Zaštita financijskih interesa EU-a - borba protiv prijevare

Od 1995. godine postoji konvencija kojom se želi zaštititi, sukladno kaznenom zakonu, financijske interese EU-a i njegove porezne obveznike. Tijekom godina je Konvencija o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica nadopunjena nizom protokola.

DOKUMENT

Akt Vijeća od 26. srpnja 1995. o sastavljanju Konvencije o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL C 316, 27.11.1995., str. 48. - 57.)

SAŽETAK

Od 1995. godine postoji konvencija kojom se želi zaštititi, sukladno kaznenom zakonu, financijske interese EU-a i njegove porezne obveznike. Tijekom godina je Konvencija o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica nadopunjena nizom protokola.

ČEMU SLUŽI OVA KONVENCIJA?

Konvencija i njezini protokoli:

• daju usklađenu pravnu definiciju prijevare;
• od svojih potpisnica zahtijevaju donošenje kaznenopravnih sankcija za prijevaru.

KLJUČNE TOČKE

Zemlje EU-a moraju uvesti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće kaznenopravne sankcije za prijevaru koja štetno utječe na financijske interese EU-a.

Konvencija pravi razliku između prijevare vezano uz izdatke i prihod.

• Primjeri prijevare vezano uz izdatke uključuju bilo koju namjernu radnju ili propust kao što su:
  • korištenje ili predstavljanje lažnih, netočnih ili nepotpunih izjava ili dokumenata, što za rezultat ima krivo doznačivanje ili zadržavanje sredstava iz proračuna EU-a;
  • neobjavljivanje podataka što predstavlja kršenje određene obveze s istim učinkom;
  • ili pogrešna primjena takvih sredstava u svrhe različite od onih za koje su namijenjena.
• Primjeri prijevare vezano uz prihod uključuju bilo koju namjernu radnju ili propust kao što su:
  • korištenje ili predstavljanje lažnih, netočnih ili nepotpunih izjava ili dokumenata, što za rezultat ima nezakonito smanjenje sredstava iz proračuna EU-a;
  • neobjavljivanje podataka što predstavlja kršenje određene obveze s istim učinkom;
  • ili pogrešna primjena zakonski dobivene koristi (primjerice, zlouporaba zakonski dobivenih plaćanja poreza) s istim učinkom.

U slučajevima ozbiljne prijevare, te kazne moraju uključivati kazne zatvora koje u određenim slučajevima mogu dovesti do izručenja.

Prvi protokol uz Konvenciju, donesen 1996., razlikuje „aktivnu” * i „pasivnu” * korupciju javnih službenika. Također definira pojam „službenik” (i na nacionalnoj i razini EU-a) i usklađuje kazne za kaznena djela korupcije.

Odgovornost pravnih osoba

Svaka zemlja EU-a mora donijeti zakone koji omogućavaju da čelnici tvrtki ili bilo koje osobe koje imaju ovlast donositi odluke ili imaju kontrolu unutar tvrtke (odnosno pravne osobe) mogu biti proglašene kazneno odgovornima. Drugi protokol, donesen 1997., dodatno je objasnio Konvenciju vezano uz pitanje odgovornosti pravnih osoba, oduzimanja i pranja novca.

Nacionalni sudovi

Protokol o prijenosu nadležnosti za tumačenje na Sud Europske unije (ECJ) donesen je 1996. Ovaj protokol dozvoljava nacionalnim sudovima, kada su u nedoumici kako tumačiti Konvenciju i njezine protokole, podnijeti zahtjev Sudu Europske unije za preliminarne presude.

Svaka zemlja EU-a mora poduzeti potrebne mjere kako bi uspostavila nadležnost nad kaznenim djelima u skladu sa svojim obvezama iz Konvencije.

Slučajevi prijevare koji uključuju dvije ili više zemalja

Ako prijevara predstavlja kazneno djelo i uključuje najmanje dvije zemlje EU-a, te zemlje moraju učinkovito surađivati u istrazi, progonu i izvršenju izrečenih kazni pomoću, primjerice, uzajamne pravne pomoći, izručenja, prenošenja postupka ili izvršenja presuda donesenih u nekoj drugoj zemlji EU-a.

Sporovi između zemalja EU-a

Ako sporovi nastaju zbog interpretacije ili primjene Konvencije, slučaj mora ispitati Vijeće. Ako Vijeće ne pronađe rješenje unutar šest mjeseci, stranka u sporu može uložiti zahtjev Sudu Europske unije. Sud Europske unije također je nadležan za sporove između zemalja EU-a i Europske komisije.

OTKAD SE KONVENCIJA PRIMJENJUJE?

Konvencija je stupila na snagu 17. listopada 2002., zajedno s njezinim prvim protokolom i protokolom o njezinu tumačenju Suda Europske unije. Drugi protokol stupio je na snagu 19. svibnja 2009.

Konvenciju i njezine protokole mogu potpisati sve zemlje koje pristupe EU-u.

Za više informacija posjetite mrežnu stranicu Europskog ureda za borbu protiv prijevara.

KLJUČNI POJMOVI

* Aktivna korupcija: kazneno djelo koje je počinio javni službenik koji daje ili obećava mito.

* Pasivna korupcija: kazneno djelo koje je počinio javni službenik koji prima mito.

VEZANI DOKUMENTI

Akt Vijeća od 27. rujna 1996. o sastavljanju Protokola uz Konvenciju o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL C 313, 23.10.1996., str. 1. - 10.)

Akt Vijeća od 29. studenog 1996. o sastavljanju, na temelju članka K.3. Ugovora o Europskoj uniji Protokola o tumačenju Konvencije o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica po prethodnim odlukama Suda Europskih zajednica (SL C 151, 20.5.1997., str. 1. - 14.)

Akt Vijeća od 27. rujna 1997. o sastavljanju Drugog protokola uz Konvenciju o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL C 221, 19.7.1997., str. 11. - 22.)

Odluka Vijeća 2008/40/JHA od 6. prosinca 2007. o pristupanju Bugarske i Rumunjske Konvenciji, sastavljenoj na temelju članka K.3. Ugovora o Europskoj uniji, o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica, Protokolu od 27. rujna 1996., Protokolu od 29. studenoga 1996. i Drugom protokolu od 19. lipnja 1997. (SL L 9, 12.1.2008., str. 23. - 24.)

Posljednje ažuriranje 24.08.2015