Konvencija OSPAR
SAŽETAK DOKUMENATA:
Odluka 98/249/EZ — o sklapanju Konvencije o zaštiti morskog okoliša sjeveroistočnog Atlantika
Konvencija o zaštiti morskog okoliša sjeveroistočnog Atlantika
KOJI JE CILJ OVE ODLUKE I KONVENCIJE?
- Odlukom je sklopljena Konvencija OSPAR u ime Europske unije (EU) – koja je u to vrijeme bila poznata pod nazivom Europska zajednica.
- Cilj je Konvencije OSPAR spriječiti i otkloniti onečišćenje mora te tako zaštititi područje sjeveroistočnog Atlantika od štetnih učinaka ljudskih aktivnosti.
KLJUČNE TOČKE
- Europska zajednica je ugovorna stranka Konvencije o zaštiti morskoga okoliša sjeveroistočnog Atlantika koja je potpisana u Parizu 22. rujna 1992.
-
Konvencijom se utvrđuju različite definicije poput:
- morsko područje*,
- unutarnje vode*,
- onečišćenje*.
-
Stranke Konvencije obvezale su se poduzeti sve moguće mjere za:
- sprečavanje i uklanjanje onečišćenja,
- provedbu potrebnih mjera za zaštitu sjeveroistočnog Atlantika od štetnih učinaka ljudskih aktivnosti.
-
Te mjere nastoje zaštititi ljudsko zdravlje, očuvati morske ekosustave i, kada je to izvedivo, obnoviti morska područja kojima je nanesena šteta. U tu svrhu stranke će (pojedinačno i zajednički):
- donijeti programe i mjere,
- uskladiti svoje politike i strategije.
-
Kako bi ispunile svoje obveze, stranke moraju poštovati dva načela.
-
Načelo predostrožnosti: preventivne mjere treba poduzeti kada postoje opravdani razlozi za zabrinutost da tvari ili energija koji su izravno ili neizravno uvedeni u morski okoliš mogu prouzročiti bilo koje od sljedećeg, čak i ako ne postoje uvjerljivi dokazi o uzročno-posljedičnoj vezi između unosa i učinaka,
- Prouzročiti opasnosti za ljudsko zdravlje.
- Nanijeti štetu živim resursima i morskim ekosustavima.
- Nanijeti štetu vrijednosti okoliša.
- Ometati ostale legitimne načine korištenja mora.
-
Načelo „onečišćivač plaća”: troškove mjera za sprečavanje, kontrolu i smanjenje onečišćenja plaća onečišćivač.
- Programi koje su stranke uspostavile moraju uzeti u obzir najnovije tehnološke napretke i najbolju praksu zaštite okoliša.
- Poduzete mjere ne smiju povećati onečišćenje mora izvan morskog područja ili u drugim dijelovima okoliša.
-
Stranke su suglasne, pojedinačno ili zajednički, poduzeti sve moguće mjere za sprečavanje i uklanjanje:
- onečišćenja morskog područja iz izvora i aktivnosti s kopna,
- onečišćenja potapanjem ili spaljivanjem otpada ili drugih tvari u ocean,
- onečišćenja iz odobalnih izvora (odobalne instalacije i cjevovodi iz kojih tvari ili energija dospijevaju u morsko područje).
- Za rješavanje prekograničnog onečišćenja stranke mogu pregovarati o sporazumu o suradnji.
Komisija Ospar
- Konvencija osniva Komisiju koja je tijelo za donošenje odluka i sastoji se od predstavnika stranaka. Komisija razmatra i donosi različite odluke i preporuke. Odluke postaju obvezujuće za ugovorne stranke nakon razdoblja od 200 dana, dok preporuke nisu obvezujuće.
-
Njezine su dužnosti:
- nadzirati provedbu Konvencije,
- pregledavati stanje morskog područja,
- provjeravati učinkovitost mjera koje se donose,
- sastavljati programe i mjere za sprečavanje i uklanjanje onečišćenja mora,
- utvrđivanje svojeg programa rada,
- stvaranje instrumenata potrebnih za provedbu tog programa.
Rad Konvencije OSPAR
-
Ocjena napretka u pogledu OSPAR-ove Strategije o radioaktivnim tvarima pokazuje da su stranke postigle znatna smanjenja u ispuštanjima iz nuklearnog sektora.
- Stranke su usvojile i mjere za zaštitu i očuvanje dodatnih vrsta (atlantski losos) i staništa (međuplimna muljevita dna) koje je OSPAR prepoznao kao izrazito ugrožene u sjeveroistočnom Atlantiku.
- OSPAR je objavio da je 2016. dodano 10 novih zaštićenih morskih područja u njegovu mrežu koja sada ukupno ima 423 područja.
- OSPAR je pojačao međunarodne napore za smanjenje morskog otpada stvaranjem mreže za hvatanje otpada diljem sjevernoistočnog Atlantika koja će omogućiti plovilima odlaganje otpada u bilo kojoj od više od 40 luka uključenih u mrežu. Stranke OSPAR-a također su odlučile pozabaviti se izvorima onečišćenja morskog okoliša mikroplastikom.
- OSPAR služi i kao forum za koordiniranu provedbu Okvirne direktive o pomorskoj strategiji EU-a (MSFD) koju provode zemlje EU-a te za međuregionalnu suradnju koja se temelji na konceptima i metodama MSFD-a.
Istraživanje
- Konvencija zahtijeva uspostavljanje dopunskih ili zajedničkih programa znanstvenog ili tehničkog istraživanja koji će se prenositi komisiji.
Arbitražni postupak
- Arbitražni postupak utvrđuje se za rješavanje sporova između ugovornih stranaka.
Prilozi
Konvencija OSPAR sadržava Priloge koji se bave sljedećim specifičnim područjima
-
Prilog I.: Sprečavanje i uklanjanje onečišćenja iz izvora na kopnu
-
Prilog II.: Sprečavanje i uklanjanje onečišćenja potapanjem ili spaljivanjem
-
Prilog III.: Sprečavanje i uklanjanje onečišćenja iz odobalnih izvora
-
Prilog IV.: Ocjenjivanje kvalitete morskog okoliša
-
Prilog V.: O zaštiti i očuvanju ekosustava i biološke raznolikosti morskog područja.
Strategija EU-a za Arktik
Zajednička komunikacija iz 2016. preporučuje
- stalni angažman EU-a u multilateralnim sporazumima u području okoliša koji su također posebno važni za Arktik, poput OSPAR-a,
- određivanje zaštićenih morskih područja na Arktiku s ciljem zaštite bioraznolikosti,
- suradnju s državama Arktika i drugim međunarodnim partnerima kako bi se razvio instrument u okviru Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora o očuvanju i održivom korištenju morske bioraznolikosti područja koja se nalaze izvan nacionalne jurisdikcije.
OTKAD SE ODLUKA I KONVENCIJA PRIMJENJUJU?
- Odluka se primjenjuje od 7. listopada 1997.
- Konvencija je stupila na snagu 25. ožujka 1998. Zamjenjuje Konvencije iz Osla (1972.) i Pariza (1974.).
- Konvenciju su potpisale i ratificirale Belgija, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Island, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Portugal, Španjolska, Švedska, Švicarska i Ujedinjena Kraljevina (
1
) koje, zajedno s EU-om, surađuju kako bi se zaštitio morski okoliš sjeveroistočnog Atlantika.
POZADINA
Za više informacija vidjeti:
KLJUČNI POJMOVI
Morsko područje:
- Dijelovi Atlantika i Arktičkog oceana i s njima povezana mora koja se nalaze sjeverno od 36° sjeverne zemljopisne širine i između 42° zapadne zemljopisne dužine i 51° istočne zemljopisne dužine, ali isključujući
- Baltičko more i Mali i Veliki Belt koji se nalaze južno i istočno od linija koje se protežu od Hasenore Heada do Gniben Pointa, od Korshagea do Spodsbierga i od Gilbierg Heada do Kullena, te
- Sredozemno more i s njim povezana mora sve do sjecišta paralele 36° sjeverne zemljopisne širine i meridijana 5° 36’ zapadne zemljopisne dužine.
- Dio Atlantskog oceana sjeverno od 59° sjeverne zemljopisne širine i između 44° zapadne zemljopisne dužine i 42° zapadne zemljopisne dužine.
Unutarnje vode: Vode na kopnenoj strani osnovnih linija od kojih se mjeri širina teritorijalnog mora (koje se u slučaju vodotokova proširuju do granice slatke vode (mjesto u vodotoku na kojem, tijekom oseke i u razdoblju niskog protoka slatke vode, postoji znatan porast saliniteta zbog prisutnosti morske vode)).
Onečišćenje:
- ugrožavanje ljudskog zdravlja,
- šteta živim resursima i morskim ekosustavima,
- šteta vrijednosti okoliša,
- ometanje ostalih legitimnih načina korištenja mora.
GLAVNI DOKUMENTI
Odluka Vijeća 98/249/EZ od 7. listopada 1997. o sklapanju Konvencije o zaštiti morskog okoliša sjeveroistočnog Atlantika (SL L 104, 3.4.1998., str. 1)
Konvencija o zaštiti morskog okoliša sjeveroistočnog Atlantika (SL L 104, 3.4.1998., str. 2.— 21.)
VEZANI DOKUMENTI
Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji) (SL L 164, 25.6.2008., str. 19.–40.)
Sukcesivne izmjene Direktive 2008/56/EZ uključene su u izvorni dokument. Ovaj pročišćeni tekst namijenjen je isključivo dokumentiranju.
Zajednička komunikacija Europskom parlamentu i Vijeću – Integrirana politika Europske unije za Arktik (JOIN(2016) 21 final, 27.4.2016.)
Posljednje ažuriranje 26.11.2017