Povelja Europske unije o temeljnim pravima
SAŽETAK DOKUMENTA:
Povelja Europske unije o temeljnim pravima
ČEMU SLUŽI OVA POVELJA?
Povelja Europske unije o temeljnim pravima (Povelja) štiti temeljna prava koja uživaju građani Europske unije (EU). Riječ je o suvremenom i sveobuhvatnom instrumentu prava EU-a koji štiti i promiče ljudska prava i slobode radi promjena u društvu, društvenog napretka te znanstvenih i tehnoloških napredaka.
KLJUČNE TOČKE
Sadržaj
Povelja potvrđuje, uz dužno poštovanje nadležnosti i zadataka Unije te načela supsidijarnosti, prava utemeljena na ustavnim tradicijama i međunarodnim obvezama zajedničkima državama članicama EU-a, što obuhvaća Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, socijalne povelje koje su usvojili EU i Vijeće Europe te praksu Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava. Čineći temeljna prava jasnijima i vidljivijima, unutar EU-a stvara pravnu sigurnost.
Povelja sadržava preambulu i 54 članka grupirana u sedam poglavlja.
- Poglavlje I.: dostojanstvo (ljudsko dostojanstvo, pravo na život, pravo na integritet osobe, zabrana mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kazne, zabrana ropstva i prisilnog rada).
- Poglavlje II.: slobode (pravo na slobodu i sigurnost, poštovanje privatnog i obiteljskog života, zaštita osobnih podataka, pravo na stupanje u brak i pravo na osnivanje obitelji, sloboda mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi, sloboda izražavanja i informiranja, sloboda okupljanja i udruživanja, sloboda umjetnosti i znanosti, pravo na obrazovanje, sloboda izbora zanimanja i pravo na rad, sloboda poduzetništva, pravo na vlasništvo, pravo na azil, zaštita u slučaju udaljavanja, protjerivanja ili izručenja).
- Poglavlje III.: jednakost (jednakost pred zakonom, nediskriminacija, kulturna, vjerska i jezična raznolikost, ravnopravnost žena i muškaraca, prava djeteta, prava starijih osoba; prava osoba s invaliditetom).
- Poglavlje IV.: solidarnost (pravo radnika na informiranje i savjetovanje u poduzeću, pravo na pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora; pravo na pristup službama za posredovanje pri zapošljavanju, zaštitu u slučaju neopravdanog otkaza, pošteni i pravični radni uvjeti, zabrana rada djece i zaštita mladih pri radu, obiteljski i profesionalni život, socijalna sigurnost i socijalna pomoć, zdravstvena zaštita, pristup službama od općeg gospodarskog interesa, zaštita okoliša, zaštita potrošača).
- Poglavlje V.: prava građana (pravo glasovati i biti biran na izborima za Europski parlament i na lokalnim izborima, pravo na dobru upravu, pravo pristupa dokumentima, europski ombudsman, pravo na podnošenje peticije, sloboda kretanja i boravka, diplomatska i konzularna zaštita).
- Poglavlje VI.: pravda (pravo na djelotvoran pravni lijek i na pošteno suđenje, pretpostavka nedužnosti i pravo na obranu, načela zakonitosti i razmjernosti kaznenih djela i kazni, pravo da se ne bude dva puta suđen ili kažnjen za isto kazneno djelo).
- Poglavlje VII.: opće odredbe.
Područje primjene
Povelja se primjenjuje na institucije, tijela, urede i agencije EU-a i na sve njihove radnje. Njime se ne proširuju ovlasti i zadaće koje su im dodijeljene ugovorima. Povelja se također odnosi na države članice kada one provode zakone EU-a.
Povelja se primjenjuje zajedno s nacionalnim i međunarodnim sustavima zaštite temeljnih prava, uključujući Europsku konvenciju o ljudskim pravima.
Godišnja izvješća
Svake godine od 2010. Europska komisija objavljuje godišnje izvješće u kojem se prati napredak u primjeni povelje. Od 2021., slijedeći strategiju za jačanje primjene Povelje u EU (vidjeti sažetak), izvješće o povelji svake se godine usredotočuje na različito tematsko područje od strateškog značaja uređeno pravom EU-a.
POZADINA
- Godine 1999. Europsko vijeće zaključilo je da bi temeljna prava primjenjiva na razini EU-a trebalo objediniti u povelju kako bi bila vidljivija.
- Povelju su u Nici u prosincu 2000. formalno proglasili Europski parlament, Vijeće Europske unije i Komisija.
- Povelja je postala pravno obvezujuća kad je na snagu stupio Ugovor iz Lisabona (vidjeti sažetak)u prosincu 2009. te sada ima jednaku pravnu vrijednost kao i ugovori EU-a.
Za više informacija vidjeti:
GLAVNI DOKUMENT
Povelja Europske unije o temeljnim pravima (SL C 202, 7.6.2016., str. 389.–405.).
Posljednje ažuriranje 14.01.2022