabrane traju više od 30 dana zbog pojave daljnjih slučajeva bolesti kako je navedeno u članku 13. Direktive 92/119/EEZ, ili

ii.	su cijepljene protiv bolesti kvrgave kože najmanje 28 dana prije datuma kretanja i dolaze s gospodarstva na kojem su sve prijemljive životinje bile cijepljene najmanje 28 dana prije datuma planiranog kretanja.

2. Svaka otprema goveda i divljih preživača u zatočeništvu u skladu sa stavkom 1. provodi se samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)	prijevozno sredstvo propisno je očišćeno i dezinficirano prije i nakon utovara takvih životinja u skladu s člankom 9.;

(b)	prije i tijekom prijevoza životinje su zaštićene od napada kukaca vektora.

3. Nadležno tijelo osigurava da se svježe meso, mesni pripravci i mesni proizvodi dobiveni od životinja iz stavka 1. ovog članka stavljaju na tržište u skladu sa zahtjevima iz članaka 5. i 6.

Članak 5.

Odstupanje od zabrane stavljanja na tržište svježeg mesa i mesnih pripravaka goveda i divljih preživača

1. Odstupajući od zabrana iz članka 3. stavka 2. točaka (a) i (c), nadležno tijelo može odobriti stavljanje na tržište u Bugarskoj izvan ograničenog područja svježeg mesa i mesnih pripravaka dobivenih od njega (osim iznutrica uz iznimku jetre) te svježe kože dobivenih od goveda i divljih preživača:

(a)	držanih na gospodarstvima na ograničenom području koja nisu bila pod ograničenjima u skladu s Direktivom 92/119/EEZ ili

(b)	zaklanih ili ulovljenih prije 13. travnja 2016. ili

(c)	iz članka 4. stavka 1.

2. Nadležno tijelo odobrava samo otpremu u druge države članice ili treće zemlje pošiljaka svježeg mesa dobivenog od goveda koja su držana i zaklana izvan ograničenog područja, i mesnih pripravaka proizvedenih od takvog svježeg mesa, pod uvjetom da su takvo meso i mesni pripravci bili proizvedeni, skladišteni te da se njima rukovalo tako da nisu došli u dodir s mesom i mesnim pripravcima koji nisu odobreni za otpremu u druge države članice u skladu s člankom 3. stavkom 2. točkom (a), i da pošiljke u druge države članice imaju službeni zdravstveni certifikat u skladu s obrascem utvrđenim u Prilogu Uredbi Komisije (EZ) br. 599/2004 (16), čiji se dio II. dopunjuje sljedećom potvrdom:

„Svježe meso ili mesni pripravci u skladu s Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2016/645 od 22. travnja 2016. o određenim zaštitnim mjerama protiv bolesti kvrgave kože u Bugarskoj”.

Članak 6.

Odstupanje od zabrane stavljanja na tržište mesnih proizvoda koji se sastoje od mesa goveda ili divljih preživača ili ga sadržavaju

1. Odstupajući od zabrane iz članka 3. stavka 2. točke (a), nadležno tijelo može odobriti stavljanje na tržište mesnih proizvoda proizvedenih na ograničenom području od svježeg mesa goveda i divljih preživača:

(a)	držanih na gospodarstvima na ograničenom području koja nisu pod ograničenjima u skladu s Direktivom 92/119/EEZ

(b)	zaklanih ili ulovljenih prije 13. travnja 2016. ili

(c)	iz članka 4. stavka 1. ili

(d)	držanih i zaklanih izvan ograničenog područja.

2. Nadležno tijelo odobrava stavljanje na tržište mesnih proizvoda iz stavka 1. u skladu s uvjetima iz točaka (a), (b) ili (c) tog stavka, samo na državnom području Bugarske, ako su mesni proizvodi prošli nespecifičnu obradu kojom se osigurava da zarezana površina mesnih proizvoda više ne pokazuje karakteristike svježeg mesa.

Nadležno tijelo osigurava da se mesni proizvodi iz prvog podstavka ne otpremaju u druge države članice ili treće zemlje.

3. Nadležno tijelo odobrava samo otpremu pošiljki mesnih proizvoda od svježeg mesa dobivenog od životinja iz stavka 1. točaka (a), (b) i (c) u druge države članice ili treće zemlje, pod uvjetom da su mesni proizvodi prošli specifičnu obradu kako je utvrđeno u Prilogu II. dijelu 4. točki B Odluke 2007/777/EZ, u hermetički zapečaćenim spremnicima s Fo vrijednošću od tri ili više i da pošiljke u druge države članice imaju službeni zdravstveni certifikat u skladu s obrascem utvrđenim u Prilogu Uredbi (EZ) br. 599/2004, čiji se dio II. dopunjuje sljedećom potvrdom:

„Mesni proizvodi u skladu s Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2016/645 od 22. travnja 2016. o određenim zaštitnim mjerama protiv bolesti kvrgave kože u Bugarskoj”.

4. Nadležno tijelo odobrava samo otpremu u druge države članice ili treće zemlje pošiljki mesnih proizvoda od svježeg mesa dobivenog od životinja iz stavka 1. točke (d) pod uvjetom da su mesni proizvodi prošli najmanje nespecifičnu obradu, kako je utvrđeno u Prilogu II. dijelu 4. točki A Odluke 2007/777/EZ, kojom se osigurava da zarezana površina mesnih proizvoda više ne pokazuje karakteristike svježeg mesa i da pošiljke u druge države članice imaju službeni zdravstveni certifikat u skladu s obrascem utvrđenim u Prilogu Uredbi (EZ) br. 599/2004, čiji se dio II. dopunjuje sljedećom potvrdom:

„Mesni proizvodi u skladu s Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2016/645 od 22. travnja 2016. o određenim zaštitnim mjerama protiv bolesti kvrgave kože u Bugarskoj”.

Članak 7.

Odstupanje od zabrane otpreme i stavljanja na tržište mlijeka i mliječnih proizvoda

1. Odstupajući od zabrane iz članka 3. stavka 2. točke (b), nadležno tijelo može odobriti stavljanje na tržište mlijeka namijenjenog prehrani ljudi dobivenog od goveda držanih na gospodarstvima smještenima na ograničenom području, te mliječnih proizvoda od njega, pod uvjetom da su mlijeko i mliječni proizvodi prošli obradu opisanu u Prilogu IX. dijelu A točkama 1.1. do 1.5. Direktive 2003/85/EZ.

2. Nadležno tijelo odobrava samo otpremu u druge države članice ili treće zemlje pošiljaka mlijeka dobivenog od goveda držanih na gospodarstvima smještenima na ograničenom području, i mliječnih proizvoda od njega, pod uvjetom da su mlijeko i mliječni proizvodi namijenjeni prehrani ljudi prošli obradu iz stavka 1. ovog članka i da pošiljke u druge države članice imaju službeni zdravstveni certifikat u skladu s obrascem utvrđenim u Prilogu Uredbi (EZ) br. 599/2004, čiji se dio II. dopunjuje sljedećom potvrdom:

„Mlijeko i mliječni proizvodi u skladu s Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2016/645 od 22. travnja 2016. o određenim zaštitnim mjerama protiv bolesti kvrgave kože u Bugarskoj”.

Članak 8.

Posebna oznaka za svježe meso, mesne pripravke i mesne proizvode iz članka 5. stavka 1. odnosno članka 6. stavka 2.

Bugarska osigurava da se svježe meso, mesni pripravci i mesni proizvodi iz članka 5. stavka 1. i članka 6. stavka 2. označuju posebnim znakom zdravstvene ispravnosti ili identifikacijskim znakom koji nije ovalan i ne može ga se zamijeniti s:

(a)	oznakom zdravstvene ispravnosti za svježe meso kako je utvrđena u Prilogu I. odjeljku I. poglavlju III. Uredbe (EZ) br. 854/2004;

(b)	identifikacijskom oznakom za mesne pripravke i mesne proizvode koji se sastoje od goveđeg mesa ili ga sadržavaju, kako je utvrđena u Prilogu II. odjeljku I. Uredbe (EZ) br. 853/2004.

Članak 9.

Zahtjevi koji se odnose na prijevoz vozila, čišćenje i dezinfekciju

1. Nadležno tijelo osigurava da za svako vozilo koje je bilo u kontaktu s prijemljivim vrstama životinja na ograničenom području i koje namjerava napustiti to isto područje operater ili vozač tog vozila dostavi dokaze koji pokazuju da je vozilo nakon zadnjeg kontakta s tim životinjama očišćeno i dezinficirano na način koji inaktivira virus bolesti kvrgave kože.

2. Nadležno tijelo navodi informacije koje operater ili vozač vozila za prijevoz stoke treba dostaviti kako bi dokazao da je potrebna dezinfekcija provedena.

Članak 10.

Zahtjevi za informacije

Bugarska u okviru Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje obavješćuje Komisiju i druge države članice o rezultatima nadzora bolesti kvrgave kože provedenog na ograničenom području.

Članak 11.

Primjena

Ova se odluka primjenjuje do 31. prosinca 2016.

Članak 12.

Ova je Odluka upućena Republici Bugarskoj.

Sastavljeno u Bruxellesu 22. travnja 2016.

Za Komisiju

Vytenis ANDRIUKAITIS

Član Komisije

(1) SL L 395, 30.12.1989., str. 13.

(2) SL L 224, 18.8.1990., str. 29.

(3) SL L 62, 15.3.1993., str. 69.

(4) SL L 18, 23.1.2003., str. 11.

(5) Direktiva Vijeća 64/432/EEZ od 26. lipnja 1964. o zdravstvenim problemima životinja koji utječu na trgovinu govedima i svinjama unutar Zajednice (SL 121, 29.7.1964., str. 1977./64.).

(6) Direktiva Vijeća 92/65/EEZ od 13. srpnja 1992. o utvrđivanju uvjeta zdravlja životinja kojima se uređuje trgovina i uvoz u Zajednicu životinja, sjemena, jajnih stanica i zametaka koji ne podliježu uvjetima zdravlja životinja utvrđenima u određenim propisima Zajednice iz Priloga A dijela I. Direktive 90/425/EEZ (SL L 268, 14.9.1992., str. 54.).

(7) EFSA Journal 2015.;13(1):3986 (73 str.).

(8) 24. izdanje, 2015.

(9) Uredba (EZ) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju određenih higijenskih pravila za hranu životinjskog podrijetla (SL L 139, 30.4.2004., str. 55.).

(10) Odluka Komisije 2007/777/EZ od 29. studenoga 2007. o utvrđivanju uvjeta za zdravlje životinja i javno zdravlje te obrazaca certifikata za uvoz iz trećih zemalja određenih mesnih proizvoda i obrađenih želudaca, mjehura i crijeva za prehranu ljudi i o stavljanju izvan snage Odluke 2005/432/EZ (SL L 312, 30.11.2007., str. 49.).

(11) EFSA Journal (2006.) 347, str. 1.

(12) Uredba Komisije (EU) br. 142/2011 od 25. veljače 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi i o provedbi Direktive Vijeća 97/78/EZ u pogledu određenih uzoraka i predmeta koji su oslobođeni veterinarskih pregleda na granici na temelju te Direktive (SL L 54, 26.2.2011., str. 1.).

(13) Uredba (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1774/2002 (Uredba o nusproizvodima životinjskog podrijetla) (SL L 300, 14.11.2009., str. 1.).

(14) Uredba (EZ) br. 854/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju posebnih pravila organizacije službenih kontrola proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi (SL L 139, 30.4.2004., str. 206.).

(15) Direktiva Vijeća 2003/85/EZ od 29. rujna 2003. o mjerama Zajednice za suzbijanje slinavke i šapa, o stavljanju izvan snage Direktive 85/511/EEZ i odluka 89/531/EEZ i 91/665/EEZ te o izmjeni Direktive 92/46/EEZ (SL L 306, 22.11.2003., str. 1.).

(16) Uredba Komisije (EZ) br. 599/2004 od 30. ožujka 2004. o usvajanju usklađenog obrasca certifikata i izvješća inspekcije povezanih s trgovinom životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla unutar Zajednice (SL L 94, 31.3.2004., str. 44.).

PRILOG

OGRANIČENO PODRUČJE IZ ČLANKA 2. DRUGOG PODSTAVKA TOČKE (b)

Sljedeće regije u Bugarskoj:

—	regija Haskovo

—	regija Stara Zagora

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 108

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Svezak 59. 23. travnja 2016.

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		UREDBE
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/635 оd 22. travnja 2016. o izmjeni Priloga Uredbi (EZ) br. 2870/2000 u pogledu određenih referentnih metoda za analizu jakih alkoholnih pića	1
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/636 оd 22. travnja 2016. o oduzimanju odobrenja za aktivnu tvar Z,Z,Z,Z-7,13,16,19-dokosatetraen-1-il izobutirat, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 540/2011 ( 1 )	22
	*	Uredba Komisije (EU) 2016/637 оd 22. travnja 2016. o izmjeni Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1334/2008 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu uklanjanja određenih aromatičnih tvari s popisa Unije ( 1 )	24
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/638 оd 22. travnja 2016. o oduzimanju odobrenja za aktivnu tvar Z-13-heksadeken-11-in-1-il acetat, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 540/2011 ( 1 )	28
		Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/639 оd 22. travnja 2016. o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća	30
		ODLUKE
	*	Odluka Vijeća (EU, Euratom) 2016/640 od 21. travnja 2016. o imenovanju pet članova Revizorskog suda	32
	*	Odluka Vijeća (EU, Euratom) 2016/641 od 21. travnja 2016. o imenovanju člana Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora kojeg je predložila Savezna Republika Njemačka	33
	*	Odluka Vijeća (EU) 2016/642 od 21. travnja 2016. o imenovanju člana i zamjenika člana Odbora regija koje je predložila Rumunjska	34
	*	Odluka Vijeća (EU) 2016/643 od 21. travnja 2016. o imenovanju člana Odbora regija kojeg je predložila Talijanska Republika	35
	*	Odluka Komisije (EU) 2016/644 оd 16. siječnja 2015. o državnoj potpori br. SA 31855 (11/C, ex N 503/10) koju Cipar planira odobriti za restrukturiranje trgovačkog društva Central Slaughterhouse of Kofinos (priopćeno pod brojem dokumenta C(2015) 58)	36
	*	Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/645 оd 22. travnja 2016. o određenim zaštitnim mjerama protiv bolesti kvrgave kože u Bugarskoj (priopćeno pod brojem dokumenta C(2016) 3261) ( 1 )	61

„05.121	2,6,6-trimetil-1-cikloheksen-1-karboksaldehid	432-25-7	979	2133	2	EFSA
09.272	mirtenil format	72928-52-0	983	10858	2	EFSA
09.899	mirtenil-2-metilbutirat	138530-44-6			2	EFSA
09.900	mirtenil-3-metilbutirat	33900-84-4			2	EFSA”

(EUR/100 kg)
Oznaka KN	Oznaka treće zemlje (1)	Standardna uvozna vrijednost
0702 00 00	IL	275,5
	MA	97,8
	TR	108,9
	ZZ	160,7
0707 00 05	MA	81,5
	TR	107,2
	ZZ	94,4
0709 93 10	MA	99,6
	TR	128,0
	ZZ	113,8
0805 10 20	CR	66,6
	EG	50,0
	IL	79,4
	MA	60,7
	TR	39,9
	ZZ	59,3
0805 50 10	MA	132,7
0805 50 10	ZZ	132,7
0808 10 80	AR	86,1
	BR	101,0
	CL	115,8
	CN	90,8
	NZ	159,8
	US	177,1
	ZA	85,2
	ZZ	116,5
0808 30 90	AR	128,4
	CL	110,9
	CN	90,6
	ZA	109,5
	ZZ	109,9


	(1) Tekst značajan za EGP