Poslovnik Europskog parlamenta

SAŽETAK DOKUMENTA:

SAŽETAK

ČEMU SLUŽI OVAJ POSLOVNIK?

Uspostavlja unutarnju organizaciju i rad jedine sveeuropske institucije EU-a koja se izravno bira. U skladu s člankom 232. Ugovora o funkcioniranju Europske unije Europski parlament ima ovlasti usvajanja vlastitog poslovnika.
Dokumentom od 300 stranica obuhvaćeni su svi proceduralni aspekti parlamentarnog rada. Redovito se ažurira (najnovija verzija: rujan 2015.).

KLJUČNE TOČKE

Poslovnikom su obuhvaćeni sljedeći aspekti parlamentarnog rada.

Zastupnici Europskog parlamenta:

moraju neovisno izvršavati svoje mandate;
uživaju određene povlastice i imunitete;
moraju poštovati statut zastupnika Europskog parlamenta koji je usvojen 2005. te nekolicinu drugih pravnih obaveza, uključujući pravila o transparentnosti svojih financijskih interesa.

Parlamentarni obnašatelji dužnosti

Zastupnici Europskog parlamenta biraju predsjednika, 14 potpredsjednika i petero kvestora tajnim glasovanjem na razdoblje od 2,5 godine.

Predsjednik:
- upravlja cjelokupnim Parlamentom i njegovim različitim aktivnostima;
- predstavlja Parlament;
- osigurava pridržavanje Poslovniku i održava red;
- otvara, prekida i zaključuje sjednice, vodi rasprave i nadgleda glasovanje;
- odlučuje o dopuštenosti amandmana, o pitanjima i o usklađenosti izvješća; te
- parlamentarnim odborima upućuje pitanja koja se odnose na njih.
potpredsjednici imaju određene odgovornosti i prema potrebi zamjenjuju predsjednika.
Kvestori su nadležni za administrativna i financijska pitanja koja se izravno odnose na zastupnike.
Predsjedništvo se sastoji od predsjednika i 14 potpredsjednika. Odlučuje o financijskim, organizacijskim i administrativnim pitanjima koja imaju utjecaja na Parlament.
Konferencija predsjednika sastoji se od predsjednika Parlamenta i predsjednika klubova zastupnika (vidjeti u nastavku). Organizira politički rad Parlamenta i odlučuje o zakonodavnom planiranju.
Konferencija predsjednika odbora sastoji se od predsjednika svih stalnih i posebnih parlamentarnih odbora. Može davati preporuke o radu odbora i o dnevnom redu plenarnih sjednica.
Konferencija predsjednika izaslanstava sastoji se od predsjednika svih stalnih međuparlamentarnih izaslanstava. Može davati preporuke u vezi s radom izaslanstava.
Klubove zastupnika osnivaju zastupnici Europskog parlamenta na temelju svoje političke pripadnosti. Za osnivanje kluba zastupnika potrebno je najmanje 25 zastupnika koji su izabrani iz najmanje jedne četvrtine zemalja EU-a. Oni dobivaju financijsku i administrativnu podršku ovisno o svojoj veličini.
Neki zastupnici Europskog parlamenta ne pripadaju nijednom klubu zastupnika. Oni dobivaju potporu za svoje parlamentarne djelatnosti.
Pojedinačni zastupnici iz različitih klubova zastupnika mogu osnivati međustranačke međuklubove o određenim pitanjima kao što su skrb o životinjama i javno zdravstvo.

Zakonodavni postupci

Redovni zakonodavni postupci (prvo, drugo i treće čitanje) u kojima Parlament donosi zakone zajedno s Vijećem.
Postupci savjetovanja u kojima Parlament podnosi mišljenje o nacrtu pravnog dokumenta.
Postupci suglasnosti u kojima je potreban dogovor Parlamenta prije usvajanja pravnog dokumenta.

Tijekom tih zakonodavnih postupaka Parlament osobito obraća pozornost na pitanja kao što su poštivanje temeljnih prava, pravna osnova, delegacija zakonodavnih ovlasti, financijska usklađenost te poštivanje supsidijarnosti.

Postupci na vlastitu inicijativu

U slučaju zakonodavnih izvješća o vlastitoj inicijativi, Parlament traži od Komisije da podnošenje prijedloga.
Parlament također može sastaviti nezakonodavna izvješća o vlastitoj inicijativi o određenim pitanjima:
- ustavna pitanja u kojima je Poslovnikom obuhvaćena uloga Parlamenta pri izmjeni ugovora EU-a, pridruživanju nove članice EU-u ili kada zemlja odluči napustiti EU;
- proračunski postupci u kojima su Poslovnikom obuhvaćena razmatranja godišnjeg proračuna EU-a i njegov višegodišnji financijski okvir;
- međunarodni sporazumi u kojima se traži odobrenje ili mišljenje Parlamenta za međunarodne sporazume. Može se tražiti mišljenje o aspektima zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a.

Odnosi s drugim institucijama i tijelima EU-a

Parlament:
- bira predsjednika Komisije i cjelokupnu Komisiju;
- može usvojiti prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Komisiji;
- uključen je u imenovanje za institucije kao što su Europska središnja banka i Revizorski sud.

Parlamentarna pitanja

Zastupnici mogu postaviti pitanja u pisanom obliku predsjedniku Europskog vijeća, Vijeću, Komisiji ili potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku Unije za vanjska pitanja i sigurnosnu politiku. Također mogu postaviti usmena pitanja Vijeću ili Komisiji nakon kojih slijedi rasprava.

Odnosi s nacionalnim parlamentima

Parlament o svojim aktivnostima redovno obavještava nacionalne parlamente. Zastupnici Europskog parlamenta i zastupnici parlamenata povremeno se sastaju na Konferenciji odbora za europske poslove.

Zasjedanja Parlamenta

Parlament održava četverodnevne plenarne sjednice gotovo svaki mjesec u Strasbourgu te dodatna djelomična zasjedanja u Bruxellesu.
Detaljna pravila obuhvaćaju pitanja kao što su vrijeme izlaganja, upotreba jezika, distribucija dokumenata, glasovanje i sankcije za neprikladno ponašanje.

Odbori

Stalni odbori pripremaju odluke Parlamenta na plenarnoj razini podnošenjem izvješća i drugih dokumenta u svom određenom području nadležnosti.
Posebni odbori mogu se osnovati za određeni mandat i posebna pitanja.
Istražni odbori mogu se osnovati kako bi se istražila navodna kršenja prava zakona EU-a ili moguće nepravilnosti.

Međuparlamentarna izaslanstva

Parlament osniva zajedničke odbore s nacionalnim parlamentima diljem svijeta te surađuje s Parlamentarnom skupštinom Vijeća Europe.

Predstavke

Svi građani Europske unije mogu Parlamentu podnijeti predstavku u vezi s pitanjima koja su u području djelovanja Europske unije i koja ih se izravno tiču.

DOKUMENT

Poslovnik Europskog parlamenta

Posljednje ažuriranje 21.03.2016