1.11.2016

Službeni list Europske unije

C 403/2

Tečajna lista eura (1)

31. listopada 2016.

(2016/C 403/03)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,0946
JPY	japanski jen	114,97
DKK	danska kruna	7,4393
GBP	funta sterlinga	0,90050
SEK	švedska kruna	9,8650
CHF	švicarski franak	1,0820
ISK	islandska kruna
NOK	norveška kruna	9,0345
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	27,024
HUF	mađarska forinta	308,44
PLN	poljski zlot	4,3278
RON	rumunjski novi leu	4,5060
TRY	turska lira	3,3965
AUD	australski dolar	1,4397
CAD	kanadski dolar	1,4665
HKD	hongkonški dolar	8,4887
NZD	novozelandski dolar	1,5313
SGD	singapurski dolar	1,5251
KRW	južnokorejski von	1 254,89
ZAR	južnoafrički rand	14,8482
CNY	kineski renminbi-juan	7,4156
HRK	hrvatska kuna	7,5093
IDR	indonezijska rupija	14 273,82
MYR	malezijski ringit	4,5970
PHP	filipinski pezo	53,063
RUB	ruski rubalj	69,2498
THB	tajlandski baht	38,327
BRL	brazilski real	3,4836
MXN	meksički pezo	20,7150
INR	indijska rupija	73,0940

(1) Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

1.11.2016

Službeni list Europske unije

C 403/5

Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2016/C 403/07)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

JEDINSTVENI DOKUMENT

„KOPI ARABIKA GAYO”

EU br.: PGI-ID-02115 – 26.1.2016.

ZOI ( ) ZOZP ( X )

1. Naziv

„Kopi Arabika Gayo”

2. Država članica ili treća zemlja

Indonezija

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 1.8. Ostali proizvodi iz Priloga I. Ugovoru (začini itd.)

3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

Kava „Kopi Arabika Gayo” proizvodi se na nadmorskoj visini između 900 i 1 700 m unutar tri upravna područja „Aceh Tengah”, „Bener Meriah” i „Gayo Lues” u gorju Gayo Highland.

„Kopi Arabika Gayo” je kava koja zadovoljava nacionalne standarde. Prerađena je uobičajenom „sumatranskom djelomice suhom metodom” nazivanom i metodom „uklanjanja pulpe namakanjem”, (dalje u tekstu: „metoda uklanjanja pulpe namakanjem”) Ima sljedeća obilježja: ujednačenog okusa, izrazite kiselosti (bez pokazatelja – samo osjetilni/organoleptički učinak tijekom kušanja kave), manje gorka, snažne arome. K tomu, kava „Kopi Arabika Gayo” pokazuje svojstva jedinstvene složenosti okusa i aroma, kao na primjer orašastih plodova, karamele, čokolade i voća, blage kiselosti, punog i dugotrajnog okusa.

Na području gorja Gayo Highland uspijevaju samo vrste kave arabica. Sorte ili biljke kave vrste arabica uzgajane za kavu „Kopi Arabika Gayo” su: Borbor, Timtim, Ateng Jaluk, S 795 i P-88. Ove sorte mogu se upotrebljavati kao zasebne ili miješane sorte.

Oznaka zemljopisnog podrijetla „Kopi Arabika Gayo” obuhvaća sljedeće proizvode: zrna kave dobivena metodom uklanjanja pulpe namakanjem.

Boja zrna prije uklanjanja pulpe namakanjem je bijelosivkasta, a udio vode je 35-40 %.

Nakon uklanjanja pulpe namakanjem, boja zrna je plave do plavo-zelene boje, a udio vode je 12-12,5 %.

Zrna kave „Kopi Arabika Gayo” kojima se trguje na međunarodnom tržištu stupnja su kvalitete 1 (Nacionalni standard za vrednovanje fizičkog nedostatka), što podrazumijeva vrijednost fizičkog nedostatka nižu od 11 po 300 g. Završnim probirom nakon postupka razvrstavanja dobivaju se zrna kave od najmanje 6,5 mm ili veća.

Samo kava koja je predstavljena potrošaču i koja sadržava isključivo 100 % kave „Kopi Arabika Gayo” neovisno o stanju (zelena zrna ili pržena) ima prethodno navedena svojstva.

3.3. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

—

3.4. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Na zemljopisnom području kave „Kopi Arabika Gayo” moraju se provesti sljedeći proizvodni postupci:

—	proizvodnja bobica kave,

—	postupci prerade do konačne prerade zrnja.

3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Pakiranje zrna kave obavlja se na zemljopisnom području kave „Kopi Arabika Gayo” kako bi se zadržala kvaliteta zrna i osigurala njegova sljedivost.

3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Kava obuhvaćena ZOZP-om „Kopi Arabika Gayo” predstavlja se kupcima ili krajnjim potrošačima na tržištu u pakiranjima i ambalaži na kojima je jasno istaknuto sljedeće: „Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla” ili ZOZP, samo naziv „Kopi Arabika Gayo” ili po želji zajedno s prijevodom na bilo koji službeni jezik EU-a, logotip „Kopi Arabika Gayo” registriran kao žig Europske unije i po želji logotip ZOZP-a.

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

„Kava ‚Kopi Arabika Gayo’ proizvodi se na nadmorskoj visini između 900 i 1 700 m unutar tri upravna područja ‚Aceh Tengah’, ‚Bener Meriah’ i ‚Gayo Lues’ u gorju Gayo Highland.

Na karti lijevo prikazana su tri područja obuhvaćena oznakom zemljopisnog podrijetla. Sivom i bijelom bojom (‚Hutan Produksi’ i ‚APL’) obilježena su područja u ta tri upravna područja na kojima se proizvodi kava.”

5. Povezanost sa zemljopisnim područjem:

Kava „Kopi Arabika Gayo” ima svojstva jedinstvene složenosti okusa i aroma zbog prirodnih i ljudskih čimbenika prisutnih na zemljopisnom području. Ta obilježja čine ugled kave Kopi Arabika Gayo na tržištu.

Utjecaj prirodnih čimbenika:

„Kopi Arabika Gayo” potječe s određenog područja nadmorske visine između 900 i 1 700 m. Položaj gorja Gayo Highland upotrebljava prirodne granice kao što su doline ili ceste na zapadnoj i istočnoj strani. „Kopi Arabika Gayo” raste u sjeni drvenastih grmova krmne mahunarke Leucaena sp. (lokalnog naziva pete). Uzgoj kave u uvjetima visoke nadmorske visine i smanjene jačine svjetlosti, približno 60 % pune sunčeve svjetlosti, kao posljedicu ima usporavanje procesa dozrijevanja. Taj proces podrazumijeva stvaranje kemijskih spojeva koji čine okus kave orašastim, karamelnim, čokoladnim, voćnim, blage kiselosti, punog i dugotrajnog okusa.

Na tom je području zrak hladan i suh, s godišnjim padalinama od 1 834 mm i 149 kišnih dana, s prosjekom od 60 – 347 mm mjesečno. Temperature se kreću između 16 i 24 °C tijekom čitave godine, dok je relativna vlažnost zraka preko 80 %. U gorju Gayo Highland prisutna je ekstremna razlika u temperaturi između dana i noći od približno 5 °C. Slijedom toga, grmovi „Kopi Arabika Gayo” nose plodove tijekom cijele godine, s dva vrhunca sezone žetve, od ožujka do travnja i od listopada do studenoga. Raspodjelom sazrijevanja bobica tijekom cijele godine izbjegava se pretjerani prinos i učinak na posebnu aromu kave (orašasta, karamelna, čokoladna, voćna, blage kiselosti, punog i dugotrajnog okusa).

Područje gorja Gayo Highland pripada vlažnom tropskom području. Sastoji se od plodnih vulkanskih tala (andosol, inseptisol, ultisol i oxisol). U pogledu fizičkih svojstava, tekstura tla na tom području uglavnom se sastoji od ravnomjerne smjese pijeska, mulja i gline. Takve okolnosti omogućavaju uspješan rast korjenja kave. Većina tala na području gorja Gayo Highland istodobno ima dobra kemijska svojstva kao što su visoka do vrlo visoka razina organskih tvari/materijala (organski ugljik), srednje do vrlo visoka razina sadržaja dušika (ukupni dušik) te nizak do srednji omjer ugljika/dušika kao i optimalni uvjeti u pogledu pH za uzgoj kave (5,5 do 7,0).

Zahvaljujući navedenim fizičkim i kemijskim svojstvima tla, „Kopi Arabika Gayo” odlično uspijeva. Zdrava biljka obično ima dovoljno zdravih listova za podržavanje rasta zrna kave do potpune zrelosti. Tako je omogućeno dosezanje najviše razine rasta zrna i stvaranje najboljih odgovarajućih uvjeta za okus.

Iz navedenog proizlazi da okus kave nije predodređen samo jednim čimbenikom. Na njega utječe međusobno djelovanje nekoliko čimbenika, uglavnom onih koji se odnose na zemlju (većinom plodnost tla i nadmorska visina), rast biljke (vigor i zdravlje), kao i metode proizvodnje kao što su upotrebljavanje drveća koje daje sjenu, suzbijanje nametnika i bolesti (uključujući fiziološke poremećaje), berba bobica (razina zrelosti i svježina) te obrada nakon berbe (djelomice suhim i mokrim postupkom).

Utjecaj ljudskih čimbenika:

Pored navedenih čimbenika, „Kopi Arabika Gayo” ističe se i s obzirom na ljudske čimbenike. „Kopi Arabika Gayo” proizvod je velikog ugleda jer je uzgajaju ljudi kojima je stalo do njezine kvalitete.

Znanje i iskustvo naroda Gayo koje utječe na kvalitetu kave većinom se temelji na poljoprivrednoj praksi uzgoja kave, berbi bobica i preradi nakon berbe, djelomice suhim postupkom uklanjanja pulpe namakanjem.

U vezi s poljoprivrednom praksom, narod Gayo uzgaja kavu u sjeni stabala kao što su bijela mimoza (lamtorogung), avokado i mandarina (jeruk keprok), uspješno održava plodnost tla i redovito podrezuje stabla.

Proizvođači isto tako tradicionalno koriste nenavodnjavana polja za sadnju kave. K tomu, poljoprivrednici običavaju gnojiti biljke kave samo organskim gnojivima, posebno onima koja se sastoje od kombinacije kavine ljuske i raznovrsnih lokalnih materijala, kao što su komadići bijele mimoze (lamtorogung) i stajsko gnojivo (Karim, et al., 2000.). Većina poljoprivrednika trebala bi više koristiti organska gnojiva jer mnoga polja imaju nizak udio primarnih hranjivih tvari.

Uzgajivači kave Gayo uvijek ručno probiru crvene bobice jer dobro poznaju učinak koji nakon branja, tijekom prerade, ima postupak probiranja u pogledu kvalitete kave (obilježja, okus i aroma).

U vezi s obradom nakon žetve, uzgajivači kave na području gorja Gayo Highland primjenjuju metodu uklanjanja pulpe namakanjem. S tim u vezi, postupak odvajanja pulpe od zrna primjenjuje se dok su bobice kave još vlažne (s udjelom vlage od 35 do 40 %). Zrna kave obrađena uklanjanjem pulpe namakanjem punog su okusa, blage kiselosti i složenog okusa s orašastim, čokoladnim, karamelnim i voćnim notama, punog i dugotrajnog okusa. Udio vlage je od 12 – 12,5 % i takva se svojstva nadziru za potrebe trgovine.

Ugled „Kopi Arabika Gayo”:

Naziv „Gayo” vezan je uz proizvodnju kave, poznate kao tradicionalna proizvodnja ovoga područja, integrirane u kulturološke obrasce stanovnika.

Kava „Kopi Arabika Gayo” ima dugu povijest. Započela je u eksperimentalnom vrtu u Berendalu, selu na upravnom području „Aceh Tengah”, tijekom nizozemske kolonijalne ere i razvila se u svim dijelovima gorja Gayo Highland. Zbog lokalne tradicije uzgoja regija proizvodi kvalitetnu kavu. Stoga kava „Kopi Arabika Gayo” ima dobar ugled i u Indoneziji je poznata kao jedna od izvornih i posebnih vrsta kava.

Neke znanstvene publikacije potvrđuju ugled kave „Kopi Arabika Gayo”:

Kriteriji vrednovanja pogodnosti zemljišta za kavu Arabica Gayo na području gorja Gayo Highlands/Evaluasi Kriteria Kesesuaian Lahan Kopi Arabika Gayo di Dataran Tinggi Gayo - R Salima, A Karim, S Sugianto - Jurnal Manajemen …, 2012. - jurnal.unsyiah.ac.id; Vodič za uzgoj i preradu kave „Arabika Gayo”/Panduan Budidaya dan Pengolahan Kopí Arabika Gayo - S Mawardi, R Hulupi, A Wibawa, S Wiryaputra - 2008.

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

1.11.2016

Službeni list Europske unije

C 403/9

Objava zahtjeva za izmjenu u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2016/C 403/08)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 (1).

ZAHTJEV ZA ODOBRENJE IZMJENE SPECIFIKACIJE KOJA NIJE MANJA ZA PROIZVOD ZAŠTIĆENE OZNAKE IZVORNOSTI/ZAŠTIĆENE OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

Zahtjev za odobrenje izmjene u skladu s člankom 53. stavkom 2. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012

„RHEINISCHES ZUCKERRÜBENKRAUT”/„RHEINISCHER ZUCKERRÜBENSIRUP”/„RHEINISCHES RÜBENKRAUT”

EU br.: DE-PGI-0105-01288 – 1.12.2014.

ZOI ( ) ZOZP ( X )

1. Skupina koja podnosi zahtjev i legitimni interes

Schutzgemeinschaft Rheinischer Zuckerrübensirup/Rheinisches Apfelkraut

Wormersdorfer Straße 22-26

53340 Meckenheim

DEUTSCHLAND

Legitimni interes:

Skupina za zaštitu identična je skupini koja je podnijela prvotni zahtjev. Riječ je o udruženju proizvođača i prerađivača predmetnog proizvoda.

2. Država članica ili treća zemlja

Njemačka

3. Rubrika specifikacije proizvoda na koju se primjenjuje izmjena

—	☐	Naziv proizvoda
—	☒	Opis proizvoda
—	☐	Zemljopisno područje
—	☐	Dokaz o podrijetlu
—	☐	Način dobivanja
—	☒	Povezanost sa zemljopisnim područjem
—	☐	Označivanje
—	☐	Ostalo

4. Vrsta izmjene

—	☒	Izmjena specifikacije proizvoda registriranog ZOI-ja ili ZOZP-a koja se ne može smatrati manjom izmjenom u skladu s člankom 53. stavkom 2. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012.
—	☐	Izmjena specifikacije proizvoda registriranog ZOI-ja ili ZOZP-a za koji nije objavljen jedinstveni dokument (ili istovrijedan dokument) koja se ne može smatrati manjom izmjenom u skladu s člankom 53. stavkom 2. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012.

5. Izmjena (izmjene)

b) Opis:

U specifikaciji proizvoda predviđale su se dosad isključivo sljedeći minimalni udjeli željeza, magnezija i folne kiseline:

— željezo: najmanje 10 mg/100 g

— magnezij: najmanje 70 mg/100 g

— folna kiselina: najmanje 90 μg/100 g.

Minimalni udjeli željeza i magnezija moraju se smanjiti na sljedeće razine:

— željezo: najmanje 4 mg/100 g

— magnezij: najmanje 60 mg/100 g.

U pogledu folne kiseline, više se ne predviđa minimalni udio.

Obrazloženje:

Najnoviji pokazatelji oslanjaju se na mjerenja provedena na šećernoj repi iz određene godine prije registracije ZOZP-a. Kako su pokazala posljednja mjerenja, zbog prirodnih varijacija u udjelima prethodno navedenih tvari, ne može se u svakom trenutku zajamčiti poštovanje istih vrijednosti. Količina željeza, magnezija i folne kiseline u svježe ubranoj šećernoj repi i prisutna u konačnom proizvodu može varirati ovisno o količini kiše tijekom godine, a ovisi i o drugim čimbenicima, kao što su temperatura, količina sunca i druge značajke. Zbog tih prirodnih varijacija potrebno je smanjiti minimalne udjele željeza i magnezija.

U pogledu folne kiseline, potrebno je uzeti u obzir i da je riječ o tvari koja prirodno nestaje. Proizvod „Rheinisches Zuckerrübenkraut” može se čuvati vrlo dugo i to znači da proizvod spreman za upotrebu nakon nekog vremena sadržava samo zanemariv udio folne kiseline. Isto tako, udio folne kiseline izmjeren u spremnicima proizvođača nije relevantan za potrošača jer u trenutku prodaje više nije riječ o istim količinama. Stoga nije primjereno navoditi obvezan udio folne kiseline.

f) Povezanost sa zemljopisnim područjem:

U podstavku 2. „Posebnosti proizvoda”, izraz:

„koji između ostaloga sadržava kalij i folnu kiselinu.”

mora se izmijeniti na sljedeći način:

„koji između ostaloga sadržava kalij i folnu kiselinu, ali u promjenjivim udjelima, koji se smanjuju dužim skladištenjem.”

Obrazloženje:

Vidjeti obrazloženje pod b) Opis

JEDINSTVENI DOKUMENT

„RHEINISCHES ZUCKERRÜBENKRAUT”/„RHEINISCHER ZUCKERRÜBENSIRUP”/„RHEINISCHES RÜBENKRAUT”

EU br.: DE-PGI-0105-01288 – 1.12.2014.

ZOI ( ) ZOZP ( X )

1. Naziv/nazivi

„Rheinisches Zuckerrübenkraut”/„Rheinischer Zuckerrübensirup”/„Rheinisches Rübenkraut”

2. Država članica ili treća zemlja

Njemačka

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1 Vrsta proizvoda

Razred 1.6.: Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni

3.2 Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

Označava čisti koncentrirani sok svježe ubrane šećerne repe, bez biljnih vlakana i bez dodanih sastojaka.

—	izgled: tamnosmeđi sirup, visoke viskoznosti

—	okus: po šećeru s nijansama okusa slada

—	miris: po karameli sa slatkim nijansama slada

—	ukupni udio šećera (dopušteno odstupanje +/- 3 %) saharoza: 33 % glukoza: 17 % fruktoza: 16 %

—	stupnjeva po Brixu: više od 78 ° po Brixu

—	pH: od 4,4 do 5,0;

—	količina vode: najviše 22 %;

—	željezo: najmanje 4 mg/100 g

—	magnezij: najmanje 60 mg/100 g

—	kalij: najmanje 50 mg/100 g.

—

Za proizvodnju sirupa od šećerne repe „Zuckerrübenkraut” nisu potrebni dodatni sastojci. Proizvodi se tijekom berbe repe, koja se proteže od kraja ljeta do proljeća. Tradicionalni proces proizvodnje, koji je prilagođen uputama primjenjivih propisa o hrani, jest sljedeći:

—	primitak robe/kvaliteta; isporuka svježe ubrane repe;

—	kontrola pri primitku; određivanje udjela šećera o kojem će ovisiti parametri tijeka proizvodnje (temperatura, trajanje kuhanja itd.); vizualna kontrola ostataka i zelenih dijelova;

—	skladištenje; kratko vrijeme skladištenja, kod uzgajivača i na mjestu prerade, istodobna berba i isporuka;

—	tretiranje prije svih vrsta obrade i u svim fazama prerade; pretpranje, uklanjanje listova, zemlje i kamenčića; čišćenje u peraču za gomolje.

—

Prerada: sve faze proizvodnje odvijaju se u navedenom zemljopisnom području. Repa se obrađuje takva kakva je ili nasjeckana na kvadratiće. Gomolji se zatim kuhaju nekoliko sati na laganoj vatri. Potrebno je paziti da se dobivena masa ostavi da odstoji dovoljno dugo. Trajanje i temperatura kuhanja variraju od jednog postrojenja za pripremu sirupa do drugog, ovisno o tradicionalnom receptu postrojenja. Pire od repe gnječi se zatim pod visokim tlakom kako bi se dobio čisti sok. Čisti sok koji je dobiven gnječenjem (bistri sok) prolazi kroz različite filtre i iz njega se uklanjaju gotove sve nečistoće i krute tvari kako bi se mogao staviti u isparivač. U isparivaču se iz slatkog filtriranog soka vakuumom izvlači voda. Vrijednosti suhe tvari konačnog proizvoda ne mogu biti niže od 78 ° po Brixu. Prije skladištenja, konačni se proizvod analizira na licu mjesta kako bi se odredili pH vrijednost, boja i udio saharoze, fruktoze i glukoze njegove suhe tvari. Osim toga, konačni proizvod redovito kontroliraju i vanjski laboratoriji. Tako dobiveni sirup šećerne repe pohranjuje se u cisterne, kojima se prenosi radi punjenja.

3.3 Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

Ukupna količina šećerne repe od koje se dobiva sirova tvar mora dolaziti iz određenog zemljopisnog područja.

Šećernu repu koja se u ovom postupku upotrebljava tradicionalno proizvode isključivo uzgajivači iz te regije.

3.4 Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Sve faze proizvodnje odvijaju se u navedenom zemljopisnom području.

3.5 Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

3.6 Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Porajnje, točnije: Sjeverna Rajna-Vestfalija, čitavo administrativno područje Köln (osim okruga Oberberg) i administrativno području Düsseldorf, okruzi Mettmann, Düsseldorf-ville, Neuss, Mönchengladbach-ville, Viersen, Krefeld-ville, Kleve, Wesel; i Falačko Porajnje, okruzi (Landkreis) Ahrweiler i Mayence-Coblence.

5. Povezanost sa zemljopisnim područjem

Posebnosti zemljopisnog područja:

Tradicija kuhanja proizvoda „Kraut” (taj tipično rajnski proizvod dobiva se kuhanjem repe ili različitih plodova) prisutna je toliko dugo u Porajnju da se postupak njegove proizvodnje i njegov okus usavršavaju već stoljećima. Vještina se prenosi s naraštaja na naraštaj. U 14. i 15. stoljeću seljaci na kultivirane površine sustavno sade kulturu repe; u Porajnju je u 15. stoljeću repa činila dio „desetine” – davanja u naturi namijenjenog feudalnom vladaru u iznosu jedne desetine čitavog uroda. Početkom 17. stoljeća Tridesetogodišnji rat doveo je do gladi, tijekom koje se kultura repe pokazala jednostavnijom i isplativijom od žitarica. Porajnje, gdje su se posljedice rata manje osjećale, jedna je od regija u kojima je bilo moguće uzgajati kulturu ove razine zahtjevnosti – bijelu repu s laganim slatkim okusom.

Zbog nedostatka izvora danas je nemoguće odrediti kada točno započinje proizvodnja sirupa od šećerne repe u Porajnju, no ta se tradicija vjerojatno ukorijenila u 18. stoljeću. Središte proizvodnje sirupa od šećerne repe jest južno Porajnje. Od 309 tvornica sirupa registriranih u Pruskom Carstvu oko 1860. godine, čak 63 postrojenja za gnječenje nalazilo se samo u okrugu Grevenbroich. Sirup se u početku proizvodio od stočne repe ili mrkve. U 19. se stoljeću među proizvođačima istaknula stočna sorta „Lanker Rübe” (dugačka repa) koja se uzgajala u južnom Porajnju. U drugoj polovini 19. stoljeća u postrojenjima za proizvodnju sirupa radije se odabirala šećerna repa. Prema godišnjim izvješćima trgovinske komore u gradu Kölnu navedeno je da se oko 1870. godine proizvodilo između 300 i 500 tona (između 6 000 i 10 000 kvintala) sirupa od repe godišnje.

Sirup od repe „Rübenkraut” jest, među ostalim, tradicionalni sastojak brojnih recepata tipičnih za Porajnje, kao što su primjerice marinirana pečenka na rajnski način („Rheinischer Sauerbraten”) ili medenjaci iz Aachena („Aachener Printen”). Ta dugačka tradicija uočljiva je i u jeziku: tako je sirup od repe za žitelje Porajnja uvijek „Rübenkraut” (naziva se i „Rüöwenkrut” ili „Röbenkraut”), a ne „Sirup”. Taj se izraz još uvijek upotrebljava u istom značenju, pogotovo u Porajnju, ali ne isključivo na tom području. Prije nego što je prepoznata mogućnost upotrebe stočne repe za proizvodnju šećera, ona se upotrebljavala kao povrće (Kraut). Analogijom s pojmom „Apfelkraut”, koji označava sirup dobiven od jabuke („Apfel”) koji se upotrebljava kao namaz, zadržao se naziv „Rübenkraut” koji označava sirup proizveden od repe.

Druga ilustracija nalazi se u djelu autora Blocka pod nazivom „Rübensirup — Seine Herstellung, Beurteilung und Verwendung” [Sirup od repe – njegova proizvodnja, vrijednost, upotrebe] (Leipzig, 1920.) i pokazuje da su postrojenja za proizvodnju sirupa (crni krugovi na karti) bila koncentrirana osobito u Porajnju. Iako su postrojenja za proizvodnju šećera bila rasprostranjena po čitavom Njemačkom Carstvu, vrlo su rijetka u Porajnju. Suprotno tome, u usporedbi s ostalim lokacijama, ovdje su u velikom broju prisutne tvornice koje su proizvodile sok od repe. Čak se i danas u Porajnju proizvode vrlo velike količine proizvoda od soka/sirupa od repe.

Posebnosti proizvoda:

Zahvaljujući procesu proizvodnje, nastalom na temelju duge tradicije koju proizvođači sirupa nikada nisu napustili i prema kojoj se čuvaju svojstva osnovne sirovine, minerali neophodni za naše zdravlje, kao što su magnezij i željezo, i dalje su prisutni u konačnom proizvodu, koji među ostalim sadržava kalij i folnu kiselinu, čija se količina smanjuje u slučaju produženog skladištenja. Proizvod „Zuckerrübenkraut” proizvodi se bez ikakvih dodataka.

Nota koja istodobno podsjeća na šećer i slad i koja karakterizira njegov neusporediv okus i aroma karamele sa slatkastim nijansama slada, koje se zadržavaju u proizvodu zahvaljujući procesu proizvodnje koji čuva svojstva osnovne sirovine, čine proizvod koji je spreman za upotrebu kao namaz, ali i odličan sastojak glavnih jela i slastica.

Proizvod je poznat i popularan već dugo vremena. Njegov značaj prelazi granice Porajnja; temelji se na dugoj povijesti proizvoda u ovom zemljopisnom području.

Uzročna povezanost zemljopisnog područja i kvalitete ili karakteristika proizvoda (za ZOI) ili određene kvalitete, ugleda ili drugih karakteristika proizvoda (za ZOZP):

Izvrstan ugled proizvoda temelji se na njegovu zemljopisnom podrijetlu.

Sirup od repe „Rübenkraut” potječe upravo iz područja Porajnja. Od tada se tamo nastavlja proizvoditi. Uvijek se proizvodio od šećerne repe uzgojene u Porajnju. Činjenica da plodovi potječu iz zemljopisnog područja u kojem se proizvodi jedan je od glavnih razloga zbog kojih je proizvod u ovom trenutku toliko cijenjen. Lokalno podrijetlo jedine sirovine, šećerne repe, neodvojivo je od autentičnosti proizvoda.

Proizvodnja sirupa od repe „Rübenkraut” ostala je gotovo nepromijenjena tijekom stoljeća. Oduvijek se upotrebljavala isključivo repa uzgojena na ovom području. To je utjecalo i na povećanje broja postrojenja za proizvodnju sirupa na području Porajnja. I danas je Porajnje poznato po proizvodnji proizvoda od šećera: iako se repa na tom mjestu u velikoj mjeri upotrebljavala za proizvodnju šećera, ne može se zanemariti i utjecaj postrojenja za proizvodnju sirupa u preradi repe.

Šećernu repu koja se u ovom postupku upotrebljava tradicionalno proizvode isključivo uzgajivači iz ove regije. Uzgoj šećerne repe podliježe ugovornim odredbama između industrijskih proizvođača i uzgajivača, prema kojima je obvezno savjetovanje i obavještavanje svih koji sudjeluju u poljoprivrednoj proizvodnji. Time je uspostavljena stroga, transparentna i kontrolirana suradnja između uzgajivača i proizvođača šećera. S obzirom na to da daje neophodno jamstvo kontinuiteta proizvodnje, takvim oblikom suradnje uzgajivači mogu s potpunom sigurnošću nastaviti planirati svoje aktivnosti. Kvaliteta šećerne repe predmet je rutinskih kontrola koje se temelje na istim metodama analize kemijskih parametara.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak te Uredbe)

https://register.dpma.de/DPMAregister/geo/detail.pdfdownload/40829

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

1.11.2016

Službeni list Europske unije

C 403/14

Objava zahtjeva za izmjenu u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2016/C 403/09)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

ZAHTJEV ZA ODOBRENJE IZMJENE SPECIFIKACIJE KOJA NIJE MANJA ZA PROIZVOD ZAŠTIĆENE OZNAKE IZVORNOSTI/ZAŠTIĆENE OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

Zahtjev za odobrenje izmjene u skladu s člankom 53. stavkom 2. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012

„PISTACCHIO VERDE DI BRONTE”

EU br.: PDO-IT-02144 – 7.6.2016.

ZOI ( X ) ZOZP ( )

1. Skupina koja podnosi zahtjev i legitimni interes

Consorzio tutela Pistacchio Verde di Bronte D.O.P

Adresa

Piazza Nunzio Azzia, 14

95034 Bronte (CT)

ITALIA

E-pošta

presidente@consorziopistacchioverde.it

Udruženje Consorzio di Tutela Pistacchio Verde di Bronte D.O.P ovlašteno je za podnošenje zahtjeva za izmjenu u skladu s člankom 13. stavkom 1. odluke br. 12511 talijanskog ministarstva poljoprivrede, prehrane i šuma od 14. listopada 2013.

2. Država članica ili treća zemlja

Italija

3. Rubrika specifikacije proizvoda na koju se primjenjuje izmjena

—	☐	Naziv proizvoda
—	☒	Opis proizvoda
—	☐	Zemljopisno područje
—	☐	Dokaz o podrijetlu
—	☒	Način proizvodnje
—	☐	Povezanost
—	☒	Označivanje
—	☒	Ostalo [ažurirano]

4. Vrsta izmjene

—	☒	Izmjena specifikacije proizvoda registriranog ZOI-ja ili ZOZP-a koja se ne može smatrati manjom izmjenom u skladu s člankom 53. stavkom 2. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012.
—	☐	Izmjena specifikacije proizvoda registriranog ZOI-ja ili ZOZP-a za koji nije objavljen jedinstveni dokument (ili istovrijedan dokument) koja se ne može smatrati manjom izmjenom u skladu s člankom 53. stavkom 2. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012.

5. Izmjena (izmjene)

Opis proizvoda

Članak 6. – Karakteristike proizvoda

Sljedeće točke članka 6. specifikacije proizvoda:

—	„boja kotiledona: intenzivno zelena; omjer klorofila a i klorofila b između 1,3 i 1,5;”

—	„sadržaj vlage između 4 % i 6 %;”

—	„visok udio mononezasićenih masnih kiselina [prvenstveno oleinske kiseline (72 %), linolne kiseline (15 %) i palmitinske kiseline (10 %)].”

mijenjaju se kako slijedi:

—	„boja kotiledona: intenzivno zelena; omjer klorofila a i klorofila b viši ili jednak 1,3;”

—	„sadržaj vlage niži ili jednak 6 %”

—	„visok udio mononezasićenih masnih kiselina (prvenstveno udio palmitinske kiseline viši ili jednak 10 %, udio linolne kiseline viši ili jednak 15 % i udio oleinske kiseline niži ili jednak 72 %).”

„Pistacchio Verde di Bronte” od drugih se vrsta pistacija znatno razlikuje svojim svojstvom zadržavanja intenzivno zelene boje sve do potpune zrelosti, što jamči dobivanje proizvoda blagog okusa (bez zelene ili fenolne note). Zelenu boju uzrokuje ne samo visoka koncentracija klorofila, nego prije svega visok udio klorofila a u odnosu na klorofil b. Što je omjer klorofila a i klorofila b veći, to je bolja kvaliteta pistacija iz Brontea (Bellomo, M. G., i B. Fallico. „Anthocyanins, chlorophylls and xanthophylls in pistachio nuts (Pistacia vera) različitih zemljopisnih podrijetla.” Journal of Food Composition and Analysis (2007.): str. 352.–359.). Potrebno je povećati maksimalnu vrijednost navedenog omjera kako bi se izbjeglo neopravdano odvajanje proizvoda s kvalitativnog stajališta.

Sadržaj vlage pistacija smanjen je kako bi se proizvod bolje zaštitio od plijesni.

S obzirom na to da na postotak masnih kiselina utječu različiti parametri koji proizlaze iz nadmorske visine, sastava tla i meteoroloških varijacija, s tehničke se strane smatra nužnim na neki drugi način izraziti udjele palmitinske, linolne i oleinske kiseline. Kada govorimo o palmitinskoj i linolnoj kiselini, predloženo je da se u izmjeni navede minimalna dopuštena razina (udio palmitinske kiseline viši ili jednak 10 %, udio linolne kiseline viši ili jednak 15 %) i maksimalna razina za oleinsku kiselinu (niža ili jednaka 72 %).

Način proizvodnje

Članak 5. – Priprema zemljišta

Rečenica:

„U novim se nasadima u trenutku pripreme zemljišta treba predvidjeti niveliranje površina kako bi se olakšali drenaža vode, uzgoj kulture i gnojidba tla.”

mijenja se kako slijedi:

„Kada je to moguće, u novim se nasadima u trenutku pripreme zemljišta treba predvidjeti niveliranje površina kako bi se olakšali drenaža vode, uzgoj kulture i gnojidba tla.”

Tom se izmjenom u obzir uzimaju karakteristike zemljišta namijenjenih novim nasadima na kojima nije uvijek moguće obaviti pripremu zemljišta zbog njegovih vulkanskih svojstava ili činjenice da se nalazi na području parka Etna.

Članak 5. – Pravila uzgoja

Odlomak:

„Posebnosti povezane s klimom i tlom i tehnika kidanja pupova, koja se na ovom području primjenjuje pri proizvodnji zaštićene oznake izvornosti ‚Pistacchio Verde di Bronte’, iz članka 3., omogućavaju povećanje prirodne rotacije sorte i olakšavaju borbu protiv štetnih organizama.”

mijenja se kako slijedi:

„Nasadi pistacija namijenjeni proizvodnji ploda ‚Pistacchio Verde di Bronte’ mogu se tretirati prema:

—	konvencionalnom sustavu, u skladu s pravilima dobre poljoprivredne prakse regije Sicilija i/ili međunarodnih organizacija;

—	sustavu integrirane zaštite bilja, u skladu s obvezama definiranima Uredbom (EZ) br. 1257/99, njezinim izmjenama i dopunama i naknadnim dodacima;

—	sustavu ekološke kontrole, u skladu s obvezama definiranima Uredbom (EZ) br. 834/2007, njezinim izmjenama i dopunama te naknadnim dodacima.

Proizvođač je dužan provoditi:

—	godišnju rezidbu;

—	uklanjanje korova;

—	kidanje pupova u godini u kojoj nema proizvodnje, što omogućava povećanje prirodne rotacije sorte i olakšava borbu protiv štetnih organizama;

—	aktivnosti koje omogućavaju učinkovito upravljanje svim nebiološkim i biološkim prijetnjama.”

Tako promijenjeni odlomak omogućava preciznije opisivanje poljoprivrednih pravila dopuštenih prema specifikaciji proizvoda i aktivnosti koje je proizvođač obvezan provoditi na zemljištu.

Dodaje se sljedeća rečenica:

„Ukupna maksimalno dopuštena količina proizvodnje iznosi 1 700 kg proizvoda u ljusci po hektaru, u razdoblju od dvije godine.”

Dodavanjem maksimalne proizvodnje u obliku uroda po hektaru proizvoda u ljusci osigurava se sljedeće: – obeshrabruju se intenzivne poljoprivredne prakse, kojima se povećava proizvodnja, no smanjuje se kvaliteta proizvoda; – uvodi se dodatni element kontrole proizvodnje proizvoda „Pistacchio Verde di Bronte” radi boljeg upravljanja u slučajevima prijevare.

Članak 5. – Berba, skladištenje i prerada

Rečenica:

„Berba se obavlja ručno; obavlja se trešnjom i hvatanjem u mreže ili skidanjem zrnja, i stavljanjem u košare pazeći da plodovi ne padaju na tlo.”

mijenja se kako slijedi:

„Berba se obavlja trešnjom i hvatanjem u mreže ili skidanjem zrnja, i stavljanjem u košare pazeći da plodovi ne padaju na tlo.”

Izmjenom se u berbi omogućava primjena mehaničkih uređaja, kao što su uređaji za trešnju ili vibraciju, kojima se proizvođačima pojednostavljuje berba bez utjecaja na kvalitetu proizvoda.

Rečenica:

„Nakon faze ljuštenja plod se u ljusci mora odmah sušiti na izravnoj svjetlosti ili primjenom drugih sustava sušenja; proizvod se mora držati na temperaturi od 40 do 50 °C sve dok sadržaj vlage zrna pistacija ne dosegne razinu od 4 do 6 %.”

mijenja se kako slijedi:

„Nakon faze ljuštenja plod se u ljusci mora odmah sušiti na izravnoj svjetlosti ili primjenom drugih sustava sušenja, proizvod se mora držati na temperaturi nižoj od 50 °C sve dok sadržaj vlage zrna pistacija ne dosegne razinu nižu ili jednaku 6 %.”

Daje se mogućnost sušenja proizvoda čak i pri temperaturama nižima od 40 °C jer se tako bolje zadržava boja pistacija.

Izmjena sadržaja vlage omogućava bolju zaštitu proizvoda od plijesni i povećava vrijeme čuvanja.

Rečenica:

„Sušeni proizvod čuva se u novoj ambalaži od jute, papira ili polietilena, na suhom i prozračnom mjestu, postavljen tako da ne dolazi u kontakt s tlom i zidovima.”

mijenja se kako slijedi:

„Sušeni proizvod čuva se u novoj ambalaži u skladu s propisima na snazi; na posebno namijenjenom suhom i prozračnom mjestu, postavljen tako da ne dolazi u kontakt s tlom i zidovima.”

Izmjena je neophodna kako bi se omogućila upotreba svih vrsta ambalaže dopuštene prema propisima na snazi.

Rečenica:

„U razdoblju od ožujka do listopada, ovisno o meteorološkim uvjetima, različite vrste plodova u ljusci, neovisno o tome jesu li oguljeni, moraju se čuvati pri temperaturi između 13 i 17 °C, u vakuumiranoj ambalaži ili u izmijenjenoj atmosferi.”

mijenja se kako slijedi:

„U razdoblju od ožujka do listopada, ovisno o meteorološkim uvjetima, različite vrste plodova u ljusci, neovisno o tome jesu li oguljeni, moraju se čuvati pri temperaturi nižoj ili jednakoj 15 °C, u vakuumiranoj ambalaži ili u izmijenjenoj atmosferi.”

Izmjenom temperature skladištenja uzimaju se u obzir temperature u skladištima. Točnije, skladištenjem proizvoda pri temperaturama nižima ili jednakima 15 °C omogućava se bolje i duže čuvanje proizvoda.

Označivanje

Članak 8. – Ambalaža i označivanje

Rečenica:

„Na etiketi se moraju navesti i sljedeći elementi: ime i pravni naziv društva, adresa subjekta koji pakira proizvod, imena gospodarstava s kojih plodovi dolaze (ako je dostupno) te izvorna bruto težina i godina proizvodnje.”

mijenja se kako slijedi:

Ovaj odlomak usklađen je s uredbom Europske unije koja se odnosi na označivanje i kojom je obvezno navesti neto količinu prehrambenog proizvoda, a ne bruto težinu.

Ažurirani podaci

Upućivanja na Uredbu (EZ) br. 510/2006 zamijenjena su upućivanjima na Uredbu (EU) br. 1151/2012.

Tijelo ovlašteno za provođenje kontrola zamjenjuje se sljedećim: Istituto Zooprofilattico Sperimentale della Sicilia „A. Mirri” — Via G. Marinuzzi n. 3, 90129 Palermo, tel. +39 0916565328, faks: +39 0916565437, e-pošta: servizio certificazioni@izssicilia.it

JEDINSTVENI DOKUMENT

„PISTACCHIO VERDE DI BRONTE”

EU br.: PDO-IT-02144 – 7.6.2016.

ZOI ( X ) ZOZP ( )

1. Naziv

„Pistacchio Verde di Bronte”

2. Država članica ili treća zemlja

Italija

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 1.6.: Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni

3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

Zaštićena oznaka izvornosti „Pistacchio Verde di Bronte” odnosi se na plodove u ljusci, neovisno o tome jesu li oguljeni, dobivene od biljke vrste Pistacia vera, kultivara Napoletana, koja se također naziva Bianca ili Nostrale, i koja se okulira na stablo smrdljike (Pistacia terebinthus). Prisutnost biljki drugih sorti i/ili okuliranje na druga stabla osim vrste Pistacia terebinthus dopušteno je u postotku koji ne prelazi 5 %. Taj postotak odnosi se na ukupni broj stabala u nasadu. Plodovi dobiveni od biljaka koji ne pripadaju sorti Napoletana ni u kojem slučaju ne mogu dobiti certifikaciju.

U trenutku stavljanja na tržište, uz zadovoljavanje standarda kvalitete Europske unije, „Pistacchio Verde di Bronte” mora imati i sljedeće fizikalne i organoleptičke karakteristike: boja kotiledona: intenzivno zelena; omjer klorofila a i klorofila b viši ili jednak 1,3; snažan, aromatičan okus, bez naknadnog okusa po plijesni ili stranih okusa; sadržaj vlage niži ili jednak 6 %; visok udio mononezasićenih masnih kiselina (prvenstveno udio palmitinske kiseline viši ili jednak 10 %, udio linolne kiseline viši ili jednak 15 % i udio oleinske kiseline niži ili jednak 72 %).

3.3. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

—

3.4. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Faze u procesu proizvodnje (uzgoj, berba i prerada) proizvoda „Pistacchio Verde di Bronte” moraju se odvijati na području proizvodnje navedenom u točki 4.

3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Proizvod se stavlja na tržište u novoj ambalaži različitih vrsta, u skladu s propisima na snazi, unutar dvije godine nakon berbe.

3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Proizvod „Pistacchio Verde di Bronte” može se staviti na tržište isključivo u ambalaži koja sadržava logotip kontrolirane oznake izvornosti.

Naziv „Pistacchio Verde di Bronte” mora se napisati jasno čitljivim znakovima koji se ne mogu izbrisati i mora biti jasno odvojen od drugog teksta.

Na etiketi se moraju navesti i sljedeći elementi: ime i pravni naziv društva, adresa subjekta koji pakira proizvod, imena gospodarstava s kojih plodovi dolaze (ako je dostupno) te izvorna neto težina i godina proizvodnje.

Nije obvezno navesti tjedan berbe proizvoda. Logotip zaštićene oznake izvornosti sastoji se od natpisa „Denominazione d’Origine Protetta D.O.P.” koji se stavlja iznad crteža Etne i pistacija ispod kojih se nalazi natpis „Pistacchio Verde di Bronte”.

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Područje proizvodnje proizvoda „Pistacchio Verde di Bronte” obuhvaća općine Bronte, Adrano i Biancavilla u pokrajini Cataniji, nadmorske visine između 400 i 900 m.

5. Povezanost sa zemljopisnim područjem

Na području proizvodnje tlo je vulkanskog podrijetla i karakterizira ga suptropska mediteranska klima, polusuha, s dugim ljetima podložnima razdobljima suše, kišnim razdobljima koncentriranima na razdoblja jeseni i zime te velikim toplinskim razlikama između dana i noći. Navedeni čimbenici tla i klime, zajedno s prisutnošću biljke smrdljike (Pistacia terebinthus), koju je uveo čovjek, plodovima daju posebna svojstva kvalitete (intenzivno zelena boja tipična za ovo područje, izduženi oblik, aromatičan okus i visok sadržaj mononezasićenih masnih kiselina), koja je teško identificirati u drugim područjima proizvodnje, uključujući na masivu Etne. Ta posebna kombinacija čimbenika tla, klime i djelovanja čovjeka proizvodu „Pistacchio Verde di Bronte” daje njegovu specifičnost, koja ga čini jedinstvenim proizvodom svoje vrste.

Rasprostranjivanje kulture pistacija na Siciliji potječe još od razdoblja arapske vlasti (8. i 9. stoljeće nakon Krista). Nakon što se zbog proboja barbara raspalo Rimsko Carstvo, Siciliju su osvojili Arapi (tuniški Berberi, Muslimani, tamnoputi Sudanci) koji su ovo mjesto nazivali „rajskim vrtom”. Uz kulture limuna, naranči, šećerne trske, pamuka, palme, papirusa i patlidžana, Arapi su na ovo područje donijeli i pistacije. Danas je „Pistacchio Verde di Bronte” i dalje jedan od sastojaka karakterističnih za sicilijanske deserte, točnije one koji potječu iz regije Catania.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak te Uredbe)

Ministarstvo je pokrenulo nacionalni postupak prigovora uz objavu zahtjeva za izmjenom specifikacije proizvoda ZOI-ja „Pistacchio Verde di Bronte” u Službenom listu Talijanske Republike br. 56 od 8. ožujka 2016.

Pročišćeni tekst specifikacije dostupan je na sljedećoj internetskoj stranici: http://www.politicheagricole.it/flex/cm/pages/ServeBLOB.php/L/IT/IDPagina/3335

ili

izravno na početnoj stranici talijanskog Ministarstva za poljoprivredu, prehrambenu i šumarsku politiku (www.politicheagricole.it) klikom na „Prodotti DOP e IGP” (u gornjem desnom uglu ekrana), zatim na „Prodotti DOP, IGP e STG” (na lijevoj strani ekrana) i na kraju na „Disciplinari di produzione all’esame dell’UE”.

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

1.11.2016

Službeni list Europske unije

C 403/20

Objava zahtjeva za izmjenu u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2016/C 403/10)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev za izmjenu u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 (1).

ZAHTJEV ZA ODOBRENJE IZMJENE SPECIFIKACIJE KOJA NIJE MANJA ZA PROIZVOD ZAŠTIĆENE OZNAKE IZVORNOSTI/ZAŠTIĆENE OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

Zahtjev za odobrenje izmjene u skladu s člankom 53. stavkom 2. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012

„SCHWÄBISCHE SPÄTZLE”/„SCHWÄBISCHE KNÖPFLE”

EU br.: DE-PGI-0105-01384 – 12.10.2015.

ZOI ( ) ZOZP ( X )

1. Skupina koja podnosi zahtjev i legitimni interes

Schutzgemeinschaft Schwäbische Spätzle

Adresa

Dottingerstrasse 69

72525 Münsingen

DEUTCHLAND

Legitimni interes:

Podnositelj ovog zahtjeva jednak je izvornom podnositelju. Schutzgemeinschaft Schwäbische Spätzle udruga je proizvođača i obrađivača predmetnog proizvoda.

2. Država članica ili treća zemlja

Njemačka

3. Rubrika specifikacije proizvoda na koju se primjenjuje(-u) izmjena(-e)

—	☐	Naziv proizvoda
—	☒	Opis proizvoda
—	☐	Zemljopisno područje
—	☐	Dokaz o podrijetlu
—	☒	Metoda proizvodnje
—	☒	Povezanost sa zemljopisnim područjem
—	☐	Označivanje
—	☐	Ostalo [treba navesti]

4. Vrsta izmjene(-a)

—	☒	Izmjena specifikacije proizvoda registriranog ZOI-ja ili ZOZP-a koja se ne može smatrati manjom izmjenom u skladu s člankom 53. stavkom 2. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012.
—	☐	Izmjena specifikacije proizvoda registriranog ZOI-ja ili ZOZP-a za koji nije objavljen jedinstveni dokument (ili istovrijedan dokument) koja se ne može smatrati manjom izmjenom u skladu s člankom 53. stavkom 2. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012.

5. Izmjena(-e)

(b) Opis

U prvoj se rečenici dodaje sljedeći tekst nakon „… tjestenina s jajima napravljena od svježih jaja”: „(sušena tjestenina) ili cijelog jaja i/ili svježih jaja (svježa tjestenina)”.

Na kraju prvog stavka umeću se sljedeće rečenice prethodno sadržane u odjeljku e) Metode proizvodnje:

Tjestenina „Schwäbische Spätzle”/„Schwäbische Knöpfle” prodaje se izravno za konzumaciju kao svježa tjestenina ili u pasteriziranom i/ili ohlađenom ili duboko zamrznutom obliku. Nadalje, tjestenina „Schwäbische Spätzle”/„Schwäbische Knöpfle” prodaje se i kao sušena tjestenina prikladna za pohranu.

U stavku pod nazivom „Sastav”:

—	U prvoj rečenici dodaje se sljedeći tekst nakon „… krupice, svježih jaja”: „(sušena tjestenina ‚Schwäbische Spätzle’/‚Schwäbische Knöpfle’) ili cijelog jaja i/ili svježih jaja (svježa tjestenina ‚Schwäbische Spätzle’/‚Schwäbische Knöpfle’)”,

—	Na kraju stavka dodaje se sljedeća rečenica: „Svježoj se tjestenini ‚Schwäbische Spätzle’/‚Schwäbische Knöpfle’ može po izboru dodati i ulje za kuhanje koje ne utječe na okus i boju proizvoda.”

U stavku pod nazivom „Karakteristična svojstva”:

—

Pojedinosti koje se odnose na „Kakvoću jaja” zamjenjuju se sljedećim tekstom:

„Kakvoća jaja za sušenu tjesteninu ‚Schwäbische Spätzle’/‚Schwäbische Knöpfle’: svježa jaja u skladu s uobičajenim pravilima za tjesteninu.

Kakvoća jaja za svježu tjesteninu ‚Schwäbische Spätzle’/‚Schwäbische Knöpfle’: cijelo jaje i/ili svježa jaja u skladu s uobičajenim pravilima za tjesteninu.”

—	Nakon navoda „Kakvoća krupice”, tekst „… ili pirove krupice” zamjenjuje se tekstom: „i/ili pirove krupice”.

—	Nakon navoda „Kakvoća krupice za svježu tjesteninu Spätzle”, tekst „… pšenične krupice ili pirove krupice” zamjenjuje se tekstom: „pšenične krupice i/ili pirove krupice”.

—	Na kraju stavka dodaje se sljedeća rečenica: „Ulje za kuhanje koje ne utječe na okus i boju: moguć je dodatak ulja svježoj tjestenini ‚Schwäbische Spätzle’/‚Schwäbische Knöpfle’.”

Obrazloženje:

Zamjena teksta „svježa jaja” tekstom „cijelo jaje” za svježu tjesteninu „Schwäbische Spätzle”/„Schwäbische Knöpfle”

Iako mnogi proizvođači sušene tjestenine sami razbijaju kokošja jaja i neposredno ih nakon toga upotrebljavaju kao svježa jaja, to nije uobičajeno za proizvođače svježe tjestenine, osim kod usluga opskrbe hranom ili manjih obrta.

Budući da je nepasterizirano jaje izrazito podložno kvarljivosti uzrokovanoj mikrobima, postoji velika opasnost da će to negativno utjecati na sirovinu i krajnji proizvod, posebice kod proizvođača svježe tjestenine. Zbog toga oni upotrebljavaju pasterizirano cijelo jaje od priznatih dobavljača.

Dobavljači trebaju biti priznati u skladu s veterinarskim i prehrambenim propisima EU-a, a sirovina (jaje u ljusci) i krajnji proizvod trebaju proći niz rutinskih pregleda. Pregledi sirovina uključuju redovite sveobuhvatne provjere unosa proizvoda koje uključuju uvjete pohrane, veličinu zračne komore i ispitivanja štetnih tvari koja obavljaju ovlašteni vanjski laboratoriji. Nakon pasterizacije izvode se dodatna fizikalno-kemijska i mikrobiološka ispitivanja serije, čime se osigurava da su dobavljeni proizvodi izrazito sigurni u pogledu svježine, roka valjanosti i čvrstoće sastojaka. Postojanje organskih kiselina (mliječne kiseline, beta-hidroksimaslačne kiseline, jantarne kiseline) posebno je dobar pokazatelj svježine.

Svježa jaja u skladu s uobičajenim pravilima za tjesteninu mogu se nabaviti od ovlaštenih objekata ako se pasterizirana jaja dostave proizvođačima tjestenine unutar 24 sata i obrade neposredno nakon toga.

Međutim, primjena toga u praksi može predstavljati problem proizvođačima svježe tjestenine, posebice nakon vikenda i državnih praznika.

Ipak, uobičajena pravila za tjesteninu ne sadržavaju pravila o starosti jaja, samo o vremenu između razbijanja i obrade jaja.

Međutim, starost jaja i način pohrane prije razbijanja ključan su čimbenik kakvoće. No taj se čimbenik ne navodi u pravilima. Nedvojbeno je da se cijelo jaje i svježa jaja mogu nabavljati samo iz serija jaja s oznakom kvalitete A. Pasterizirano cijelo jaje, koje se upotrebljava u proizvodnji svježe tjestenine s jajima, smije se pohraniti najviše 14 dana nakon datuma otkako je sneseno. Svježa se jaja ne smiju pohranjivati dulje od naznačenog razdoblja pohrane.

S obzirom na navedeno, korištenje svježih jaja u proizvodnji svježe tjestenine „Schwäbische Spätzle”/„Schwäbische Knöpfle” ispunjava sigurnosne uvjete te je najmanje istovjetno korištenju svježih jaja i nema negativnog učinka na kakvoću krajnjeg proizvoda.

S obzirom na tematiku, opis raznih načina na koje se može prodavati svježa i sušena tjestenina „Schwäbische Spätzle”/„Schwäbische Knöpfle” spada pod odjeljak (b) specifikacije te je stoga premješten iz odjeljka e) u ovaj odjeljak.

Ulje za kuhanje kao neobavezan sastojak

Nakon proizvodnje svježa se tjestenina ne smije sušiti ni djelomično sušiti. Budući da ona sadržava veći udio vode od sušene tjestenine, lako se lijepi. Kako bi se to izbjeglo, potrebno je dodati ulje za kuhanje. Na taj se način osigurava da svježa tjestenina zadrži čvrstoću i oblik, čime se poboljšava kakvoća proizvoda u pripremi za krajnju konzumaciju. Vađenje tjestenine iz ambalaže i njezino podgrijavanje jednostavno je.

Korištenje ulja za kuhanje koje ne utječe na okus i boju proizvoda jamči da se okus i boja tjestenine „Schwäbische Spätzle”/„Schwäbische Knöpfle” neće promijeniti.

U ugostiteljstvu i kuhanju u domaćinstvu uobičajeno je dodati ulje pri pripremi i pohrani tjestenine. Pri pripremi sušene tjestenine obično se dodaje mala količina ulja u vodu za kuhanje kao dodatno sredstvo kojim se sprečava lijepljenje tjestenine.

Dodatak ulja za kuhanje svježoj tjestenini „Schwäbische Spätzle”/„Schwäbische Knöpfle” stoga odgovara tehničkim uvjetima te nema negativnog učinka na kakvoću i svojstva proizvoda.

Zamjena teksta „ili pirove krupice” tekstom „i/ili pirove krupice” najprije ispravlja očitu pogrešku, a zatim razjašnjava tradiciju među proizvođačima prema kojoj se pšenična krupica i pirova krupica mogu zajedno upotrijebiti.

Iz istog se razloga tekst „pšenične krupice ili pirove krupice” zamjenjuje tekstom „pšenične krupice i/ili pirove krupice”.

(e) Metoda proizvodnje

Na kraju ovog odjeljka, tekst „u slučaju svježe tjestenine, proizvod se hladi te, po potrebi, pasterizira i potom hladi do 2 – 7 °C” mijenja se kako slijedi:

„u slučaju svježe tjestenine, proizvod se, po potrebi, pasterizira te potom hladi do 2 – 7 °C ili zamrzava.”

Obrazloženje:

Ovo je izmjena nacrta. Nadalje, radi veće jasnoće, dodaje se da se svježa tjestenina može i zamrznuti. U odjeljku b) Opis navedeno je da se tjestenina „Schwäbische Spätzle”/„Schwäbische Knöpfle” može prodavati u zamrznutom obliku.

(f) Povezanost sa zemljopisnim područjem

Posebnosti proizvoda:

U prvoj se rečenici dodaje sljedeći tekst nakon „… tjestenina od jaja napravljena od svježih jaja”: „(sušena tjestenina) ili cijelog jaja i/ili svježih jaja (svježa tjestenina)”.

Obrazloženje:

Vidjeti obrazloženje za zamjenu teksta „svježih jaja” tekstom „cijelog jaja” za svježu tjesteninu „Schwäbische Spätzle”/„Schwäbische Knöpfle” pod odjeljkom b) Opis.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„SCHWÄBISCHE SPÄTZLE”/„SCHWÄBISCHE KNÖPFLE”

EU br.: DE-PGI-0105-01384 – 12.10.2015.

ZOI ( ) ZOZP ( X )

1. Naziv(i)

„Schwäbische Spätzle”/„Schwäbische Knöpfle”

2. Država članica ili treća zemlja

Njemačka

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 2.5. Tjestenina

3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Schwäbische Spätzle”, poznata i pod nazivom „Schwäbische Knöpfle”, tjestenina je s jajima napravljena od svježih jaja (sušena tjestenina) ili cijelog jaja i/ili svježih jaja (svježa tjestenina) na domaći način. Proizvod je nepravilna oblika s grubom i poroznom površinom. Tijesto se izravno stavlja u kipuću vodu/paru. U svakodnevnoj jezičnoj uporabi dva se imena naizmjenično rabe za isti proizvod napravljen od istog tijesta. Tjestenina s jajima može biti debljeg ili tanjeg te duljeg ili kraćeg oblika. Ne postoji jasna razlika između korištenja dva imena te se njihova uporaba razlikuje od regije do regije.

Karakteristična svojstva:

Boja/izgled: prirodna zlatno-žuta do svijetlo žuta.

Oblik: tjestenina nepravilna oblika; grube i porozne površine; napravljena na domaći način; debljeg ili tanjeg te duljeg ili kraćeg oblika.

Čvrstoća/tekstura: tvrda za žvakanje, može se prokuhati/ne lijepi se, grube površine.

Kakvoća jaja za tjesteninu „Schwäbische Spätzle”/„Schwäbische Knöpfle” (sušena tjestenina): svježa jaja u skladu s uobičajenim pravilima za tjesteninu.

Kakvoća jaja za tjesteninu „Schwäbische Spätzle”/„Schwäbische Knöpfle” (svježa tjestenina): cijelo jaje i/ili svježa jaja u skladu s uobičajenim pravilima za tjesteninu.

Udio jaja po kilogramu krupice/brašna:

„Schwäbische Spätzle”/„Schwäbische Knöpfle” (sušena tjestenina): najmanje 2 jaja po kilogramu krupice, obično se dodaje 4 ili 6 jaja po kilogramu krupice;

„Schwäbische Spätzle”/„Schwäbische Knöpfle” (svježa tjestenina): najmanje 8 jaja po kilogramu krupice i brašna.

Kakvoća krupice: durum pšenična krupica i/ili pirova krupica.

Kakvoća krupice za svježu tjesteninu „Schwäbische Spätzle”/„Schwäbische Knöpfle”: pšenična krupica i/ili pirova krupica.

Kakvoća vode: svježa pitka voda.

Sol: neobavezno, najviše 1 %.

Začini, biljni začini, špinat: neobavezno.

Limunska kiselina: neobavezno u slučaju svježe tjestenine „Schwäbische Spätzle”/„Schwäbische Knöpfle”.

Ulje za kuhanje koje ne utječe na okus i boju: neobavezno u slučaju svježe tjestenine „Schwäbische Spätzle”/„Schwäbische Knöpfle”.

3.3. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

Sastojci koji se koriste za tjesteninu „Schwäbische Spätzle”/„Schwäbische Knöpfle” uključuju krupicu, svježa jaja (sušena tjestenina) ili cijelo jaje i/ili svježa jaja (svježa tjestenina) i pitku vodu. Moguć dodatak soli (najviše 1 %), začina, biljnih začina i špinata. Kod svježe tjestenine „Schwäbische Spätzle”/„Schwäbische Knöpfle” može se dodati limunska kiselina, a brašno može potpuno ili djelomično zamijeniti krupicu. Svježoj tjestenini „Schwäbische Spätzle”/„Schwäbische Knöpfle” može se neobavezno dodati i ulje za kuhanje koje ne utječe na okus i boju proizvoda.

3.4. Posebni koraci u proizvodnji koji se moraju provesti u utvrđenom zemljopisnom području

Tjestenina „Schwäbische Spätzle”/„Schwäbische Knöpfle” mora se proizvoditi u određenom zemljopisnom području kako bi se zajamčila izvornost tog tradicionalnog proizvoda koji je svojstven regiji iz koje potječe te kako bi se osigurala dosljedno visoka kvaliteta. Etape proizvodnje svježe i sušene tjestenine jednake su do točke hlađenja i sušenja. Tjestenina „Schwäbische Spätzle”/„Schwäbische Knöpfle” tradicionalno se priprema ručno. Strojna priprema tjestenine „Schwäbische Spätzle”/„Schwäbische Knöpfle” započela je tek početkom 20. stoljeća. Sastojci se miješaju i tijesto se mijesi do željene gustoće. Od uvođenja strojeva za miješanje taj je postupak većim dijelom automatiziran. Tijesto se oblikuje i izravno stavlja u kipuću vodu ili paru. Gustoća tijesta i točno vrijeme kuhanja te prava temperatura zahtijevaju instinkt i iskustvo koje je teško standardizirati. Vješto umijeće proizvođača i njihova regionalna stručnost u pogledu obrade imaju posebnu ulogu u tom postupku. U slučaju sušene tjestenine, tjestenina „Schwäbische Spätzle”/„Schwäbische Knöpfle” prvo se predsuši, a zatim suši; u slučaju svježe tjestenine, proizvod se, po potrebi, pasterizira, a zatim hladi do 2 – 7 °C ili zamrzava.

3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Zemljopisno područje Švapske sastoji se od Baden-Württemberga i cjelokupne regije Švapske u Bavarskoj.

5. Povezanost sa zemljopisnim područjem

Posebnosti zemljopisnog područja

Tjestenina „Schwäbische Spätzle”/„Schwäbische Knöpfle” proizvodi se na tom zemljopisnom području stoljećima te ima važnu ulogu u kulinarstvu Švapske. Vješto umijeće proizvođača i njihova regionalna stručnost u pogledu obrade imaju posebnu ulogu u tom postupku. Tradicionalno se tijesto za „Spätzle” ručno reže te se čak i danas ručno rezanje tijesta na dasci smatra posebnim simbolom njegove kvalitete. Strojna proizvodnja tjestenine „Schwäbische Spätzle”/„Schwäbische Knöpfle” na domaći način, odnosno kao da je tijesto ručno rezano, započela je početkom 20. stoljeća iz ekonomskih razloga. Registrirani su prvi patenti koji se temelje na praktičnom iskustvu (vidjeti, primjerice, Deutsches Reichpatent 471046) kako bi se održala vjerodostojnost i domaće svojstvo tjestenine „Schwäbische Spätzle”/„Schwäbische Knöpfle”. Više izložbi prikazuje pisane zapise o tradicionalnoj vještini koja se koristi u Švapskoj za izradu proizvoda od davnih vremena do danas (vidjeti „Spätzle und Knöpfle – Geschichte(n) rund um das Leibgericht der Schwaben”, posebno: Alte Zeiten, Ofterdingen; „Spätzle – Schaben, pressen, hobeln”, Freilichtmuseum Beuren). Brojna kuharska natjecanja i nekoliko svjetskih rekorda u rezanju tijesta za „Spätzle” naglašavaju posebnost zemljopisnog područja u kombinaciji s ljudskim faktorom. Lokalna stručnost u izradi tijesta prenosi se s generacije na generaciju te ima važnu ulogu u kasnijim značajkama proizvoda. Tradicija izrade tijesta za „Spätzle” seže do 18. stoljeća. Godine 1725. Rosino Lentilio, vijećnik i osobni liječnik iz Württemberga, zaključio je da su „Knöpflein” i „Spazen”„svi proizvodi napravljeni od brašna”. Pir se naveliko uzgajao na švapsko-alemanskom području u to vrijeme. Žitarice se uzgajaju na siromašnom tlu i veoma su popularne u regiji u kojoj su živjeli manji poljoprivrednici i koja je bila obilježena siromaštvom. Budući da pirovo brašno sadržava visok udio proteina glutena te se stoga tijesto moglo pripremati u vremenima oskudice i bez jaja, tjestenina „Schwäbische Spätzle”/„Schwäbische Knöpfle” većinom se izrađivala od pira. Proizvod je stekao slavu u gorskom području Münsinger Alb. S dolaskom industrijalizacije i napretka, tjestenina „Schwäbische Spätzle”/„Schwäbische Knöpfle” od običnog i svakodnevnog prehrambenog proizvoda pretvorila se u kulinarski specijalitet koji se konzumira u svečanim prigodama. U opisu sela švapskih poljoprivrednika iz 1937. godine, rezanci „Spätzle” opisuju se kao hrana za svečane prigode. Godinu prije, mjesni pjesnik Sebastian Blau nazvao je rezance „Spätzle” simbolom švapskog regionalnog identiteta: „… rezanci ‚Spätzle’ temelj su naše kuhinje, slave naše zemlje itd., alfa i omega švapskog jelovnika itd.”. U mjestima unutar zemljopisnog područja kojima priroda nije bila toliko naklonjena, tradicionalne regionalne metode pripreme rezanaca „Spätzle” u kombinaciji s veoma razvijenim vještinama omogućile su pripremu izrazito kvalitetnog proizvoda. Danas u Švapskoj tjesteninu „Schwäbische Spätzle”/„Schwäbische Knöpfle” proizvode gotovi svi proizvođači tjestenine i pripremaju gotovo svi restorani. Proizvod se uspješno izvozi od 1980-ih. Ljudima koji žive na tom zemljopisnom području proizvod je postao simbol identiteta. Velika važnost tjestenine „Schwäbische Spätzle”/„Schwäbische Knöpfle” u švapskom kulinarstvu može se, među ostalim, vidjeti u romanu koji je prvotno objavljen 1827. godine pod nazivom „Die Geschichte von den Sieben Schwaben”, prema kojemu je u Švapskoj običaj „jesti pet puta na dan, pet puta juhu, dvaput s rezancima ‚Knöpfle’ ili ‚Spätzle’”. Godine 1892. Elise Henle napisala je da bi svaka žena u Švapskoj trebala znati kuhati rezance „Spätzle”. „Ona koja ne zna kuhati ‚Spätzle’ nije prava švapska djevojka.” Nedavno je švapski spisatelj Siegfried Ruoss u kuharici „Schwäbische Spätzleküche” naveo više od 50 različitih recepata iz Švapske koji sadržavaju rezance „Spätzle”.

Posebnosti proizvoda

Za razliku od ostalih proizvoda, „Schwäbische Spätzle”/„Schwäbische Knöpfle” tjestenina je s jajima napravljena od svježih jaja (sušena tjestenina) ili cijelog jaja i/ili svježih jaja (svježa tjestenina) na domaći način. Proizvod je nepravilna oblika s grubom i poroznom površinom. Tijesto se izravno stavlja u kipuću vodu/paru. Može biti debljeg ili tanjeg te duljeg ili kraćeg oblika. To je jedina tjestenina koja se prvi put kuha tijekom postupka proizvodnje. Vlažno se tijesto protisne kroz rupičasti lim ili se propusti kroz taj lim u posudu s vrućom vodom. Tijesto se, po potrebi, reže tijekom tog postupka.

Uzročna povezanost zemljopisnog područja i kvalitete ili svojstava proizvoda (za ZOI, odnosno određene kvalitete, ugleda ili drugih svojstava proizvoda (za ZOZP))

Uzročna povezanost između posebnih značajki tjestenine „Schwäbische Spätzle”/„Schwäbische Knöpfle” i zemljopisnog podrijetla može se pripisati ugledu koji proizvodi uživaju u pogledu njihova podrijetla. Proizvodi su specijaliteti od tjestenine s dugom tradicijom, oni su simbol Švapske te su posebno poznati i cijenjeni u regiji i izvan nje. To potvrđuje većina komentara koje je zaprimilo mjerodavno tijelo, kao i ispitivanje potrošača provedeno 2002. godine.

Nadalje, brojni spomeni u književnosti, novinskim člancima i regionalnim kuharicama potvrđuju temeljnu vrijednost rezanaca „Spätzle” i „Knöpfle” u švapskom kulinarstvu te veliki ugled koji proizvodi uživaju kao „nacionalno jelo Švapske”.

Danas u Švapskoj tjesteninu „Schwäbische Spätzle”/„Schwäbische Knöpfle” proizvode gotovi svi proizvođači tjestenine i pripremaju gotovo svi restorani. Proizvod se uspješno izvozi od 1980-ih. Veliki ugled koji uživa tjestenina „Schwäbische Spätzle”/„Schwäbische Knöpfle” uglavnom je rezultat tradicionalnih regionalnih metoda proizvodnje i izrazito razvijenih vještina za izradu rezanaca „Spätzle” u Švapskoj, pri čemu ručno rezana tjestenina ima posebnu prednost. Strojna proizvodnja također zahtijeva instinkt i iskustvo, stoga su izrazito važne vještine proizvođača i njihova regionalna stručnost u pogledu obrade. Stoga, nameće se pretpostavka da je poznata tjestenina „Schwäbische Spätzle”/„Schwäbische Knöpfle” usko povezana s regijom u kojoj se proizvodi.

Proizvod „Schwäbische Spätzle”/„Schwäbische Knöpfle” naveliko je poznat potrošačima te je, s obzirom na regionalno podrijetlo, izrazito cijenjen zbog duge tradicije kao švapski specijalitet i lokalnih vještina razvijenih za potrebe pripreme proizvoda, koji se smatra izrazito kvalitetnim ako se reže ručno. Ispitivanje javnog mnijenja diljem zemlje koje je 1965. godine provelo društvo Konsumgenossenschaft Stuttgart e.G. za regije Stuttgart i Reutlingen pokazalo je da su rezanci „Spätzle” izrazito cijenjeni. Švapska književnost obiluje pjesmama o omiljenom švapskom jelu, poput pjesme koja je objavljena 1838. godine u listu Schwarzwälder Boten pod nazivom „Das Lob der Schwabenknöpfle”, pjesme „Schwäbische Leibspeisa” i „Spätzles-Lied”. Brojne su svečane prigode i običaji u kojima se spominje tjestenina „Schwäbische Spätzle”/„Schwäbische Knöpfle” te se navedeni proizvodi plasiraju u turistički sektor u obliku tjedna specijaliteta, tečajeva, seminara i natjecanja o načinu ručnog rezanja rezanaca „Spätzle”. Odnedavno se tjestenina „Schwäbische Spätzle”/„Schwäbische Knöpfle” smatra „kulinarskim ambasadorom” Švapske.

Upućivanje na objavljenu specifikaciju proizvoda

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

https://register.dpma.de/DPMAregister/blattdownload/marken/2016/26/Teil-7/20160701

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

1.11.2016

Službeni list Europske unije

C 403/26

Ispravak Komunikacije Komisije u okviru provedbe Direktive 1999/5/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o radijskoj opremi i telekomunikacijskoj terminalnoj opremi i o uzajamnom priznavanju njihove sukladnosti

(Objava naslova usklađenih normi i upućivanja na njih u okviru zakonodavstva Unije o usklađivanju)

( Službeni list Europske unije C 249 od 8. srpnja 2016. )

(2016/C 403/11)

Na stranici 4., norma EN 60065:2014:

umjesto:

„Cenelec

EN 60065:2014

Audio, video i slični elektronički uređaji – Sigurnosni zahtjevi

IEC 60065:2014 (MOD)

17.4.2015.

EN 60065:2002

+ A11:2008

+ A12:2011

+ A1:2006

+ A2:2010

Napomena 2.1

17.11.2017.

Članak 3(1)(a)

(i članak 2 2006/95/EC)

EN 60065:2014/AC:2016

Prva objava”

treba stajati:

„Cenelec

EN 60065:2014

Audio, video i slični elektronički uređaji – Sigurnosni zahtjevi

IEC 60065:2014 (MOD)

17.4.2015

EN 60065:2002

+ A11:2008

+ A12:2011

+ A1:2006

+ A2:2010

Napomena 2.1

12.6.2017

Članak 3(1)(a)

(i članak 2 2006/95/EC)

EN 60065:2014/AC:2016

8.7.2016.”

Na stranici 4., norma EN 60825-1:2014:

umjesto:

„Cenelec

EN 60825-1:2014

Sigurnost laserskih proizvoda - 1. dio: Razredba opreme i zahtjevi

IEC 60825-1:2014

10.7.2015.

EN 60825-1:2007

Napomena 2.1

19.6.2017.

Članak 3(1)(a)

(i članak 2 2006/95/EC)”

treba stajati:

„Cenelec

EN 60825-1:2014

Sigurnost laserskih proizvoda - 1. dio: Razredba opreme i zahtjevi

IEC 60825-1:2014

10.7.2015.

EN 60825-1:2007

Napomena 2.1

12.6.2017.

Članak 3(1)(a)

(i članak 2 2006/95/EC)”

Na stranici 6., norma EN 61000-3-2:2014:

umjesto:

„Cenelec

EN 61000-3-2:2014

Elektromagnetska kompatibilnost (EMC) - Dio 3-2: Granice – Granice za harmoničke strujne emisije (za ulazne struje uređaja ≤ 16 A po fazi)

IEC 61000-3-2:2014

17.4.2015

EN 61000-3-2:2006

+ A1:2009

+ A2:2009

Napomena 2.1

30.6.2017.

Članak 3(1)(b)”

treba stajati:

„Cenelec

EN 61000-3-2:2014

Elektromagnetska kompatibilnost (EMC) - Dio 3-2: Granice – Granice za harmoničke strujne emisije (za ulazne struje uređaja ≤ 16 A po fazi)

IEC 61000-3-2:2014

17.4.2015

EN 61000-3-2:2006

+ A1:2009

+ A2:2009

Napomena 2.1

12.6.2017.

Članak 3(1)(b)”

Na stranicama 8. i 9., norma EN 62368-1:2014:

umjesto:

„Cenelec	EN 62368-1:2014 Oprema audio/video, informacijske i komunikacijske tehnologije – Zahtjevi sigurnosti IEC 62368-1:2014 (MOD)	17.4.2015.	EN 60065:2014 EN 60950-1:2006 + A11:2009 + A12:2011 + A1:2010 + A2:2013 Napomena 2.1	20.6.2019.	Članak 3(1)(a) (i članak 2 2006/95/EC)
	EN 62368-1:2014/AC:2015	Prva objava
	EN 62368-1:2014/AC:2015	Prva objava
	EN 62368-1:2014/AC:2015	10.7.2015.”

treba stajati:

„Cenelec	EN 62368-1:2014 Oprema audio/video, informacijske i komunikacijske tehnologije – Zahtjevi sigurnosti IEC 62368-1:2014 (MOD)	17.4.2015.	EN 60065:2014 EN 60950-1:2006 + A11:2009 + A12:2011 + A1:2010 + A2:2013 Napomena 2.1	12.6.2017.	Članak 3(1)(a) (i članak 2 2006/95/EC)
	EN 62368-1:2014/AC:2015	10.7.2015.
	EN 62368-1:2014/AC:2015	8.7.2016.
	EN 62368-1:2014/AC:2015	8.7.2016.”

Na stranici 34., norma EN 301 908-13 V7.1.1:

umjesto:

„ETSI

EN 301 908-13 V7.1.1

Celularne mreže IMT – Harmonizirana europska norma koja obuhvaća bitne zahtjeve iz članka 3.2 direktive R&TTE – 13. dio: Korisnička oprema (UE) za razvijeni univerzalni terestrijalni radijski pristup (E-UTRA)

Prva objava

EN 301 908-13 V6.2.1

Napomena 2.1

30.9.2017.

Članak 3, stavak 2”

treba stajati:

„ETSI

EN 301 908-13 V7.1.1

8.7.2016.

EN 301 908-13 V6.2.1

Napomena 2.1

12.6.2017.

Članak 3, stavak 2”

Na stranici 36., norma EN 301 908-2 V7.1.1:

umjesto:

„ETSI

EN 301 908-2 V7.1.1

Celularne mreže IMT – Harmonizirana europska norma koja obuhvaća bitne zahtjeve iz članka 3.2 direktive R&TTE – 2. dio: Korisnička oprema (UE) za CDMA s izravnim proširenjem (UTRA FDD)

Prva objava

EN 301 908-2 V6.2.1

Napomena 2.1

30.9.2017.

Članak 3, stavak 2”

treba stajati:

„ETSI

EN 301 908-2 V7.1.1

Celularne mreže IMT – Harmonizirana europska norma koja obuhvaća bitne zahtjeve iz članka 3.2 direktive R&TTE – 2. dio: Korisnička oprema (UE) za CDMA s izravnim proširenjem (UTRA FDD)

8.7.2016.

EN 301 908-13 V6.2.1

Napomena 2.1

12.6.2017.

Članak 3, stavak 2”

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 403

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Svezak 59. 1. studenoga 2016.

Obavijest br.	Sadržaj	Stranica
	II Informacije
	INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2016/C 403/01	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.8018 – Sony Corporation of America/Sony-ATV Music Publishing) ( 1 )	1
2016/C 403/02	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.8210 – HNA Aviation/SR Technics) ( 1 )	1

	IV Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2016/C 403/03	Tečajna lista eura	2
	OBAVIJESTI DRŽAVA ČLANICA
2016/C 403/04	Informacije koje su priopćile države članice u vezi sa zabranom ribolova	3
2016/C 403/05	Informacije koje su priopćile države članice u vezi sa zabranom ribolova	3

Datum i vrijeme zabrane	16.9.2016.
Trajanje	16.9.2016. – 31.12.2016.
Država članica	Španjolska
Stok ili skupina stokova	BSF/8910-
Vrsta	Crni zmijičnjak (Aphanopus carbo)
Zona	Vode Unije i međunarodne vode u zonama VIII., IX. i X.
Vrste ribarskih plovila	—
Referentni broj	32/TQ1367

Datum i vrijeme zabrane	5.10.2016.
Trajanje	5.10.2016. – 31.12.2016.
Država članica	Španjolska
Stok ili skupina stokova	ALF/3X14-
Vrsta	Alfonsini (Beryx spp.)
Zona	vode Unije i međunarodne vode u zonama III., IV., V., VI., VII., VIII., IX., X., XII. i XIV.
Vrste ribarskih plovila	—
Referentni broj	33/TQ1367

	V Objave
	POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA
	Europska komisija
2016/C 403/06	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.8150 – Danone/The WhiteWave Foods Company) ( 1 )	4
	DRUGI AKTI
	Europska komisija
2016/C 403/07	Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	5
2016/C 403/08	Objava zahtjeva za izmjenu u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	9
2016/C 403/09	Objava zahtjeva za izmjenu u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	14
2016/C 403/10	Objava zahtjeva za izmjenu u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	20

	Ispravci
2016/C 403/11	Ispravak Komunikacije Komisije u okviru provedbe Direktive 1999/5/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o radijskoj opremi i telekomunikacijskoj terminalnoj opremi i o uzajamnom priznavanju njihove sukladnosti (Objava naslova usklađenih normi i upućivanja na njih u okviru zakonodavstva Unije o usklađivanju) ( SL C 249 od 8.7.2016. )	26


	(1) Tekst značajan za EGP