Prema općoj politici za suzbijanje kibernetičkog kriminala

Kako je internet postao dijelom naših svakodnevnih života, i korisnik interneta postao je osjetljiv na kriminalce koji često operiraju na drugim kontinentima. U svjetlu brzog rasta kibernetičkog kriminala*, Europska komisija je 2007. pripravila temelj za sveobuhvatnu politiku za njegovo suzbijanje.

DOKUMENT

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Prema općoj politici za suzbijanje kibernetičkog kriminala (COM(2007) 267 završna verzija od 22. 5. 2007.)

SAŽETAK

Kako je internet postao dijelom naših svakodnevnih života, i korisnik interneta postao je osjetljiv na kriminalce koji često operiraju na drugim kontinentima. U svjetlu brzog rasta kibernetičkog kriminala*, Europska komisija je 2007. pripravila temelj za sveobuhvatnu politiku za njegovo suzbijanje.

ŠTO RADI OVA KOMUNIKACIJA?

Njome se želi predstaviti opća politika za poboljšanu koordinaciju u suzbijanju kibernetičkog kriminala.

KLJUČNE TOČKE

Ciljevi i djelovanja

Ovim se željela ojačati borba protiv kibernetičkog kriminala na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini na sljedeće načine:

• 1.

  unaprjeđenjem operativne suradnje u provedbi zakona jačanjem i razjašnjavanjem nadležnosti između Europola, Eurojusta i drugih struktura;

• 2.

  koordiniranjem i međusobnim vezanjem programa stručnog usavršavanja za tijela za provedbu zakona i pravosudna tijela država EU-a, uključujući i Europol, Eurojust, Europsku policijsku akademiju i Europsku mrežu centara za stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika;

• 3.

  boljom političkom suradnjom i koordinacijom između država EU-a uspostavom stalnih kontaktnih točaka EU-a za razmjenu informacija i Platforme EU-a za stručno usavršavanje vezano za kibernetički kriminal;

• 4.

  političkom i pravnom suradnjom s trećim zemljama putem Konvencije Vijeća Europe o kibernetičkom kriminalu iz 2001. (te njezinog Dodatnog protokola), Skupinom za visokotehnološki kriminal G8 iz Lyona-Rima te projekata koje vodi Interpol;

• 5.

  boljim dijalogom između javnog i privatnog sektora u cilju uspostave međusobnoga povjerenja i razmjene relevantnih informacija;

• 6.

  standardizacijom zakona i definicija država EU-a u području kibernetičkog kriminala;

• 7.

  izradom mjera/pokazatelja opsega kibernetičkog kriminala;

• 8.

  podizanjem svijesti o opasnostima i troškovima kibernetičkog kriminala;

• 9.

  programima istraživanja EU-a, poput onih u okviru Fonda za unutarnju sigurnost - Policija.

REZULTATI

Oni uključuju:

• direktivu o suzbijanju seksualnog iskorištavanja djece na internetu i dječje pornografije;
• Strategiju EU-a o kibernetičkoj sigurnosti (2013.);
• uspostavu Europskog centra za kibernetički kriminal (2013.);
• direktivu o napadima na informacijske sustave (2013.).

Više informacija potražite na internetskoj stranici Europske komisije o kibernetičkom kriminalu.

POZADINA

Člankom 68. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, koji je stupio na snagu 2009., službeno je prepoznata istaknuta uloga Europskog vijeća u donošenju zakona u području unutarnjih poslova. Time se omogućuje da se djelovanje protiv kibernetičkog kriminala nadopuni zakonima EU-a i inicijativama širega obujma.

KLJUČNI POJAM

Djela kibernetičkog kriminala: kaznena djela koja se počinjavaju uz pomoć mreža elektroničke komunikacije i infromacijskih sustava ili protiv takvih mreža i sustava.

Ovo se područje može razložiti u 3 oblika:

• tradicionalni oblici kriminalnog djelovanja, ali uz uporabu interneta za počinjenje kaznenih djela (poput prijevare ili krivotvorenja). Taj raspon se kreće od krađe identiteta do „phishinga” (gdje kriminalci na internetu utemeljuju lažnu bankarsku mrežnu stranicu kako bi prijevarom naveli klijente da im daju svoju zaporku ili podatke, a kako bi im ukrali novac). Internet je također promijenio međunarodnu trgovinu drogom, oružjem i ugroženim vrstama.
• objavljivanje nezakonitih sadržaja, poput materijala koji navode na terorizam, nasilje, rasizam, ksenofobiju ili seksualno zlostavljanje djece.
• kriminalitet jedinstven za elektroničke mreže, nov i često jako raširen i obiman kriminalitet, nepoznat u dobu prije interneta. Tu kriminalci napadaju informacijske sustave, ponekad ugrožavajući ključne informacijske infrastrukture države, a time izravno i njene građane. Ti napadi mogu biti putem „botnetova” (akronim za „robotske mreže'” gdje kriminalci šire „malware” (zlonamjerni software) koji, kad se preuzme, pretvara korisnikov kompjutor u „bot”. Potom se mreža takvih zaraženih računala rabi za vršenje kaznenih djela bez znanja njihovih korisnika.

VEZANI DOKUMENTI

Zajednička Komunikacija Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija - Strategija Europske unije za kibernetičku sigurnost: Otvoren, zaštićen i siguran kibernetički prostor (JOIN (2013) 1 završna verzija od 7. veljače 2013.).

Posljednje ažuriranje 26.05.2015