Poslovnik Vijeća Europske unije

SAŽETAK DOKUMENTA:

Odluka 2009/937/EU o donošenju Poslovnika Vijeća

ČEMU SLUŽI OVAJ POSLOVNIK?

• Poslovnikom se utvrđuju odredbe kojima se reguliraju postupci Vijeća Europske unije (Vijeće).
• Ovlast donošenja vlastitog poslovnika dodijeljena je Vijeću člankom 240. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
• Prilog III. izmjenjuje se svake godine, s najnovijom izmjenom u prosincu 2022., kako bi se njime odražavale promjene u stanovništvu država članica Europske unije (EU) i stanovništvu svake države članice za provedbu postupka za glasovanje kvalificiranom većinom u Vijeću.
• Poslovnik je također značajnije izmijenjen dva puta – 2014. (Odluka 2014/692/EU, Euratom), u pogledu glasova kvalificiranom većinom, i 2022. (Odluka (EU) 2022/1242), u pogledu pravila glasovanja za odluke Odbora stalnih predstavnika vlada država članica (Coreper) o primjeni redovnog pisanog postupka.

KLJUČNE TOČKE

Vijeće je institucija EU-a u kojoj se sastaju predstavnici država članica. Svaku državu članicu predstavlja po jedan predstavnik na ministarskoj razini, koji može obvezati vladu te zemlje. Zajedno s Europskim parlamentom, Vijeće obavlja zakonodavne funkcije. Ono donosi zakonodavne akte, po redovnom ili posebnom zakonodavnom postupku. Vijeće zajedno s Parlamentom obavlja proračunske funkcije. Konačno, Vijeće obavlja funkcije izrade politika i koordinacije.

Sastavi Vijeća

• Vijeće se sastaje u 10 različitih sastava, ovisno o predmetu rasprave.
• Osim za dva sastava (Vijeće za opće poslove i Vijeće za vanjske poslove), mandat svakog sastava nije utvrđen ugovorima i proizlazi iz prakse.
  • Vijeće za opće poslove osigurava dosljednost u radu različitih sastava Vijeća. Ono priprema sastanke Europskog vijeća. Odgovorno je za sveukupnu koordinaciju politika, institucionalnih i administrativnih pitanja te horizontalnih poslova koji utječu na više politika EU-a.
  • Vijeće za vanjske poslove odgovorno je za cjelokupno vanjsko djelovanje EU-a, odnosno zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku, zajedničku trgovinsku politiku, razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć.

Predsjedavanje Vijećem

• Predsjedavanje Vijećem, osim sastava za vanjske poslove, imaju unaprijed uspostavljene skupine triju država članica u razdoblju od 18 mjeseci. Svaki član skupine predsjedava svim sastavima Vijeća, osim sastava za vanjske poslove, tijekom šest mjeseci. Skupina od tri države članice priprema nacrt programa aktivnosti Vijeća za razdoblje od 18 mjeseci koji Vijeće za opće poslove potvrđuje nakon što je o njemu održalo javnu raspravu.
• Vijeće za vanjsku politiku ima stalnog predsjedavajućeg: Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Moguće je da Visokog predstavnika zamijeni država članica koja predsjeda Vijećem. To je obično slučaj kada se saziva Vijeće radi raspravljanja o zajedničkim pitanjima trgovinske politike.
• Predsjedništvo je pokretačka snaga u obavljanju poslova Vijeća.

Coreper, odbori i radne skupine

• Vijeće podržava odbor stalnih predstavnika vlada svake zemlje EU-a (Coreper) te više od 150 specijaliziranih radnih skupina i odbora koji čine pripremna tijela Vijeća.
• Coreper priprema rad svih sjednica Vijeća i izvršava zadatke koje mu je Vijeće dodijelilo. Coreper 2 čine stalni predstavnici, dok Coreper 1 čine zamjenici stalnih predstavnika.
• Coreper:
  • osigurava dosljednost politika i djelovanja EU-a i poštovanje načela zakonitosti, supsidijarnosti, proporcionalnosti, kao i pravila kojima se uspostavljaju ovlasti institucija, tijela, ureda i agencija EU-a i pravila o postupku, transparentnosti i kvaliteti izrade;
  • unaprijed ispituje sve točke dnevnog reda sjednice Vijeća i osigurava pripremu svakog spisa za Vijeće;
  • za svaki spis nastoji postići sporazum na njegovoj razini koji se zatim podnosi Vijeću;
  • može imenovati odbore ili radne skupine za provedbu pripremnih zadataka ili istraživanja;
  • može donijeti niz postupovnih odluka, kao što je odluka o održavanju sjednice Vijeća na lokaciji koja nije Bruxelles ili Luxembourg, odluka o upotrebi pisanog postupka itd.

Funkcioniranje Vijeća

• Sjedište Vijeća jest u Bruxellesu, no sastanci se održavaju u Luxembourgu u travnju, lipnju i listopadu.
• Sjednice Vijeća saziva predsjednik, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev jednog od svojih članova ili Europske komisije. Predsjednik utvrđuje privremeni dnevni red za svaki sastanak Vijeća.
• Prije glasanja mora se provjeriti postoji li kvorum. On se postiže ako je fizički prisutna većina članova Vijeća. Vijeće glasuje o inicijativi svojeg predsjednika. Nadalje, predsjednik otvara postupak glasanja o inicijativi člana Vijeća ili Komisije, uz uvjet da tako odluči većina članova Vijeća.

Glasanje kvalificiranom većinom

Dana 1. studenoga 2014. uveden je novi postupak glasanja kvalificiranom većinom kao pravilo dvostruke većine.

• Kada Vijeće glasuje o prijedlogu Komisije ili Visokog predstavnika EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, kvalificirana većina je postignuta ako su ispunjena dva uvjeta:
  • 55 % članova Vijeća glasaju za – tj. 15 od 27 (od istupanja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a);
  • prijedlog podržavaju članovi Vijeća koji predstavljaju najmanje 65 % stanovništva EU-a.
• Kada Vijeće ne odlučuje na prijedlog Komisije ili Visokog predstavnika, odluka se usvaja ako:
  • 72 % člana Vijeća glasaju za; i
  • oni predstavljaju najmanje 65 % stanovništva EU-a.

Pisani glasovi (redovni pisani postupak)

• Akti Vijeća o hitnom pitanju mogu se donijeti pisanim glasovanjem ako Vijeće jednoglasno odluči primijeniti taj postupak ili ako Coreper odluči primijeniti taj postupak u skladu s pravilom glasovanja koje se primjenjuje za donošenje predmetnih akata Vijeća.
• U posebnim okolnostima predsjednik također može predložiti primjenu tog postupka; u takvom se slučaju može primijeniti pisano glasovanje ako se svi članovi Vijeća suglase s tim postupkom.

Transparentnost i objava akata Vijeća

• Rasprave i glasovi o zakonodavnim aktima otvoreni su za javnost.
• Prva rasprava Vijeća o važnim novim nezakonodavnim prijedlozima koji sadržavaju pravno obvezujuća pravila u državama članicama ili za njih otvorena je za javnost.
• O odluci koju je donijelo Vijeće ili Coreper, Vijeće održava javne rasprave o važnim pitanjima koja utječu na interese EU-a i njezinih građana. Vijeće također održava u javnosti brojne rasprave o politikama.
• Zakonodavni akti moraju biti objavljeni u Službenom listu, kao i uredbe i direktive upućene svim državama članicama, odluke u kojima nije navedeno kome su upućene te međunarodni sporazumi koje je sklopio EU. U članku 17. Poslovnika navedeni su drugi akti koji se objavljuju u Službenom listu, uključujući i kada Vijeće ili Coreper tako odluče.

OTKAD SE PRIMJENJUJE OVAJ POSLOVNIK?

Primjenjuju se od 1. prosinca 2009.

POZADINA

Za više informacija vidjeti:

• Što radi Vijeće EU-a? (Vijeće Europske unije).

GLAVNI DOKUMENTI

Odluka Vijeća 2009/937/EU od 1. prosinca 2009. o donošenju Poslovnika Vijeća (SL L 325, 11.12.2009, str. 35.–61.).

Sukcesivne izmjene i dopune Odluke 2009/937/EZ uključene su u izvorni tekst. Ovaj pročišćeni tekst namijenjen je isključivo dokumentiranju.

Posljednje ažuriranje 01.01.2023