07/Sv. 015

HR

Službeni list Europske unije

1

---

---

/

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

01.07.2013.

---

Uvodna napomena

U skladu s člankom 52. Akta o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske i prilagodbama Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, potpisanog 9. prosinca 2011., tekstovi akata institucija donesenih prije pristupanja koje su te institucije sastavile na hrvatskom jeziku od dana pristupanja vjerodostojni su pod istim uvjetima kao i tekstovi sastavljeni na sadašnjim službenim jezicima. Tim se člankom također predviđa da se tekstovi objavljuju u Službenom listu Europske unije ako su tekstovi na sadašnjim jezicima tako objavljeni.

U skladu s tim člankom objavljuje se posebno izdanje Službenog lista Europske unije na hrvatskom jeziku, koje sadržava tekstove obvezujućih općih akata. To izdanje obuhvaća akte usvojene u razdoblju od 1952. godine do dana pristupanja.

Objavljeni tekstovi podijeljeni su na 20 poglavlja koja slijede raspored iz Registra važećeg zakonodavstva Europske unije, i to:

01	Opća, financijska i institucionalna pitanja
02	Carinska unija i slobodno kretanje robe
03	Poljoprivreda
04	Ribarstvo
05	Sloboda kretanja radnika i socijalna politika
06	Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga
07	Prometna politika
08	Politika tržišnog natjecanja
09	Porezi
10	Ekonomska i monetarna politika i slobodno kretanje kapitala
11	Vanjski odnosi
12	Energetika
13	Industrijska politika i unutarnje tržište
14	Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata
15	Okoliš, potrošači i zaštita zdravlja
16	Znanost, informiranje, obrazovanje i kultura
17	Pravo poduzećâ
18	Zajednička vanjska i sigurnosna politika
19	Područje slobode, sigurnosti i pravde
20	Europa građana

Spomenuti registar, koji vodi Ured za publikacije, dostupan je na internetu (eur-lex.europa.eu) na službenim jezicima Europske unije. Bibliografskoj bilješci svakog akta može se pristupiti putem registra, gdje se mogu pronaći upućivanja na posebno izdanje i na ostale analitičke metapodatke.

Akti objavljeni u posebnom izdanju, uz određene iznimke, objavljuju se u obliku u kojem su bili objavljeni u Službenom listu na izvornim službenim jezicima. Stoga pri uporabi posebnog izdanja treba uzeti u obzir naknadne izmjene, prilagodbe ili odstupanja koje su usvojile institucije, Europska središnja banka ili su predviđene u Aktu o pristupanju.

Iznimno, kad se opsežni tehnički prilozi poslije zamijene novim prilozima, navodi se samo upućivanje na posljednji akt koji zamjenjuje prilog. Takav je slučaj u pojedinim aktima koji sadržavaju popise carinskih oznaka (poglavlje 02), aktima o prijevozu opasnih tvari, aktima o pakiranju i označivanju tih tvari (poglavlja 07 i 13) te nekima od protokola i priloga Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru.

Također, Pravilnik o osoblju objavljuje se kao pročišćeni tekst koji obuhvaća sve izmjene do kraja 2012. godine. Daljnje izmjene objavljuju se u izvornom obliku.

Posebno izdanje sadržava dva sustava numeracije stranica:

i.

izvorna numeracija stranica, zajedno s datumom objave francuskog, talijanskog, njemačkog i nizozemskog izdanja Službenog lista, engleskog i danskog izdanja od 1. siječnja 1973., grčkog izdanja od 1. siječnja 1981., španjolskog i portugalskog izdanja od 1. siječnja 1986., finskog i švedskog izdanja od 1. siječnja 1995., češkog, estonskog, latvijskog, litavskog, mađarskog, malteškog, poljskog, slovačkog i slovenskog izdanja od 1. svibnja 2004. te bugarskog i rumunjskog izdanja od 1. siječnja 2007. U numeraciji stranica postoje praznine jer svi akti objavljeni u to vrijeme nisu objavljeni u posebnom izdanju. Kada se prilikom citiranja akata upućuje na Službeni list, potrebno je navesti stranicu sukladno izvornoj numeraciji;

ii.	numeracija stranica posebnog izdanja neprekinuta je i ne smije se navoditi prilikom citiranja akata.

Do lipnja 1967. numeracija stranica u Službenom listu počinjala je iznova svake godine. Od tada nadalje svaki broj Službenog lista počinje na prvoj stranici.

Od 1. siječnja 1968. Službeni list podijeljen je na dva dijela:

—	Zakonodavstvo („L”),

—	Informacije i objave („C”).

Od 1. veljače 2003. prijašnje ime „Službeni list Europskih zajednica” promijenjeno je, na temelju Ugovora iz Nice, u „Službeni list Europske unije”.

---

07/Sv. 015

HR

Službeni list Europske unije

3

---

31968L0297

---

L 175/15

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

19.07.1968.

---

DIREKTIVA VIJEĆA

od 19. srpnja 1968.

o standardizaciji odredaba koje se odnose na bescarinski uvoz goriva, sadržanog u spremnicima za gorivo gospodarskih motornih vozila

(68/297/EEZ)

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegove članke 75. i 99.,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća (1) od 13. svibnja 1965. o usklađivanju određenih odredaba koje utječu na tržišno natjecanje u željezničkom i cestovnom prometu te prometu unutarnjim vodnim putovima, a posebno njezin članak 1. točku (b),

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Skupštine (2),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (3),

budući da za usvajanje zajedničke prometne politike treba utvrditi zajednička pravila za međunarodni prijevoz na državnom području ili s državnog područja države članice, odnosno za prijevoz kroz državno područje jedne ili više država članica;

budući da određivanje tih zajedničkih pravila uključuje i standardizaciju odredaba koje se odnose na bescarinski uvoz goriva sadržanog u spremnicima za gorivo gospodarskih motornih vozila;

budući da, kako bi se uskladili uvjeti tržišnog natjecanja među prijevoznicima u različitim državama članicama:

—	najmanja količina goriva koju se ne carini, mora biti pobliže navedena, a uvjeti bescarinskog uvoza dodatnih količina goriva određeni;

—	odredbe koje se primjenjuju u državi članici, u vezi s bescarinskim uvozom goriva, moraju biti istovjetne bez obzira na to u kojoj je državi članici vozilo registrirano;

budući da, kako bi se izbjegla zlouporaba bescarinskog uvoza goriva, moraju biti sastavljene posebne odredbe koje se odnose na pogranične zone,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

U skladu s ovom Direktivom, države članice standardiziraju odredbe koje se odnose na bescarinski uvoz goriva sadržanog u spremnicima za gorivo gospodarskih motornih vozila koja su registrirana u državi članici, a prometuju preko zajedničkih granica među državama članicama.

Članak 2.

Za potrebe ove Direktive, izraz „gospodarsko motorno vozilo” znači svako motorno cestovno vozilo, koje je svojom konstrukcijom i opremom konstruirano i namijenjeno za prijevoz, sa ili bez naknade:

(a)	više od devet osoba, uključujući i vozača;

(b)

roba.

Članak 3.

1.   Najkasnije do 1. veljače 1969., države članice će dozvoliti bescarinski uvoz količine od pedeset litara motornoga goriva.

2.   Uvijek kada se poduzme značajnije usklađivanje nacionalnog sustava oporezivanja dizelskoga goriva, Vijeće će jednoglasnom odlukom na prijedlog Komisije, pobliže odrediti dodatnu količinu goriva, veću od one navedene u stavku 1., a koja se u državama članicama uvozi bez carinske naknade.

Jednom kad razlike u prethodno navedenim sustavima oporezivanja budu uspješno smanjene, Vijeće će, slijedom istovjetnog postupka, odlučiti o bescarinskom uvozu svih vrsta goriva, sadržanih u spremnicima za gorivo gospodarskih motornih vozila.

3.   Svaka država članica može odobriti bescarinski uvoz količine goriva veće od količina dozvoljenih na temelju odredaba stavaka 1. i 2.

4.   Količine goriva, koje je na temelju bilo kojeg od prethodnih stavaka pobliže odredila država članica, moraju biti istovjetne bez obzira na to u kojoj je državi članici gospodarsko motorno vozilo registrirano.

Članak 4.

Mjere koje na temelju ove Direktive usvoji država članica, ni u kojem slučaju ne smiju biti nepovoljnije od onih koje država članica primjenjuje na gospodarska motorna vozila registrirana u trećim zemljama koja prometuju preko zajedničkih granica među državama članicama.

Članak 5.

1.   Svaka država članica može nakon savjetovanja s Komisijom, ograničiti količine goriva koje je na temelju članka 3. stavka 2. uvezla bez carinske naknade, ako se radi o gospodarskim motornim vozilima koja obavljaju međunarodni prijevoz u pograničnom području na udaljenostima koje ne prelaze dvadeset i pet kilometara zračne linije unutar države.

2.   Količine goriva koje država članica pobliže odredi na temelju stavka 1. bit će istovjetne bez obzira na to u kojoj je državi članici gospodarsko motorno vozilo registrirano.

Članak 6.

Države članice obavješćuju Komisiju o mjerama poduzetim za provedbu ove Direktive.

Članak 7.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

---

(1)  SL 88, 24.5.1965., str. 1500./65.

(2)  SL 28, 17.2.1967., str. 459./67.

(3)  SL 42, 7.3.1967., str. 618./67.

---

07/Sv. 015

HR

Službeni list Europske unije

5

---

31970R1108

---

L 130/4

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

04.06.1970.

---

UREDBA VIJEĆA (EEZ) br. 1108/70

od 4. lipnja 1970.

o uvođenju računovodstvenog sustava izdataka za infrastrukturu u željezničkom i cestovnom prometu te prometu unutarnjim vodnim putovima

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 75.,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća od 22. lipnja 1964. (1) o organizaciji analize izdataka za infrastrukturu u željezničkom i cestovnom prometu te prometu unutarnjim vodnim putovima, a posebno njezin članak 7.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Skupštine (2),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (3),

budući da je za uspostavljanje sustava pristojbi za upotrebu infrastrukture u skladu sa zajedničkom prometnom politikom posebno potrebno znati koji izdaci nastaju u vezi s infrastrukturom; budući da je najprimjereniji način da se to sazna uvođenje stalnog računovodstvenog sustava sa standardnim računovodstvenim obrascima za svaku vrstu prometa u svim državama članicama;

budući da računovodstveni izdaci moraju obuhvaćati cjelokupnu infrastrukturu koja je na raspolaganju javnom prijevozu u željezničkom i cestovnom prometu te na unutarnjim vodnim putovima; budući da se, međutim, neke vrste infrastrukture sekundarnog značaja i neki unutarnji vodni putovi pomorskog značaja mogu isključiti;

budući da je prikladno državama članicama dati slobodu određivanja detaljnih postupaka vođenja računovodstvenih izdataka za infrastrukturu kako bi se mogli uzeti u obzir posebni čimbenici i okolnosti koji variraju od slučaja do slučaja;

budući da su s gledišta uspostavljanja sustava pristojbi za upotrebu infrastrukture potrebni i povratni podaci o upotrebi infrastrukture, stoga se mora izraditi plan za takve podatke;

budući da države članice moraju Komisiji redovito dostavljati financijska izvješća o izdacima za infrastrukturu, i budući da Komisija te podatke mora predočiti Vijeću u godišnjem sažetku;

budući da Komisija uz pomoć odbora vladinih stručnjaka usklađuje različite mjere koje proizlaze iz ove Uredbe, kako bi se osiguralo da se odredbe ove Uredbe primjenjuju što je više moguće jednoobrazno;

budući da treba predvidjeti postupak na temelju kojeg se računovodstveni obrasci, popisi vrsta infrastrukture i plan dostavljanja podataka o upotrebi infrastrukture mogu neprestano prilagođavati s obzirom na iskustvo i razvoj zajedničke prometne politike;

budući da se moraju omogućiti određena odstupanja od općih pravila kako bi se uzele u obzir poteškoće s kojima će se određene države članice susresti tijekom prvih godina primjene ove Uredbe,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Od 1. siječnja 1971. uvodi se, na način predviđen ovom Uredbom, standardni i trajni računovodstveni sustav izdataka za infrastrukturu u željezničkom i cestovnom prometu te u prometu unutarnjim vodnim putovima.

Članak 2.

1.   Računovodstveno evidentirani izdaci su izdaci specifični za prometnu funkciju infrastrukture kao i za dijelove izdataka koji su zajednički za tu funkciju i za neke druge funkcije koje se mogu pripisati prometnoj funkciji.

2.   Neovisno o računovodstvenim pravilima koja se primjenjuju u državama članicama, izdaci koji se evidentiraju za svaku godinu su oni koji su nastali tijekom te godine zbog izgradnje, vođenja i upravljanja infrastrukturom. Ti izdaci ne uključuju obveze u vezi s amortizacijom i kamatama na zajmove koji su ugovoreni za financiranje izdataka za infrastrukturu.

Članak 3.

Računovodstveni izdaci za infrastrukturu vode se za sve željeznice, ceste i unutarnje vodne putove otvorene za javni promet, sa sljedećim izuzecima:

(a)	željeznice koje nisu povezane s glavnim željezničkim mrežama nekoliko država članica;

(b)	ceste koje su zatvorene za motorni promet, tj. za vozila s kapacitetom cilindra koji je jednak ili veći od 50 kubičnih centimetara;

(c)	ceste koje upotrebljavaju isključivo poljoprivredna ili šumska vozila, ili koje služe samo za omogućavanje pristupa poljoprivrednim ili šumskim djelatnostima;

(d)	unutarnji vodni putovi na kojima je promet ograničen na plovila čija je ukupna nosivost manja od 250 metričkih tona;

(e)

vodni putovi pomorskog značaja, čiji će popis sastaviti Komisija u skladu s člankom 9. Pri izradi tih popisa vodit će se računa o omjeru prometa na vodnim putovima pomorskog značaja koji je računovodstveno evidentiran pri prometu unutarnjim vodnim putovima, ili o poželjnosti uvođenja računovodstvenog sustava izdataka za infrastrukturu za takve vodne putove u svjetlu uspostavljanja sustava pristojbi za upotrebu infrastrukture.

Članak 4.

Računovodstveni izdaci za infrastrukturu vode se u skladu s obrascima prikazanim u Prilogu I.

Detaljne računovodstvene postupke određuje svaka država članica.

Članak 5.

1.   Države članice svake godine najkasnije do 31. prosinca šalju Komisiji rezultate računovodstvenih izdataka za infrastrukturu za prethodnu godinu na obrascima prikazanim u Prilogu I.

2.   Računovodstveni podaci se dostavljaju posebno:

(a)	u željezničkom prometu: i. za svaku od mreža navedenih u Prilogu II.A; ii. za sve druge mreže zajedno;

(b)	u cestovnom prometu, za svaku kategoriju cesta navedenih u Prilogu II.B, pri čemu se daju posebni podaci za odsjeke takvih cesta koji se nalaze u izgrađenim područjima i za odsjeke izvan tih područja;

(c)	u unutarnjim vodnim putovima, u skladu sa stavkama navedenim u Prilogu II.C.

Članak 6.

Države članice šalju Komisiji, istodobno s rezultatima iz članka 5. i u odnosu na isto referentno razdoblje, ukupne izdatke za infrastrukturu za svaku vrstu prometa u odnosu na sljedeće stavke:

—	zajmove ugovorene tijekom godine za financiranje izdataka za infrastrukturu,

—	amortizaciju i kamate ranije ugovorenih zajmova.

Pri utvrđivanju tih skupnih iznosa, države članice uzimaju u obzir samo one zajmove koji su izričito namijenjeni financiranju izdataka za infrastrukturu.

Članak 7.

Države članice šalju Komisiji, istodobno s računovodstvenim podacima iz članka 5. i u odnosu na isto razdoblje, povratne informacije o upotrebi infrastrukture kako je to predviđeno u planu prikazanom u Prilogu III.

Međutim, povratni podaci na koje se odnosi tablica B2. u tom Prilogu, dostavljaju se samo jedanput u pet godina, počevši s podacima za godinu 1970.

Članak 8.

1.   Dok Komisija u skladu s člankom 9. stavkom 1. ne donese opće kriterije za utvrđivanje omjera izdataka koji se mogu pripisati prometnoj funkciji i koja je zajednička toj funkciji i drugim funkcijama infrastrukture, i dok države članice ne počnu primjenjivati te kriterije, izdaci koji se odnose posebno na prometnu funkciju i ukupni zajednički podaci evidentirat će se u skladu s različitim stavkama prikazanim u računovodstvenim obrascima.

2.   Dok se u skladu s člankom 9. stavkom 1. ne postigne sporazum o kriterijima koji će se primjenjivati na određivanje crte razgraničenja između cesta smještenih u izgrađenim područjima i onih smještenih izvan takvih područja, države članice će pri utvrđivanju podataka iz članka 5. stavka 2. točke (b) i Priloga III.B koristiti kriterije prema svom vlastitom izboru, a podaci o tim kriterijima će biti uključeni u informacije koje šalju Komisiji u skladu s člancima 5. i 7.

3.   Savezna Republika Njemačka mora Komisiji obvezno dostavljati podatke navedene u Prilogu II.C, počevši s podacima za godinu 1972.

4.   Dostavljanje podataka Komisiji o upotrebi infrastrukture na koje se odnosi tablica B1. Priloga III., za godine 1972. do 1974., obvezno je za jednoznamenkaste kategorije vozila i neobvezno za druge kategorije.

5.   Nizozemska mora obvezno dostaviti podatke Komisiji o upotrebi infrastrukture na koje se odnosi tablica B Priloga III. za ceste u toj državi koje spadaju u kategoriju 5. Priloga II.B, tek za godinu 1975.

6.   Italija mora dostaviti podatke Komisiji o upotrebi infrastrukture na koje se odnosi tablica B2. Priloga III. prvi put za godinu 1971. Naknadna dostava podataka iz te tablice obavljat će se u godinama koje su navedene u drugom podstavku članka 7.

7.   Dostavljanje podataka Komisiji o upotrebi infrastrukture na koje se odnosi tablica C Priloga III. obvezno je:

—	u Belgiji, za plovila kategorija (e) i (f) i za promet morskim bazenom Scheldt, počevši s podacima za godinu 1973.,

—	u Saveznoj Republici Njemačkoj, počevši s podacima za godinu 1973.,

—	u Francuskoj, za plovila kategorija (e) i (f) i za broj plovila koja prolaze kroz splavnice, počevši s podacima za godinu 1974.,

—	u Nizozemskoj, za regulirane rijeke, počevši s podacima za godinu 1972.

Članak 9.

1.   Komisija je odgovorna za sveukupno usklađivanje različitih mjera koje proizlaze iz ove Uredbe te se brine da se njezine odredbe primjenjuju na jednoobrazan način. Komisija će posebno specificirati sadržaj različitih stavki u računovodstvenim obrascima prikazanim u Prilogu I. i postaviti kriterije za utvrđivanje omjera izdataka koji se može pripisati prometnoj funkciji koji su zajednički toj funkciji i drugim funkcijama infrastrukture.

Komisija će također nastojati postupno uskladiti detaljne računovodstvene postupke koji se primjenjuju u državama članicama, ujednačiti kriterije koji se primjenjuju pri utvrđivanju crte razgraničenja koja dijeli ceste smještene u izgrađenim područjima i ceste smještene izvan takvih područja te poboljšati i uskladiti metode za prikupljanje povratnih informacija o upotrebi infrastrukture.

2.   Odbor vladinih stručnjaka iz članka 5. Odluke Vijeća od 13. svibnja 1965. (4) o provođenju članka 4. Odluke Vijeća br. 64/389/EEZ od 22. lipnja 1964. o organizaciji analize troškova za infrastrukturu u željezničkom i cestovnom prometu te u prometu unutarnjim vodnim putovima, pomoći će Komisiji u obavljanju tih zadataka i u izradi popisa unutarnjih vodnih putova iz članka 3. točke (e).

3.   Svake godine, šest mjeseci nakon primitka informacija navedenih u člancima 5., 6. i 7., Komisija podnosi Vijeću sažeto izvješće koje sadrži glavne računovodstvene podatke o izdacima za infrastrukturu.

Članak 10.

Na prijedlog Komisije, Vijeće može kvalificiranom većinom izmijeniti priloge ovoj Uredbi, ako se to pokaže potrebnim na temelju iskustva i mjera usvojenih u vezi s pristojbama za upotrebu infrastrukture.

Članak 11.

Države članice će pravovremeno i nakon savjetovanja s Komisijom donijeti zakone i druge propise potrebne za provođenje ove Uredbe.

Kad država članica to zatraži, ili kada Komisija to smatra prikladnim, Komisija se savjetuje s dotičnom državom članicom u vezi s predloženim mjerama iz prethodnog stavka.

---

(1)  SL 102, 29.6.1964., str. 1598/64.

(2)  SL C 135, 14.12.1968., str. 33.

(3)  SL C 45, 16.4.1969., str. 1.

(4)  SL br. 88, 24.5.1965., str. 1473/65.

---

PRILOG I.

RAČUNOVODSTVENI OBRASCI IZDATAKA IZ ČLANKA 4.

A.   ŽELJEZNICA:

1.   Investicijski izdaci

(izdaci za novogradnju, proširenje, rekonstrukciju i obnavljanje)

2.   Tekući izdaci

(izdaci za održavanje i rad)

3.   Opći izdaci

B.   CESTA:

1.   Investicijski izdaci

(izdaci za novogradnju, proširenje, rekonstrukciju i obnavljanje)

2.   Tekući izdaci

(izdaci za održavanje i rad)

20.   Održavanje površine kolnika

21.   Drugi tekući izdaci

3.   Prometna policija

4.   Opći izdaci

C.   UNUTARNJI VODNI PUTOVI

1.   Investicijski izdaci

(izdaci za novogradnju, proširenje, rekonstrukciju i obnavljanje)

2.   Tekući izdaci

(izdaci za održavanje i rad)

3.   Riječna policija

4.   Opći izdaci

---

PRILOG II.

PREGLED ŽELJEZNIČKIH MREŽA, KATEGORIJA CESTA I UNUTARNJIH VODNIH PUTOVA IZ ČLANKA 5. STAVKA 2.

A.   ŽELJEZNICA:

Kraljevina Belgija

—	Société nationale des chemins de fer belges/Nationale Maatschappij der Belgische Spoorwegen

Savezna Republika Njemačka

—	Deutsche Bundesbahn

Francuska Republika

—	Société nationale des chemins de fer français

Talijanska Republika

—	Azienda autonoma delle ferrovie dello Stato

Veliko Vojvodstvo Luksemburg

—	Société nationale des chemins de fer luxembourgeois

Kraljevina Nizozemska

—	N.V. Nederlandse Spoorwegen

B.   CESTA:

Kraljevina Belgija

1.	Autoroutes/Autosnelwegen

2.	Autres Routes de l’Etat/Andere rijkswegen

3.	Routes provinciales/Provinciale wegen

4.	Routes communales/Gemeentewegen

Savezna Republika Njemačka

1.	Bundesautobahnen

2.	Bundesstraßen

3.	Land-(Staats-)straßen

4.	Kreisstraßen

5.	Gemeindestraßen

Francuska Republika

1.	Autoroutes

2.	Routes nationales

3.	Chemins départementaux

4.	Voies communales

Talijanska Republika

1.	Autostrade

2.	Strade statali

3.	Strade regionali e provinciali

4.	Strade communali

Veliko Vojvodstvo Luksemburg

1.	Routes d’Etat

2.	Chemins repris

3.	Chemins vicinaux

Kraljevina Nizozemska

1.   Autosnelwegen van het Rijkswegenplan (primaire wegen) 2.   Overige wegen van het Rijkswegenplan	(primaire wegen)
3.   Wegen van de secundaire wegenplannen
4.   Wegen van de tertiaire wegenplannen
5.   Overige verharde wegen

C.   UNUTARNJI VODNI PUTOVI

---

PRILOG III.

PREGLED POVRATNIH PODATAKA O UPOTREBI INFRASTRUKTURE IZ ČLANKA 7.

TABLICA A – ŽELJEZNICA

Država članica:

Mreža:

Podaci se moraju dodatno podijeliti u odnosu na pogonsku energiju (električna struja i drugo)

Kategorija prometa	Putnički vlak (1)		Teretni vlak (1), (2)		Ostalo (3)
	Ekspresni vlakovi na duge razdaljine i ekspresni vlakovi (4)	Druge kategorije (4)	Brzi (4)	Konvencionalni (4)
1. Vlak/kilometri
2. Bruto tona/prijeđeni kilometri

TABLICA B – CESTE

1.   Vozilo/kilometri prijeđeni godišnje na cestama izvan izgrađenih područja

Država članica:

Kategorija ceste:

(u milijunima jedinica)
Kategorija vozila		Vozilo/kilometri
1. Putnička vozila s manje od 10 sjedala
2. Dostavna vozila s ukupnim dozvoljenim opterećenjem manjim od 3 metričke tone
3. Teretna vozila	3.1. Dvoosovinska teretna vozila 3.2. Troosovinska teretna vozila 3.3. Četveroosovinska teretna vozila
4. Teretna vozila s prikolicom	4.1. Dvoosovinska teretna vozila s dvoosovinskom prikolicom 4.2. Dvoosovinska teretna vozila s troosovinskom prikolicom 4.3. Troosovinska teretna vozila s dvoosovinskom prikolicom 4.4. Troosovinska teretna vozila s troosovinskom prikolicom 4.5. Druge kategorije (5)
5. Vučna vozila s poluprikolicom	5.1. Dvoosovinska vučna vozila s jednoosovinskom poluprikolicom 5.2. Dvoosovinska vučna vozila s dvoosovinskom poluprikolicom 5.3. Troosovinska vučna vozila s jednoosovinskom poluprikolicom 5.4. Troosovinska vučna vozila s dvoosovinskom poluprikolicom 5.5. Druge kategorije (5)
6. Autobusi	6.1. Dvoosovinski autobusi 6.2. Troosovinski autobusi
7. Vozila ili kombinacije koji se upotrebljavaju za prijevoz izvanrednih tereta i specijalna vozila
8. Poljoprivredna vozila

2.   Analiza razdaljina koju prijeđu komercijalna vozila kategorizirana prema najvećoj bruto težini i prema stvarnom osovinskom opterećenju

(Ceste izvan izgrađenih područja)

Država članica:

Kategorija ceste:

(u tisućama jedinica)
Kategorija vozila (u intervalima po 2 metričke tone najveće bruto težine)	Pogonska jedinica					Vučena jedinica
	Prednja osovina km		Stražnja osovina km			Prednja osovina km		Stražnja osovina km
	jednostruka	dvostruka	jednostruka	dvostruka	trostruka	jednostruka	dvostruka	jednostruka	dvostruka	trostruka
	po kategorijama u intervalima od 1 metričke tone stvarnog osovinskog opterećenja
3.1. dvoosovinska teretna vozila 3.2. troosovinska teretna vozila 3.3. četveroosovinska teretna vozila 4.1. dvoosovinska teretna vozila s dvoosovinskom prikolicom 4.2. dvoosovinska teretna vozila s troosovinskom prikolicom 4.3. troosovinska teretna vozila s dvoosovinskom prikolicom 4.4. troosovinska teretna vozila s troosovinskom prikolicom 4.5. druge kategorije teretnih vozila s prikolicom (5) 5.1. dvoosovinska vučna vozila s jednoosovinskom poluprikolicom 5.2. dvoosovinska vučna vozila s dvoosovinskom poluprikolicom 5.3. troosovinska vučna vozila s jednoosovinskom poluprikolicom 5.4. troosovinska vučna vozila s dvoosovinskom poluprikolicom 5.5. druge kategorije vučnih vozila s poluprikolicom (5) 6.1. dvoosovinski autobusi 6.2. troosovinski autobusi

TABLICA C – UNUTARNJI VODNI PUTOVI

Država članica:

Vodni put, odsječak vodnog puta ili skupina vodnih putova (6):

(u tisućama jedinica)
Kategorija plovila	Plovilo/kilometri	Nosivost t/km	Broj plovila koji prođu kroz splavnice (7)
1	2	3	4
(a) Plovilo na vlastiti pogon (8) čija je ukupna nosivost: — < 250 t — 250 t — 399 t — 400 t — 699 t — 650 t — 999 t — 1 000 t — 1 499 t — ≥ 1 500 t
Ukupno (a)
(b) Teglenice (8) čija je ukupna nosivost: — < 250 t — 250 t — 399 t — 400 t — 699 t — 650 t — 999 t — 1 000 t — 1 499 t — ≥ 1 500 t
Ukupno (b)
(c) Teglenice na vlastiti pogon čija je ukupna nosivost: — < 400 t — 400 t — 699 t — 650 t — 999 t — 1 000 t — 1 499 t — ≥ 1 500 t
Ukupno (c)
(d) Brodovi neto težine:
— < 300 metričkih tona	4	4	4
— 300 — 999 metričkih tona	4	4	4
— ≥ 1 000 metričkih tona	4	4	4
Ukupno (d)	4	4	4
(e) Tegljač jačine motora: — < 250 snaga motora — 250 — 399 snaga motora — 400 — 999 snaga motora — ≥ 1 000 snaga motora
Ukupno (e)
(f) Potisnice jačine motora: — < 250 snaga motora — 250 — 399 snaga motora — 400 — 999 snaga motora — ≥ 1 000 snaga motora
Ukupno (f)
(g) Putnički brod (9)

---

(1)  Uključujući podatke za samostalnu vožnju lokomotive prije i nakon stvarne upotrebe u putničkim ili teretnim vlakovima.

(2)  Samo komercijalni promet.

(3)  Podaci za vlakove i promet za vlastite potrebe kompanija, vlakove za mehaničke popravke i za slučajeve raspada sustava, pokretne radionice, pokusne vožnje itd.

(4)  Ta dodatna podjela je neobvezna.

(5)  Gdje je potrebno dijeli se dalje na reprezentativne kategorije u skladu s brojem i smještajem osovina.

(6)  Radi se o popisu skupine unutarnjih vodnih putova u Prilogu II.C.

(7)  Svaka vožnja plovila kroz splavnicu računa se zasebno, pri čemu se računa koliko se puta plovilo prevezlo splavnicom.

(8)  Podjela prema prve dvije kategorije nosivosti nije obvezna.

(9)  Daljnja raščlamba nije obvezna.

---

07/Sv. 015

HR

Službeni list Europske unije

17

---

31979R1384

---

L 167/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

25.06.1979.

---

UREDBA VIJEĆA (EEZ) br. 1384/79

od 25. lipnja 1979.

o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1108/70 o uvođenju računovodstvenog sustava izdataka za infrastrukturu u željezničkom i cestovnom prometu te unutarnjim vodnim putovima

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 75.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Skupštine (1),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (2),

budući da je potrebno znati, koji izdaci nastaju u vezi s infrastrukturom, kako bi se u okviru zajedničke prometne politike uveo sustav zaračunavanja pristojbi za upotrebu infrastrukture;

budući da je trajni računovodstveni sustav najprimjereniji način da se dobije uvid u izdatke nastale u vezi s infrastrukturom;

budući da je Vijeće u tu svrhu Uredbom (EEZ) br. 1108/70 (3) uvelo trajni računovodstveni sustav za takve izdatke;

budući da treba voditi računa o stečenom iskustvu i o razvoju zajedničke prometne politike; budući da u skladu s tim treba prilagoditi računovodstvene obrasce, popis vrsta infrastrukture i plan dostavljanja podataka o upotrebi infrastrukture koji su predviđeni Uredbom (EEZ) br. 1108/70,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Ovim se Uredba (EEZ) br. 1108/70 zamjenjuje se sljedećim:

1.

Članak 3. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 3. Računovodstvo izdataka za infrastrukturu vodi se za svaku od željezničkih mreža navedenih u Prilogu II. (A.1) i za sve druge mreže navedene u Prilogu II. (A.2) zajedno, kao i za sve ceste i unutarnje vodne putove otvorene za javni prijevoz, sa sljedećim izuzecima: (a) ceste koje su zatvorene za motorni promet, tj. za vozila s kapacitetom cilindra koji je jednak ili viši od 50 cm3; (b) ceste koje se koriste isključivo za poljoprivredna ili šumska vozila, ili koje služe samo za omogućavanje pristupa poljoprivrednim ili šumskim djelatnostima; (c) unutarnji vodni putovi na kojima je promet ograničen na plovila čija je ukupna nosivost manja od 250 tona; (d) vodni putovi pomorskog značaja, kako su navedeni u Uredbi (EEZ) br. 281/71 (4)

2.

Članak 5. stavak 2. točka (a) zamjenjuje se sljedećim: „2.   Dostavljaju se posebni računi: (a) u željezničkom prometu: i. za svaku od mreža navedenih u Prilogu II. (A.1); ii. zajedno za sve druge mreže navedene u Prilogu II. (A.2). Međutim, podaci koji se odnose na te mreže šalju se samo jedanput u pet godina, počevši s podacima za godinu 1980.”

3.	Druga alineja prvog podstavka članka 6. zamjenjuje se sljedećim: „— otplatu glavnice i posebno kamate ranije ugovorenih zajmova.”

4.

Članak 7. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 7. Države članice šalju Komisiji, istodobno s računima iz članka 5. i u odnosu na isto razdoblje, povratne informacije u vezi s upotrebom infrastrukture u skladu s tablicama A, B (1.1.) i C Priloga III. Povratni podaci, na koje se odnose tablice B (1.2.) i B (2.) tog Priloga, dostavljaju se samo jedanput u pet godina. Što se tiče tablice B (1.2.) povratni podaci se prvi put šalju za godinu 1980., a što se tiče tablice B (2.) dostavljanje podataka se odgađa dok ne postanu potrebni zbog rada na sustavu zaračunavanja pristojbi za upotrebu infrastrukture.”

5.	Prilozi I., II. i III. mijenjaju se u skladu s Prilogom.

Članak 2.

Države članice na vrijeme i nakon savjetovanja s Komisijom donose potrebne zakone i druge propise potrebne za provedbu ove Uredbe.

Kada država članica to zatraži, ili kad Komisija to bude smatrala prikladnim, Komisija se savjetuje s navedenim državama članicama u vezi s predloženim mjerama iz prethodnog stavka.

---

(1)  SL C 296, 11.12.1978., str. 57.

(2)  SL C 128, 21.5.1979., str. 35.

(3)  SL L 130, 15.6.1970., str. 4.

(4)  SL L 33, 10.2.1971., str. 11.”

---

PRILOG

1.   U B (2.) Priloga I. Uredbi (EEZ) br. 1108/70, brišu se pododjeljci 20. i 21.

2.   Prilog II. Uredbi (EEZ) br. 1108/70 mijenja se i glasi:

Prilog III. Uredbi (EEZ) br. 1108/70 mijenja se i glasi:

3.1.   Tablica B (1.) u Prilogu III. zamjenjuje se donjim tablicama B (1.1.) i B (1.2.):

3.2.   Točke (e) i (f) tablice C u Prilogu III. zamjenjuju se sljedećim:

---

(1)  Tamo gdje je to prikladno, obavlja se daljnja podjela na reprezentativne kategorije u skladu s brojem i smještajem osovina.”

---

07/Sv. 015

HR

Službeni list Europske unije

23

---

31981R3021

---

L 302/8

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

19.10.1981.

---

UREDBA VIJEĆA (EEZ) br. 3021/81

od 19. listopada 1981.

o prilagodbi, zbog pristupanja Grčke, Uredbe (EEZ) br. 1108/70 o uvođenju računovodstvenog sustava izdataka za infrastrukturu u željezničkom i cestovnom prometu te prometu unutarnjim vodnim putovima

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 75.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Skupštine (1),

budući da se Vijeće posavjetovalo sa Gospodarskim i socijalnim odborom o prijedlogu Komisije u skladu s člankom 198., prvim stavkom Ugovora; budući da Odbor nije mogao dostaviti svoje mišljenje u roku koji je odredilo Vijeće; budući da članak 198., drugi stavak Ugovora dopušta Vijeću da poduzima daljnje korake ako nije dano mišljenje; budući da Vijeće smatra da se mora poslužiti tom mogućnošću radi važnosti brzog donošenja potrebnih izmjena;

budući da se Uredba (EEZ) br. 1108/70 (2), kako je izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 1384/79 (3), mora prilagoditi kako bi se u njezin Prilog uključila željeznička mreža Grčke,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilogu II. Uredbi (EEZ) br. 1108/70 pod točkom „A.1. ŽELJEZNICA – Glavne mreže”, iza teksta „Savezna republika Njemačka”, dodaje se sljedeće:

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Primjenjuje se od 1. siječnja 1981.

---

(1)  SL C 144, 15.6.1981., str. 36.

(2)  SL L 130, 15.6.1970., str. 4.

(3)  SL L 167, 5.7.1979., str. 1.

---

07/Sv. 015

HR

Službeni list Europske unije

24

---

31982D0505

---

L 230/38

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

12.07.1982.

---

ODLUKA VIJEĆA

od 12. srpnja 1982.

o sklapanju Sporazuma o povremenom međunarodnom putničkom cestovnom prijevozu koji se obavlja autobusima (ASOR)

(82/505/EEZ)

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 75.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (3),

budući da je Komisija u ime Europske ekonomske zajednice pregovarala s Austrijom, Španjolskom, Finskom, Norveškom, Portugalom, Švedskom, Švicarskom i Turskom o Sporazumu o povremenom međunarodnom putničkom cestovnom prijevozu koji se obavlja autobusima (ASOR) u skladu s uputama za pregovaranje koje je donijelo Vijeće;

budući da će ASOR olakšati obavljanje povremenih usluga prijevoza te će promicati turizam u zapadnoj Europi,

ODLUČILO JE:

Članak 1.

U ime Europske ekonomske zajednice odobrava se Sporazum o povremenom međunarodnom putničkom cestovnom prijevozu koji se obavlja autobusima (ASOR) zajedno s izjavama koje su priložene Završnom aktu.

Tekstovi navedeni u prvom stavku priloženi su ovoj Odluci.

Članak 2.

Predsjednik Vijeća pohranjuje akte predviđene u članku 18. Sporazuma (4).

---

(1)  SL C 31, 8.2.1982., str. 1.

(2)  SL C 182, 19.7.1982., str. 27.

(3)  Mišljenje dostavljeno 26. svibnja 1982. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(4)  Stupanje na snagu Sporazuma objavljuje Glavno tajništvo Vijeća u Službenom listu Europskih zajednica.

---

07/Sv. 015

HR

Službeni list Europske unije

25

---

21982A0526(04)

---

L 230/39

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

26.05.1982.

---

SPORAZUM

o povremenom međunarodnom putničkom cestovnom prijevozu koji se obavlja autobusima (ASOR)

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

SAVEZNI PREDSJEDNIK REPUBLIKE AUSTRIJE,

ŠPANJOLSKA VLADA,

PREDSJEDNIK REPUBLIKE FINSKE,

VLADA KRALJEVINE NORVEŠKE,

VLADA PORTUGALSKE REPUBLIKE,

ŠVEDSKA VLADA,

ŠVICARSKO SAVEZNO VIJEĆE,

PREDSJEDNIK REPUBLIKE TURSKE,

ŽELEĆI promicati razvoj međunarodnog prometa i posebno, olakšati njegovu organizaciju i obavljanje;

SMATRAJUĆI da su određeni oblici međunarodnoga putničkoga cestovnog prijevoza koji se obavlja autobusima, što se tiče Europske ekonomske zajednice, liberalizirani Uredbom Vijeća br. 117/66/EEZ od 28. srpnja 1966. o uvođenju zajedničkih pravila za međunarodni cestovni putnički prijevoz koji se obavlja autobusima (1), te uredbom (EEZ) br. 1016/68 od 9. srpnja 1968. o uspostavljanju modela kontrolnih dokumenata navedenih u člancima 6. i 9. Uredbe br. 117/66/ EEZ (2);

SMATRAJUĆI da je Konferencija ministara prometa (KMP) prihvatila 16. prosinca 1969. Rezoluciju br. 20 o uspostavljanju općih pravila za međunarodni prijevoz koji se obavlja autobusima (3) koja također predviđa liberalizaciju određenih oblika povremenoga međunarodnoga putničkog cestovnog prometa;

SMATRAJUĆI da je poželjno predvidjeti usklađene odredbe o liberalizaciji međunarodnoga putničkoga cestovnog prijevoza i pojednostaviti kontrolne formalnosti uvođenjem jedinstvenog dokumenta;

ODLUČILI su uspostaviti istovrsna pravila za povremeni međunarodni putnički cestovni prijevoz koji se obavlja autobusima,

KAO OPUNOMOĆENICI potpisani su:

ZA VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA:

G. Herman DE CROO,

Ministre des Communications du Royaume de Belgique,

Président en exercice du Conseil des Communautés européennes;

g. G. CONTOGEORGIS,

Membre de la Commission des Communautés européennes;

ZA SAVEZNOG PREDSJEDNIKA REPUBLIKE AUSTRIJE:

G. Karl LANSECHER

Ministre fédéral des transports;

ZA ŠPANJOLSKU VLADU:

g. Emilio PAN DE SORALUCE

Ambassadeur;

ZA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE FINSKE:

g. Jereno WAKLSTROEM

Ministre des Transports;

ZA VLADU KRALJEVINE NORVEŠKE:

g. Erih RIBU

Secrétaire général au Ministère des Transports et Communications;

ZA VLADU PORTUGALSKE REPUBLIKE:

g. Jose Carlos VIANA BAPTISTA

Ministre du Logement, des Travaux publics et des Transports;

ZA ŠVEDSKU VLADU:

G. Nils Erik BRAMSVIK,

Sous-secrétaire d'État au Ministère des Communications;

ZA ŠVICARSKO SAVEZNO VIJEĆE:

g. Leon SCKLUMPF

Conseiller fédéral,

Chef du département fédéral des Transports, des Communications et de l'Énergie;

ZA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE TURSKE:

dr. Mustafa A. AYSAU

Ministre des Transports;

POŠTO su izmijenili punomoći u valjanom obliku,

SUGLASILI SU SE O SLJEDEĆIM ODREDBAMA:

ODJELJAK I.

Područje primjene i definicije

Članak 1.

1.   Ovaj Sporazum primjenjuje se:

(a)

za povremeni putnički cestovni promet koji se obavlja: — između teritorija dviju ugovornih stranaka, ili — između polazišta i odredišta na području jedne ugovorne stranke, ali u provozu preko teritorija druge ugovorne stranke ili druge države koja nije pristupila Sporazumu, — vozilima registriranim na području jedne ugovorne stranke, koja su, po tipu konstrukcije i opremi vozila pogodna za prijevoz više od devet osoba - uključivši i vozača - i namijenjena su toj svrsi;

(b)	za vožnje praznih vozila u vezi s tim prijevozom.

2.   U smislu ovog Sporazuma, pod međunarodnim prijevozima podrazumijevaju se prijevozi koji se obavljaju preko područja barem dviju ugovornih stranaka.

3.   U smislu ovog Sporazuma, izrazom „teritorija jedne ugovorne stranke” obuhvaćene su, što se tiče Europske ekonomske zajednice, teritorije na kojima važi Sporazum o osnivanju Zajednice i to pod uvjetom predviđenim tim Sporazumom.

Članak 2.

1.   U smislu ovog Sporazuma, povremeni prijevoz je onaj koji ne odgovara, ni definiciji redovnog prijevoza koji je opisan u članku 3. ovog Sporazuma, ni definiciji naizmjeničnog prijevoza koji je opisan u članku 4. ovog Sporazuma. Povremeni prijevoz obuhvaća:

(a)	kružne prijevoze zatvorenih vrata, tj. prijevoze kojima jedno isto vozilo prevozi cijelim putem istu grupu putnika i vraća je na mjesto polaska;

(b)	prijevoze, koji se sastoje iz putovanja punog vozila u odlasku i putovanja praznog vozila u povratku;

(c)	sve ostale prijevoze.

2.   Osim iznimaka odobrenih od mjerodavnih vlasti ugovornih stranaka, ni jedan se putnik ne smije u povremenom prijevozu ni ukrcati ni iskrcati tijekom puta. Taj se prijevoz može obavljati i s određenom učestalošću, a da ipak ne izgubi svojstvo povremenog prijevoza.

Članak 3.

1.   U. smislu ovog Sporazuma, redovni prijevoz je onaj koji osigurava prijevoz osoba prema utvrđenoj učestalosti i na određenoj relaciji. Putnici se tijekom puta mogu ukrcavati i iskrcavati na utvrđenim stajalištima. Za redovne prijevoze može važiti obveza pridržavanja ranije utvrđenog reda vožnje i tarife.

2.   U smislu ovog Sporazuma, redovnim prijevozom, bez obzira tko je organizator prijevoza, smatra se prijevoz određene vrste putnika uz isključenje ostalih putnika, ukoliko se ovi prijevozi obavljaju pod uvjetima naznačenim u stavku 1. Takav prijevoz, posebno prijevoz radnika do mjesta rada i natrag do mjesta stanovanja, ili prijevoz učenika do škole i natrag do mjesta stanovanja, zove se „poseban redovan prijevoz.”

3.   Na svojstvo redovnosti ovih prijevoza ne utiče to što se organizator prijevoza prilagođava raznim potrebama zainteresiranih.

Članak 4.

1.   U smislu ovog Sporazuma, naizmjenični prijevoz je onaj koji se organizira radi prijevoza putnika po već utvrđenim grupama, u više odlazaka i povrataka s istog polazišta na isto odredište. Svaka grupa putnika koja je obavila putovanje u odlasku vraća se na polazište prilikom jednog od narednih putovanja.

Pod polazištem i odredištem podrazumijeva se mjesto polaska odnosno dolaska i njegova okolica.

2.   Kod naizmjeničnog prometa ni jedan se putnik ne može ukrcati i iskrcati tijekom puta.

3.   Prvo povratno putovanje i zadnje polazno putovanje obavlja se praznim vozilom.

4.   Značaj naizmjeničnog prijevoza ne mijenja se ako, s odobrenjem mjerodavnih vlasti u jednoj ili u više ugovornih stranaka:

—	putnici obavljaju povratno putovanje s kojom drugom grupom, odstupanjem od odredaba stavka 1.,

—	ako se putnici, odstupanjem od odredaba stavka 2. ukrcavaju ili iskrcavaju tijekom puta,

—	ako se prvo polazno i zadnje povratno putovanje u nizu naizmjeničnih prijevoza odstupanjem od odredaba stavka 3. obavljaju praznim vozilom.

ODJELJAK II.

Mjere liberalizacije

Članak 5.

1.   Povremeni prijevozi iz članka 2. stavka 1. pod a) i b) oslobađaju se svake prijevozne dozvole na teritoriju ugovornih stranaka osim u onoj u kojoj je vozilo registrirano.

2.   Oslobađaju se od bilo kakve prijevozne dozvole na teritorijima ugovorenih stranaka, osim one u kojoj je vozilo registrirano, oni povremeni prijevozi iz članka 2. stavka 1. pod c), koji se odlikuju po tome što:

—	se putovanje u odlasku vrši praznim vozilom i što se svi putnici ukrcavaju na istom mjestu, i što su

—

putnici, (a) — prikupljeni bilo na području neugovorne stranke, bilo na području ugovorne stranke, osim one u kojoj je vozilo registrirano ili one u kojoj se ukrcavaju, a na temelju prijevoznih ugovora zaključenih prije njihova dolaska na područje zadnje spomenute ugovorne stranke, — prevezeni na teritoriju ugovorne stranke u kojoj je vozilo registrirano, ili (b) — prethodno dovezeni od istog prijevoznika pod uvjetom predviđenim u članku 2. stavku 1. pod b) na područje ugovorne stranke u kojoj su ponovno ukrcani i prevezeni na područje ugovorne stranke u kojoj je vozilo registrirano, ili (c) — pozvani da otputuju na teritoriju neke druge ugovorne stranke, s tim da troškove prijevoza plaća pozivatelj. Putnici moraju sačinjavati istorodnu grupu koja se nije mogla formirati samo radi tog putovanja i koja se vraća na teritoriju one ugovorne stranke u kojoj je vozilo registrirano.

3.   Na području zainteresirane ugovorne stranke posebni prijevozi iz članka 2. stavka 1. pod c) mogu podlijegati prijevoznoj dozvoli ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovog članka.

ODJELJAK III.

Kontrolni dokumenti

Članak 6.

Prijevoznici koji obavljaju povremeni prijevoz u smislu ovog Sporazuma, moraju, na traženje kontrolnih organa pokazati putni list koji je dio kontrolnog dokumenta što su ga izdale mjerodavne vlasti u ugovornoj stranki u kojoj je vozilo registrirano ili što ga je izdao bilo koji organ ovlašten za to. Taj kontrolni dokument zamjenjuje već postojeće kontrolne dokumente.

Članak 7.

1.   Kontrolni dokument iz članka 6. izdaje se u obliku knjižice s 25 putnih listova u dvostrukom primjerku koji se mogu razdvojiti. Kontrolni dokument mora biti sukladan obrascu iz priloga ovog Sporazuma. Taj prilog sastavni je dio Sporazuma.

2.   Svaka knjižica s putnim listovima ima svoj broj. Putni listovi obilježeni su brojevima od 1 do 25.

3.   Tekst naslovne stranice knjižice i tekst putnih listova štampan je na službenom jeziku ili službenim jezicima države članice Europske ekonomske zajednice ili bilo koje druge ugovorne stranke gdje je vozilo registrirano kojim se obavlja prijevoz.

Članak 8.

1.   Knjižica iz članka 7. izdaje se na ime prijevoznika i nije prenosiva.

2.   Izvornik putnog lista mora biti u vozilu za vrijeme cijelog putovanja za koje je izdan.

3.   Prijevoznik je odgovoran za ispravno vođenje putnih listova.

Članak 9.

1.   Prijevoznik mora prije svakog putovanja ispuniti list u dva primjerka za svako putovanje, prije nego što ono otpočne.

2.   Prijevoznik ima mogućnost da naznači imena putnika pomoću ranije sastavljenog spiska na odvojenom listiću koji se mora čvrsto prilijepiti na odgovarajućem mjestu u točki e. putnog lista. Pečat prijevoznika ili potpis prijevoznika odnosno vozača korištenog vozila mora biti unijet tako da jednim dijelom zahvati spisak, a drugim putni list.

3.   Za početno putovanje na prazno iz članka 5. stavka 2. ovog Sporazuma, popis putnika može se ustrojiti pod uvjetima navedenim u stavku 2. prilikom ukrcavanja putnika.

Članak 10.

Mjerodavne vlasti u dvjema ugovornim strankama ili u više njih mogu se dvostrano ili višestrano dogovoriti da ne moraju praviti spisak putnika iz točke 6. putnog lista. U tom slučaju mora se navesti broj putnika.

Članak 11.

1.   Obrazac od kartona zelene boje na kome je tekst sa prednje i zadnje strane naslovnog lista kontrolnog dokumenta na svim službenim jezicima svih ugovornih stranaka iz priloga ovog Sporazuma, mora se nalaziti u vozilu.

2.   Na naslovnoj stranici ovog obrasca štampanim slovima na službenom jeziku ili službenim jezicima države gdje je vozilo registrirano, stoji slijedeći natpis:

3.   Obrazac se mora pokazati na zahtjev kontrolnih organa.

Članak 12.

Odstupanjem od odredaba članka 6. kontrolni dokumenti koji se upotrebljavaju za privremeni prijevoz prije stupanja na snagu ovog Sporazuma, moći će se upotrebljavati još dvije godine nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma prema članku 18. stavku 2.

ODJELJAK IV.

Opće i završne odredbe

Članak 13.

1.   Mjerodavne vlasti u ugovornim strankama propisuju mjere za izvršenje ovog Sporazuma.

Te mjere se između ostalog odnose na:

—	organizaciju, postupak i sredstva kontrole, te na kazne za prekršaje;

—	rok valjanosti knjižica;

—	uporabu i čuvanje izvornika i kopije putnih listova;

—	imenovanje mjerodavnih vlasti iz članaka 2., 6., 10. i 14. te organizacija iz članka 6.;

—	eventualno ovjeravanje putnog lista od strane kontrolnih organa.

2.   Mjere poduzete na temelju stavka 1. priopćavaju se Tajništvu Europske konferencije ministarstva prometa (ECMT) koje o njima obavješćuju druge ugovorne stranke.

Članak 14.

1.   Mjerodavne vlasti u ugovornim strankama brinu se da prijevoznici poštuju odredbe ovog Sporazuma.

2.   Te se vlasti, u skladu s nacionalnim propisima međusobno izvješćuju o prekršajima što ih je na njihovom teritoriju učinio prijevoznik sa sjedištem na području druge ugovorne stranke, te o eventualno izrečenim kaznama.

Članak 15.

Odredbe članaka 5. i 6. ne primjenjuju se, ako ugovori ili drugi važeći dogovori koji su zaključeni, ili bi mogli biti zaključeni, između dviju ili više ugovornih stranaka, predviđaju liberalniji postupak. Izričaj „ugovor ili drugi važeći dogovori između dviju ili više ugovornih stranaka” podrazumijevaju, što se tiče Europske ekonomske zajednice, ugovore ili druge dogovore koje su zaključile države članice te Zajednice.

Članak 16.

1.   Kada se za to ukaže potreba kod provođenja ovog Sporazuma ili mjera poduzetih na temelju članka 13., svaka ugovorna stranka može tražiti sazivanje sastanka ugovornih stranaka Ugovora radi zajedničkog razmatranja nastalih problema i, eventualno, predloženih rješenja.

2.   Dužnost predsjedavajućeg na sastancima iz stavka 1. će naizmjenično obavljati Europska ekonomska zajednica i neka druga ugovorna stranka, koja se za to odredi.

3.   Zahtjevi za sazivanje sjednice iz stavka 1. podnose se Tajništvu CEMT-a.

4.   Tajništvo CEMT-a odmah izvješćuje druge ugovorne stranke o zahtjevu iz stavka 1; ako se zahtjev za sazivanje sastanka ne povuče u roku četiri tjedna, Tajništvo CEMT-a po istjeku tog roka, utvrđuje nadnevak i mjesto sastanka u suglasnosti s predsjedavajućim od posljednjeg plenarnog sastanka i što prije saziva taj sastanak.

Članak 17.

1.   Svaka ugovorna stranka može, za vrijeme potpisa ovog Sporazuma izjaviti službenim priopćenjem drugim ugovornim strankama, a posredstvom Tajništva CEMT-a, da se ne smatra vezanom člankom 5. stavkom 2. pod b) ovog Sporazuma. U tom slučaju druge ugovorne stranke nisu vezane člankom 5. stavkom 2. pod b) u pogledu ugovorne stranke koja je izrazila tu rezervu.

2.   Izjava iz stavka 1. može se povući u svakom trenutku priopćenjem drugim ugovornim strankama posredstvom Tajništva CEMT-a.

Članak 18.

1.   Ovaj Sporazum podliježe usvajanju odnosno ratifikaciji po postupku koji važi u svakoj ugovornoj stranki. Instrumente o usvajanju odnosno ratifikaciji ugovorne stranke polažu kod Tajništva CEMT-a.

2.   Ovaj Sporazum stupa na snagu kada ga pet ugovornih stranaka, među kojima i Europska ekonomska zajednica, odobre ili ratificiraju prvi dan trećeg mjeseca, nakon polaganja petog instrumenta o usvajanju odnosno ratifikaciji.

3.   Za svaku ugovornu stranku koja usvoji odnosno ratificira ovaj Sporazum, nakon stupanja na snagu predviđenog u stavku 2,. Sporazum će stupiti na snagu prvog dana trećeg mjeseca od dana polaganja kod Tajništva CEMT-a instrumenta dotične ugovorne stranke o usvajanju ili ratifikaciji.

4.   Odredbe iz odjeljaka II i III ovog Sporazuma primjenjuju se 7 mjeseci nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma, a navedenim u stavcima 2. i 3. ovog članka.

Članak 19.

1.   Pošto ovaj Sporazum bude na snazi tri godine, pod uvjetima predviđenim u članku 18. stavku 2. svaka ugovorna stranka može zatražiti saziv Konferencije radi revizije tog Sporazuma, i to zvaničnim priopćenjem Tajništvu CEMT-a. Tajništvo o zahtjevu odmah izvješćuje druge ugovorne stranke, utvrđuje nadnevak i mjesto Konferencije u suglasnosti s predsjedavajućim od posljednjeg plenarnog sastanka, te saziva taj sastanak što prije. Za predsjedavanje na tim sastancima važe odredbe članka 18. stavka 2.

2.   Što se tiče usvajanja odnosno ratifikacije izmjena ovog Sporazuma koju su ugovorile sve ugovorne stranke, kao i stupanja na snagu tih izmjena, primjenjuju se odredbe članka 18.

Članak 20.

1.   Ovaj Sporazum zaključuje se na vrijeme od pet godina od dana njegovog stupanja na snagu.

2.   Svaka ugovorna stranka može, što se nje tiče, i s otkaznim rokom od godine dana, otkazati ovaj Sporazum s učinkom od 1. siječnja službenim priopćenjem drugim ugovornim strankama posredstvom Tajništva CEMT-a. Ovaj Sporazum se ipak, ne može otkazati prve četiri godine, računajući od dana njegovog stupanja na snagu prema članku 18. stavku 2.

3.   Ako ga ne otkažu pet ugovornih stranaka, među kojima i Europska ekonomska zajednica, važnost ovog Sporazuma se automatski produžava svakih slijedećih pet godina po istjeku petogodišnjeg perioda iz stavka 1.

Članak 21.

Ovaj Sporazum, sastavljen je u jednom originalnom primjerku na francuskom jeziku s tim što je taj tekst vjerodostojan, bit će položen u arhivi Tajništva CEMT-a, koji će po jednu ovjerenu kopiju dostaviti svakoj ugovornoj stranki.

---

(1)  SL 147, 9.8.1966., str. 2688/66.

(2)  SL L 173, 22.7.1968., str. 8.

(3)  Svezak rezolucija ECMT-a 1969., str. 67.; svezak rezolucija ECMT-a 1971., str. 133.

---

PRILOG

---

ZAVRŠNI AKT

Predstavnici

VIJEĆA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

SAVEZNOG PREDSJEDNIKA REPUBLIKE AUSTRIJE,

VLADE ŠPANJOLSKE,

PREDSJEDNIKA REPUBLIKE FINSKE,

VLADE KRALJEVINE NORVEŠKE,

VLADE PORTUGALSKE REPUBLIKE,

VLADE ŠVEDSKE,

ŠVICARSKOG SAVEZNOG VIJEĆA,

PREDSJEDNIKA REPUBLIKE TURSKE,

koji su se sastali u Dublinu, dvadeset šestog svibnja tisuću devetsto osamdeset druge godine, radi potpisivanja Ugovora o međunarodnom povremenom cestovnom prijevozu putnika običnim i putničkim autobusima (ASOR),

primili su u vrijeme potpisivanja ovog Ugovora i odobrili sljedeće izjave:

1.	Izjavu ugovornih stranaka u vezi s primjenom Ugovora;

2.	Izjavu Europske ekonomske zajednice o članku 5. Ugovora;

3.	Izjavu ugovornih stranaka o razvoju Ugovora.

Izjava ugovornih stranaka u vezi s primjenom Ugovora

Ugovorne stranke suglasile su se da se mjere liberalizacije propisane člankom 5. stavkom 2. Ugovora mogu provesti samo između ugovornih stranaka koje primjenjuju odredbe Europskog ugovora o radu posada vozila u međunarodnom cestovnom prijevozu (AETR) od 1. srpnja 1970., ili uvjete istovjetne predviđenima u AETR-u, na povremeni prijevoz obuhvaćen ovim Ugovorom.

Svaka ugovorna stranka koja iz gore spomenutih razloga namjerava usvojiti odredbe o neprimjenjivanju ili suspenziji odredaba o liberalizaciji iz članka 5. stavka 2. ovog Ugovora izjavljuje svoju spremnost da se savjetuje s relevantnom ugovornom strankom prije mogućeg usvajanja mjera.

Izjava Europske ekonomske zajednice o članku 5. Ugovora

S obzirom na članak 5., Europska ekonomska zajednica izjavljuje da će se mjere liberalizacije utvrđene za ulazak praznih vozila u drugu ugovornu stranku s ciljem preuzimanja putnika radi povratne vožnje na teritorij ugovorne stranke u kojoj je vozilo registrirano, kada se radi o povratku na teritorij Europske ekonomske zajednice, primjenjivati samo na povratne vožnje u državu članicu u kojoj je korišteno vozilo registrirano.

Izjava ugovornih stranaka o razvoju Ugovora

Ugovorne stranke izjavljuju da su mjere liberalizacije iz članka 5. Ugovora u skladu sa željenim razvojem međunarodnog prijevoza putnika, te u tom pogledu predstavljaju za povremeni prijevoz značajan doprinos obavljanju dotičnih usluga. U kontekstu ovog Ugovora i bilateralnih ugovora, one će, uzimajući u obzir napredak u usklađivanju uvjeta natjecanja, pokušati proširiti opseg te liberalizacije na temelju prikupljenih iskustava. Ugovorne stranke nadalje izjavljuju da će poduzeti sve kako bi pojednostavile postupak izdavanja dozvola potrebnih za obavljanje prijevoza iz članka 5. stavka 3. ovog Ugovora.

---

07/Sv. 015

HR

Službeni list Europske unije

42

---

31997R1056

---

L 154/21

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

11.06.1997.

---

UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1056/97

od 11. lipnja 1997.

o prilagodbi tehničkom napretku Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3821/85 o tahografu u cestovnom prometu

(Tekst značajan za EGP)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 3821/85 od 20. prosinca 1985. o tahografu u cestovnom prometu (1), kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 2479/95 (2), a posebno njezin članak 17.,

budući da je potrebno ukloniti mogućnosti prijevare u korištenju elektroničkih tahografa u cestovnom prometu;

budući da Uredba (EZ) br. 2479/95 propisuje obvezu zaštite kablova koji povezuju tahograf s odašiljačem osim ako je jednaka zaštita od nedopuštenog rukovanja zajamčena nekim drugim sredstvima (na primjer, elektroničkim nadzorom, kao što je kodiranje signala); budući da se spoj koji se sastoji od zapečaćenih kablova smatra neprekidnim;

budući da tahografi ugrađeni u nova vozila stavljena u uporabu po prvi put nakon 1. siječnja 1996. moraju biti u skladu sa sadašnjom Uredbom;

budući da su industrija i proizvođači motornih vozila imali ozbiljnih problema s ugradnjom oklopljenih kablova u vozila kategorija M1 i N1 u kojima integrirani senzori ili senzori ABS-a generiraju impulse za brzinu/udaljenost;

budući da ovi senzori nisu konstruirani za ugradnju oklopljenog kabela; budući da je potrebno dopustiti da oklopljeni kabel ne bude obvezan za spajanje senzora s adapterom, već samo adaptera s tahografom; budući da je posljedično potrebno na odgovarajući način izmijeniti Uredbu;

budući da su mjere predviđene ovom Uredbom u skladu s mišljenjem Odbora o prilagodbi Uredbi (EEZ) br. 3821/85 tehničkom napretku,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Točki 5. poglavlja V. Priloga I. Uredbi (EEZ) br. 3821/85 dodaju se sljedeći stavci:

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Primjenjuje se od 1. siječnja 1996.

---

(1)  SL L 370, 31.12.1985., str. 8.

(2)  SL L 256, 26.10.1995., str. 8.

(3)  SL L 42, 23.2.1970., str. 1.”

---

07/Sv. 015

HR

Službeni list Europske unije

43

---

32000L0059

---

L 332/81

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

27.11.2000.

---

DIREKTIVA 2000/59/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 27. studenoga 2000.

o lučkim uređajima za prihvat brodskog otpada i ostataka tereta

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 80. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (2),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (3),

u skladu s postupkom utvrđenim člankom 251. Ugovora (4) te u svjetlu zajedničkog teksta koji je odobrio Odbor za mirenje 18. srpnja 2000.,

budući da:

(1)	Politika Zajednice vezana za okoliš teži visokoj razini zaštite. Ona se temelji na načelu opreznosti i načelima da je onečišćivač dužan platiti te da je potrebno poduzeti preventivne radnje.

(2)

Jedan važan segment akcije Zajednice u pomorskom prijevozu odnosi se na smanjenje onečišćenja mora. To se može postići djelovanjem u skladu s međunarodnim konvencijama, pravilnicima i odlukama, a da se istodobno zadrži sloboda plovidbe kako je to predviđeno Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora i sloboda pružanja usluga kako je to predviđeno pravom Zajednice.

(3)

Zajednica je zabrinuta zbog onečišćenja mora i obala država članica koje je uzrokovano ispuštanjem brodskog otpada i ostataka tereta, a posebno za primjenu Međunarodne konvencije o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973., kako je izmijenjena Protokolom iz 1978. (Marpol 73/78), kojom se uređuje koji se brodski otpad smije ispustiti u morski okoliš i kojom se zahtijeva da države članice osiguraju odgovarajuće uređaje za prihvat otpada u lukama. Sve države članice ratificirale su Marpol 73/78.

(4)

Zaštita morskog okoliša može se unaprijediti tako da se smanji ispuštanje brodskog otpada i ostataka tereta u more. To se može postići tako, da se poboljša dostupnost i upotreba uređaja za prihvat otpada te da se unaprijedi režim prisilne provedbe. U svojoj Rezoluciji od 8. lipnja 1993. o zajedničkoj politici o sigurnim morima (5), Vijeće je kao jedan od prioriteta postavilo razvoj dostupnosti i upotrebe uređaja za prihvat unutar Zajednice.

(5)

Direktivom Vijeća 95/21/EZ od 19. lipnja 1995. o jačanju međunarodnih standarda o sigurnosti broda, sprečavanju onečišćenja i životnim i radnim uvjetima na brodovima (nadzor države luke) koji koriste luke Zajednice i plove u vodama koje su u nadležnosti država članica (6), predviđa se da brodovi koji predstavljaju neprihvatljivu prijetnju za morski okoliš mogu dobiti zabranu plovidbe.

(6)	Onečišćenje mora, po svojoj prirodi, ima prekogranične posljedice. U svjetlu načela supsidijarnosti, djelovanje na razini Zajednice najučinkovitiji je način da se osiguraju zajednički standardi zaštite okoliša za brodove i luke širom Zajednice.

(7)

U svjetlu načela proporcionalnosti, Direktiva je odgovarajući pravni instrument, s obzirom da ona pruža okvir državama članicama za ujednačenu i obveznu primjenu ekoloških standarda, pri čemu svakoj državi članici ostavlja pravo odlučivanja o tome koje sredstvo za primjenu najbolje odgovara njezinom unutarnjem sustavu.

(8)	Potrebno je osigurati usklađenost s postojećim regionalnim sporazumima, kao što je Konvencija 1947/1992 o zaštiti morskog okoliša na području Baltičkog mora.

(9)	U interesu unapređenja sprečavanja onečišćenja i izbjegavanja narušavanja tržišnog natjecanja, ekološki zahtjevi moraju se primjenjivati na sve brodove, neovisno o zastavi koju viju, a jednako tako u svim lukama Zajednice potrebno je osigurati odgovarajuće uređaje za prihvat otpada.

(10)

Odgovarajući lučki uređaji za prihvat moraju udovoljiti potrebama korisnika, od najvećih trgovačkih brodova do najmanjih brodica za razonodu, kao i zahtjevima okoliša, a da pritom ne prouzroče neprimjereno kašnjenje brodovima koji ih koriste. Obveza osiguranja dostupnosti odgovarajućih lučkih uređaja za prihvat ostavlja državama članicama visok stupanj slobode da organiziraju prihvat otpada na način koji to njima najbolje odgovara te im, između ostalog, omogućuje da postave fiksna postrojenja za prihvat ili da imenuju pružatelje usluga koji će, u slučaju potrebe, u lukama postaviti mobilne jedinice za prihvat. Ta obveza također podrazumijeva obvezu pružanja svih usluga i/ili drugih pratećih rješenja potrebnih za odgovarajuću i primjerenu uporabu tih objekata.

(11)	Prikladnost tih uređaja može se unaprijediti ažurnim planovima za prihvat i rukovanje otpadom koji su doneseni u dogovoru s odgovarajućim stranama.

(12)

Učinkovitost lučkih uređaja za prihvat otpada može se unaprijediti tako da se od brodova zatraži da daju obavijest o svojim potrebama za uporabom uređaja za prihvat otpada. Takva bi obavijest također pružila podatke o učinkovito planiranom upravljanju otpadom. Rukovanje otpadom s ribarskih brodova i plovila za razonodu koji smiju prevoziti najviše 12 putnika moglo bi se vršiti bez prethodne obavijesti.

(13)

Ispuštanje brodskog otpada u more može se smanjiti tako da se od svih brodova zatraži da svoj otpad iskrcaju u lučke objekte za prihvat otpada prije no što napuste luku. U svrhu usklađivanja interesa za nesmetanim odvijanjem pomorskog prijevoza sa zahtjevima za zaštitom okoliša, potrebno je predvidjeti izuzeće od tog zahtjeva uzimajući u obzir dostatnost namijenjenog skladišnog prostora na brodu, mogućnost iskrcaja u nekoj drugoj luci, a da se ne riskira ispuštanje otpada u more, te posebne zahtjeve za iskrcaj koji su doneseni u skladu s međunarodnim pravom.

(14)

S obzirom na načelo „onečišćivač plaća”, troškove lučkih uređaja za prihvat otpada, uključujući obradu i zbrinjavanje brodskog otpada, morali bi snositi brodovi. U interesu zaštite okoliša, sustav naknada morao bi biti poticajan za brodare, tako da se oni radije odluče da brodski otpad iskrcaju u lukama, a ne da ga ispuste u more. To se može pojednostaviti tako da se propiše da su svi brodovi dužni sudjelovati u troškovima za prihvat i rukovanje brodskim otpadom kako bi se smanjili ekonomski poticaji ispuštanja otpada u more. S obzirom na načelo supsidijarnosti, države bi članice, u skladu sa svojim nacionalnim pravom i tekućom praksom, trebale zadržati pravo odlučivanja hoće li i u kojoj mjeri naknade koje se odnose na količine koje su stvarno isporučene od strane brodova biti uključene u sustav pokrivanja troškova vezano za upotrebu uređaja za prihvat otpada. Naknade za upotrebu tih objekata moraju biti pravedne, nediskriminirajuće i transparentne.

(15)	Brodovi koji stvaraju manje otpada moraju imati povoljniji tretman u sustavu pokrivanja troškova. Zajednički kriteriji olakšali bi identifikaciju takvih brodova.

(16)

Kako bi se izbjeglo neprimjereno opterećivanje uključenih strana, brodovi koji prometuju u linijskom prometu, s učestalim i redovitim pristajanjem u lukama, mogu se izuzeti od izvršenja određenih obveza koje proizlaze iz ove Direktive kada ima dovoljno dokaza da postoje mehanizmi osiguranja isporuke otpada i plaćanja pristojbi.

(17)

Ostatke tereta treba isporučiti u lučke objekte za prihvat otpada u skladu s odredbama Marpol 73/78. Prema Marpol-u 73/78 ostaci tereta trebaju se isporučiti lučkim objektima za prihvat otpada u opsegu koji je potreban da se udovolji zahtjevima za čišćenje tankova. Naknadu za takvu isporuku dužan je platiti korisnik uređaja za prihvat a koji se obično navodi u ugovornom dokumentu koji je zaključen između zainteresiranih strana ili u nekoj drugoj lokalnoj nagodbi.

(18)

Potrebno je poduzeti ciljane preglede kako bi se provjerila usklađenost s ovom Direktivom. Broj takvih pregleda, kao i predviđene kazne, morali bi biti dostatni da se pomoću njih osigura odvraćanje od neusklađenosti s ovom Direktivom. Radi učinkovitosti i financijske isplativosti, takvi se pregledi mogu poduzimati u okviru Direktive 95/21/EZ, kad je to primjenjivo.

(19)

Države članice moraju osigurati primjereni pravni okvir za odgovarajuće funkcioniranje lučkih uređaja za prihvat otpada. Prema Marpol-u 73/78, navode o neodgovarajućim lučkim objektima za prihvat otpada potrebno je dostaviti Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO). Isti podaci mogu se istodobno dostaviti Komisiji radi informiranja.

(20)

Informacijski sustav za identifikaciju brodova-onečišćivača ili brodova-potencijalnih onečišćivača olakšao bi provedbu ove Direktive i bio bi koristan u ocjeni njezine provedbe. Informacijski sustav SIRENAC, utemeljen prema Pariškom memorandumu o razumijevanju vezano uz nadzor države luke, pruža velik broj dodatnih podataka potrebnih u tu svrhu.

(21)

Za učinkovitu provedbu ove Direktive, Komisiji pomaže odbor koji je sastavljen od predstavnika država članica. S obzirom da mjere koje su potrebne za provedbu ove Direktive predstavljaju mjere općeg opsega u smislu članka 2. Odluke Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (7), te mjere treba usvojiti u skladu s regulatornim postupkom iz članka 5. te Odluke.

(22)	Određene odredbe ove Direktive mogu se, bez da se proširi njezin opseg, izmijeniti u skladu s tim postupkom, kako bi se uzele u obzir mjere Zajednice ili IMO-a koje će stupiti na snagu u budućnosti te da se na taj način zajamči njihova usklađena primjena,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Svrha

Svrha je ove Direktive smanjenje ispuštanja brodskog otpada i ostataka tereta u more, naročito ilegalnog ispuštanja s brodova koji se koriste lukama Zajednice, tako da se poboljša dostupnost i upotreba lučkih uređaja za prihvat brodskog otpada i ostataka tereta te da se time unaprijedi zaštita morskog okoliša.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Direktive:

(a)	„brod” znači pomorsko plovilo bilo koje vrste namijenjeno plovidbi morem i uključuje hidrokrilna plovila, plovila na zračnom jastuku, uranjajuće te plutajuće objekte;

(b)	„Marpol 73/78” znači Međunarodna konvencija o sprečavanju onečišćenja s brodova, 1973., kako je izmijenjena Protokolom iz 1978., u obliku u kojem je na snazi na dan donošenja ove Direktive;

(c)

„otpad koji stvaraju brodovi” znači sav otpad, uključujući otpadne vode, ostatke koji se ne odnose na teret, a koje brod stvara u toku svoje eksploatacije i koji ulaze u opseg priloga I., IV. i V. Marpol-u 73/78 te otpad u vezi s teretom prema definiciji iz smjernica za provedbu Priloga V. Marpol-u 73/78;

(d)	„ostaci tereta” znači ostaci bilo kojeg tereta na brodu, u skladištima tereta ili tankovima, koji ostanu nakon iskrcajnih postupaka i operacija čišćenja, a uključuju višak i prosuti teret tijekom ukrcajnih/iskrcajnih operacija;

(e)	„lučki uređaji za prihvat” znači bilo koje postrojenje, bez obzira je li fiksno, plutajuće ili prijenosno i koje je u stanju prihvatiti otpad koji stvaraju brodovi ili ostatke tereta;

(f)	„ribarski brod” znači bilo koji brod opremljen ili korišten u komercijalne svrhe za ulov ribe ili drugih živih organizama iz mora;

(g)	„plovilo za razonodu” znači brod bilo koje vrste, neovisno o pogonu, namijenjen sportu i razonodi;

(h)	„luka” znači mjesto ili geografsko područje na kojemu su izvršeni radovi i ugrađena oprema koji omogućavaju, u prvom redu, prihvat brodova, uključujući ribarske brodove i plovila za razonodu.

Ne dovodeći u pitanje definicije iz točaka (c) i (d), „otpad koji stvaraju brodovi” i „ostaci tereta” smatraju se otpadom u smislu članka 1. točke (a) Direktive Vijeća 75/442/EEZ od 15. srpnja 1975. o otpadu (8).

Članak 3.

Područje primjene

Ova se Direktiva primjenjuje na:

(a)

sve brodove, uključujući ribarske brodove i plovila za razonodu, neovisno od zastave koju viju, koji pristaju u luci države članice ili plove unutar luke države članice, uz iznimku bilo kojeg vojnog broda, pomorske pomoćne opreme ili druge vrste broda u vlasništvu ili pod upravljanjem države, a koji se trenutačno koriste u vladine, nekomercijalne svrhe;

(b)	sve luke država članica koje posjećuju brodovi koji su obuhvaćeni točkom (a).

Države članice poduzimaju potrebne mjere pomoću kojih osiguravaju da brodovi koji su izuzeti iz područja primjene ove Direktive u skladu s točkom (a) prethodnog stavka isporučuju svoj brodski otpad i ostatke tereta na način koji je u skladu s odredbama ove Direktive, u onoj mjeri u kojoj je to primjereno i provedivo.

Članak 4.

Lučki uređaji za prihvat otpada

1.   Države članice osiguravaju dostupnost lučkih uređaja za prihvat otpada koji odgovaraju potrebama brodova koji obično koriste te luke tako da ne uzrokuju neprimjereno kašnjenje brodova.

2.   Da bi se postigla primjerenost, uređaji za prihvat otpada moraju biti u stanju primiti vrste i količine brodskog otpada i ostatke tereta s brodova koji uobičajeno koriste tu luku, uzimajući u obzir poslovne potrebe korisnika luke, veličinu i geografski položaj luke, vrstu brodova koji pristaju u tu luku te izuzeća iz članka 9.

3.   Države članice utvrđuju postupke, u skladu s onima koji su usuglašeni s Međunarodnom pomorskom organizacijom (IMO), vezano uz izvješćivanje dotične države luke o navodnim neprimjerenostima lučkih uređaja za prihvat otpada.

Članak 5.

Planovi za prihvat i rukovanje otpadom

1.   Za svaku luku potrebno je izraditi odgovarajući plan za prihvat i rukovanje otpadom te ga provoditi, nakon savjetovanja s odgovarajućim stranama, naročito s korisnicima luka ili njihovim predstavnicima, uzimajući u obzir zahtjeve iz članaka 4., 6., 7., 10. i 12. Detaljni zahtjevi za izradu takvih planova utvrđeni su u Prilogu I.

2.   Planovi prihvata i rukovanja otpadom iz stavka 1. mogu se, kad je to potrebno radi učinkovitosti, izraditi imajući u vidu regionalni kontekst i uz odgovarajući angažman svake luke, pod uvjetom da su potreba i dostupnost uređaja za prihvat specificirani za svaku luku zasebno.

3.   Države članice ocjenjuju i odobravaju plan prihvata i rukovanja otpadom, prate njegovu provedbu i osiguravaju njegovo ponovno odobrenje najmanje svake tri godine te kad god nastupi značajnija promjena u radu i funkcioniranju luke.

Članak 6.

Obavijest

1.   Zapovjednik broda, izuzev ribarskih brodova ili plovila za razonodu koji su ovlašteni za prijevoz do 12 putnika, koji polazi u jednu od luka smještenih u Zajednici, vjerno i precizno ispunjava obrazac iz Priloga II. i o podacima sadržanima u njemu obavješćuje vlasti ili nadležno tijelo koji su u tu svrhu određeni od strane države članice u kojoj se luka nalazi:

(a)	najmanje 24 sata prije dolaska, ako je luka pristajanja poznata; ili

(b)	čim luka pristajanja bude poznata, ako je taj podatak dostupan manje od 24 sata prije dolaska; ili

(c)	najkasnije po isplovljavanju iz prethodne luke, ako putovanje traje kraće od 24 sata.

Države članice mogu odlučiti da se o tim podacima obavijesti operater lučkog uređaja za prihvat otpada, koji će ih proslijediti nadležnom tijelu.

2.   Podaci iz stavka 1. se čuvaju na brodu najmanje do sljedeće luke pristajanja te se moraju predočiti nadležnim tijelima države članice na njihov zahtjev.

Članak 7.

Isporuka brodskog otpada

1.   Zapovjednik broda koji pristaje u luci Zajednice prije nego što napusti luku isporučuje sav otpad koji je stvorio brod u lučki uređaj za prihvat otpada.

2.   Neovisno o stavku 1., brod može nastaviti svoje putovanje u sljedeću luku pristajanja bez da isporuči otpad koji je stvorio, ako iz podataka koji su dani u skladu s člankom 6. i Prilogom II. proizlazi da brod posjeduje dostatan kapacitet za skladištenje svog otpada koji se akumulirao ili će biti akumuliran u toku predviđenog putovanja broda do luke isporuke.

Ako postoje valjani razlozi za vjerovanje da u planiranoj luci isporuke nisu dostupni odgovarajući uređaji, ili ako ta luka nije poznata, te stoga postoji rizik da se otpad ispusti u more, država članica poduzima sve potrebne mjere da spriječi onečišćenje mora, ako je potrebno tako da od broda zatraži da isporuči svoj otpad prije odlaska iz luke.

3.   Stavak 2. primjenjuje se ne dovodeći u pitanje strože zahtjeve u vezi s isporukom brodskog otpada koji su usvojeni u skladu s međunarodnim pravom.

Članak 8.

Naknade za brodski otpad

1.   Države članice osiguravaju da se troškovi lučkih uređaja za prihvat brodskog otpada, uključujući njegovu obradu i zbrinjavanje, pokriju naknadama od brodova.

2.   Sustavom pokrivanja troškova za korištenje lučkih uređaja za prihvat otpada ne daje se poticaj da brod ispusti svoj otpad u more. U tu svrhu primjenjuju se sljedeća načela za brodove, izuzev ribarskih brodova i plovila za razonodu koji su ovlašteni za prijevoz najviše 12 putnika:

(a)

svi brodovi koji pristaju u luku države članice moraju znatno doprinijeti troškovima iz stavka 1., neovisno o tome koliko se uređaj stvarno koristi. Aranžmani u tom smislu mogu obuhvatiti uključivanje naknade u lučke pristojbe ili zasebnu standardnu naknadu za otpad. Te naknade mogu biti diferencirane i to, između ostalog, ovisno o kategoriji, vrsti i veličini broda;

(b)	dio troškova koji nije pokriven naknadom iz točke (a), ako postoji, mora se pokriti na temelju stvarno isporučenih vrsta i količina otpada koje je stvorio brod;

(c)	naknade se mogu umanjiti ako su upravljanje pitanjima zaštite okoliša, nacrt, oprema i poslovanje broda takvi da zapovjednik može dokazati da brod stvara manje količine vlastitog otpada.

3.   Kako bi se osigurale pravične, transparentne i nediskriminirajuće naknade te kako bi one odražavale troškove rada uređaja i pružanja traženih i danih usluga, iznos naknada i osnova na kojoj su one izračunate, moraju se predočiti korisnicima luka.

4.   Komisija, u roku od tri godine od datuma iz članka 16. stavka 1. dostavlja izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojemu će biti ocijenjen utjecaj raznovrsnosti sustava pokrivanja troškova usvojenih u skladu sa stavkom 2., vezano uz morski okoliš i obrasce protoka otpada. To se izvješće izrađuje u suradnji s nadležnim tijelima država članica i lučkim predstavnicima.

Ako bude potrebno, u svjetlu ove ocjene, Komisija dostavlja prijedlog za izmjenu ove Direktive uvođenjem sustava koji bi uključivao plaćanje odgovarajućeg postotka, ne manjeg od jedne trećine od troškova iz stavka 1. od strane svih brodova koji pristaju u luku države članice neovisno od stvarne upotrebe uređaja ili alternativnog sustava istovjetne namjene.

Članak 9.

Izuzeća

1.   Kad brodovi plove u linijskoj plovidbi s učestalim i redovitim pristajanjima u luci i postoje dostatni dokazi o postojanju aranžmana na temelju kojega se jamči isporuka otpada koji je proizveo brod i plaćanje lučkih naknada uzduž čitave brodske rute, države članice tih luka mogu izuzeti te brodove od obveze iz članka 6., članka 7. stavka 1. i članka 8.

2.   Države članice redovito, a najmanje jednom godišnje, obavješćuju Komisiju o izuzećima danim u skladu sa stavkom 1.

Članak 10.

Isporuka ostataka tereta

Zapovjednik broda koji pristaje u luku Zajednice osigurava da se ostaci tereta isporučuju lučkom uređaju za prihvat u skladu s odredbama Marpol-a 73/78. Naknadu za isporuku ostataka tereta plaća korisnik uređaja za prihvat.

Članak 11.

Prisilno izvršenje

1.   Države članice osiguravaju da bilo koji brod može biti podvrgnut pregledu kako bi se utvrdilo je li usklađen s odredbama iz članaka 7. i 10. te da se izvede dovoljan broj takvih pregleda.

2.   Za pregled brodova, izuzev ribarskih brodova i plovila za razonodu, koji su ovlašteni za prijevoz najviše 12 putnika:

(a)

prilikom odabira brodova za pregled, države članice obvezuju se posvetiti posebnu pozornost: — brodovima koji nisu postupili u skladu sa zahtjevima za obavješćivanje iz članka 6., — brodovima kod kojih je nalaz podataka koje je dostavio zapovjednik u skladu s člankom 6. takav da ostavlja prostora zaključku da brod nije usklađen s ovom Direktivom;

(b)	takav pregled može se poduzeti u okviru Direktive 95/21/EZ, kada je primjenjiva; bez obzira na okvir pregleda, primjenjuje se 25 % inspekcijskih zahtjeva iz te Direktive;

(c)	ako nadležno tijelo nije zadovoljno s rezultatima ovog pregleda, ono osigurava potrebne radnje da brod ne isplovi iz luke sve dok ne isporuči svoj otpad i ostatke tereta lučkom uređaju za prihvat otpada u skladu s člancima 7. i 10.;

(d)

kada postoji jasan dokaz da je brod isplovio, a da prethodno nije udovoljio zahtjevima iz članaka 7. ili 10., nadležno tijelo u sljedećoj luci pristajanja je o tome obaviješteno i, shodno tome, tom brodu, ne dovodeći u pitanje primjenu sankcija iz članka 13., nije dopušteno napustiti tu luku sve dok se ne izvede detaljnija procjena čimbenika koji se odnose na usklađenost broda s ovom Direktivom, kao što je točnost bilo koje informacije koja je dana u skladu s člankom 6.

3.   Države članice uspostavljaju kontrolne postupke, u mjeri u kojoj je to potrebno, za ribarske brodove i plovila za razonodu koja su ovlaštena za prijevoz najviše 12 putnika, kako bi se osigurala usklađenost s primjenjivim zahtjevima ove Direktive.

Članak 12.

Popratne mjere

1.   Države članice:

(a)	poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale da zapovjednici, pružatelji usluga vezano za lučki uređaj za prihvat otpada te ostale uključene osobe, budu obaviješteni na odgovarajući način o zahtjevima koji su im upućeni sukladno ovoj Direktivi te da ih se pridržavaju;

(b)	određuju odgovarajuće organe ili tijela za obavljanje funkcija sukladno ovoj Direktivi;

(c)	stvaraju uvjete za suradnju između njihovih nadležnih tijela i komercijalnih organizacija kako bi osigurale učinkovitu provedbu ove Direktive;

(d)	osiguravaju da se podaci o kojima je izvijestio zapovjednik u skladu s člankom 6. pregledaju na odgovarajući način;

(e)	osiguravaju da formalnosti koje se odnose na upotrebu lučkih uređaja za prihvat budu jednostavne i brze, kako bi to djelovalo poticajno na zapovjednika da koristi lučki uređaj za prihvat te kako bi se izbjeglo neprimjereno zadržavanje broda;

(f)	osiguravaju da Komisija dobije primjerak navoda koji govore o neodgovarajućim lučkim uređajima za prihvat iz članka 4. stavka 3.;

(g)

osiguravaju da se obrada, reciklaža ili zbrinjavanje otpada koji je stvorio brod i ostataka tereta izvode u skladu s Direktivom 75/442/EEZ i ostalim odgovarajućim zakonodavstvom Zajednice o otpadu, posebno Direktivom Vijeća 75/439/EEZ od 16. lipnja 1975. o zbrinjavanju otpadnih ulja (9) i Direktivom Vijeća 91/689/EEZ od 12. prosinca 1991. o opasnom otpadu (10).

(h)	osiguravaju, u skladu s njihovim nacionalnim zakonodavstvom, da bilo koja strana koja je uključena u isporuku ili prihvat otpada koji stvori brod ili ostataka tereta može tražiti odštetu za štetu nastalu zbog neprimjerenog zadržavanja.

2.   Isporuka brodskog otpada i ostataka tereta smatra se razrješnicom za slobodno kretanje u smislu članka 79. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 od 12. listopada 1992. o Carinskom zakoniku Zajednice (11). Carinska tijela ne zahtijevaju podnošenje sažete deklaracije u smislu članka 45. Carinskog zakonika Zajednice.

3.   Države članice i Komisija surađuju pri uspostavljanju odgovarajućeg sustava obavješćivanja i praćenja, koji barem pokriva cijelu Zajednicu, kako bi se:

—	poboljšao sustav identifikacije brodova koji nisu isporučili svoj otpad i ostatke tereta u skladu s ovom Direktivom,

—	utvrdilo jesu li postignuti ciljevi iz članka 1. Direktive.

4.   Države članice i Komisija surađuju pri donošenju zajedničkih kriterija za identifikaciju brodova iz članka 8. stavka 2. točke (c).

Članak 13.

Sankcije

Države članice utvrđuju sustav sankcija za povredu nacionalnih odredbi koje su donesene na temelju ove Direktive i poduzimaju sve mjere koje su potrebne kako bi se osiguralo da se te kazne primjenjuju. Tako donesene sankcije su učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

Članak 14.

Regulatorni odbor

1.   Komisiji pomaže Odbor osnovan u skladu s člankom 12. stavkom 1. Direktive 93/75/EEZ (12), dalje u tekstu „Odbor”.

2.   Pri pozivanju na ovaj stavak primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Razdoblje utvrđeno u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3.   Odbor donosi svoj poslovnik.

Članak 15.

Postupak izmjene

Prilozi ovoj Direktivi, definicija u članku 2. točki (b), upućivanja na instrumente Zajednice i upućivanja na instrumente IMO-a mogu se izmijeniti u skladu s postupkom utvrđenim u članku 14. stavku 2., kako bi ih se uskladilo s mjerama Zajednice ili IMO-a koje su stupile na snagu, pod uvjetom da se takvim izmjenama ne proširi područje primjene ove Direktive.

Nadalje, prilozi ovoj Direktivi mogu se izmijeniti u skladu s tim postupkom, kada je to potrebno za poboljšanje režima uspostavljenog ovom Direktivom, pod uvjetom da se takvim izmjenama ne proširi područje primjene ove Direktive

Članak 16.

Provedba

1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom prije 28. prosinca 2002. i o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Međutim, što se tiče otpadnih voda iz članka 2. točke (c), provedba ove Direktive odgađa se do 12 mjeseci nakon stupanja na snagu Priloga IV. Marpol-a 73/78 i pritom se poštuje razlikovanje iz ove konvencije između novih i postojećih brodova.

2.   Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

Članak 17.

Ocjena

1.   Države članice svake tri godine podnose Komisiji izvješće o stanju u pogledu provedbe ove Direktive.

2.   Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o ocjeni rada sustava, kako je predviđeno ovom Direktivom, na temelju izvješća država članica, kako je predviđeno u stavku 1., zajedno s eventualnim prijedlozima u vezi s provedbom ove Direktive.

Članak 18.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Članak 19.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

---

(1)  SL C 271, 31.8.1998., str. 79. i

SL C 148, 28.5.1999., str. 7.

(2)  SL C 138, 18.5.1999., str. 12.

(3)  SL C 198, 14.7.1999., str. 27.

(4)  Mišljenje Europskog parlamenta od 11. veljače 1999. (SL C 150, 28.5.1999., str. 432.), potvrđeno 16. rujna 1999., Zajedničko stajalište Vijeća od 8. studenoga 1999. (SL C 10, 13.1.2000., str. 14.) i Odluka Europskog parlamenta od 14. ožujka 2000. (još nije objavljeno u Službenom listu). Odluka Europskog parlamenta od 6. rujna 2000. i Odluka Vijeća od 14. rujna 2000.

(5)  SL C 271, 7.10.1993., str. 1.

(6)  SL L 157, 7.7.1995., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 98/42/EZ (SL L 184, 27.6.1998., str. 40.).

(7)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(8)  SL L 194, 25.7.1975., str. 39. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Odlukom Komisije 96/350/EZ (SL L 135, 6.6.1996., str. 32.).

(9)  SL L 194, 25.7.1975., str. 23. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 91/692/EEZ (SL L 377, 31.12.1991., str. 48.).

(10)  SL L 377, 31.12.1991., str. 20. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 94/31/EEZ (SL L 168, 2.7.1994., str. 28.).

(11)  SL L 302, 19.10.1992., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 955/1999 (SL L 119, 7.5.1999., str. 1.).

(12)  SL L 247, 5.10.1993., str. 19. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 98/74/EZ (SL L 276, 13.10.1998., str. 7.).

---

PRILOG I.

ZAHTJEVI ZA PLANOVE PRIHVATA I RUKOVANJE OTPADOM U LUKAMA

(kako je navedeno u članku 5.)

Planovi obuhvaćaju sve vrste brodskog otpada i ostatke tereta s brodova koji uobičajeno pristaju u lukama i potrebno ih je izraditi u skladu s veličinom luke i vrstama brodova koji pristaju u tu luku.

Planovi moraju sadržavati sljedeće elemente:

—	procjenu potreba za lučkim uređajima za prihvat otpada u svjetlu potreba brodova koji uobičajeno posjećuju luku,

—	opis vrste i kapaciteta lučkih uređaja za prihvat otpada,

—	detaljan opis postupaka za prihvat i sakupljanje brodskog otpada i ostataka tereta,

—	opis sustava naknada,

—	postupke za izvješćivanje o navodnim neprimjerenostima lučkih uređaja za prihvat otpada,

—	postupke za kontinuirana savjetovanja s korisnicima luka, izvođačima za zbrinjavanje otpada, operaterima terminala i ostalim zainteresiranim stranama, i

—	vrstu i količine otpada koje je stvorio brod i ostataka tereta koji su primljeni i obrađeni.

Pored toga, planovi također moraju obuhvaćati:

—	sažetak relevantnog zakonodavstva i formalnosti u vezi s isporukom,

—	identifikaciju osobe ili osoba koje su odgovorne za provedbu plana,

—	opis opreme za predobradu i procese u luci, ako postoje,

—	opis metoda za evidentiranje stvarne upotrebe lučkih uređaja za prihvat otpada,

—	opis metoda za evidentiranje primljenih količina brodskog otpada i ostataka tereta, i

—	opis načina na koji su zbrinuti otpad koji je stvorio brod i ostaci tereta.

Postupci za prihvat, sakupljanje, skladištenje, obradu i zbrinjavanje otpada moraju u svakom pogledu biti sukladni planu upravljanja okolišem koji je primjeren za postupno smanjenje utjecaja tih aktivnosti na okoliš. Pretpostavlja se da je sukladnost postignuta ako su postupci u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 1836/93 od 29. lipnja 1993. o dobrovoljnom sudjelovanju poduzeća industrijskog sektora u sustavu Zajednice za upravljanje okolišem i sustavu revizije (1).

Podaci koji moraju biti dostupni svim korisnicima luka:

—	kratka informacija o temeljnoj važnosti pravilne isporuke brodskog otpada i ostataka tereta,

—	lokacija lučkog uređaja za prihvat otpada koja se može primijeniti na svaki vez s dijagramom/kartom,

—	popis brodskog otpada i ostataka tereta koji se obično zaprimaju,

—	popis punktova za kontakt, operatera i usluga koje se nude,

—	opis postupaka za isporuku,

—	opis sustava naknada, i

—	postupci za izvješćivanje o navodnoj neprimjerenosti lučkih uređaja za prihvat.

---

(1)  SL L 168, 10.7.1993., str. 1.

---

PRILOG II.

---

07/Sv. 015

HR

Službeni list Europske unije

52

---

32003R1358

---

L 194/9

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

31.07.2003.

---

UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1358/2003

od 31. srpnja 2003.

o provedbi Uredbe (EZ) br. 437/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o statističkim podacima u odnosu na prijevoz putnika, tereta i pošte u zračnom prometu i o izmjeni njezinih priloga I. i II.

(Tekst značajan za EGP)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 437/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. veljače 2003. o statističkim podacima u odnosu na prijevoz putnika, tereta i pošte u zračnom prometu (1), a posebno njezin članak 10.,

budući da:

(1)	U skladu s člankom 10. Uredbe (EZ) br. 437/2003, Komisija bi trebala utvrditi mjere za provedbu te Uredbe.

(2)	Potrebno je izraditi popis zračnih luka Zajednice, osim onih koje imaju samo povremeni komercijalni promet, te utvrditi odstupanja.

(3)	Potrebno je odrediti oblik u kojem će se podaci prenositi dovoljno detaljno kako bi se osigurala brza i isplativa obrada podataka.

(4)	Potrebno je dogovoriti način distribucije statističkih rezultata.

(5)	U skladu s prvom alinejom članka 10. Uredbe (EZ) br. 437/2003, Komisija bi trebala prilagoditi specifikacije u prilozima toj Uredbi.

(6)	Potrebno je prilagoditi strukturu zapisa za prijenos podataka, šifre i definicije iz priloga I. i II. Uredbi (EZ) br. 437/2003.

(7)	Uredba (EZ) br. 437/2003 bi se stoga trebala na odgovarajući način izmijeniti.

(8)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za statistički program uspostavljen Odlukom 89/382/EEZ/Euratom (2),

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

U smislu članka 3., stavaka 2.,4. i 5. Uredbe (EZ) br. 437/2003, popis zračnih luka Zajednice, osim onih koje imaju povremeni komercijalni promet, te odstupanja, utvrđuju se u Prilogu I. ovoj Uredbi.

Članak 2.

U smislu članka 7. Uredbe (EZ) br. 437/2003, rezultati se šalju u skladu s opisom datoteka podataka i načinom prijenosa podataka utvrđenim u Prilogu II. ovoj Uredbi.

Članak 3.

U smislu članka 8. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 437/2003, Komisija distribuira sve podatke koje država članica nije definirala kao povjerljive bilo kojim sredstvom i u bilo kojoj strukturi podataka.

Članak 4.

Prilozi I. i II. Uredbi (EZ) br. 437/2003 zamjenjuju se tekstom navedenim u Prilogu III. ovoj Uredbi.

Članak 5.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  SL L 66, 11.3.2003., str. 1.

(2)  SL L 181, 28.6.1989., str. 47.

---

PRILOG I.

KATEGORIJE ZRAČNIH LUKA, POPIS ZRAČNIH LUKA ZAJEDNICE I ODSTUPANJA

I.   Kategorije zračnih luka i referentna razdoblja koja se uzimaju u obzir

Mogu se definirati četiri kategorije zračnih luka Zajednice:

—	kategorija 0: zračne luke s manje od 15 000 putničkih jedinica na godinu smatraju se zračnim lukama s „povremenim komercijalnim prometom” i stoga sukladno članku 3. stavku 3. nemaju obvezu izvješćivanja,

—	kategorija 1: zračne luke koje imaju između 15 000 i 150 000 putničkih jedinica šalju samo tablicu C1,

—	kategorija 2: zračne luke s više od 150 000 putničkih jedinica i manje od 1 500 000 putničkih jedinica na godinu šalju sve tablice iz Priloga I., ali mogu, u skladu s uvjetima iz članka 3. stavka 4., iskoristiti mogućnost potpunog ili djelomičnog odstupanja do godine 2003., 2004. ili 2005.,

—	kategorija 3: zračne luke s najmanje 1 500 000 putničkih jedinica na godinu šalju sve tablice iz Priloga I., ali mogu, u skladu s uvjetima iz članka 3. stavka 5., iskoristiti mogućnost potpunog ili djelomičnog odstupanja na tablici B1, samo u 2003.

Radi određivanja kategorije zračnih luka u godini N, za izračunavanje putničkih jedinica uzima se sljedeća referentna godina:

—	za zračne luke kategorije 0, 1 i 2: godina N-2,

—	za zračne luke kategorije 3: godina N (osim pri dostavi tablica za 2003. za koje se uzimaju u obzir putničke jedinice iz 2001. i pri dostavi tablica za 2004. za koje se uzimaju u obzir putničke jedinice iz 2003.).

Zračne luke u kojima su se smanjile putničke jedinice između godine N-2 i N-1 mogu koristiti godinu N-1 kao referentnu godinu za klasifikaciju.

II.   Dopuštena odstupanja

Sažeta tablica po izvještajnoj godini i prema kategoriji veličine zračne luke Zajednice.

Kategorije zračnih luka Zajednice prema veličini	Godina 2003.	Godina 2004.	Godina 2005.
(0) manje od 15 000 putničkih jedinica	nema obveze izvješćivanja	nema obveze izvješćivanja	nema obveze izvješćivanja
(1) između 15 000 i 150 000 putničkih jedinica	C 1 (moguće odstupanje)	C1 (moguće odstupanje)	C1 (moguće odstupanje)
(2) više od 150 000 i manje od 1 500 000 putničkih jedinica	A1 (moguće odstupanje) B1 (moguće odstupanje) C1 (moguće odstupanje)	A1 (moguće odstupanje) B1 (moguće odstupanje) C1 (moguće odstupanje)	A1 (moguće odstupanje) B1 (moguće odstupanje) C1 (moguće odstupanje)
(3) najmanje 1 500 000 putničkih jedinica	A1 (nema odstupanja) B1 (moguće odstupanje) C1 (nema odstupanja)	A1 (nema odstupanja) B1 (nema odstupanja) C1 (nema odstupanja)	A1 (nema odstupanja) B1 (nema odstupanja) C1 (nema odstupanja)

Odstupanje može biti djelomično ili potpuno.

Djelomično se odstupanje može odobriti samo u sljedećim poljima: „podaci o zračnom prijevozniku” i „broj raspoloživih putničkih sjedala”.

Ako se odobri djelomično odstupanje za navedena polja, upisuje se „nepoznata šifra” umjesto očekivane šifre (za „broj raspoloživih putničkih sjedala” koristi se nepoznata šifra „999999999999”).

Ako je dopušteno odstupanje za zračnu luku u godini N, ali zračna luka promijeni kategoriju u godini N, tada odstupanje za tu godinu više ne vrijedi.

III.   Popis obuhvaćenih zračnih luka Zajednice i odstupanja

Zračne luke Zajednice koje imaju samo povremeni komercijalni promet (kategorija 0) nemaju obvezu izvješćivanja. Stoga su isključene iz sljedećih popisa.

Zračne luke kategorije 1 na sljedećim su popisima naznačene u kurzivu.

Zračne luke kategorije 2 na sljedećim su popisima naznačene u uobičajenom tisku.

Zračne luke kategorije 3 na sljedećim su popisima naznačene podebljanim slovima.

Zračne luke kategorije 3 za koje je dopušteno odstupanje za tablicu B1 u 2003. označene su slovom X u stupcu (4) u slučaju potpunog odstupanja, te slovom P u stupcu (4) u slučaju djelomičnog odstupanja.

Zračne luke kategorije 2 za koje je dopušteno odstupanje za tablice A1 i/ili B1 do godine N (godina 2003., 2004. ili 2005.) označene su s „godina N” u stupcu (5.1.) i/ili (5.2). Ako je dopušteno samo djelomično odstupanje, nakon godine slijedi slovo „P”.

Zračne luke kategorija 1 i 2 za koje je dopušteno odstupanje za tablicu C1 do godine N (godina 2003., 2004. ili 2005.) označene su s „godina N” u stupcu (5.3.). Ako je dopušteno samo djelomično odstupanje, nakon godine slijedi slovo „P”.

Detalji vezani za djelomična odstupanja (ako postoje) slijede tablice.

Belgija: Popis zračnih luka Zajednice i odstupanja

(1) ICAO kôd zračne luke	(2) Naziv zračne luke	(3) Kategorija zračne luke u 2003.	(4) Samo zračne luke kategorije 3: zahtjev za odstupanje u tablici B1 u 2003.	(5) Isključivo zračne luke kategorije 1 i 2: Za svaku tablicu: zadnja godina za koju je zatraženo odstupanje („” ili „2003.”, ili „2004.” ili „2005.”)
				(5.1.) Tablica A1	(5.2.) Tablica B1	(5.3.) Tablica C1
EBAW	Antwerpen/Deurne	2		2005	2005	2005
EBBR	Bruxelles/National	3
EBCI	Charleroi/Brusseles South	2		2005	2005	2005
EBLG	Liège/Bierset	2		2005	2005	2005
EBOS	Oostende	1				2005

Danska: Popis zračnih luka Zajednice i odstupanja

(1) ICAO kôd zračne luke	(2) Naziv zračne luke	(3) Kategorija zračne luke u 2003.	(4) Samo zračne luke kategorije 3: zahtjev za odstupanje u tablici B1 u 2003.	(5) Isključivo zračne luke kategorije 1 i 2: Za svaku tablicu: zadnja godina za koju je zatraženo odstupanje („” ili „2003.”, ili „2004.” ili „2005.”)
				(5.1.) Tablica A1	(5.2.) Tablica B1	(5.3.) Tablica C1
EKAH	Århus	2		2003	2004
EKBI	Billund	3	X
EKCH	Copenhagen Kastrup	3	X
EKEB	Esbjerg	2		2003P	2003
EKKA	Karup	2		2003P	2004
EKRK	Copenhagen Roskilde	1				2004
EKRN	Bornholm	2		2003P
EKSB	Sønderborg	1
EKYT	Aalborg	2		2003	2004
Djelomična odstupanja se primjenjuju u polju „broj raspoloživih putničkih sjedala” (tablica A1).

Njemačka: Popis zračnih luka Zajednice i odstupanja

(1) ICAO kôd zračne luke	(2) Naziv zračne luke	(3) Kategorija zračne luke u 2003.	(4) Samo zračne luke kategorije 3: zahtjev za odstupanje u tablici B1 u 2003.	(5) Isključivo zračne luke kategorije 1 i 2: Za svaku tablicu: zadnja godina za koju je zatraženo odstupanje („” ili „2003.”, ili „2004.” ili „2005.”)
				(5.1.) Tablica A1	(5.2.) Tablica B1	(5.3.) Tablica C1
EDDB	Berlin-Schönefeld	3
EDDC	Dresden	3
EDDE	Erfurt	2
EDDF	Frankfurt/Main	3
EDDG	Münster/Osnabrück	3
EDDH	Hamburg	3
EDDI	Berlin-Tempelhof	2
EDDK	Köln/Bonn	3
EDDL	Düsseldorf	3
EDDM	München	3
EDDN	Nürnberg	3
EDDP	Leipzig/Halle	3
EDDR	Saarbrücken	2
EDDS	Stuttgart	3
EDDT	Berlin-Tegel	3
EDDV	Hannover	3
EDDW	Bremen	3
EDFH	Hahn	2		2003	2003
EDFM	Mannheim	1
EDHK	Kiel	1
EDHL	Lübeck	2		2004	2004
EDLN	Mönchengladbach	1
EDLP	Paderborn/Lippstadt	2		2003	2003
EDLW	Dortmund	2		2003	2003
EDMA	Augsburg	2		2004	2004
EDNY	Friedrichshafen	2		2004	2004
EDOG	Gransee	1
EDOR	Rostock-Laage	1
EDQM	Hof/Plauen	1
EDTK	Karlsruhe	2		2004	2004
EDVE	Braunschweig	1
EDVK	Kassel	1
EDWG	Wangerooge	1
EDWJ	Juist	1
EDWS	Norddeich	1
EDXP	Harle	1
EDXW	Sylt/Westerland	1
ETNU	Neubrandenburg	1

Grčka: Popis zračnih luka Zajednice i odstupanja

(1) ICAO kôd zračne luke	(2) Naziv zračne luke	(3) Kategorija zračne luke u 2003.	(4) Samo zračne luke kategorije 3: zahtjev za odstupanje u tablici B1 u 2003.	(5) Isključivo zračne luke kategorije 1 i 2: Za svaku tablicu: zadnja godina za koju je zatraženo odstupanje („” ili „2003.”, ili „2004.” ili „2005.”)
				(5.1.) Tablica A1	(5.2.) Tablica B1	(5.3.) Tablica C1
LGAL	Alexandroupolis	2
LGAT	Athens	3
LGBL	N. Anchialos	1
LGHI	Chios	2
LGIK	Ikaria	1
LGIO	Ioannina	1
LGIR	Irakleion	3
LGKF	Kefallinia	2
LGKL	Kalamata	1
LGKO	Kos	3
LGKP	Karpathos	1
LGKR	Kerkyra	3
LGKV	Kavala	2
LGLM	Limnos	1
LGMK	Mykonos	2
LGMT	Mytilini	2
LGNX	Naxos	1
LGPZ	Aktio	2
LGRP	Rodos	3
LGRX	Araxos	1
LGSA	Chania	2
LGSO	Syros	1
LGSK	Skiathos	2
LGSM	Samos	2
LGSR	Santorini	2
LGTS	Thessaloniki	3
LGZA	Zakynthos	2

Španjolska: Popis zračnih luka Zajednice i odstupanja

(1) ICAO kôd zračne luke	(2) Naziv zračne luke	(3) Kategorija zračne luke u 2003.	(4) Samo zračne luke kategorije 3: zahtjev za odstupanje u tablici B1 u 2003.	(5) Isključivo zračne luke kategorije 1 i 2: Za svaku tablicu: zadnja godina za koju je zatraženo odstupanje („” ili „2003.”, ili „2004.” ili „2005.”)
				(5.1.) Tablica A1	(5.2.) Tablica B1	(5.3.) Tablica C1
GCFV	Puerto del Rosario/Fuerteventura	3
GCGM	Gomera España	1
GCHI	Hierro	1
GCLA	Santa Cruz de la Palma	2
GCLP	Las Palmas/Gran Canaria	3
GCRR	Arrecife/Lanzarote	3
GCTS	Tenerife Sur — Reina Sofía	3
GCXO	Tenerife Norte	3
GEML	Melilla	2
LEAL	Alicante	3
LEAM	Almería	2
LEAS	Avilés/Asturias	2
LEBB	Bilbao	3
LEBL	Barcelona	3
LEBZ	Badajoz/Talavera la Real	1
LECO	A Coruña	2
LEGE	Girona/Costa Brava	2
LEGR	Granada	2
LEIB	Eivissa (Ibiza)	3
LEJR	Jerez	2
LELC	Murcia-San Javier	2
LELN	León	1
LEMD	Madrid/Barajas	3
LEMG	Málaga	3
LEMH	Menorca/Maó (Mahón)	3
LEPA	Palma de Mallorca	3
LEPP	Pamplona	2
LERS	Reus	2
LESA	Salamanca	1
LESO	San Sebastián	2
LEST	Santiago	2
LEVC	Valencia	3
LEVD	Valladolid	2
LEVT	Vitoria	2
LEVX	Vigo	2
LEXJ	Santander	2
LEZG	Zaragoza	2
LEZL	Sevilla	3

Francuska: Popis zračnih luka Zajednice i odstupanja

(1) ICAO kôd zračne luke	(2) Naziv zračne luke	(3) Kategorija zračne luke u 2003.	(4) Samo zračne luke kategorije 3: zahtjev za odstupanje u tablici B1 u 2003.	(5) Isključivo zračne luke kategorije 1 i 2: Za svaku tablicu: zadnja godina za koju je zatraženo odstupanje („” ili „2003.”, ili „2004.” ili „2005.”)
				(5.1.) Tablica A1	(5.2.) Tablica B1	(5.3.) Tablica C1
FMEE	St Denis Roland Garros	3
LFBA	Agen La Garenne	1
LFBD	Bordeaux Merignac	3
LFBE	Bergerac Roumanière	1
LFBH	La Rochelle Île de Ré	1
LFBI	Poitiers Biard	1
LFBL	Limoges	1
LFBO	Toulouse Blagnac	3
LFBP	Pau Pyrénées	2		2005P
LFBT	Tarbes Lourdes Pyrénées	2		2005P
LFBV	Brive Laroche	1
LFBX	Périgueux	1
LFBZ	Biarritz-Bayonne — Anglet	2		2005P
LFCK	Castres Mazamet	1
LFCR	Rodez Marcillac	1
LFJL	Metz Nancy Lorraine	2		2005P
LFKB	Bastia Poretta	2		2005P
LFKC	Calvi Sainte Catherine	2		2005P
LFKF	Figari Sud Corse	2		2005P
LFKJ	Ajaccio Campo dell'oro	2		2005P
LFLB	Chambéry — Chambéry	1
LFLC	Clermont Ferrand Auvergne	2		2005P
LFLL	Lyon St Exupéry	3
LFLP	Annecy Meythet	1
LFLS	Grenoble St Geoirs	2		2005P
LFLW	Aurillac Tronquières	1
LFMH	St Étienne Bouthéon	1
LFMK	Carcassonne	2		2005P
LFML	Marseille Provence	3
LFMN	Nice Côte d'Azur	3
LFMP	Perpignan Rivesaltes	2		2005P
LFMT	Montpellier Méditerranée	3
LFMU	Béziers Vias	1
LFMV	Avignon Caumont	1
LFOB	Beauvais Tille	2		2005P
LFOH	La Havre Octeville	1
LFOK	Châlons Vatry	1
LFOP	Rouen Vallée de Seine	1
LFPG	Paris Charles De Gaulle	3
LFPO	Paris Orly	3
LFQQ	Lille Lesquin	2		2005P
LFRB	Brest Guipavas	2		2005P
LFRD	Dinard Pleurtuit	1
LFRH	Lorient	2		2005P
LFRK	Caen Carpiquet	1
LFRN	Rennes St Jacques	2		2005P
LFRO	Lannion Servel	1
LFRQ	Quimper Pluguffan	1
LFRS	Nantes Atlantique	3
LFSB	Bâle Mulhouse	3
LFSD	Dijon Bourgogne	1
LFST	Strasbourg	3
LFTH	Toulon — Hyères	2		2005P
LFTW	Nîmes Arles Camargue	2		2005P
SOCA	Cayenne Rochambeau	2		2005P
TFFF	Fort de France	3
TFFG	St Martin Grand Case	1
TFFJ	St Barthélemy	2		2005P
TFFR	Pointe à Pitre	3
Djelomična odstupanja se primjenjuju u polju „broj raspoloživih putničkih sjedala” (tablica A1).

Irska: Popis zračnih luka Zajednice i odstupanja

(1) ICAO kôd zračne luke	(2) Naziv zračne luke	(3) Kategorija zračne luke u 2003.	(4) Samo zračne luke kategorije 3: zahtjev za odstupanje u tablici B1 u 2003.	(5) Isključivo zračne luke kategorije 1 i 2: Za svaku tablicu: zadnja godina za koju je zatraženo odstupanje („” ili „2003.”, ili „2004.” ili „2005.”)
				(5.1.) Tablica A1	(5.2.) Tablica B1	(5.3.) Tablica C1
EICA	Connemara Regional Airport	1
EICK	Cork	3
EICM	Galway	1
EIDL	Donegal	1
EIDW	Dublin	3
EIIM	Inishmore	1
EIKN	Connaught Regional Airport	2		2005	2005	2005P
EIKY	Kerry	2		2005	2005	2005P
EINN	Shannon	3
EISG	Sligo Regional Airport	1
EIWF	Waterford	1
Djelomična odstupanja se primjenjuju na polje „podaci o letovima”.

Italija: Popis zračnih luka Zajednice i odstupanja

(1) ICAO kôd zračne luke	(2) Naziv zračne luke	(3) Kategorija zračne luke u 2003.	(4) Samo zračne luke kategorije 3: zahtjev za odstupanje u tablici B1 u 2003.	(5) Isključivo zračne luke kategorije 1 i 2: Za svaku tablicu: zadnja godina za koju je zatraženo odstupanje („” ili „2003.”, ili „2004.” ili „2005.”)
				(5.1.) Tablica A1	(5.2.) Tablica B1	(5.3.) Tablica C1
LIBC	Crotone	1
LIBD	Bari-Palese Macchie	2
LIBP	Pescara	2		2005	2005
LIBR	Brindisi-Casale	2
LICA	Lamezia Terme	2			2005
LICC	Catania-Fontanarossa	3
LICD	Lampedusa	1
LICG	Pantelleria	1
LICJ	Palermo-Punta Raisi	3
LICR	Reggio di Calabria	2		2005	2005
LICT	Trapani-Birgi	1
LIEA	Alghero-Fertilia	2		2005	2005
LIEE	Cagliari-Elmas	3
LIEO	Olbia — Costa Smeralda	2
LIET	Arbatax di Tortoli	1
LIMC	Milano-Malpensa	3
LIME	Bergamo-Orio al Serio	3
LIMF	Torino-Caselle	3
LIMJ	Genova-Sestri	2		2005	2005
LIML	Milano-Linate	3
LIMP	Parma	1
LIPB	Bolzano	1
LIPE	Bologna-Borgo Panigale	3
LIPH	Treviso-Sant'Angelo	2		2003	2003
LIPK	Forlì	1
LIPO	Brescia-Montichiari	2
LIPQ	Trieste-Ronchi dei Legionari	2		2004	2004
LIPR	Rimini	2
LIPX	Verona-Villafranca	3
LIPY	Ancona-Falconara	2		2005	2005
LIPZ	Venezia-Tessera	3
LIRA	Roma-Ciampino	2
LIRF	Roma-Fiumicino	3
LIRN	Napoli-Capodichino	3
LIRP	Pisa-San Giusto	2		2005	2005
LIRQ	Firenze-Peretola	2
LIRZ	Perugia	1

Luksemburg: Popis zračnih luka Zajednice i odstupanja

(1) ICAO kôd zračne luke	(2) Naziv zračne luke	(3) Kategorija zračne luke u 2003.	(4) Samo zračne luke kategorije 3: zahtjev za odstupanje u tablici B1 u 2003.	(5) Isključivo zračne luke kategorije 1 i 2: Za svaku tablicu: zadnja godina za koju je zatraženo odstupanje („” ili „2003.”, ili „2004.” ili „2005.”)
				(5.1.) Tablica A1	(5.2.) Tablica B1	(5.3.) Tablica C1
ELLX	Luxemburg	3	X

Nizozemska: Popis zračnih luka Zajednice i odstupanja

(1) ICAO kôd zračne luke	(2) Naziv zračne luke	(3) Kategorija zračne luke u 2003.	(4) Samo zračne luke kategorije 3: zahtjev za odstupanje u tablici B1 u 2003.	(5) Isključivo zračne luke kategorije 1 i 2: Za svaku tablicu: zadnja godina za koju je zatraženo odstupanje („” ili „2003.”, ili „2004.” ili „2005.”)
				(5.1.) Tablica A1	(5.2.) Tablica B1	(5.3.) Tablica C1
EHAM	Amsterdam/Schiphol	3	P
EHBK	Maastricht-Aachen	2		2005P		2005P
EHEH	Eindhoven/Welschap	2		2005P		2005P
EHGG	Eelde/Groningen	1
EHRD	Rotterdam/Zestienhoven	2		2005P		2005P
EHTE	Deventer/Teuge	1				2005
EHTW	Enschede/Twenthe	1				2005
Djelomična odstupanja se primjenjuju na polja „broj raspoloživih putničkih sjedala” i „podaci o letovima”.

Austrija: Popis zračnih luka Zajednice i odstupanja

(1) ICAO kôd zračne luke	(2) Naziv zračne luke	(3) Kategorija zračne luke u 2003.	(4) Samo zračne luke kategorije 3: zahtjev za odstupanje u tablici B1 u 2003.	(5) Isključivo zračne luke kategorije 1 i 2: Za svaku tablicu: zadnja godina za koju je zatraženo odstupanje („” ili „2003.”, ili „2004.” ili „2005.”)
				(5.1.) Tablica A1	(5.2.) Tablica B1	(5.3.) Tablica C1
LOWG	Graz	2
LOWI	Innsbruck	2
LOWK	Klagenfurt	2
LOWL	Linz	2
LOWS	Salzburg	2
LOWW	Wien/Schwechat	3

Portugal: Popis zračnih luka Zajednice i odstupanja

(1) ICAO kôd zračne luke	(2) Naziv zračne luke	(3) Kategorija zračne luke u 2003.	(4) Samo zračne luke kategorije 3: zahtjev za odstupanje u tablici B1 u 2003.	(5) Isključivo zračne luke kategorije 1 i 2: Za svaku tablicu: zadnja godina za koju je zatraženo odstupanje („” ili „2003.”, ili „2004.” ili „2005.”)
				(5.1.) Tablica A1	(5.2.) Tablica B1	(5.3.) Tablica C1
LPAZ	Santa Maria	1
LPFL	Flores	1
LPFR	Faro	3
LPMA	Madeira/Madeira	3
LPHR	Horta	2
LPLA	Lajes	2
LPPD	Ponta Delgada	2
LPPI	Pico	1
LPPR	Porto	3
LPPS	Porto Santo	2
LPPT	Lisboa	3

Finska: Popis zračnih luka Zajednice i odstupanja

(1) ICAO kôd zračne luke	(2) Naziv zračne luke	(3) Kategorija zračne luke u 2003.	(4) Samo zračne luke kategorije 3: zahtjev za odstupanje u tablici B1 u 2003.	(5) Isključivo zračne luke kategorije 1 i 2: Za svaku tablicu: zadnja godina za koju je zatraženo odstupanje („” ili „2003.”, ili „2004.” ili „2005.”)
				(5.1.) Tablica A1	(5.2.) Tablica B1	(5.3.) Tablica C1
EFHK	Helsinki-Vantaa	3
EFIV	Ivalo	1
EFJO	Joensuu	2
EFJY	Jyväskylä	2
EFKE	Kemi-Tornio	1
EFKI	Kajaani	1
EFKK	Kruunupyy	1
EFKS	Kuusamo	1
EFKT	Kittilä	2
EFKU	Kuopio	2
EFLP	Lappeenranta	1
EFMA	Mariehamn	1
EFOU	Oulu	2
EFPO	Pori	1
EFRO	Rovaniemi	2
EFSA	Savonlinna	1
EFSI	Seinäjoki	1
EFTP	Tampere-Pirkkala	2
EFTU	Turku	2
EFVA	Vaasa	2
EFVR	Varkaus	1

Švedska: Popis zračnih luka Zajednice i odstupanja

(1) ICAO kôd zračne luke	(2) Naziv zračne luke	(3) Kategorija zračne luke u 2003.	(4) Samo zračne luke kategorije 3: zahtjev za odstupanje u tablici B1 u 2003.	(5) Isključivo zračne luke kategorije 1 i 2: Za svaku tablicu: zadnja godina za koju je zatraženo odstupanje („” ili „2003.”, ili „2004.” ili „2005.”)
				(5.1.) Tablica A1	(5.2.) Tablica B1	(5.3.) Tablica C1
ESDB	Ängelholm	2			2005
ESDF	Ronneby	2			2005
ESGG	Göteborg-Landvetter	3	X
ESGJ	Jönköping	2			2005
ESGP	Göteborg/Säve	1				2005
ESGT	Trollhättan/Vänersb	1				2005
ESKN	Stockholm/Skavsta	2		2005	2005	2005
ESMK	Kristianstad/Everöd	2		2005	2005	2005
ESMO	Oskarshamn	1				2005
ESMQ	Kalmar	2			2005
ESMS	Malmö-Sturup	3	X
ESMT	Halmstad	1
ESMX	Växjö/Kronoberg	2		2005	2005	2005
ESNG	Gällivare	1				2005
ESNK	Kramfors	1				2005
ESNL	Lycksele	1				2005
ESNN	Sundsvall-Härnösand	2			2005
ESNO	Örnsköldsvik	2			2005
ESNQ	Kiruna	2			2005
ESNS	Skellefteå	2			2005
ESNU	Umeå	2			2005
ESNV	Vilhelmina	1				2005
ESNX	Arvidsjaur	1				2005
ESOE	Örebro	2		2005	2005	2005
ESOK	Karlstad	2			2005
ESOW	Stockholm/Västerås	2		2005	2005	2005
ESPA	Luleå	2			2005
ESPC	Östersund	2			2005
ESSA	Stockholm-Arlanda	3	X
ESSB	Stockholm-Bromma	2			2005
ESSD	Borlänge	1				2005
ESSL	Linköping/Saab	1				2005
ESSP	Norrköping	2			2005
ESSV	Visby	2			2005
ESUD	Storuman	1				2005

Ujedinjena Kraljevina: Popis zračnih luka Zajednice i odstupanja

(1) ICAO kôd zračne luke	(2) Naziv zračne luke	(3) Kategorija zračne luke u 2003.	(4) Samo zračne luke kategorije 3: zahtjev za odstupanje u tablici B1 u 2003.	(5) Isključivo zračne luke kategorije 1 i 2: Za svaku tablicu: zadnja godina za koju je zatraženo odstupanje („” ili „2003.”, ili „2004.” ili „2005.”)
				(5.1.) Tablica A1	(5.2.) Tablica B1	(5.3.) Tablica C1
EGAA	Belfast International	3
EGAC	Belfast City	2
EGAE	Londonderry	2
EGBB	Birmingham	3
EGBE	Coventry	1
EGCC	Manchester	3
EGDG	Newquay	1				2004
EGFF	Cardiff Wales	3
EGFH	Swansea	1				2004
EGGD	Bristol	3
EGGP	Liverpool	3
EGGW	Luton	3
EGHC	Land's End	1
EGHD	Plymouth	1
EGHE	Isles of Scilly (St. Marys)	1
EGHH	Bournemouth	2
EGHI	Southampton	2
EGHK	Penzance Heliport	1
EGHT	Isles of Scilly(Tresco)	1
EGKK	Gatwick	3
EGLC	London City	3
EGLL	Heathrow	3
EGMH	Kent International	2
EGNH	Blackpool	1
EGNJ	Humberside	2
EGNM	Leeds Bradford	3
EGNT	Newcastle	3
EGNV	Teesside	2
EGNX	East Midlands	3
EGPA	Kirkwall	1
EGPB	Sumburgh	1
EGPC	Wick	1
EGPD	Aberdeen	3
EGPE	Inverness	2
EGPF	Glasgow	3
EGPH	Edinburgh	3
EGPI	Islay	1
EGPK	Prestwick	3
EGPL	Benbecula	1
EGPM	Scatsta	2
EGPN	Dundee	1
EGPO	Stornoway	1
EGSC	Cambridge	1
EGSH	Norwich	2
EGSS	Stansted	3
EGSY	Sheffield City	1
EGTE	Exeter	2

---

PRILOG II.

OPIS DATOTEKA PODATAKA I SREDSTVO NJIHOVA PRIJENOSA

Prihvaćaju se dva kompatibilna oblika za elektroničku razmjenu podataka za prijenos tablica predviđenih u Uredbi: CVS (vrijednosti odvojene zarezom), gdje se točka-zarez (;) koristi za razgraničavanje polja, i GESMES-EDIFACT.

Popis i opis polja za tablice ove Uredbe:

Sljedeća sažeta tablica daje popis polja koja treba predvidjeti za svaku tablicu Uredbe (A1, B1 i C1) i za svaki zapis (redak). U stupcu odgovarajuće tablice označene su dvije različite vrste polja:

—	„X”: polja koja treba predvidjeti u tablici,

—	„ ” (prazno polje): označuje polja nevažna za tablicu. Inače se ta polja ne predviđaju u odgovarajućim tablicama. Međutim, prazna su polja (znakovi razgraničenja između dva polja bez umetnutih podataka) u ovom slučaju također prihvatljiva.

Oblik i veličina polja:

Oblik svakog pojedinog polja je ili brojčani (n) ili slovni (a) ili brojčano-slovni (an).

Veličina je fiksna („oblik + broj”, npr. „n4”) ili promjenljiva s najvećim brojem pozicija („oblik + „..” + najveći broj pozicija, npr. „n..12” ”).

Poz.	Polja	Oblik i veličina	Tablica
			A1	B1	C1
1	Identifikacija tablice	an2	X	X	X
2	Država koja izvješćuje	a2	X	X	X
3	Referentna godina	n2	X	X	X
4	Referentno razdoblje	an2	X	X	X
5	Zračna luka koja izvješćuje	an4	X	X	X
6	Zračna luka partner	an4	X	X
7	Dolazak/odlazak	n1	X	X
8	Linijski/povremeni prijevoz	n1	X	X
9	Putnički let/teretni i poštanski let	n1	X	X
10	Podaci o zračnom prijevozniku	a3	X	X	X
11	Tip zrakoplova	an..4	X
12	Putnici	n..12	X	X	X
13	Putnici u izravnom tranzitu	n..12	X	X	X
14	Teret i pošta	n..12	X	X	X
15	Komercijalni letovi (tablica „A1”)/Ukupna komercijalna kretanja zrakoplova (tablica „C1”)	n..12	X		X
16	Ukupna kretanja zrakoplova	n..12			X
17	Ukupan broj raspoloživih putničkih sjedala	n..12	X

Jedna tablica (za jedno razdoblje) treba odgovarati jednoj datoteci (ili „pošiljci”) koja se šalje Eurostatu.

Svaku datoteku (tablicu) treba imenovati prema sljedećem standardu: „CCYYPPTT.csv” (za csv oblik) ili: „CCYYPPTT.ges” (za gesmes oblik): gdje „CC” označava šifru države (ISO 2 slovna), „YY” označava godinu, „PP” označava razdoblje (AN, Q1..Q4 ili 01..12) i „TT” označuje tablicu („A1”, „B1” ili „C1”).

Ako je datoteka komprimirana, umjesto oznaka „.csv” ili „.ges” koristi se sufiks „zip”.

Način slanja mora biti kompatibilan s automatskim praćenjem i obradom podataka u Eurostatu.

Daje se prednost alatima kompatibilnim s elektronskom razmjenom podataka. Međutim, alati koji prethode elektroničkoj razmjeni podataka kao i strukturirana elektronička pošta koji se šalju na adresu koju navodi Eurostat mogu se prihvatiti u prijelaznom razdoblju.

U slučaju korištenja strukturirane elektroničke pošte:

—	u predmetno polje elektroničke pošte unosi se naziv poslane datoteke (tablice),

—	datoteka (tablica) se prilaže elektroničkoj pošti (prihvaća se samo jedna datoteka po elektroničkoj pošti)

—	napomene o podacima mogu se unijeti kao jednostavan tekst u sadržaj poruke uz koju se prilaže tablica (ne koristi se formatirani tekst).

---

PRILOG III.

Izmjene priloga Uredbi (EZ) br. 437/2003

---

(1)  U 2003. mogu se očekivati tromjesečni podaci.

(2)  U 2003. se mogu očekivati tromjesečni podaci.

(3)  Polje ‚podaci o zračnom prijevozniku’ je obvezno za zračne luke koje moraju slati tablice A1 i B1. One zračne luke koje nemaju obvezu slanja tablica A1 i B1, mogu koristiti šifru koja pokriva sve zračne prijevoznike.

---