Gubitak života, kao i gospodarske i ekološke štete, najozbiljniji su učinci prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem, a čini se da su u porastu i u pogledu broja i ozbiljnosti. Sve veća osjetljivost na takve katastrofe uzrokovana je posebno učincima klimatskih promjena te urbanog i industrijskog razvoja.
Strategija koju predlaže Europska komisija dijelom je skupa instrumenata i s vanjskom i unutarnjom dimenzijom. Ne obuhvaća hitne slučajeve u vezi sa sukobima ili terorističkim djelima.
Glavne mjere
Ova strategija iz 2009. temelji se na trima glavnim temama:
Snažniji fokus na sprječavanju u zakonodavstvu o civilnoj zaštiti
U prosincu 2013. Vijeće i Europski parlament donijeli su odluku o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu. Na snazi od 1. siječnja 2014., ovom se odlukom, među ostalim, uvodi snažan fokus na sprječavanje katastrofa s pravilima povezanima s procjenom rizika i procjenom mogućnosti upravljanja rizicima te se uspostavlja ambiciozan niz inicijativa koje Komisija treba provesti (uključujući procjenu rizika, sposobnost upravljanja rizicima i dobrovoljnu stručnu provjeru).
Za više informacija pogledajte:
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – pristup Zajednice u sprječavanju prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem (COM(2009) 82 final, 23.2.2009.)
Odluka br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (SL L 347, 20.12.2013., str. 924.–947.)
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću – Prema učinkovitijem Europskom odgovoru na katastrofe: uloga civilne zaštite i humanitarne pomoći (COM(2010) 600 final, 26.10.2010.)
Posljednje ažuriranje 17.01.2017