Europski konsenzus o humanitarnoj pomoći

SAŽETAK DOKUMENTA:

Zajednička izjava o ciljevima i načelima humanitarne pomoći EU-a

SAŽETAK

ČEMU SLUŽI OVA ZAJEDNIČKA IZJAVA?

• Ona je pothvat Europske unije (EU) i zemalja EU-a u svrhu koordiniranja akcije na temelju zajedničkih ciljeva i načela u svojim intervencijama humanitarne pomoći.
• Europski konsenzus o humanitarnoj pomoći određuje strateški okvir koji upravlja akcijama EU-a i zemalja EU-a u pružanju djelotvorne, kvalitetne i koordinirane humanitarne pomoći.

KLJUČNE TOČKE

Ciljevi humanitarne pomoći

Cilj humanitarne pomoći EU-a jest pružiti hitan odgovor utemeljen na potrebama, a za očuvanje života i olakšanje ljudske patnje u kriznim situacijama koje proizlaze iz i katastrofa koje je uzrokovao čovjek i prirodnih katastrofa.

U skladu s konsenzusom, humanitarna pomoć EU-a pruža se putem provedbenih partnera poput sustava Ujedinjenih naroda, Pokreta Crvenog križa/Crvenog polumjeseca i nevladinih organizacija.

EU i zemlje EU-a zajedno su najveći donator međunarodne javne humanitarne pomoći u svijetu. Njihove akcije međusobno se nadopunjuju i jačaju te se provode u uskoj koordinaciji s međunarodnim i lokalnim akterima.

Načela humanitarne pomoći

Humanitarna pomoć temelji se na temeljnim humanitarnim načelima humanostii, neutralnostii, nepristranostii i neovisnostii.

EU se također obvezuje poštivati načela međunarodnog prava, posebice međunarodno humanitarno pravo, ljudska prava i pravo izbjeglica.

Dok se provedba može razlikovati među zemljama EU-a, donatori EU-a nastoje poboljšati donatorsku praksu i moraju poštivati načela i dobre prakse humanitarne pomoći. Ovo se posebice odnosi na kontekst inicijative dobrog humanitarnog donatorstva, neformalnog međunarodnog donatorskog foruma i mreže.

Humanitarna pomoć EU-a također mora biti koherentna s drugim politikama kako bi osigurala glatki prijelaz nakon krize i uzela u obzir pitanja spola i različitih potreba lokalnih ljudi.

Koordinacija i koherencija pomoći EU-a

EU podupire koordinirajuću ulogu UN-a i povećanu globalnu sposobnost odgovaranja na humanitarne krize.

Akcije pomoći EU-a moraju se temeljiti na:

• koordinaciji, koherenciji i komplementarnosti među uključenim akterima, dijeljenju informacija, najboljih praksi i stručnosti te jačanju razmjena na političkoj razini, uključujući i na međunarodnoj razini koju koordinira UN;
• načelima kvalitete, djelotvornosti i odgovornosti;
• raznim partnerstvima za pružanje velikog odgovora na krize.

Humanitarna pomoć EU-a mora se dodjeljivati transparentno, na temelju utvrđenih potreba i osjetljivosti ljudi.

Konsenzus uspostavlja kada i kako civilne zaštite i, izvanredno kao zadnju nadu, vojna sredstva i sposobnosti u humanitarnom odgovoru za zaštitu ljudi.

Međunarodna akcija

Priznajući da je humanitarna pomoć kolektivna odgovornost na nacionalnoj razini, EU doprinosi razvoju kolektivne globalne sposobnosti odgovaranja na krize, podupirući reformu UN-a o pitanju humanitarnog sustava u suradnji s drugim humanitarnim akterima i donatorima.

Usto, u kontekstu sve veće potrebe za humanitarnom pomoći, ključno je povećati financijska sredstva i učiniti ih raznolikima te povećati njihovu predvidivost, fleksibilnost i stratešku koordinaciju.

Povezanost sa smanjenjem rizika od katastrofa i razvojem

Usporedno s hitnim akcijama po nastanku krize, EU se obvezuje raditi na smanjenju rizika i ranjivosti te na pripremanju ljudi za prirodne katastrofe na lokalnim, regionalnim i nacionalnim razinama na temelju Okvira za djelovanje iz Hyogoa (kojeg je u ožujku 2015. zamijenio Okvir za smanjenje rizika od katastrofa iz Sendaija za razdoblje 2015.–2030.).

Također pruža potporu u tranziciji, ranom oporavku i razvoju, posebice boljim povezivanjem pomoći, obnove i razvoja (LRRD).

Humanitarna akcija na razini EU-a

Konsenzusom se potvrđuje da EU ima komparativnu prednost i dodanu vrijednost u jačanju komplementarnosti između humanitarnih donatora EU-a i međunarodnih donatora. Tome je tako zahvaljujući globalnoj mreži stručnjaka EU-a, njezinoj ulozi u osiguravanju političke koherentnosti i promicanju dobre humanitarne prakse, fleksibilnosti interveniranja u politički osjetljivim područjima i sposobnosti olakšavanja koordinacije. Europska komisija u svojim se politikama i akcijama obvezuje primijeniti načela i najbolje prakse dobrog donatorstva.

EU je usvojio akcijski plan za razdoblje 2008.–2013. koji upravlja suradnjom između Komisije i zemalja EU-a na temelju pristupa kvalitetnoj pomoći. Provedba je pregledana 2010. godine srednjoročnim pregledom i ocijenjena pomoću nezavisne procjene 2014. godine. Procjena je potvrdila valjanost konsenzusa i preporučila njegovu primjenu pod novim okvirom. Provedbeni plan usvojen u studenome 2015. poslužit će kao takav 18 mjeseci, fokusirajući aktivnosti na principijelno humanitarno djelovanje i učinkovitost.

POZADINA

Za više informacija, pogledajte:

• Europski konsenzus o humanitarnoj pomoći na mrežnoj stranici Europske Komisije;
• Svjetski humanitarni sastanak na vrhu na mrežnoj stranici Europske komisije.

KLJUČNI POJMOVI

* Humanost: ljudska patnja mora se ublažiti gdje god se ustanovi, s posebnom pozornosti na najosjetljivije stanovnike.

* Neutralnost: humanitarna pomoć ne smije pogodovati nijednoj od strana u oružanom sukobu ili sporu.

* Nepristranost: humanitarna pomoć mora se pružati isključivo na temelju potrebe, bez diskriminacije među pogođenim stanovništvom ili unutar njega.

* Neovisnost: autonomija humanitarnih ciljeva od političkih, ekonomskih, vojnih i drugih ciljeva, s jedinim ciljem olakšavanja i sprječavanja patnje žrtava u humanitarnim krizama.

DOKUMENT

Zajednička izjava Vijeća i predstavnika vlada država članica na sastanku Vijeća, Europskog parlamenta i Europske komisije (SL C 25, 30.1.2008., str. 1.-12.)

VEZANI DOKUMENTI

Radni dokument osoblja Komisije: Provedbeni plan Europskog konsenzusa o humanitarnoj pomoći (SWD(2015) 269 final od 27.11.2015.)

Posljednje ažuriranje 31.03.2016