23.8.2013

HR

Službeni list Europske unije

C 242/1

---

Tečajna lista eura (1)

22. kolovoza 2013.

2013/C 242/01

1 euro =

	valuta	tečaj
USD	američki dolar	1,3323
JPY	japanski jen	131,45
DKK	danska kruna	7,4589
GBP	funta sterlinga	0,85505
SEK	švedska kruna	8,6890
CHF	švicarski franak	1,2349
ISK	islandska kruna
NOK	norveška kruna	8,1225
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	25,738
HUF	mađarska forinta	299,40
LTL	litavski litas	3,4528
LVL	letonski lats	0,7023
PLN	poljski zloti	4,2416
RON	rumunjski novi leu	4,4440
TRY	turska lira	2,6463
AUD	australski dolar	1,4813
CAD	kanadski dolar	1,3984
HKD	hongkonški dolar	10,3328
NZD	novozelandski dolar	1,7049
SGD	singapurski dolar	1,7091
KRW	južnokorejski von	1 494,58
ZAR	južnoafrički rand	13,7713
CNY	kineski renminbi-juan	8,1550
HRK	hrvatska kuna	7,5520
IDR	indonezijska rupija	14 838,60
MYR	malezijski ringit	4,4172
PHP	filipinski pezo	58,852
RUB	ruski rubalj	44,1750
THB	tajlandski baht	42,687
BRL	brazilski real	3,2513
MXN	meksički pezo	17,6210
INR	indijska rupija	86,4400

---

(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

---

23.8.2013

HR

Službeni list Europske unije

C 242/2

---

Ažurirani popis graničnih prijelaza iz članka 2. stavka 8. Uredbe (EZ) br. 562/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o Zakoniku Zajednice o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (SL C 316, 28.12.2007., str. 1.; SL C 134, 31.5.2008., str. 16.; SL C 177, 12.7.2008., str. 9.; SL C 200, 6.8.2008., str. 10.; SL C 331, 31.12.2008., str. 13.; SL C 3, 8.1.2009., str. 10.; SL C 37, 14.2.2009., str. 10.; SL C 64, 19.3.2009., str. 20.; SL C 99, 30.4.2009., str. 7.; SL C 229, 23.9.2009., str. 28.; SL C 263, 5.11.2009., str. 22.; SL C 298, 8.12.2009., str. 17.; SL C 74, 24.3.2010., str. 13.; SL C 326, 3.12.2010., str. 17.; SL C 355, 29.12.2010., str. 34.; SL C 22, 22.1.2011., str. 22.; SL C 37, 5.2.2011., str. 12.; SL C 149, 20.5.2011., str. 8.; SL C 190, 30.6.2011., str. 17.; SL C 203, 9.7.2011., str. 14.; SL C 210, 16.7.2011., str. 30.; SL C 271, 14.9.2011., str. 18.; SL C 356, 6.12.2011., str. 12.; SL C 111, 18.4.2012., str. 3.; SL C 183, 23.6.2012., str. 7.; SL C 313, 17.10.2012., str. 11.; SL C 394, 20.12.2012., str. 22.; SL C 51, 22.2.2013., str. 9.; SL C 167, 13.6.2013., str. 9.)

2013/C 242/02

Objavljivanje popisa graničnih prijelaza iz članka 2. stavka 8. Uredbe (EZ) br. 562/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o Zakoniku Zajednice o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) temelji se na podacima koje su države članice dostavile Komisiji u skladu s člankom 34. Zakonika o schengenskim granicama.

Osim objavljivanja u Službenome listu, podaci koji se redovito ažuriraju dostupni su na web-mjestu Glavne uprave za unutarnje poslove.

HRVATSKA

POPIS GRANIČNIH PRIJELAZA

REPUBLIKA HRVATSKA–BOSNA I HERCEGOVINA

Stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika i roba s inspekcijskim službama u cestovnom prometu su (1):

1.	Stara Gradiška,

2.	Nova Sela.

Stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika i roba u cestovnom prometu su:

1.

Županja,

2.

Gunja,

3.	Slavonski Šamac,

4.	Slavonski Brod,

5.	Jasenovac,

6.

Maljevac,

7.	Ličko Petrovo Selo,

8.

Strmica,

9.

Kamensko,

10.	Vinjani Gornji,

11.	Vinjani Donji,

12.	Gornji Brgat,

13.

Klek,

14.	Zaton Doli.

Stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika i roba u željezničkom prometu su:

1.

Drenovci,

2.

Volinja,

3.	Ličko Dugo Polje,

4.	Slavonski Šamac,

5.

Metković.

Stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika u cestovnom prometu su:

1.	Hrvatska Kostajnica,

2.

Užljebić,

3.

Aržano,

4.

Orah,

5.

Čepikuće,

6.

Prud,

7.

Metković,

8.	Mali Prolog,

9.

Dvor.

Stalni granični prijelazi za pogranični promet su (2):

1.	Pašin Potok,

2.	Bogovolja,

3.	Lička Kaldrma,

4.	Bili Brig,

5.	Aržano Pazar,

6.

Dvorine,

7.	Jovića Most,

8.

Sebišina,

9.

Slivno,

10.	Podprolog,

11.

Unka,

12.	Vukov Klanac,

13.

Imotica,

14.

Slano,

15.	Hrvatska Dubica,

16.	Gabela Polje.

REPUBLIKA HRVATSKA–CRNA GORA

Stalni granični prijelaz za međunarodni promet putnika i roba s inspekcijskim službama u cestovnom prometu je (3):

1.	Karasovići.

Stalni granični prijelaz za međunarodni promet putnika u cestovnom prometu je:

1.	Vitaljina.

REPUBLIKA HRVATSKA–MAĐARSKA

Stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika i roba u cestovnom prometu su:

1.	Duboševica,

2.

Goričan,

3.	Terezino Polje,

4.	Donji Miholjac,

5.

Gola.

Stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika i roba u željezničkom prometu su:

1.	Koprivnica,

2.

Kotoriba,

3.	Beli Manastir.

Stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika u cestovnom prometu su:

1.	Goričan II,

2.	Baranjsko Petrovo Selo.

REPUBLIKA HRVATSKA–REPUBLIKA SLOVENIJA

Stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika i roba u cestovnom prometu su:

1.

Macelj,

2.

Bregana,

3.

Rupa,

4.	Plovanija,

5.

Kaštel,

6.

Požane,

7.

Pasjak,

8.	Jurovski Brod,

9.	Dubrava Križovljanska,

10.

Trnovec,

11.	Mursko Središće,

12.

Prezid,

13.	Brod na Kupi,

14.	Pribanjci,

15.

Razvor,

16.

Lupinjak.

Stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika i roba u željezničkom prometu su:

1.	Savski Marof,

2.

Šapjane,

3.

Čakovec,

4.

Buzet.

Stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika u cestovnom prometu su:

1.

Jelovice,

2.	Bregana Naselje,

3.

Harmica,

4.	Mihanović Dol,

5.

Miljana,

6.	Hum na Sutli,

7.	Otok Virje,

8.

Bukovje.

Stalni granični prijelazi za pogranični promet su (4):

1.

Lucija,

2.

Slum,

3.

Lipa,

4.	Prezid II,

5.

Zamost,

6.

Blaževci,

7.

Prilišće,

8.	Pravutina,

9.

Obrež,

10.

Vivodina,

11.

Kašt,

12.	Novo Selo Žumberačko,

13.	Kraj Donji,

14.	Gornji Čemehovec,

15.

Draše,

16.

Plavić,

17.	Luke Poljanske,

18.	Mali Tabor,

19.	Gornja Voća,

20.

Preseka,

21.	Sveti Martin na Muri,

22.

Čabar,

23.

Cvetlin,

24.

Banfi.

REPUBLIKA HRVATSKA–REPUBLIKA SRBIJA

Stalni granični prijelaz za međunarodni promet putnika i roba s inspekcijskim službama u cestovnom prometu je (5):

1.

Bajakovo.

Stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika i roba u cestovnom prometu su:

1.

Batina.

2.

Erdut,

3.

Ilok,

4.	Principovac,

5.

Tovarnik,

6.	Principovac II,

7.

Ilok II.

Stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika i roba u željezničkom prometu su:

1.

Tovarnik,

2.

Erdut.

GRANIČNI PRIJELAZI U RIJEČNOM PROMETU

Stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika i roba u riječnom prometu su:

1.

Osijek,

2.	Slavonski Brod,

3.

Sisak,

4.

Vukovar.

GRANIČNI PRIJELAZI U POMORSKOM PROMETU

Stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika i roba s inspekcijskim službama u pomorskom prometu su (6):

1.

Rijeka,

2.

Ploče.

Stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika i roba u pomorskom prometu su:

1.

Zadar,

2.

Šibenik,

3.

Split,

4.	Dubrovnik,

5.	Raša-Bršica.

Stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika u pomorskom prometu su:

1.

Umag,

2.

Poreč,

3.

Rovinj,

4.

Pula,

5.	Mali Lošinj,

6.

Korčula,

7.

Ubli.

Sezonski granični prijelazi za međunarodni promet putnika u pomorskom prometu su:

1.	Umag–ACI Marina,

2.

Novigrad,

3.

Sali,

4.

Božava,

5.	Primošten,

6.

Komiža,

7.

Hvar,

8.

Vis,

9.	Stari Grad na otoku Hvaru,

10.	Vela Luka,

11.

Cavtat.

GRANIČNI PRIJELAZI U ZRAČNOM PROMETU

Stalni granični prijelaz za međunarodni promet putnika i roba s inspekcijskim službama u zračnom prometu je (7):

1.

Zagreb.

Stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika i roba u zračnom prometu su:

1.

Pula,

2.

Rijeka,

3.

Zadar,

4.

Split,

5.	Dubrovnik,

6.

Osijek.

Stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika u zračnom prometu su:

1.	Mali Lošinj,

2.

Brač.

Napomena:

—	Stalni granični prijelaz: granični prijelaz otvoren 24 sata na dan.

—	Sezonski granični prijelaz: granični prijelaz otvoren od 1. travnja do 31. listopada (kada uskrsni blagdani počinju prije 1. travnja, navedeni granični prijelaz mora biti otvoren sedam dana prije uskrsnih blagdana).

MAĐARSKA

Zamjena podataka objavljenih u SL C 229, 23.9.2009 .

POPIS GRANIČNIH PRIJELAZA

MAĐARSKA–HRVATSKA

Kopnena granica

1.	Barcs–Terezino Polje

2.	Beremend–Baranjsko Petrovo Selo

3.	Berzence–Gola

4.	Drávaszabolcs–Donji Miholjac

5.	Drávaszabolcs (riječni, na zahtjev) (8)

6.	Gyékényes–Koprivnica (željeznički)

7.	Letenye–Goričan I

8.	Letenye–Goričan II (autocesta)

9.	Magyarboly–Beli Manastir (željeznički)

10.	Mohács (riječni)

11.	Murakeresztúr–Kotoriba (željeznički)

12.	Udvar–Dubosevica

MAĐARSKA–SRBIJA

Kopnena granica

1.	Ásotthalom–Backi Vinograd (9)

2.	Bácsalmás–Bajmok (9)

3.	Hercegszántó–Bački Breg

4.	Kelebia–Subotica (željeznički)

5.	Mohács (riječni)

6.	Röszke–Horgoš (autocesta)

7.	Röszke–Horgoš (željeznički)

8.	Szeged (riječni) (9)

9.	Tiszasziget–Đjala (Gyála) (9)

10.	Tompa–Kelebija

MAĐARSKA–RUMUNJSKA

Kopnena granica

1.	Ágerdőmajor (Tiborszállás)–Carei (željeznički)

2.	Ártánd–Borș

3.	Battonya–Turnu

4.	Biharkeresztes–Episcopia Bihorului (željeznički)

5.	Csengersima–Petea

6.	Gyula–Vărșand

7.	Kiszombor–Cenad

8.	Kötegyán–Salonta (željeznički)

9.	Létavértes–Săcuieni (10)

10.	Lőkösháza–Curtici (željeznički)

11.	Méhkerék–Salonta

12.	Nagylak–Nădlac

13.	Nyírábrány–Valea Lui Mihai (željeznički)

14.	Nyírábrány–Valea Lui Mihai

15.	Vállaj–Urziceni

MAĐARSKA–UKRAJINA

Kopnena granica

1.	Barabás–Kosino (11)

2.	Beregsurány–Luzhanka

3.	Eperjeske–Salovka (željeznički)

4.	Lónya–Dzvinkove (12)

5.	Tiszabecs–Vylok

6.	Záhony–Čop (željeznički)

7.	Záhony–Čop

Zračne granice

Međunarodne zračne luke:

1.	Budapest Nemzetközi Repülőtér

2.	Debrecen Repülőtér

3.

Sármellék

Aerodromi (rade samo na zahtjev):

1.	Békéscsaba

2.

Budaörs

3.	Fertőszentmiklós

4.

Győr-Pér

5.

Kecskemét

6.	Nyíregyháza

7.

Pápa

8.	Pécs-Pogány

9.	Siófok-Balatonkiliti

10.

Szeged

11.

Szolnok

ROMANIA

Zamjena podataka objavljenih u SL C 77, 5.4.2007 .

POPIS GRANIČNIH PRIJELAZA

Zračne granice

1.	Henri Coandă Bucharest (13)

2.	Cluj-Napoca (13)

3.	Sibiu (13)

4.	Traian Vuia Timișoara (13)

5.	Transilvania Târgu Mureș (13)

6.	George Enescu Bacău (13)

7.	Mihail Kogălniceanu Constanța (13)

8.	Satu Mare (14)

9.	Suceava (14)

10.

Iași (14)

11.

Arad (14)

12.	Baia Mare (14)

13.	Craiova (14)

14.	Tulcea (14)

15.	Aurel Vlaicu Bucharest Băneasa (15)

16.	Oradea (15)

Morska granica

1.

Constanța

2.	Constanța Sud-Agigea

3.

Mangalia

4.

Midia

Luke na Dunavu.

1.	Sulina (17)

2.	Tulcea (17)

3.	Galați (17)

4.	Brăila (18)

5.	Cernavodă (18)

6.

Călărași

7.

Oltenița

8.

Giurgiu

9.

Zimnicea

10.	Turnu Magurele

11.

Corabia

12.

Bechet

13.

Calafat

14.

Orșova

15.	Drobeta Turnu Severin

16.	Moldova Veche

Kopnena granica

Mađarska:

1.	Petea, cestovni

2.	Urziceni, cestovni

3.	Carei, cestovni

4.	Valea lui Mihai, željeznički i cestovni

5.	Săcuieni, cestovni

6.	Borș, cestovni

7.	Episcopia Bihor, cestovni

8.	Salonta, željeznički i cestovni

9.	Vărșand, cestovni

10.	Curtici, željeznički

11.	Turnu, cestovni

12.	Nădlac, cestovni

13.	Cenad, cestovni

14.	Tudor Vladimirescu, cestovni (RO-LA)

Bugarska:

1.	Calafat željeznički i cestovni

2.	Ostrov, cestovni

3.	Negru Vodă, željeznički i cestovni

4.	Vama Veche, cestovni

5.	Calafat željeznički i cestovni

Srbija:

1.	Jimbolia, željeznički i cestovni

2.	Stamora Moravița, željeznički i cestovni

3.	Naidaș, cestovni;

4.	Porțile de Fier I, cestovni

5.	Porțile de Fier II, cestovni

Republika Moldova:

1.	Galați, željeznički i cestovni

2.	Oancea, cestovni

3.	Fălciu, željeznički

4.	Albița, cestovni

5.	Iași (Ungheni), željeznički

6.	Sculeni, cestovni

7.	Stânca, cestovni

8.	Rădăuți Prut, cestovni

Ukrajina:

1.	Siret, cestovni

2.	Vicșani, željeznički

3.	Valea Vișeului, željeznički

4.	Câmpulung la Tisa, željeznički

5.	Halmeu, željeznički i cestovni

6.	Sighetul Marmației, cestovni

---

(1)  Granična inspekcijska postaja.

(2)  Otvoreni svaki dan od 06:00 do 22:00.

(3)  Vidi bilješku 1.

(4)  Vidi bilješku 2.

(5)  Vidi bilješku 1.

(6)  Vidi bilješku 1.

(7)  Vidi bilješku 1.

(8)  07:00–19:00

(9)  07:00–19:00

(10)  06:00–22:00

(11)  7:00–19:00

(12)  8:00–16:00

(13)  S certifikatom međunarodne zračne luke.

(14)  S certifikatom zračne luke otvorene za međunarodni promet.

(15)  Još ne posjeduje certifikat. ()

(16)  Nacionalni pravni okvir u području civilnog zrakoplovstva predviđa će da s datumom prestanka kontroliranja zračnih granica međunarodni letovi biti dozvoljeni samo iz međunarodnih zračnih luka i u njih te samo povremeno iz zračnih luka otvorenih za međunarodni promet i u njih. Zračne luke bez certifikata neće dobiti dozvolu za obavljanje letova iz trećih zemalja i u njih.

(17)  Primorski Dunav.

(18)  Unutarnji Dunav.

---

23.8.2013

HR

Službeni list Europske unije

C 242/13

---

Ažurirani uzorci iskaznica koje izdaju ministarstva vanjskih poslova država članica akreditiranim članovima diplomatskih misija i konzularnih predstavništva i članovima njihovih obitelji, kako je navedeno u članku 19. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 562/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o Zakoniku Zajednice o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (SL C 247, 13.10.2006., str. 85.; SL C 153, 6.7.2007., str. 15.; SL C 64, 19.3.2009., str. 18.; SL C 239, 6.10.2009., str. 7.; SL C 304, 10.11.2010., str. 6.; SL C 273, 16.9.2011., str. 11.; SL C 357, 7.12.2011., str. 3.; SL C 88, 24.3.2012., str. 12.; SL C 120, 25.4.2012., str. 4.; SL C 182, 22.6.2012., str. 10.; SL C 214, 20.7.2012., str. 4.; SL C 238, 8.8.2012., str. 5.; SL C 255, 24.8.2012., str. 2.)

2013/C 242/03

Objavljivanje uzoraka iskaznica koje izdaju ministarstva vanjskih poslova država članica akreditiranim članovima diplomatskih misija i konzularnih predstavništva i članovima njihovih obitelji, kako je navedeno u članku 19. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 562/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o Zakoniku Zajednice o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) temelji se na podacima koje su države članice dostavile Komisiji u skladu s člankom 34. Zakonika o schengenskim granicama.

Osim objavljivanja u Službenome listu, podaci koji se ažuriraju jednom mjesečno dostupni su na web-mjestu Glavne uprave za unutarnje poslove.

HRVATSKA

Posebne osobne iskaznice

Tip A –   diplomatsko osoblje i članovi njihovih obitelji

boja – crvena

prednja strana	stražnja strana

Tip B –   strani šefovi i zamjenici šefova međunarodnih organizacija i članovi njihovih obitelji

boja – zelena

prednja strana	stražnja strana

Tip C –   konzularni dužnosnici i članovi njihovih obitelji

boja – plava

prednja strana	stražnja strana

Tip D –   administrativno-tehničko osoblje i članovi njihovih obitelji

boja – cijan

prednja strana	stražnja strana

Tip E –   članovi poslužnog osoblja i članovi njihovih obitelji

boja – magenta

prednja strana	stražnja strana

Tip F –   počasni konzuli

boja – žuta

prednja strana	stražnja strana

Tip G –   posebni stručnjaci i članovi njihovih obitelji

boja – narančasta

prednja strana	stražnja strana

Tip H –   stranci – članovi obitelji, članovi zajedničkog kućanstva i privatna posluga člana misije ili konzularnog ureda

boja – ljubičasta

prednja strana	stražnja strana

Tip I –   hrvatski državljani – šefovi i zamjenici šefova međunarodnih organizacija

boja – smeđa

prednja strana	stražnja strana

---

23.8.2013

HR

Službeni list Europske unije

C 242/17

---

Objava zahtjeva za izmjenu u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

2013/C 242/04

Ovom se objavom dodjeljuje pravo protivljenja zahtjevu za izmjenu u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

ZAHTJEV ZA IZMJENU

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 510/2006

o zaštiti zemljopisnih oznaka i oznaka podrijetla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda  (2)

ZAHTJEV ZA IZMJENU U SKLADU S ČLANKOM 9.

„JAMÓN DE TERUEL”/„PALETA DE TERUEL”

EZ br.: ES-PDO-0217-0987-10.04.2012

ZOZP ( ) ZOI ( X )

1.   Rubrika u specifikaciji na koju utječe izmjena

—	☒	Naziv proizvoda
—	☒	Opis
—	☒	Zemljopisno područje
—	☒	Dokaz izvornosti
—	☒	Metoda proizvodnje
—		Povezanost
—	☒	Označivanje
—		Nacionalni zahtjevi
—		Ostalo

2.   Vrsta izmjene

—	☒	Izmjena jedinstvenog dokumenta ili sažetka
—		Izmjena specifikacije registriranog ZOI-ja ili ZOZP-a za koji nije objavljen ni jedinstveni dokument ni sažetak
—		Izmjena specifikacije koja ne zahtijeva izmjenu objavljenog jedinstvenog dokumenta (članak 9. stavak 3. Uredbe (EZ) br. 510/2006)
—		Privremena izmjena specifikacije proizašla iz nametanja obveznih sanitarnih ili fitosanitarnih mjera nadležnih organa (članak 9. stavak 4. Uredbe (EZ) br. 510/2006)

3.   Izmjene

3.1.   Naziv

„Jamón de Teruel”/„Paleta de Teruel”

Naziv proizvoda mijenja se tako da uključuje upućivanje na „Paletu” kao proizvod na koji se odnosi zaštita da bi se jasno pokazala priroda posebnih proizvoda na koje se odnosi.

Naziv „Paleta de Teruel” tradicionalno koriste kupci kada traže taj proizvod, a njegovo uključivanje u zaštićenu oznaku izvornosti to samo prepoznaje. Činjenica da se naširoko koristi obvezuje proizvođače da ovaj proizvod stavljaju na tržište pod nazivima koji upućuju na njegovo podrijetlo jer njegovo uključivanje jamči autentičnost proizvoda na koje se odnosi i koji imaju pravo nositi tu oznaku.

Brojni dokumenti podržavaju široko rasprostranjenu upotrebu naziva „Paleta de Teruel” kao posebnog proizvoda. Mnogo toga upućuje na tu činjenicu, a neki od tih dokaza priloženi su ovom dokumentu kao prateći materijali u raznolikim kontekstima:

—	povijesnim,

—	komercijalnim,

—	informativnim

—	istraživačkim projektima.

3.2.   Opis proizvoda

„Paleta” ili sušena lopatica (od prednjih nogu svinje) uključuje se uz „jamón” ili sušenu šunku (od stražnjih nogu). Kao što je ranije spomenuto, sušena lopatica tradicionalno se proizvodi od prednje noge svinje. Kvalitativna svojstva lopatice slična su onima šunke u svakom pogledu, a jedine su razlike veličina i težina tog dijela, koja je značajno manja. Prema tome, specifikacija određuje razlike između ta dva proizvoda u ukupnom vremenu obrade i u vremenu koje je potrebno za neke od obveznih koraka, a koje je kraće za lopaticu. Jednostavan razlog za to jest njezina manja veličina, što znači da soljenje, stajanje, sušenje i procesi zrenja kraće traju. Uključenjem sušene lopatice u specifikaciju samo se slijedi već ustanovljeni obrazac za druge zaštićene oznake izvornosti za sušenu šunku u Španjolskoj (Guijuelo, Dehesa de Extremadura, Huelva/Jabugo i Los Pedroches), koje su dobile svoj ZOI nakon „Jamón de Teruel”.

Upućivanje na životinje korištene za dobivanje proizvoda uklonjeno je iz ovog odjeljka specifikacija jer je već opisano u relevantnom odjeljku o proizvodnji.

Radi pojašnjenja i pojednostavljenja, stavak koji upućuje na lijekove u obliku hrane za životinje ili liječenje briše se jer ne pruža nikakav element obrazloženja za opis proizvoda.

Sušene šunke i lopatice na koje se odnosi zaštićena oznaka izvornosti: „Jamón de Teruel”/„Paleta de Teruel” mesni su proizvodi dobiveni podvrgavanjem prednjih i stražnjih nogu svinja procesu soljenja, čišćenja, stajanja, sušenja i zrenja. Jasni opisi koraka pomoću kojih se postižu proizvodi tražene kvalitete bolje odgovaraju specifikaciji za koju se sada zahtijevaju izmjene.

Donekle neprecizan tekst poput „Težina: između 8 i 9 kg, ali ni u kom slučaju manja od 7 kg” zamjenjuje se određenijim tekstom „Težina: veća od ili jednaka 7 kg za šunke i 4,5 kg za sušene lopatice na kraju određenog minimalnog razdoblja proizvodnje”.

Upućivanje na „V-rez” s vrhom u sredini najdebljeg dijela sušene lopatice ili buta šunke mijenja se kako bi se preciznije utvrdila činjenica da je rez u obliku „V” koji se uvijek izvodi s vrhom u najdebljem dijelu šunke, no to, ovisno o obliku šunke, ne mora uvijek biti u središnjoj točki bedrene kosti.

3.3.   Zemljopisno područje

Specifikacija čije se izmjene sada zahtijevaju odnosi se na zemljopisno područje obrade u svoja tri odjeljka:

Odjeljak C: „Proizvodno područje sastoji se od općina u provinciji Teruel koje su smještene na 800 m nadmorske visine ili više”.

Odjeljak E: „… gdje su obješene u uvjetima vlažnosti i temperature … na 800 m nadmorske visine ili više”.

Odjeljak F.3.b): „Šunke zore u izvrsnim klimatskim uvjetima, na 800 m nadmorske visine ili više”.

Ovom izmjenom sada se kriteriji za konačnu fazu i za pogon za sušenje premještaju u jedan odjeljak, čime se objedinjuju upute na područje u kojem se izvodi obrada.

Nadalje, uzimajući u obzir to da se specifikacijom čije se izmjene sada zahtijevaju ne utvrđuje metoda za određivanje nadmorske visine općine ili nadmorske visine pogona za sušenje, aktualni tekst utvrđuje metodu koja je dovoljno precizna da bi se izračunala apsolutna nadmorska visina koja vrijedi za pogone unesene u registre ZOI. Međutim, s obzirom na to da su neki pogoni registrirani prema ne osobito preciznim metodama izračuna nadmorske visine koje su korištene dosad, ovdje treba primijeniti dopušteno odstupanje, iako ono ne bi trebalo biti veće od 6 %, što bi odgovaralo odstupanju od 48 metara. Potrebno je napomenuti da u troposferi, tj. najnižem sloju atmosfere, temperatura pada prosječno 0,65 °C sa svakim povećanjem nadmorske visine od 100 metara koje bi – uz primjenu dopuštenog odstupanja – značilo dopuštanje pogona s prosječnom temperaturom za 0,31 °C višom od temperature na granici od 800 metara. Prihvaćanjem ove varijacije, neprimjetne u postupku proizvodnje, izbjeglo bi se isključivanje iz ZOI-ja pogona koji su već registrirani i koji su proizvodili proizvode na koje se odnosi ZOI i čija svojstva odgovaraju svim zahtjevima kvalitete određenima specifikacijom.

Također, utvrđuje se da se životinje uzgajaju, kolju i rasijecaju u provinciji Teruel, čime se osigurava da ispunjavaju primjenjive zahtjeve o dobrobiti životinja.

3.4.   Dokaz izvornosti

Prema novoj uredbi o kontrolnoj strukturi i obliku u kojem je proizvod certificiran, stavci oblikovani tako da provjeru sukladnosti čine zbunjujućom i višeznačnom brišu se iz odjeljka D. Istovremeno se upute na Regulatorni odbor brišu iz svih stavaka u kojima bi mogle biti višeznačne i zamjenjuju se riječima „inspekcijsko tijelo”.

Osobito s obzirom na sljedeće aspekte:

Briše se drugi stavak o a) svojstvima proizvoda (samo kupci iz tog područja ili oni koji ga najviše kupuju mogu prepoznati proizvod tako da se njegovo podrijetlo mora jamčiti) jer svojstva proizvoda koja potvrđuje ZOI čine ga karakterističnim proizvodom, a ne onim koji se samo razlikuje po etiketi.

Briše se točka 8. pod c) o provjerama i certifikaciji koja upućuje na analizu konačnog proizvoda jer se svojstva proizvoda provjeravaju tijekom postupka proizvodnje.

Izmijenjen je sadržaj markice koja se koristi za identifikaciju životinja. Sada se na njoj nalazi šifra farme s koje je došla životinja (obvezna službena identifikacija). Ova izmjena trebala bi doprinijeti dobrobiti životinja izbjegavanjem dvostrukog stavljanja markica za službenu identifikaciju i za zaštićenu oznaku izvornosti (ZOI).

3.5.   Metoda proizvodnje

(a)	Kako bi se specifikacija dodatno pojasnila i pojednostavila, obrisani su stavci koji ne sadrže nikakve elemente obrazloženja metode proizvodnje proizvoda ili koji su već uključeni u svoj odgovarajući odjeljak.

(b)

Specifikacijom se utvrđuje da za dobivanje proizvoda pasmina životinje od koje se mogu uzeti stražnje noge mora biti produkt križanja između:   Na strani majke: landrasa, velikog jorkšira ili križanca te dvije pasmine.   Na strani oca: duroka. Očeva strana ograničena je na pasminu durok radi homogenosti proizvoda, čime se smanjuju varijacije kod križanaca i značajno poboljšava kvaliteta proizvoda. Postupna poboljšanja uvedena španjolskom matičnom knjigom za te pasmine uzrokovala su evoluciju iskorištavanja hrane stada i prirasta, što znači da životinje u ranijoj dobi postižu klaoničku masu.

(c)

Također, smatra se da hranjenje na stočnim farmama dodaje vrijednost kvaliteti proizvoda pa se hrana za svinje u osnovi sastoji od žitarica s minimalno 50 % udjela žitarica u postotku sirovina u hrani. Nadalje, u listopadu 2007. Europska komisija zatražila je dodatne informacije (o podrijetlu i kvaliteti hrane za životinje) na temelju zahtjeva za izmjenu specifikacije ZOI-ja poslanog 2005. godine. Dana 12. rujna 2008. sažetak za ZOI objavljen je u Službenom listu Europske unije, odjeljku 4.6 („Poveznica”), koji je sadržavao sljedeći tekst: „U pogonima koji se nalaze u istom zemljopisnom području proizvedeno je 95 % hrane za životinje, čime se jamči podrijetlo većine korištenih sirovina”, tekst koji je poslan Komisiji kao odgovor na njezin zahtjev za više informacija. Dana 20. travnja 2009. taj je tekst odobren objavom Uredbe Komisije (EZ) br. 324/2009 od 20. travnja 2009. o odobrenju izmjena koje nisu manje specifikacije za naziv upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Jamón de Teruel (ZOI)). S obzirom na tvrdnju da 95 % hrane za životinje mora biti proizvedeno u tvornicama u provinciji Teruel, potrebno je obratiti pažnju na sljedeće: — Tradicionalni sustav proizvodnje hrane za životinje namijenjene ZOI-ju nije strogo ograničen na provinciju Teruel, već uključuje i druga susjedna područja. — To ne bi trebalo nepovoljno utjecati na proizvođače hrane za životinje koji, s obzirom na to da su smješteni u područjima u blizini ili na granici provincije Teruel, nabavljaju velik dio svojih žitarica u Teruelu i već neko vrijeme velikoj skupini poljoprivrednika isporučuju hranu za životinje namijenjenu svinjama od kojih se dobiva meso na koje se odnosi ZOI. — Ograničavanje proizvodnje hrane za životinje u potpunosti na provinciju Teruel moglo bi uzrokovati logističke probleme. — Nabava hrane za životinje iz tvornica smještenih u područjima u blizini provincije Teruel, ali koja nisu njen dio, poput onih u susjednim provincijama, može dovesti do smanjenja proizvodnih troškova za pojedine proizvođače na koje se odnosi ZOI te istovremeno osigurati da proizvođači hrane za životinje u najvećoj mogućoj mjeri nabavljaju žitarice iz područja proizvodnje radi logističkih razloga kako bi optimizirali nabavu i logistiku. Uzimajući sva ova razmatranja u obzir, traži se proširenje područja proizvodnje hrane za životinje na provincije koje graniče s provincijom Teruel, konkretno na Zaragozu, Guadalajaru, Cuencu, Valenciju, Castellón i Tarragonu. Međutim, ova komponenta žitarica u najvećoj mogućoj mjeri treba dolaziti iz područja proizvodnje. Ne bi trebala postojati potreba za određivanjem posebne vrijednosti jer na njenu dostupnost utječe varijabilnost proizvodnje zbog klimatskih uvjeta i privremene prirode njezine proizvodnje. Inspekcijsko tijelo odgovorno je za procjenu sastava i podrijetla sirovina kako bi provjerilo tu dostupnost na temelju podataka o proizvodnji.

(d)

Uključeni su novi zahtjevi koji bolje definiraju proces u skladu s ostvarenim tehnološkim postignućima poput: U proizvodnji sušenih šunki i lopatica zaštićenih ZOI-jem mogu se koristiti samo dijelovi svinjskih trupova tople klaoničke mase od minimalno 86 kg i debljine leđnog masnog tkiva, mjerene u lumbalnoj regiji pri vrhu stražnje noge, između 16 mm i 45 mm. Ovime se preciznije utvrđuje pasmina svinja korištena za proizvodnju ovog proizvoda i, dok se odnosi na svinju mase oko 115-130 kg žive vage, ovaj se zahtjev uklanja kao takav zajedno sa zahtjevom o dobi svinje jer upućivanje na to ne jamči precizno homogenost svinja za klanje, a ti se zahtjevi zamjenjuju zahtjevom o minimalnoj težini i debljini leđnog masnog tkiva mjerenoj u lumbalnoj regiji, a ne kod četvrtog rebra jer je to manje specifično svojstvo.

(e)	Prije klanja životinje se omamljuju korištenjem svih službeno prihvaćenih metoda, uključujući elektrošokove.

(f)

Druge izmjene teksta odjeljaka koji se odnose na metodu proizvodnje izvode se isključivo s namjerom poboljšanja njihovog teksta i razumijevanja koji u svakom slučaju, ako uopće utječu na kvalitetu proizvoda, čine to na način da je poboljšaju ili bolje osiguraju njenu homogenost. Te izmjene utječu samo na specifikaciju, ali ne i na sažetak koji se u tim pitanjima nije mijenjao.

(g)

Postupak proizvodnje jasnije se i preciznije opisuje, razlikujući između koraka i uvjeta za obradu šunki i lopatica. Prvo, utvrđuje se da se proces mora sastojati od pet faza: soljenje, čišćenje, stajanje, sušenje i zrenje. Poboljšanje se postiže odvojenim definiranjem faza koje dovode do dobivanja proizvoda tražene kvalitete. — Soljenje: Razlika između šunki i lopatica utvrđuje se na temelju težina tih dijelova. Budući da prodiranje soli u tkiva ovisi o masi mišića svakog komada mesa, za poboljšanu kontrolu procesa proizvođači rade na temelju težine jer izračun vremena potrebnog za soljenje na temelju težine dijelova precizniji je od utvrđivanja maksimalnog broja dana kao apsolutne vrijednosti. — Stajanje: Razlika između šunki i lopatica ne utvrđuje se samo na temelju težine tih dijelova nego i na temelju minimalnih zahtjeva za osiguravanje ispravne stabilnosti tih proizvoda tijekom procesa, dopuštajući da obrađivač odredi maksimalna vremena tako da budu prilagođena kasnijim fazama sušenja i zrenja. — Sušenje Tražena izmjena omogućila bi unošenje ispravaka po potrebi radi promjena u prirodnim uvjetima okoline potrebnima za idealne uvjete sušenja putem mogućeg korištenja odgovarajuće opreme za održavanje prikladnog stupnja vlažnosti. Ova oprema ne bi trebala mijenjati uvjete okoline nego olakšavati stvaranje tih uvjeta u cijelom pogonu radi njihove homogenizacije i osiguravanja jednakih uvjeta za cijeli proizvod. Svrha mehaničke opreme spomenute od uključivanja oznake na popis registriranih oznaka ZOI-ZOZP 1996. godine jest standardizacija uvjeta vlažnosti u cijelom pogonu u kojem se proizvod obrađuje. Dimenzije pogona za sušenje zahtijevaju unutarnju recirkulaciju zraka koja se izvodi pomoću gore navedene opreme s funkcijama za pokretanje, izdvajanje, recirkulaciju ili zadržavanje zraka, korištenu u bilo kojem trenutku sušenja i procesa zrenja dok god je potrebna ova homogenizacija uvjeta okoline uz očuvanje svojstava proizvoda u svakom trenutku. Ovime se namjerava ponovno steći ono što je bilo dopušteno propisima koji su regulirali oznaku podrijetla prije stupanja na snagu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2081/92 od 14. srpnja 1992. o zaštiti zemljopisnih oznaka i oznaka podrijetla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Stoga članak 17. odluke Ministarstva poljoprivrede, stočarstva i šumarstva o odobrenju propisa o oznaci podrijetla „Jamón de Teruel” i njegovog regulatornog tijela navodi da pogoni za sušenje mogu biti opremljeni opremom prikladnom za održavanje odgovarajućeg stupnja vlažnosti. Stupanjem na snagu Uredbe (EEZ) br. 2081/92 dana 24. srpnja 1993. zahtijeva se da svaka država članica sastavi specifikaciju i sažetak za svaki ZOI/ZOZP koji registrira i štiti. U siječnju 1994. Nacionalni institut za oznake podrijetla (autonomno tijelo podređeno španjolskoj vladi) poslao je Europskoj komisiji specifikaciju i sažetak za oznaku podrijetla „Jamón de Teruel”. Ti dokumenti ne citiraju gore navedeni članak 17. uredbe koju odobrava odluka od 29. srpnja 1993. doslovno, nego navode: „Sušenje: Ovaj se postupak izvodi u pogonima za prirodno sušenje uz kontrolu ventilacije radi stvaranja optimalnih uvjeta relativne vlažnosti i temperature”. Specifikacija i sažetak poslani Europskoj komisiji legalno su postojali zajedno s uredbom odobrenom odlukom od 29. srpnja 1993. dok ta uredba nije zamijenjena odlukom regionalnog ministra za poljoprivredu i hranu od 6. veljače 2009. o posebnim pravilima za zaštićenu oznaku izvornosti „Jamón de Teruel”. Uvjeti za dobivanje ZOI „Jamón de Teruel” uključeni u specifikacije objavljene kao Prilog I ministarskoj odluci formulirani su na isti način kao oni u specifikaciji poslanoj Europskoj komisiji 1994. godine kako bi se eliminirale sve nepodudarnosti u standardima, iako je to uključivalo ispuštanje upute na „opremu prikladnu za održavanje odgovarajućeg stupnja vlažnosti”. S obzirom na gore navedeno, uputa na moguću upotrebu mehaničkih sredstava za ventilaciju, gdje je to potrebno, treba biti ponovno uspostavljena kako bi se održali prirodni uvjeti okoline potrebni za pravilno i homogeno sušenje cijelog proizvoda u pogonu za sušenje. — Zrenje: Utvrđuje se kao zasebna faza kako bi se osigurao razvitak arome i okusa te promjena u teksturi kao rezultat biokemijskog sazrijevanja. Potrebno je naglasiti da je ova faza nužna za dobivanje kvalitetnog proizvoda jer je zrenje sporiji proces od sušenja. Minimalno vrijeme obrade zbroj je svake faze obrade i za šunke i za lopatice. Minimalna vremena (60 tjedana za šunku i 36 za lopaticu) osiguravaju da se u svakom slučaju dobiju kvalitetni proizvodi. Za šunku bi predložena izmjena povećala ukupno potrebno vrijeme s trenutno traženih 12 mjeseci na predloženih 60 tjedana. To je značajno povećanje koje bi nedvojbeno poboljšalo kvalitetu proizvoda sa ZOI „Jamón de Teruel”. Ovi vremenski zahtjevi omogućili bi proizvođačima da slobodno odluče kako će rasporediti vrijeme između faza sušenja i zrenja i prilagoditi se različitim klimatskim uvjetima raznih pogona za sušenje. Za sve posebne zahtjeve u postupku proizvodnje utvrđeni su kriteriji za sukladnost s njihovim minimalnim vrijednostima jer oni imaju ključni utjecaj na kvalitetu proizvoda.

(h)

Uključena je opcija prodaje sušenih šunki i lopatica bez kosti, pakiranih u porcije ili šnite, za one pogone za sušenje ili pakiranje koji ispunjavaju zahtjeve utvrđene u specifikaciji te koji prođu utvrđene provjere i postupak certifikacije. To je samo prilagodba potrebama tržišta koja prije nije bila regulirana i koja se razvila zbog diversifikacije kupaca u našem društvu.

3.6.   Označivanje

Nakon završetka postupka proizvodnje i ispunjavanja utvrđenih zahtjeva, sušena se lopatica označava na isti način kao i šunka i na nju se stavlja vrući žig s nazivom „TERUEL” i osmokrakom zvijezdom, kao i numerirana oznaka (pečat) s logotipom ZOI.

Više detalja navodi se na „logotipu nanesenom vrućim žigom” po kojem se prepoznaju šunke i lopatice, navodeći da to uključuje riječ „TERUEL” i osmokraku zvijezdu.

Slično tome, označivanje proizvoda ispunjava zahtjeve korištenjem pojma „numerirana etiketa” ili [etiqueta (vitola) numerada] za pakiranje cijele sušene lopatice ili šunke (otkoštene ili ne) i numerirane sekundarne etikete (contraetiqueta numerada) za pakiranje porcija sušenih šunki ili lopatica.

Briše se riječ „trake” jer je to samo sredstvo za pričvršćivanje etikete. Etiketa se sada stavlja na obujmicu ili spojnicu (brida), a u budućnosti će se možda koristiti tehnološki napredniji sustav koji je učinkovitiji u stavljanju etiketa.

Uvođenje novog načina stavljanja numerirane sekundarne etikete na pakiranja otkoštenog mesa, porcija ili šnita koji naznačuje njihovo „uklapanje sadržaja ove numerirane sekundarne etikete u komercijalnu etiketu” ispunjava tehnološke kriterije za žigove na ambalaži, čija se brzina obrade kasnije ne može drastično smanjiti u procesu stavljanja sekundarnih etiketa.

JEDINSTVENI DOKUMENT

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 510/2006

o zaštiti zemljopisnih oznaka i oznaka podrijetla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda  (3)

„JAMÓN DE TERUEL”/„PALETA DE TERUEL”

EZ br.: ES-PDO-0217-0987-10.04.2012

ZOZP ( ) ZOI ( X )

1.   Naziv

„Jamón de Teruel”/„Paleta de Teruel”

2.   Država članica ili treća država

Španjolska

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 1.2.

Mesni proizvodi (kuhani, usoljeni, dimljeni itd.)

3.2.   Opis proizvoda na koji se naziv pod točkom 1. odnosi

„Jamón de Teruel” i „Paleta de Teruel” mesni su proizvodi dobiveni podvrgavanjem svinjskih prednjih i stražnjih nogu procesu soljenja, čišćenja, stajanja, sušenja i zrenja.

Morfološka svojstva

Sušene šunke i lopatice imaju:

(a)	Oblik: dugačke, obrezane i zaobljene na rubovima do mišića, s neodrezanom nogicom. Mogu biti u potpunosti prekrivene kožom ili obrezane uz korištenje V-reza s vrhom u sredini najdebljeg dijela sušene lopatice ili buta šunke.

(b)	Težina: veća od ili jednaka 7 kg za šunke i 4,5 kg za sušene lopatice na kraju utvrđenog minimalnog vremena proizvodnje.

Organoleptička svojstva

Vanjska površina dijelova može biti prekrivena tipičnom plijesni ili čista i prekrivena slojem ulja ili masti. Površina prereza ima sljedeća svojstva:

(a)	Boja: Crvena i sjajna kada se izreže, djelomično prošarano masnim tkivom u mišićnom tkivu.

(b)	Meso: suptilan okus, nije jako slano.

(c)	Masnoća: masne konzistencije, sjajna, žućkasto-bijele boje, aromatična i ugodnog okusa.

3.3.   Sirovine (samo za prerađene proizvode)

Svinje prikladne za proizvodnju sušenih šunki i lopatica na koje se odnosi ovaj ZOI dobivaju se od križanaca:

Na strani majke: landrasa, velikog jorkšira ili križanca te dvije pasmine.

Na strani oca: duroka.

Stražnje i prednje noge namijenjene proizvodnji zaštićenih sušenih šunki i lopatica dobivaju se samo od svinja oprasenih i utovljenih na farmama u provinciji Teruel te zaklanih i rasječenih u pogonima koji se također nalaze u provinciji Teruel.

Životinje koje se koriste za parenje ne koriste se za dobivanje stražnjih i prednjih nogu za proizvodnju sušenih šunki i lopatica na koje se odnosi oznaka izvornosti.

Mužjaci se kastriraju prije dolaska na farme za tov, a ženke nisu u estrusu u vrijeme klanja.

Samo dijelovi svinjskih trupova tople klaoničke mase od minimalno 86 kg i debljine leđnog masnog tkiva između 16 mm i 45 mm, mjerene u lumbalnoj regiji pri vrhu stražnje noge, mogu se koristiti za proizvodnju sušenih šunki i lopatica na koje se odnosi oznaka izvornosti.

3.4.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla)

Proizvođači kompletnih krmnih smjesa za ishranu svinja na koje se odnosi ZOI moraju se nalaziti unutar zemljopisnog područja provincije Teruel ili njenih susjednih provincija, tj. Zaragoze, Guadalajare, Cuence, Valencije, Castellóna i Tarragone.

Hrana za životinje u osnovi se sastoji od žitarica, s određenim minimalnim udjelom žitarica od 50 % u postocima sirovina u hrani koja u najvećoj mogućoj mjeri mora dolaziti iz područja proizvodnje.

Inspekcijsko tijelo odgovorno je za procjenu sastava i podrijetla sirovina kako bi provjerilo tu dostupnost na temelju podataka o proizvodnji.

3.5.   Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti u određenom zemljopisnom području

Koraci u proizvodnom području:

—	Proizvodnja životinja

—	Klanje i rasijecanje životinja

Koraci u području obrade:

—

Soljenje

—

Čišćenje

—

Stajanje

—

Sušenje

—

Zrenje

3.6.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd.

Inspekcijsko tijelo na nediskriminacijskoj bazi odobrava prodaju zapakirane sušene lopatice i šunke – otkoštene, u porcijama i šnitama – od strane onih registriranih pogona za sušenje i pakiranje u području obrade uz uvjet da ispunjavaju zahtjeve utvrđene u specifikaciji i da su prošle utvrđene provjere i proces certifikacije.

Ograničenje obrade i naknadnog pakiranja tih proizvoda na područje obrade slijedi stroge tehničke kriterije kako bi se zajamčilo održavanje kvalitete proizvoda jer se ona može promijeniti ako se uvjeti skladištenja i rukovanja izmijene.

3.7.   Posebna pravila za označivanje

Na komercijalnim etiketama svake registrirane tvrtke mora pisati: Zaštićena oznaka izvornosti „Jamón de Teruel” ili „Paleta de Teruel”, kako je prikladno za svaki proizvod.

Cijele šunke i lopatice za prodaju moraju biti označene vrućim žigom s riječi „TERUEL” i osmokrakom zvijezdom, kao i numeriranom etiketom (pečatom) s logotipom ZOI-ja. Te se etikete moraju koristiti u cijeloj industriji i to uvijek na takav način da se ne mogu ponovno koristiti.

Zapakirani otkošteni dijelovi, porcije ili šnite šunki i sušenih lopatica moraju sadržavati numeriranu sekundarnu etiketu s riječima „Jamón” ili „Paleta”, kako je prikladno, te logotipom ZOI-ja.

Sadržaj ove numerirane sekundarne etikete može biti uklopljen u komercijalnu etiketu tvrtki koje zatraže odobrenje za to.

Aktivnosti vezane uz pravilnu upotrebu riječi „zaštićena oznaka izvornosti” i „TERUEL” ne smiju se primjenjivati na diskriminacijskoj bazi. Etikete i sekundarne etikete moraju se automatski izdati svakom proizvodu za koji se pokaže da je u skladu sa specifikacijom na temelju izvještaja koje pripremi regulatorno tijelo koje poduzima aktivnosti certifikacije, čime se osigurava da se u tim aktivnostima ne diskriminira nijedan proizvođač.

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Proizvodno područje sastoji se od provincije Teruel.

Proizvodno područje za sušene šunke i lopatice sastoji se od općina provincije Teruel smještenih na prosječnoj nadmorskoj visini od 800 m ili višoj, iako pogoni za sušenje moraju biti smješteni na nadmorskoj visini od minimalno 800 m iznad razine mora. Prosječna nadmorska visina mjeri se pomoću „digitalnog modela terena” (DTM) ili takve druge tehnologije, a apsolutna nadmorska visina pogona za sušenje mjeri se pomoću Sustava teritorijalnih informacija Aragóna (Sistema de Información Territorial de Aragón — SITAR) ili drugog takvog sustava s dopuštenim odstupanjem od 6 % u oba slučaja.

5.   Poveznica sa zemljopisnim područjem

5.1.   Posebnost zemljopisnog područja

Za izvrsnu kvalitetu proizvoda „Jamón de Teruel”/„Paleta de Teruel” zaslužni su najviše uvjeti u kojima se životinje drže prije, tijekom i nakon klanja, no moramo razlikovati zemljopisno područje u kojem su životinje uzgojene, zaklane i rasječene, u daljnjem tekstu „područje proizvodnje”, i zemljopisno područje za obradu šunki i sušenih lopatica, u daljnjem tekstu „područje obrade”.

Prirodni faktori

Područje obrade šunki i sušenih lopatica karakterizira kontinentalna klima s mediteranskim utjecajima, dugim i hladnim zimama te jakim mrazovima u gorskim dijelovima. Klima je suha, s puno dana bez oblaka. Godišnje količine oborina iznose oko 400 mm, s oko 70 kišnih dana godišnje.

Prosječna je godišnja temperatura 12 °C, s prosječnom apsolutnom maksimalnom temperaturom od 37 °C i prosječnom apsolutnom minimalnom temperaturom od – 10 °C. Razlika između prosječne ljetne i zimske temperature iznosi 19 °C. Razdoblje bez mraza između svibnja i listopada stvara uvjete povoljne za mesnu industriju.

Šunke i lopatice sazrijevaju u izvrsnim klimatskim uvjetima zemljopisnog područja obrade sa suhom i hladnom klimom, što su idealni parametri za dobivanje visokokvalitenih šunki i lopatica.

Ljudski faktori

Španjolski prirodoslovac, odvjetnik i povjesničar Jordan de Asso u svom djelu o povijesti aragonske gospodarske politike, „Historia de la Economía Política de Aragón”, (1798.) posebno navodi da su „svinje uzgojene u Abarracínu visoko cijenjene kao delikatesa. Te životinje jako vole lišće asfodela (Aspholedus ramosus), koje se suši za ishranu tijekom zime”. Usprkos malom broju životinja i velikoj klaoničkoj masi koja se postizala tovljenjem, „domaća” svinja bila je pravo bogatstvo u ruralnim domaćinstvima te je činila temelj prehrane seljačkih obitelji u Teruelu tijekom cijele godine. Te su svinje bile životinjske sirovine koje su, zahvaljujući svojoj posebnoj ishrani i činjenici da su hranjene žirovima, zajedno s hladnom i suhom klimom gorskih područja Jiloce, Albarracína, Gúdara i Maestrazga, omogućile razvoj trajne tradicije visokokvalitetnog mesa, šunki i svinjskih lopatica. Te su životinje očito nestale, no stručnost, znanje i iskustvo brojnih poljoprivrednika preživjeli su prenošenjem njihovih iskustava u uzgoju tih životinja kako bi se održala svojstva pasmina (pasmine Molina keltskog podrijetla i iberijske pasmine Morella koja ima najbolju sklonost dobivanju na težini), omogućujući očuvanje povijesne tradicije visokokvalitetnog mesa.

Ključna karakteristika ove oznake, koja se nesumnjivo mora naglasiti, znanje je reproduciranja prethodnih iskustava u uzgoju odgovarajućih životinja od pasmina landras, veliki jorkšir i durok. Ova odgovarajuća životinja produkt je križanja gore navedenih pasmina provedenoga u svrhu iskorištavanja prednosti hibrida. Njezina morfološka svojstva uvelike ovise o selekcijskim kriterijima primijenjenima na njezine pretke.

To dijeljeno znanje nesumnjivo se nadopunjuje stručnošću radnika koji kolju svinje koje ne samo da moraju imati klaoničku masu od minimalno 86 kg, nego i pravu debljinu leđnog masnog tkiva mjerenu u točki polovice trupa da bi bile prihvaćene za preradu u proizvod sa ZOI-jem. S obzirom na rasijecanje, opet se skreće pozornost na stručnost u razdvajanju ili rezanju bez lomljenja stražnje ili prednje noge, ispuštanju krvi iz životinje, uklanjanju viška kože, prijevozu u pogon za sušenje i klasificiranju dijelova na temelju njihove težine i unutarnje temperature, tako da se dobiju homogeni proizvodi koje obrađivači mogu prihvatiti, imajući u vidu da se u proizvodnji proizvoda koriste komadi sa slojem masnog tkiva i bez oštećenja.

Stručnost u praksi soljenja, tj. ostavljanja soli u kontaktu s dijelovima između 0,65 i 1 dana po kilogramu svježe mase stražnje ili prednje noge, prenosila se do današnjih dana, omogućujući da šunka razvije ukusan, profinjen i blago slani okus. Isto tako, ovu praksu soljenja omogućilo je razumijevanje lokalne klime u području obrade.

Raznovrsne zemljopisne karakteristike Teruela omogućile su brojne stare i tradicionalne recepte. U svojim gastronomskim raspravama dvojica etnologa i gastronoma, profesor Antonio Beltrán i José Manuel Porquet, spominju recepte reprezentativne za provinciju Teruel koji uključuju „Jamón de Teruel” kao sastojak: „teruelsku juhu od češnjaka” s nasjeckanom šunkom i „šunku s rajčicom na teruelski način”. Konačno, ne smiju se zaboraviti „regañaos” koji se uobičajeno jedu na festivalu Vaquilla del Ángel u Teruelu – u bazu od tijesta utrlja se maslinovo ulje i prekrije šnitama šunke i crvene paprike te se peče u pećnici ili na tavici.

5.2.   Posebnost proizvoda

—	Pasminu durok karakteriziraju njezin optimalni prirast, velika robusnost, dobra plodnost i visoki prinosi. Meso ove pasmine ima velik udio masti, što omogućava dobivanje visokokvalitetnog mesa.

—	Landras je iznadprosječna životinja u pogledu veličine i dužine, što je čini dobrim izvorom mesa za oznaku podrijetla. Ova se pasmina ističe svojim izvanrednim oblikom, velikim dnevnim prirastom, dobrim iskorištavanjem hrane i debljinom leđnog masnog tkiva.

—	Veliki jorkšir vrlo je prilagodljiva, otporna, plodna i rodna pasmina s pristojnim stopama rasta i tehničkog prirasta te mesom izvrsne kvalitete, primarno određenim svojom sočnošću, teksturom, oblikom i bojom.

Pozitivan utjecaj pasmine durok, kao i posebna vrsta hranidbe na bazi žitarica, upotpunjeni velikom klaoničkom masom, definirali su i usavršili stručnost brojnih profesionalnih poljoprivrednika iz prošlosti. Iskustva koja su prenijeli, zajedno s modernom tehnologijom, ono su što omogućava postizanje kvalitete proizvoda poput „Jamón de Teruel”/„Paleta de Teruel”.

Temeljna kvalitativna svojstva koja razlikuju ove od drugih sličnih proizvoda očita su već u svježim dijelovima namijenjenima sušenju, koji imaju

—	nešto veću pH vrijednost i manju stopu raspadanja

—	tamniju boju

—	veći „kapacitet zadržavanja vode”

—	veću „sočnost”

—	veću razinu intramuskularne masti (veći postotak intramuskularne masti)

—	manje zasićenih masnoća

—	glatkiju teksturu i „mekše” meso (masnije i sočnije)

—	bolje su prilagođeni konzerviranju i zrenju.

Što se tiče obrađenog proizvoda, karakterizira ga manja slanost i naglašenije „sušeni” okus, kako je opisano u točki 3.2.

5.3.   Uzročna veza između zemljopisnog područja i kvalitete ili značajki proizvoda (za ZOI) ili posebne kvalitete, ugleda ili drugih značajki proizvoda (za ZOZP)

Za obradu mesnih proizvoda potrebno je sirovinu podvrgnuti seriji tehnika konzerviranja, što u biti znači soljenje i dehidracija s ciljem stabiliziranja mikrobioloških svojstava krajnjeg proizvoda. Zemljopisni uvjeti nadmorske visine, oborina, temperatura okoline u području obrade, zajedno s tradicijama koje se prenose iz generacije u generaciju ovim proizvodima daju njihova posebna organoleptička svojstva, osobito:

—	njihov profinjen okus s minimalnim sadržajem soli zbog korištenog načina soljenja, tj. slaganja dijelova sa suhom soli na vrlo niskim temperaturama tijekom minimalnog vremena potrebnog za prodiranje prave količine soli.

—	stajanje dijelova nakon soljenja, također pri vrlo niskim temperaturama.

—

crvena boja i sjaj prereza zbog blagih temperatura tijekom procesa sušenja. Proces sušenja imitira tipičnu klimu u provinciji Teurel, općenito svježu i s prosječnom do niskom vlažnosti, koja omogućava sporo i dobro uravnoteženo sušenje. To sa svoje strane zrenje čini intenzivnim, omogućujući razvitak sjajne arome i okusa zajedno s glatkom teksturom koja se lako žvače. Intramuskularna mast pogoduje ovom procesu sporog sušenja i intenzivnog zrenja.

—	tretiranje u konačnim fazama zrenja koje povećava aktivnost proteolitičkih i lipolitičkih enzima, čime se arome, okusi i teksture nemasnog i masnog dijela rafiniraju i nadopunjuju.

—

masna konzistencija, sjajna bijelo-žućkasta boja, aromatičan i ukusan okus zbog: idealnog genotipa svinja postignutog uključivanjem mužjaka pasmine durok na strani oca, visokog udjela žitarica u hrani koja se daje životinjama i velike klaoničke težine životinja koja omogućuje da meso u tom trenutku ne bude „ni mlado ni staro”, s pravom razinom intramuskularne masti.

Sve ove značajke proizvoda čine ga posebnim i razlikuju ga od sličnih proizvoda, a rezultat su prirodnih faktora i ljudskog rada opisanih u točki 5.1.

Uputa na objavu specifikacije

(Članak 5. stavak 7. Uredbe (EZ) br. 510/2006 (4))

http://www.aragon.es/estaticos/GobiernoAragon/Departamentos/AgriculturaGanaderiaMedioAmbiente/AgriculturaGanaderia/Areas/08_Calidad_Agroalimentaria/jamon_de_teruel_11_2012.pdf

---

(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2)  SL L 93, 31.3.2006., str. 12. Zamijenjena Uredbom (EU) br. 1151/2012.

(3)  Zamijenjena Uredbom (EU) br. 1151/2012.

(4)  Vidi bilješku 3.

---