Borba protiv organiziranog kriminala: kaznena djela u vezi sa sudjelovanjem u zločinačkoj organizaciji

SAŽETAK DOKUMENTA:

Okvirna odluka 2008/841/PUP o borbi protiv organiziranog kriminala

ČEMU SLUŽI OVA OKVIRNA ODLUKA?

• Njome se kriminaliziraju kaznena djela povezana sa sudjelovanjem u zločinačkoj organizaciji.
• Njome se žele ujednačiti zakoni Europske unije (EU) i država članica EU-a o kriminalizaciji tih kaznenih djela te utvrditi kazne za njih.

Kaznena djela

Države članice moraju priznati barem jednu od ova dva načina ponašanja kao kazneno djelo:

• 1.

  aktivno sudjelovanje u kaznenim radnjama organizacije poznavajući njezin cilj ili namjeru da počini kaznena djela;

• 2.

  dogovor o počinjenju kaznenih djela, a da se nužno ne sudjeluje u njihovu počinjenju.

Sankcije

• Države članice moraju utvrditi kazne koje odgovaraju prethodno navedenim kaznenim djelima.
  • Za prvu opciju uvjet je kazna zatvora od najmanje dvije godine kao najviša razina kazne.
  • Za drugu opciju uvjet je kazna zatvora od najmanje dvije godine kao najviša razina kazne ili maksimalno trajanje kazne zatvora jednako trajanju planiranih aktivnosti.
• Kazne se mogu smanjiti u specifičnim okolnostima, primjerice, kada počinitelj opovrgne kriminalnu aktivnost ili kada surađuje prepoznajući i privodeći pravdi druge počinitelje.
• Na temelju Okvirne odluke države članice moraju uvesti pravila čiji je cilj utvrđivanje odgovornosti pravnih osoba (poput društava) za kaznena djela kada ih u njihovo ime počini osoba koja unutar pravne osobe ima vodeću ulogu.
• Kazne za pravne osobe moraju biti učinkovite, razmjerne i odvraćajuće. Trebale bi uključivati novčane kazne, a mogu uključivati i sljedeće:
  • oduzimanje prava na javnu potporu;
  • privremenu ili trajnu zabranu obavljanja komercijalnih aktivnosti i ustanova koje su korištene za počinjenje kaznenih djela;
  • stavljanje pod sudski nadzor;
  • sudsku likvidaciju poslovanja.

Sudska nadležnost i usklađivanje kaznenog progona

• Sudska nadležnost države članice mora obuhvaćati kaznena djela koja je počinio, u cijelosti ili dijelom, jedan njezin državljanin ili su počinjena u korist pravne osobe uspostavljene na njezinu području.
• Ako kazneno djelo potpada pod sudske nadležnosti nekoliko država članica, one trebaju surađivati, na primjer, preko Agencije Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu, da bi odlučile koja će država članica pokrenuti istragu te da bi se postupci centralizirali.
• Posebnu pozornost treba obratiti na:
  • to gdje je kazneno djelo počinjeno,
  • nacionalnost ili prebivalište počinitelja,
  • zemlju podrijetla žrtve; i
  • područje na kojemu je počinitelj pronađen.

Kaznena djela koja štetno utječu na financijske interese EU-a

• U Direktivi (EU) 2017/1371 utvrđuju se propisi o kaznenim djelima i kaznama za borbu protiv prijevare i drugih nezakonitih aktivnosti štetnih financijskim interesima Unije (vidjeti sažetak).
• Člankom 22. stavkom 1. Uredbe (EU) 2017/1939 o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) (vidjeti sažetak) EPPO-u se daje nadležnost za kaznena djela koja negativno utječu na financijske interese EU-a koja su utvrđena u Direktivi (EU) 2017/1371. U skladu s člankom 22. stavkom 2. iste Uredbe EPPO je nadležan i za kaznena djela u vezi sa sudjelovanjem u zločinačkoj organizaciji kako je definirano u Okvirnoj odluci 2008/841/PUP ako je u središtu kriminalnih aktivnosti takve zločinačke organizacije počinjenje kaznenih djela koja negativno utječu na financijske interese EU-a.

OD KADA SE PRIMJENJUJE OKVIRNA ODLUKA?

Primjenjuje se od 11. studenoga 2008.

POZADINA

Od 1990-ih godina Europska unija (EU) poduzela je korake da bi borbu protiv organiziranog kriminala učinila učinkovitijom.

• 1997.: EU donosi prvi akcijski plan za borbu protiv organiziranog kriminala;
• 1998.: EU donosi Zajedničku akciju 98/733/PUP o sudjelovanju u zločinačkoj organizaciji;
• 2000.: Opća skupština Ujedinjenih naroda donosi Konvenciju UN-a protiv transnacionalnoga organiziranog kriminala, prvi globalni pravni instrument za borbu protiv prekograničnog organiziranog kriminala, koji je na snagu stupio 2003.;
• 2002.: EU donosi Okvirnu odluku 2002/475/PUP o borbi protiv terorizma („terorističku skupinu” definira na temelju definicije „zločinačke organizacije” u Zajedničkoj akciji 98/733/PUP) koju je kasnije stavila izvan snage i zamijenila Direktiva (EU) 2017/541 (vidjeti sažetak).
• 2004.: komunikacija Europske komisije prepoznaje potrebu za poboljšanjem mjera koje se koriste za borbu protiv organiziranog kriminala; Odlukom 2004/579/EZ EU pristupa Konvenciji UN-a;
• 2008.: EU donosi Okvirnu odluku 2008/841/PUP o stavljanju izvan snage Zajedničke akcije 98/733/PUP.

GLAVNI DOKUMENT

Okvirna odluka Vijeća 2008/841/PUP od 24. listopada 2008. o borbi protiv organiziranog kriminala (SL L 300, 11.11.2008., str. 42.–45.).

VEZANI DOKUMENTI

Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.–71.).

Sukcesivne izmjene i dopune Uredbe (EU) 2017/1939 uključene su u izvorni tekst. Ovaj pročišćeni tekst namijenjen je isključivo dokumentiranju.

Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.–41.).

Direktiva (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP (SL L 88, 31.3.2017., str. 6.–21.).

Vidjeti pročišćeni tekst.

Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnoga organiziranog kriminaliteta i s njom povezani protokoli.

Odluka Vijeća 2004/579/EZ od 29. travnja 2004. o sklapanju, u ime Europske zajednice, Konvencije Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnoga organiziranog kriminaliteta (SL L 261, 6.8.2004., str. 69.).

Posljednje ažuriranje 16.03.2022