EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 16.1.2018.

COM(2018) 33 final

2018/0012(COD)

Prijedlog

DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o lučkim uređajima za prihvat isporuke brodskog otpada, stavljanju izvan snage Direktive 2000/59/EZ i izmjenama Direktive 2009/16/EZ i Direktive 2010/65/EU

(Tekst značajan za EGP)

{SWD(2018) 21 final}
{SWD(2018) 22 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

·Razlozi i ciljevi prijedloga

Ispuštanje brodskog otpada predstavlja sve veću prijetnju za morski okoliš, sa skupim posljedicama za okoliš i gospodarstvo. Nedavno je problem morskog otpada dobio na važnosti budući da sve veći broj znanstvenih ispitivanja sadržava dokaze o strahovitim učincima na morske ekosustave i učincima na ljudsko zdravlje. Iako najveći dio morskog otpada potječe s kopna, plovidba također ima važnu ulogu u ispuštanju kućanskog otpada i pogonskog otpada u more. Postoje znatni razlozi za zabrinutost s obzirom na eutrofikacijske učinke ispuštanja otpadnih voda s brodova, posebno s velikih putničkih brodova u određenim morskim područjima kao što je Baltičko more, kao i na učinke ispuštanja uljnog otpada na život u moru i morska staništa.

Razlozi za pojavu ilegalnog ispuštanja u more nalaze se na samim brodovima, posebno s obzirom na lošu praksu upravljanja brodskim otpadom, kao i na obali, uslijed nedostatka odgovarajućih lučkih uređaja za prihvat brodskog otpada.

Direktivom 2000/59/EZ 1 uređuje se postupak na obali odredbama kojima se osigurava dostupnost lučkih uređaja za prihvat i isporuka otpada u uređaje. Njome se provode relevantne međunarodne norme, odnosno one sadržane u konvenciji MARPOL 2 . Međutim, Direktiva je prvenstveno usmjerena na djelatnosti u luci, dok je konvencija MARPOL uglavnom usmjerena na djelatnosti koje se odvijaju na moru. Na ovaj se način Direktiva usklađuje s konvencijom MARPOL i ujedno nadopunjuje budući da uređuje pravne, praktične i financijske odgovornosti u obalnom području. Iako konvencija MARPOL predviđa cjelovit okvir za rješavanje problema onečišćenja različitim onečišćivačima s broda, ona ne predviđa učinkovit mehanizam izvršenja. Dakle, unošenje glavnih koncepata i obveza predviđenih u konvenciji MARPOL u pravo EU-a omogućuje njihovo učinkovito izvršenje u cijelom pravnom sustavu EU-a.

Otprilike 17 godina nakon stupanja na snagu potrebno je izvršiti temeljite izmjene Direktive. Trenutačna je situacija bitno drukčija od one u trenutku donošenja Direktive 2000. godine. Od tada je konvencija MARPOL osnažena naknadnim izmjenama, dok područje primjene i definicije postojeće direktive više nisu u skladu s međunarodnim okvirom. Države članice se stoga sve više oslanjaju na okvir MARPOL, što provedbu i izvršenje Direktive čini problematičnima. Osim toga, države članice primjenjuju različita tumačenja glavnih koncepata Direktive, što stvara zbrku među brodovima, lukama i operaterima.

Cilj revizije je ostvariti veći stupanj zaštite morskog okoliša smanjenjem ispuštanja otpada u more i poboljšanje učinkovitosti pomorskih djelatnosti u luci smanjenjem administrativnog opterećenja i ažuriranjem regulatornog okvira. S obzirom da je prijedlog dio programa za prikladnost i učinkovitost propisa (REFIT), on treba biti u skladu s načelima REFIT-a o pojednostavnjenju i pojašnjenju.

U svrhu jasnoće, prijedlogom se trenutačna direktiva stavlja izvan snage te se zamjenjuje jedinstvenom novom direktivom. On također uključuje popratne promjene Direktive 2009/16/EZ o nadzoru države luke 3 , kao i Direktive 2010/65/EU 4 .

·Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području

·Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

·Pravna osnova

·Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

·Proporcionalnost

–izvješćivanje o informacijama sadržanima u prethodnoj obavijesti o isporuci otpada i o prihvatu otpada bit će potrebno samo za plovila duljine od 45 metara i više, u skladu s Direktivom 2002/59/EZ;

–cilj od 20 % inspekcijskih pregleda za ribarske brodove i plovila za razonodu primjenjivat će se samo na plovila s bruto tonažom većom od 100 tona, u skladu sa zahtjevima IMO-a za plan upravljanja smećem koji se mora čuvati na brodu;

–trgovačka plovila podlijegat će inspekcijskim pregledima kao dio nadzora države luke slijedom pristupa koji se zasniva na riziku, a čime bi sustav trebao postati učinkovitiji i djelotvorniji.

·Odabir instrumenta

U interesu jasne i dosljedne izrade propisa, utvrđeno je da je najprikladnije pravno rješenje prijedlog nove jedinstvene direktive. Alternativna mogućnost prijedloga skupa izmjena postojeće Direktive odbačena je jer bi iziskivala velik broj promjena. Ideja o novoj uredbi također je odbačena budući da time države članice ne bi dobile dovoljno fleksibilnosti za odlučivanje o najboljoj provedbenoj politici za luke koje se jako razlikuju u pogledu veličine, lokacije, vlasničke strukture i administrativnog ustroja.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

·Ex post evaluacije / provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

·Direktiva nije u cijelosti dosljedna s relevantnim politikama EU-a, kao što su zakonodavstvo o otpadu EU-a i njegova ključna načela, koji nisu u cijelosti provedeni u lukama;

·znatne promjene u međunarodnom pravnom okviru (MARPOL) nisu unesene u Direktivu;

·nedostatak sustavnog evidentiranja otpada isporučenog u lukama i nedovoljna razmjena informacija između država članica spriječili su učinkovito praćenje i izvršenje Direktive i doveli do znatnih praznina u podacima o tokovima otpada u lukama EU-a.

·Savjetovanja s dionicima

·Prikupljanje i primjena stručnog znanja

·Procjena učinaka

(1)područje primjene revizije, opseg zakonodavnih promjena i razvoj mekih pravnih smjernica;

(2)područje primjene obveznog zahtjeva za isporuku otpada. Izbor za usklađivanje s normama za ispuštanje iz konvencije MARPOL ili težnja za ispunjavanjem cilja režima s nultom stopom ispuštanja potpunom isporukom u lukama. To također ima učinak na ostale aspekte, kao što je primjena sustava pokrivanja troškova i izvršenja;

(3)potencijal za rješavanje specifičnog problema morskog otpada s brodova (uglavnom smeće s brodova);

(4)potencijal za smanjenje administrativnog opterećenja i pojednostavnjenje režima u skladu s ciljevima prijedloga u okviru programa REFIT.

·stvoriti pozitivan učinak na okoliš budući da treba dovesti do znatnog smanjenja ilegalnog ispuštanja uljnog otpada, otpadnih voda, smeća i otpada iz sustava za ispiranje plina;

·dati važan doprinos kružnom gospodarstvu posebnim mjerama usmjerenima na smanjenje morskog otpada, uključujući otpad koji potječe iz ribolovnog sektora i sektora za razonodu i poboljšanje prakse upravljanja otpadom u lukama;

·dovesti do smanjenja troškova izvršenja i znatnog smanjenja administrativnih troškova;

·stvoriti dodatna radna mjesta, osobito za rukovatelje otpadom te u turističkom sektoru u obalnim područjima;

·dovesti do povećane svijesti o okolišu s obzirom na problem morskog otpada, na obali i na brodu.

–uključeno je dodatno objašnjenje o tome kako se Direktivom namjeravaju prenijeti relevantne obveze iz konvencije MARPOL pristupom koji se zasniva na luci te da se njome ne nastoji samo osigurati izvršenje tih zahtjeva pravnim sustavom EU-a, nego da također nudi dodanu vrijednost u odnosu na njihovu provedbu u državama članicama, posebno dodatnim elementima, kao što su planovi prihvata otpada i rukovanja otpadom, sustavi pokrivanja troškova u lukama i režim o izuzećima za brodove u linijskom prometu; Uključena je i tablica s usporedbom dva instrumenta, kao i pregled najrelevantnijih izmjena konvencije MARPOL u zadnjih 15 godina;

–uključena je tablica s usporedbom različitih opcija politike s konvencijom MARPOL. Također je objašnjeno da najpoželjnija opcija koja se zasniva na usklađivanju s konvencijom MARPOL ne znači cjelovito usklađivanje budući da bi to značilo povlačenje temeljnih obveza koje su se pokazale vrlo relevantnima i korisnima, kao što je pokazano u ex post (REFIT) evaluaciji Direktive. Dodatna objašnjenja uključena su kako bi se dokazala proporcionalnost svake opcije te je obuhvaćeno još informacija o tome kako se najpoželjnijim opcijama predlaže ponovno definirati položaj manjih plovila, odnosno ribarskih brodova i plovila za razonodu, zauzimajući razlikovni pristup izvršenju na temelju bruto tonaže i dužine općenito;

–konačno, uložena su dodatna nastojanja kako bi se dobili kvantitativni podaci od luka u odnosu na neke ključne obveze uključene u najpoželjniju opciju. Međutim, budući da se radi o komercijalno osjetljivim podacima, primljene su tek ograničene povratne informacije, dok opis troškova usklađivanja i investicijskih troškova ostaje uglavnom kvalitativan.

·Procjena teritorijalnih učinaka

Predložena revizija ima važnu regionalnu dimenziju s obzirom na različite morske bazene u EU-u i lokalne specifičnosti luka. Iz tog je razloga provedena procjena teritorijalnih učinaka. Procjena je ukazala na specifične izazove s kojima mogu biti suočene luke na manjim otocima i udaljenim lokacijama u provedbi režima lučkih uređaja za prihvat, ali ona sadržava i zaključak o tome da bi novom direktivom regije mogle ostvariti određene prednosti, osobito u razvoju turizma, zapošljavanju i upravljanju. Međutim, usprkos regionalnim razlikama, procjena teritorijalnih učinaka otkrila je snažnu potrebu za usklađivanjem ključnih aspekata Direktive. Rezultati procjene teritorijalnih učinaka ukratko su opisani u sažetom izvješću priloženom radnom dokumentu službi uz prijedlog.

·Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

·Temeljna prava

Prijedlogom se ne utječe na zaštitu temeljnih prava.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.OSTALI DIJELOVI

·Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

·Dokumenti s obrazloženjima (za direktive)

6.Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

·donošenje planova prihvata otpada i rukovanja otpadom;

·razvoj i rad sustava pokrivanja troškova;

·obvezno izvješćivanje o informacijama iz prethodne obavijesti o isporuci otpada i prihvatu otpada;

·inspekcijski režim;

·režim izuzeća za brodove u linijskom prometu.

Najvažnije promjene koje uvodi nova direktiva ukratko su navedene u nastavku.

2018/0012 (COD)

Prijedlog

DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o lučkim uređajima za prihvat isporuke brodskog otpada, stavljanju izvan snage Direktive 2000/59/EZ i izmjenama Direktive 2009/16/EZ i Direktive 2010/65/EU

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 100. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 18 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 19 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Cilj pomorske politike Unije je ostvariti visok stupanj sigurnosti i zaštite okoliša. To se može postići djelovanjem u skladu s međunarodnim konvencijama, pravilnicima i odlukama, a da se istodobno zadrži sloboda plovidbe kako je to predviđeno Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS).

(2)Međunarodna konvencija o sprečavanju onečišćenja mora s brodova (konvencija MARPOL) predviđa opće zabrane ispuštanja s brodova u more, ali također uređuje uvjete u skladu s kojima određene vrste otpada mogu biti ispuštene u morski okoliš. Konvencijom MARPOL propisuje se da države članice trebaju osigurati primjerene uređaje za prihvat u lukama.

(3)Unija je radila na provedbi konvencije MARPOL Direktivom 2000/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 20 slijedeći pristup koji se zasniva na lukama. Cilj Direktive 2000/59/EZ je uskladiti interese glatkog funkcioniranja pomorskog prometa i zaštite morskog okoliša.

(4)U zadnja dva desetljeća konvencija MARPOL i njezini prilozi doživjeli su važne izmjene, što je dovelo do strožih normi i zabrana za ispuštanje brodskog otpada u more.

(5)Prilogom VI. konvenciji MARPOL uvele su se norme za ispuštanje za nove kategorije otpada, osobito za ostatke iz sustava za pročišćavanje ispušnih plinova, a koji se sastoje od mulja i vode koja otječe iz tih sustava. Te bi kategorije otpada trebalo uključiti u područje primjene Direktive.

(6)Međunarodna pomorska organizacija (IMO) donijela je 15. travnja 2014. pročišćene smjernice za pružatelje usluga i korisnike lučkih uređaja za prihvat (MEPC.1/cirkularna uputa 834), uključujući standardni oblik obavijesti o otpadu, prihvatu otpada te prijave o navodnim neprimjerenostima lučkih uređaja za prihvat.

(7)Usprkos ovim regulatornim kretanjima, još uvijek dolazi do ispuštanja otpada u more. Razlog leži u kombinaciji čimbenika, posebno jer primjereni lučki uređaji za prihvat nisu uvijek raspoloživi u lukama, izvršenje je često nedostatno te postoji manjak poticaja za isporuku otpada na obalu.

(8)Direktivom 2000/59/EZ postiglo se da se od njezina stupanja na snagu sve veća količina otpada isporučuje u lučke uređaje za prihvat i kao takva je bila ključna za smanjenje ispuštanja otpada u more, kao što je otkriveno u evaluaciji Direktive u okviru programa REFIT.

(9)Evaluacija u okviru programa REFIT također je pokazala da Direktiva 2000/59/EZ nije u potpunosti učinkovita zbog nedosljednosti s okvirom konvencije MARPOL. Osim toga, u državama članicama razvila su se različita tumačenja ključnih koncepata Direktive, kao što su primjerenost lučkih uređaja, prethodna obavijest o isporuci otpada i obvezna isporuka otpada u lučke uređaje za prihvat, kao i izuzeća za brodove u linijskom prometu. Evaluacijom se pozvalo na pojačano usuglašavanje koncepata i daljnje usklađivanje s konvencijom MARPOL kako bi se izbjeglo nepotrebno administrativno opterećenje za luke i korisnike luka.

(10)Direktiva je također ključna za primjenu glavnog zakonodavstva i načela o okolišu u kontekstu luka i upravljanja brodskim otpadom. U tom su pogledu osobito relevantni instrumenti Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 21 i Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 22 .

(11)Direktivom 2008/98/EZ utvrđuju se glavna načela za upravljanje otpadom, uključujući načelo „onečišćivač plaća” i hijerarhiju otpada, kojima se ponovnoj upotrebi i recikliranju otpada daje prednost pred ostalim oblicima oporabe i zbrinjavanja otpada te se propisuje uspostava sustava za odvojeno prikupljanje otpada. Obveze se također primjenjuju na upravljanje otpadom s brodova.

(12)Odvojeno prikupljanje otpada s brodova, uključujući stari ribolovni alat, potrebno je kako bi se osigurala njegova daljnja oporaba nizvodno u lancu upravljanja otpadom. Smeće se često odvaja na brodu u skladu s međunarodnim normama i standardima, a zakonodavstvom Unije trebalo bi osigurati da nastojanja za odvajanje otpada na brodu ne budu onemogućena zbog nedostatka mehanizama za odvojeno sakupljanje na obali.

(13)Iako veći dio morskog otpada potječe iz djelatnosti koje se odvijaju na kopnu, plovidbena industrija, što uključuje ribolovni sektor i sektor za razonodu, također u velikoj mjeri doprinose problemu ispuštanjem smeća, uključujući plastiku i stari ribolovni alat, izravno u more.

(14)Strategijom Komisije o kružnom gospodarstvu 23 određen je cilj smanjenja morskog otpada od 30 % do 2020. i potvrđena je posebna uloga koju Direktiva 2000/59/EZ treba imati u tom pogledu na način da se njome osigura dostupnost odgovarajućih lučkih uređaja za prihvat smeća te omogući prava razina poticaja i izvršenje isporuke otpada u uređaje na kopnu.

(15)Smatra se da je lučki uređaj za prihvat primjeren ako može zadovoljiti potrebe brodova koji obično koriste luku, a da ne uzrokuje nepotrebno kašnjenje. Primjerenost se odnosi na operativne uvjete uređaja s obzirom na potrebe korisnika i na upravljanje uređajima s obzirom na okoliš u skladu sa zakonodavstvom Unije o otpadu.

(16)Uredbom (EZ) 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća 24 propisuje se spaljivanje ili zakopavanje ugostiteljskog otpada u međunarodnom prometu na odobrenom odlagalištu, uključujući otpad s brodova koji pristaju u luke Unije, a koji je na brodu možda bio u dodiru s nusproizvodima životinjskog podrijetla. Kako se ovim zahtjevom ne bi ograničilo promicanje daljnje upotrebe i recikliranja otpada s brodova, potrebno je uložiti napore u svrhu boljeg odvajanja otpada na brodu kako bi se izbjegla potencijalna kontaminacija otpada, kao što je ambalažni otpad.

(17)Kako bi se osigurala primjerenost lučkih uređaja za prihvat, neophodni su razvoj i ponovna procjena plana prihvata otpada i rukovanja otpadom na temelju savjetovanja sa svim relevantnim korisnicima luka. Iz praktičnih i organizacijskih razloga, susjedne luke u istoj regiji možda požele razviti zajednički plan koji uključuje dostupnost lučkih uređaja za prihvat u svakoj od luka koje su obuhvaćene planom, uz zajednički administrativni okvir.

(18)Za učinkovito rješavanje problema morskog otpada, ključno je osigurati pravu razinu poticaja za isporuku otpada u lučke uređaje za prihvat, osobito smeća. To je moguće postići sustavom pokrivanja troškova koji propisuje primjenu neizravne naknade koja dospijeva neovisno o isporuci otpada i kojom bi se trebalo ostvarivati pravo na isporuku otpada bez dodatnih izravnih naknada. Ribolovni sektor i sektor razonode, s obzirom na njihov doprinos nastanku morskog otpada, također bi trebali biti uključeni u ovaj sustav.

(19)Koncept „zelenog broda” treba i dalje razvijati u odnosu na upravljanje otpadom na način da se za ona plovila koja smanjuju otpad na brodu može provoditi učinkovit sustav nagrađivanja.

(20)Ostaci tereta ostaju vlasništvo vlasnika tereta nakon istovara na terminalu i često imaju ekonomsku vrijednost. Iz tog razloga ostaci tereta ne bi trebali biti uključeni u sustave pokrivanja troškova i primjenu neizravne naknade; naknadu za isporuku ostataka tereta plaća korisnik uređaja za prihvat, na način kako je određeno ugovornim aranžmanima između uključenih strana ili drugim lokalnim aranžmanima.

(21)Uredba (EU) 2017/352 Europskog parlamenta i Vijeća 25 uključuje stavljanje na raspolaganje lučkih uređaja za prihvat kao uslugu u području primjene Uredbe. Njome se pružaju pravila o transparentnosti tarifnih struktura koje se primjenjuju za upotrebu lučkih usluga, savjetovanje s korisnicima luke i provedba postupaka za rješavanje pritužbi. Direktiva izlazi izvan okvira koji predviđa Uredba (EU) 2017/352 na način da pruža detaljnije zahtjeve za rad i ustroj sustava pokrivanja troškova za lučke uređaje za prihvat brodskog otpada i transparentnost strukture troškova.

(22)Uz to što predviđa poticaje za isporuku, učinkovito izvršenje obveze isporuke otpada je od presudne važnosti i treba slijediti pristup koji se zasniva na riziku u skladu s Direktivom 2009/16/EZ 26 , što više nije u skladu s ciljem od 25 % inspekcijskih pregleda iz Direktive 2000/59/EZ za plovila obuhvaćena njezinim područjem primjene.

(23)Jedna od glavnih prepreka učinkovitom izvršenju obvezne isporuke jest različito tumačenje i provedba izuzeća na temelju dostatnog kapaciteta za skladištenje na brodu od strane država članica. Kako se primjenom ovog izuzeća ne bi potkopao glavni cilj Direktive, trebalo bi ga dodatno odrediti, posebno s obzirom na sljedeću luku pristajanja te bi na usklađen način u lukama Unije trebalo odrediti odgovarajući kapacitet za skladištenje na temelju zajedničke metodologije i kriterija.

(24)Praćenje i izvršenje trebalo bi olakšati sustavom koji se zasniva na elektroničkom izvješćivanju i razmjeni informacija. Postojeći sustav obavješćivanja i praćenja koji je uspostavljen na temelju Direktive 2000/59/EZ u tu bi svrhu trebalo dodatno razvijati i nastavljati upotrebljavati na temelju postojećih sustava elektroničkih podataka, osobito informacijskog sustava Unije za elektroničku razmjenu podataka u pomorskom prometu (SafeSeaNet) i inspekcijske baze podataka (THETIS). Sustav bi također trebao uključivati informacije o lučkim uređajima za prihvat koji su dostupni u različitim lukama.

(25)Konvencijom MARPOL propisuje se da ugovorne strane trebaju održavati ažurnima informacije o lučkim uređajima za prihvat i priopćavati ih IMO-u. U tu je svrhu IMO uspostavio bazu podataka o lučkim uređajima za prihvat u okviru svojega globalnog integriranog informacijskog sustava o brodovima (GISIS). Podnošenjem tih informacija u sustav obavješćivanja, praćenja i izvršenja koji je uspostavljen Direktivom i naknadnim prijenosom tih informacija putem sustava u GISIS, države članice više ne bi trebale posebno priopćavati informacije IMO-u.

(26)Postoji potreba za daljnjim usklađivanjem režima izuzeća za brodove u linijskom prometu s čestim i redovnim pristajanjem u lukama, osobito za pojašnjenjem pojmova koji se koriste i uvjeta koji su mjerodavni za izuzeća. Evaluacijom u okviru programa REFIT i procjenom učinaka otkriveno je da su nedostatak usklađivanja uvjeta i primjene izuzeća doveli do nepotrebnog administrativnog opterećenja za brodove i luke.

(27)Podskupina za lučke uređaje za prihvat, koja je uspostavljena na temelju Europskog foruma za održivu plovidbu i koja okuplja široku lepezu stručnjaka iz područja onečišćenja s brodova i upravljanja otpadom s brodova, dala je vrijedne smjernice i stručne savjete Komisiji. Bilo bi poželjno zadržati ovu skupinu kao zasebnu stručnu skupinu za razmjenu iskustava o provedbi Direktive.

(28)Ovlasti koje su Komisiji dodijeljene za provedbu Direktive 2000/59/EZ potrebno je ažurirati u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(29)U svrhu osiguravanja metodologije za primjenu izuzeća na temelju odgovarajućeg kapaciteta za skladištenje i za daljnji razvoj sustava obavješćivanja, praćenja i izvršenja koji je uspostavljen na temelju ove Direktive, Komisiji bi trebalo prenijeti provedbene ovlasti. Provedbene akte trebalo bi donijeti u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća.

(30)Kako bi se uzela u obzir događanja na međunarodnoj razini te u svrhu promicanja prakse upravljanja otpadom na brodu koje je u skladu s okolišem, ovlasti za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo bi delegirati Komisiji s obzirom na izmjene ove Direktive radi ažuriranja upućivanja na međunarodne instrumente i priloge i promjene upućivanja na međunarodne instrumente, a kako bi se spriječilo, ako je potrebno, da se promjene tih međunarodnih instrumenata primjenjuju za potrebe ove Direktive i kako bi se razvili zajednički kriteriji za prepoznavanje „zelenih brodova” u svrhu odobravanja niže naknade za otpad tim brodovima. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka. Pri pripremi i izradi delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti šalju Europskom parlamentu i Vijeću istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(31)S obzirom na to da cilj Direktive o zaštiti morskog okoliša od ispuštanja otpada u more države članice ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti jednostrano, nego se zbog svojeg opsega cilj može bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarenje tih ciljeva.

(32)Unija je obilježena regionalnim razlikama na razini luke, kao što je pokazano i u procjeni teritorijalnih učinaka. Luke se razlikuju ovisno o svojoj geografskoj lokaciji, veličini, administrativnom ustroju i vlasničkoj strukturi i obilježene su vrstom brodova koji ih obično posjećuju. Osim toga, u sustavima upravljanja otpadom odražavaju se razlike na općinskoj razini i u nizvodnoj infrastrukturi za upravljanje otpadom.

(33)Direktivu 2000/59/EZ stoga bi trebalo staviti izvan snage.

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Odjeljak 1.: Opće odredbe

Članak 1.
Predmet

Svrha je ove Direktive zaštita morskog okoliša od negativnih učinaka ispuštanja otpada s brodova koji se koriste lukama u Uniji te istodobno osiguravanje urednog funkcioniranja pomorskog prometa na način da se poboljša dostupnost primjerenih lučkih uređaja za prihvat i isporuka otpada u te uređaje.

Članak 2.
Definicije

Za potrebe ove Direktive:

(a)„brod” znači pomorsko plovilo bilo koje vrste namijenjeno plovidbi u morskom okolišu i uključuje ribarske brodove i plovila za razonodu koja se ne koriste u komercijalne svrhe, hidrokrilna plovila, plovila na zračnom jastuku, uranjajuće te plutajuće objekte;

(b)„konvencija MARPOL” znači Međunarodna konvencija o sprečavanju onečišćenja mora s brodova, odnosno njezina ažurirana verzija;

(c)„brodski otpad” znači sav otpad, uključujući ostatke tereta, koji se stvara tijekom rada broda ili tijekom djelatnosti utovara, istovara i čišćenja, ili otpad koji je sakupljen u mrežama tijekom ribolova i koji je obuhvaćen područjem primjene priloga I., II., IV., V. i VI. konvenciji MARPOL;

(d)„ostaci tereta” znači ostaci bilo kojeg tereta na brodu, na palubi ili u tankovima, koji ostanu nakon djelatnosti ukrcaja i iskrcaja, uključujući višak ili prosuti teret tijekom ukrcajnih i iskrcajnih djelatnosti, bez obzira nalazi li se u mokrom ili suhom stanju ili je sadržan u vodi od ispiranja, isključujući teretnu prašinu koja ostaje na palubi nakon metenja ili prašinu na vanjskim površinama broda;

(e) „lučki uređaji za prihvat” znači bilo koje postrojenje, bez obzira je li fiksno, plutajuće ili prijenosno i koje je u stanju prihvatiti brodski otpad;

(f)„ribarski brod” znači bilo koji brod opremljen ili korišten u komercijalne svrhe za ulov ribe ili drugih živih organizama iz mora;

(g)„plovilo za razonodu” znači brod bilo koje vrste dužine trupa od 2,5 metara ili više, neovisno o pogonu, namijenjen sportu i razonodi i koji se ne koristi u komercijalne svrhe;

(h)„domaće plovilo” znači plovilo koje ima zastavu države članice koje obavlja samo domaću plovidbu u toj državi članici;

(i)„domaća plovidba” znači plovidba morem iz luke države članice do iste ili druge luke u toj državi članici;

(j)„luka” znači mjesto ili geografsko područje na kojemu su izvršeni radovi poboljšanja i ugrađena oprema koji omogućavaju prihvat brodova, uključujući sidrište u jurisdikciji luke;

(k)„ugostiteljski otpad” znači sav otpad od hrane, uključujući korišteno ulje za kuhanje koje potječe iz restorana, ugostiteljskih objekata i kuhinja;

(l)„dostatni kapacitet za skladištenje” znači dovoljan kapacitet za skladištenje otpada na brodu od trenutka isplovljavanja do sljedeće luke pristajanja, uključujući otpad koji će vjerojatno nastati tijekom plovidbe;

(m)„linijski promet” znači promet koji se zasniva na objavljenom ili planiranom rasporedu isplovljavanja i uplovljavanja između utvrđenih luka ili opetovani prijelazi koji predstavljaju prihvaćeni raspored;

(n)„redovita pristajanja u luku” znači opetovana putovanja istog broda koja čine stalni uzorak između utvrđenih luka ili niz plovidbi od i do iste luke bez međupristajanja;

(o)„česta pristajanja u luku” znači posjete broda istoj luci najmanje jednom u četrnaest dana;

(p)„GISIS” znači globalni integrirani informacijski sustav o brodovima koji je uspostavila Međunarodna pomorska organizacija.

„brodski otpad” kako je definiran u točkama (c) i (d) smatra se otpadom u smislu članka 3. stavka 1. Direktive 2008/98/EZ 27 .

Članak 3.
Područje primjene

Ova se Direktiva primjenjuje na:

(a)sve brodove, neovisno o zastavi pod kojom plove, koji pristaju u luci države članice ili plove unutar luke države članice, uz iznimku vojnog broda, pomoćnog mornaričkog ili drugog broda koji je u vlasništvu države ili kojim upravlja država, a koji se trenutačno koristi u državne, nekomercijalne svrhe;

(b)sve luke država članica koje posjećuju brodovi koji su obuhvaćeni točkom (a).

Države članice poduzimaju mjere kojima se osigurava da, ako je to moguće, brodovi koji nisu obuhvaćeni područjem primjene ove Direktive, isporučuju svoj otpad na način koji je u skladu s ovom Direktivom.

Odjeljak 2.: Stavljanje na raspolaganje primjerenih lučkih uređaja za prihvat

Članak 4.
Lučki uređaji za prihvat

1.Države članice osiguravaju dostupnost lučkih uređaja za prihvat koji odgovaraju potrebama brodova koji obično koriste luku tako da ne uzrokuju nepotrebno kašnjenje brodova.

2.Države članice osiguravaju da:

(a)lučki uređaji za prihvat budu u stanju primiti vrste i količine brodskog otpada s brodova koji obično koriste tu luku, uzimajući u obzir poslovne potrebe korisnika luke, veličinu i geografski položaj luke, vrstu brodova koji pristaju u tu luku te izuzeća iz članka 9.;

(b)formalnosti koje se odnose na upotrebu lučkih uređaja za prihvat budu jednostavne i brze kako bi se izbjeglo nepotrebno kašnjenje brodova, a naknade koje se naplaćuju za isporuku ne odvraćaju brodove od korištenja lučkih uređaja za prihvat;

(c)lučki uređaji za prihvat omogućuju upravljanje brodskim otpadom na način koji je primjeren s obzirom na okoliš, u skladu sa zahtjevima Direktive 2008/98/EZ i ostalog relevantnog zakonodavstva Unije o otpadu. U tu svrhu države članice omogućuju odvojeno prikupljanje brodskog otpada u lukama na način kako je propisano zakonodavstvom Unije o otpadu, posebno Direktivom 2008/98/EZ, Direktivom 2012/19/EU i Direktivom 2006/66/EZ. Točka (c) primjenjuje se ne dovodeći u pitanje strože zahtjeve koje predviđa Uredba (EZ) 1069/2009 za upravljanje ugostiteljskim otpadom iz međunarodnog prometa.

3.Države članice upotrebljavaju obrasce i postupke koje je IMO utvrdio za izvješćivanje nadležnih tijela države luke o navodnim neprimjerenostima lučkih uređaja za prihvat.

Informacije koje su primljene ovim postupkom izvješćivanja također se prenose elektronički u dio sustava obavješćivanja, praćenja i izvršenja iz članka 14. ove Direktive.

4.Države članice ispituju sve prijavljene slučajeve navodnih neprimjerenosti i osiguravaju da svaka stranka uključena u isporuku ili prihvat brodskog otpada može zatražiti naknadu štete koja je nastala uslijed nepotrebnog kašnjenja.

Članak 5.
Planovi prihvata otpada i rukovanja otpadom

1.Za svaku luku potrebno je izraditi odgovarajući plan prihvata otpada i rukovanja otpadom te ga provoditi, nakon tekućeg savjetovanja s odgovarajućim stranama, naročito s korisnicima luka ili njihovim predstavnicima. Savjetovanja bi se trebala održavati tijekom izrade početnih planova i nakon njihova donošenja, osobito kada se radi o znatnim promjenama s obzirom na zahtjeve iz članaka 4., 6. i 7. Detaljni zahtjevi za izradu takvih planova utvrđeni su u Prilogu 1.

2.Države članice osiguravaju da su sljedeće informacije iz planova prihvata otpada i rukovanja otpadom o dostupnosti primjerenih uređaja za prihvat u njihovim lukama i pripadajući troškovi jasno priopćeni operaterima brodova i javno dostupni na internetskoj stranici luke ili u tiskanom obliku:

(a)lokacija lučkog uređaja za prihvat koja se može primijeniti na svaki vez;

(b)popis brodskog otpada kojim luka uobičajeno upravlja;

(c)popis točaka za kontakt, operatera i usluga koje se nude;

(d)opis postupaka za isporuku otpada;

(e)opis sustava pokrivanja troškova i

(f)opis postupka za izvješćivanje o navodnim neprimjerenostima lučkih uređaja za prihvat.

Ove će se informacije podnositi i elektronički u dio sustava obavješćivanja, praćenja i izvršenja iz članka 14. ove Direktive, u skladu s Direktivom 2002/59/EZ.

3.Planove prihvata otpada i rukovanja otpadom iz stavka 1. mogu, kad je to potrebno radi učinkovitosti, izraditi dvije ili više susjednih luka u istoj regiji, uz odgovarajući angažman svake luke, pod uvjetom da su potreba i dostupnost uređaja za prihvat utvrđeni za svaku luku zasebno.

4.Države članice ocjenjuju i odobravaju plan prihvata otpada i rukovanja otpadom, prate njegovu provedbu i osiguravaju njegovo ponovno odobrenje najmanje svake tri godine nakon odobrenja ili ponovnog odobrenja te nakon što nastupi znatnija promjena u radu luke. Promjene će uključivati, ali neće biti ograničene na, strukturne promjene u prometu do luke, razvoj nove infrastrukture, promjene u potražnji i stavljanju na raspolaganje lučkih uređaja za prihvat te nove tehnike za postupanje s otpadom na brodu.

Odjeljak 3.
Isporuka brodskog otpada

Članak 6.
Prethodna obavijest o isporuci otpada

1.Operater, agent ili zapovjednik broda koji je obuhvaćen područjem primjene Direktive 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 28 , izuzev ribarskih brodova ili plovila za razonodu koji su kraći od 45 metara, i koji plovi prema luci EU-a, točno ispunjava obrazac iz Priloga 2. i o podacima sadržanima u njemu obavješćuje vlasti ili nadležno tijelo koje je u tu svrhu odredila država članica u kojoj se luka nalazi:

(a)najmanje 24 sata prije uplovljavanja, ako je luka pristajanja poznata;

(b)čim luka pristajanja bude poznata, ako je taj podatak dostupan manje od 24 sata prije uplovljavanja;

(c)najkasnije nakon isplovljavanja iz prethodne luke, ako plovidba traje kraće od 24 sata.

2.Podaci iz stavka 1. podnose se elektronički u dio sustava obavješćivanja, praćenja i izvršenja iz članka 14. ove Direktive, u skladu s Direktivom 2010/65/EU i Direktivom 2002/59/EZ.

3.Podaci iz stavka 1. čuvaju se na brodu barem do sljedeće luke pristajanja te se predočuju nadležnim tijelima države članice na njihov zahtjev.

4.Države članice osiguravaju da podaci priopćeni na temelju ovog članka budu bez odgađanja primjereno ispitani i podijeljeni s relevantnim tijelima za izvršenje.

Članak 7.
Isporuka brodskog otpada

1.Zapovjednik broda koji pristaje u luku u Uniji prije isplovljavanja isporučuje sav otpad s broda u lučki uređaj za prihvat u skladu s relevantnim normama za ispuštanje koje su propisane u konvenciji MARPOL.

2.Nakon isporuke operater lučkog uređaja za prihvat brodskog otpada ili nadležno tijelo luke u kojoj je otpad isporučen točno ispunjava obrazac iz Priloga 3. i brodu izdaje obavijest o prihvatu otpada.

Ovaj zahtjev se ne primjenjuje u malim lukama bez osoblja ili u udaljenim lukama, pod uvjetom da država članica u kojoj se takva luka nalazi elektronički podnese podatke u dio sustava obavješćivanja, praćenja i izvršenja iz članka 14. ove Direktive.

3.Operater, agent ili zapovjednik broda koji je obuhvaćen područjem primjene Direktive 2002/59/EZ prije isplovljavanja elektronički podnosi podatke iz obavijesti o prihvatu otpada u dio sustava obavješćivanja, praćenja i izvršenja iz članka 14. ove Direktive, u skladu s Direktivom 2010/65/EU i Direktivom 2002/59/EZ.

4.Podaci iz stavka 2. čuvaju se na brodu najmanje dvije godine te se na zahtjev predočuju nadležnim tijelima države članice.

5.Ne dovodeći u pitanje stavak 1., brod može krenuti u sljedeću luku pristajanja bez isporuke otpada u sljedećim slučajevima:

(a)brod se nalazi na sidrištu kraće od 24 sata ili tijekom nepovoljnih vremenskih uvjeta;

(b)iz podataka podnesenih u skladu s prilozima 2. i 3. vidljivo je da postoji dostatan kapacitet za skladištenje svog otpada koji se stvorio i koji će se stvoriti tijekom planirane plovidbe do sljedeće luke pristajanja.

6.Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu izuzeća na temelju odgovarajućeg kapaciteta za skladištenje otpada, Komisija će dobiti provedbene ovlasti za utvrđivanje metoda koje će se koristiti za izračun odgovarajućeg kapaciteta za skladištenje na brodu. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom pregleda iz članka 20. stavka 2.

7.Ako se sljedeća luka pristajanja nalazi izvan Unije ili ako postoje dobri razlozi za vjerovati da u sljedećoj luci pristajanja nisu dostupni primjereni uređaji, ili ako je luka nepoznata, država članica zahtijeva da brod isporuči sav svoj otpad prije isplovljavanja.

8.Stavak 2. primjenjuje se ne dovodeći u pitanje strože zahtjeve za brodove koji su doneseni u skladu s međunarodnim pravom.

Članak 8.
Sustavi pokrivanja troškova

1.Države članice osiguravaju da se troškovi rada lučkih uređaja za prihvat i rukovanje brodskim otpadom, osim ostataka tereta, pokriju naknadama prikupljenima od brodova. Ti troškovi uključuju elemente iz Priloga 4.

2.Sustavom pokrivanja troškova ne daje se poticaj brodovima da ispuštaju otpad u more. U tu svrhu države članice primjenjuju sljedeća načela u oblikovanju i funkcioniranju sustava pokrivanja troškova u lukama:

(a)dio naknade koju su platili brodovi predstavlja neizravnu naknadu koja se plaća bez obzira na isporuku otpada u lučki uređaj za prihvat;

(b)neizravna naknada pokriva neizravne administrativne troškove, kao i znatan dio izravnih pogonskih troškova, na način kako je predviđeno Prilogom 4. Znatan dio izravnih pogonskih troškova predstavlja najmanje 30 % ukupnih godišnjih izravnih troškova za stvarnu isporuku otpada;

(c)kako bi se osigurao najveći mogući poticaj za isporuku otpada na način kako je utvrđeno u Prilogu V. konvenciji MARPOL, uključujući otpad sakupljen u mrežama tijekom ribolova, neizravna naknada koja se naplaćuje pokriva sve troškove lučkih uređaja za prihvat za taj otpad, a kako bi se osiguralo pravo na isporuku bez dodatnih izravnih naknada;

(d)neizravna naknada ne pokriva otpad iz sustava za pročišćavanje ispušnih plinova, čiji se troškovi pokrivaju na temelju vrste i količine isporučenog otpada.

3.Dio troškova koji nije pokriven naknadom iz podstavka (b), ako postoji, mora se pokriti na temelju vrsta i količina otpada koji je brod stvarno isporučio.

4.Naknade se mogu razlikovati, između ostalog, u odnosu na kategoriju, vrstu i veličinu broda i vrstu prometa koju brod obavlja, kao i u odnosu na usluge koje se pružaju izvan redovnog radnog vremena luke.

5.Naknade se smanjuju ako su dizajn, oprema i rad broda takvi da se može dokazati kako brod proizvodi smanjene količine otpada i da svojim otpadom upravlja na održiv način koji je u skladu s okolišem. Komisija delegiranim aktima u skladu s člankom 19. dobiva ovlasti za utvrđivanje kriterija kojima se određuje ispunjava li brod zahtjeve iz ovog stavka u odnosu na upravljanje otpadom na brodu.

6.Kako bi se osigurale pravične, transparentne i nediskriminirajuće naknade te kako bi one odražavale troškove uređaja i usluga koji su stavljeni na raspolaganje i, ako je to primjereno, koji se upotrebljavaju, iznos naknada i osnova na kojoj su one izračunane stavljaju se na raspolaganje korisnicima luka.

Članak 9.
Izuzeća

1.Države članice mogu izuzeti brod koji pristaje u njihove luke iz obveza propisanih u članku 6., članku 7. stavku 1. i članku 8. kumulativno ako postoji dovoljno dokaza da:

(a)brod plovi u linijskoj plovidbi s učestalim i redovitim pristajanjima u luci;

(b)postoji mehanizam kojim bi se osigurala isporuka otpada i plaćanje naknada u luci na plovidbenoj ruti broda;

(c)dokaz za mehanizam iz točke (b) je potpisani ugovor s lukom ili izvođačem za zbrinjavanje otpada, obavijest o prihvatu opada i potvrda da su sve luke na plovidbenoj ruti broda prihvatile mehanizam. Mehanizam za isporuku i plaćanje naknade provodi se u luci koja se nalazi u Uniji kako bi predstavljao dostatan dokaz u skladu s ovim stavkom.

2.U slučaju odobrenja izuzeća, država članica u kojoj se nalazi luka izdaje potvrdu o izuzeću na temelju formata utvrđenog u Prilogu 5. kojim se potvrđuje da brod zadovoljava potrebne uvjete i zahtjeve za primjenu izuzeća te utvrđuje njegovo trajanje.

3.Države članice podatke iz potvrde o izuzeću elektroničkim putem podnose u dio sustava praćenja i obavješćivanja iz članka 14. ove Direktive, u skladu s odredbama Direktive 2002/59/EZ.

4.Države članice osiguravaju učinkovito praćenje i izvršenje mehanizama za isporuku otpada i plaćanja za plovila koja posjećuju njihove luke i koja podliježu izuzeću.

Odjeljak 4.: Izvršenje

Članak 10.
Inspekcijski pregledi

Države članice osiguravaju da svaki brod može biti podvrgnut inspekcijskim pregledima u svrhu provjere sukladnosti sa zahtjevima ove Direktive.

Članak 11.
Inspekcijski pregledi u nadzoru države luke

Inspekcijski pregledi provode se u skladu s Direktivom 2009/16/EZ za brodove koji su obuhvaćeni područjem primjene te direktive tako da svaki takav inspekcijski pregled uključuje provjeru da je brod sukladan sa zahtjevima članaka 6., 7. i 9.

Članak 12.
Inspekcijski pregledi izvan nadzora države luke

1.U pogledu inspekcijskih pregleda brodova koji nisu obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2009/16/EZ, države članice osiguravaju da se inspekcijski pregledi vrše na najmanje 20 % od ukupnog broja plovila za svaku od kategorija navedenih u nastavku:

(a)domaći brodovi koji imaju zastavu svoje države s bruto tonažom od 100 tona i više koji svake godine pristaju u relevantnu državu članicu;

(b)ribarski brodovi s bruto tonažom od 100 tona i više koji svake godine pristaju u relevantnu državu članicu;

(c)plovila za razonodu s bruto tonažom od 100 tona i više koji svake godine pristaju u relevantnu državu članicu.

2.Rezultati inspekcijskih pregleda iz stavka 1. bilježe se u dio sustava za obavješćivanje, praćenje i izvršenje iz članka 15. ove Direktive.

3.Države članice uspostavljaju inspekcijske postupke za ribarske brodove s bruto tonažom manjom od 100 tona, kao i za plovila za razonodu s bruto tonažom manjom od 100 tona kako bi se osigurala sukladnost s primjenjivim zahtjevima ove Direktive.

4.Ako relevantno nadležno tijelo države članice nije zadovoljno s rezultatima inspekcijskih pregleda, ono osigurava, ne dovodeći u pitanje primjenu sankcija iz članka 16., da brod ne napusti luku dok ne isporuči svoj otpad u lučki uređaj za prihvat u skladu s člankom 7.

Članak 13.
Sustav obavješćivanja, praćenja i izvršenja

Provedba i izvršenje Direktive olakšavaju se s pomoću elektroničkog izvješćivanja i razmjene informacija između država članica u skladu s člancima 14. i 15.

Članak 14.
Izvješćivanje i razmjena informacija

1.Izvješćivanje i razmjena informacija zasnivaju se na sustavu Unije za razmjenu pomorskih informacija (SafeSeaNet) iz članka 22.a stavka 3. i Priloga III. Direktivi 2002/59/EZ.

2.Države članice osiguravaju da se sljedeći podaci podnose elektroničkim putem i u razumnom roku u skladu s Direktivom 2010/65/EZ:

(a)informacije o stvarnom trenutku dolaska i odlaska za svaki brod koji je obuhvaćen područjem primjene Direktive 2002/59/EZ, a koji pristaje u luku EU-a, zajedno s identifikacijskom oznakom predmetne luke;

(b)informacije o obavijesti o isporuci otpada iz Priloga 2.;

(c)informacije o obavijesti o prihvatu otpada iz Priloga 3.;

(d)informacije o potvrdi o izuzeću iz Priloga 5.

3.Države članice, u mjeri u kojoj je to moguće, osiguravaju da i ribarski brodovi i plovila za razonodu s bruto tonažom većom od 100 tona koji pristaju u luku Unije podnesu informacije o stvarnom trenutku dolaska i odlaska.

4.Informacije koje se podnose za potrebe članka 4. i članka 5. stavka 2. Komisija naknadno prosljeđuje u bazu podataka IMO-a o lučkim uređajima za prihvat u okviru sustava GISIS.

Članak 15.
Evidentiranje inspekcijskih pregleda

1.Komisija izrađuje, održava i ažurira inspekcijsku bazu podataka s kojom su povezane sve države članice i koja sadržava sve informacije potrebne za provedbu sustava inspekcijskih pregleda predviđenog ovom Direktivom. Ta baza podataka temeljit će se na inspekcijskoj bazi podataka iz članka 24. Direktive 2009/16/EZ i imati funkcije slične toj bazi podataka.

2.Države članice osiguravaju da se informacije o inspekcijskim pregledima provedenima u skladu s ovom Direktivom, uključujući informacije o nesukladnostima i rješenjima o zabrani isplovljavanja, bez odgode prenesu u inspekcijsku bazu podataka čim se dovrši izvješće o inspekcijskom pregledu ili ukine rješenje o zabrani isplovljavanja ili odobri izuzeće.

3.Države članice osiguravaju da informacije prenesene u inspekcijsku bazu podataka budu potvrđene u roku od 72 sata.

4.Komisija osigurava da inspekcijska baza podataka omogućuje izvlačenje relevantnih podataka koje su podnijele države članice u svrhu praćenja provedbe Direktive.

5.Države članice u svakom trenutku imaju pristup evidentiranim informacijama.

Članak 16.
Sankcije

Države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju na povrede nacionalnih odredaba donesenih na temelju ove Direktive i poduzimaju sve potrebne mjere radi osiguravanja njihove provedbe. Predviđene sankcije su učinkovite, razmjerne i odvraćajuće.

Odjeljak 5.: Završne odredbe

Članak 17.
Razmjena iskustava

Komisija omogućuje organizaciju razmjene iskustava nadležnih tijela država članica i stručnjaka, uključujući one iz privatnog sektora, o primjeni ove Direktive u lukama Unije.

Članak 18.
Postupak izmjene

1.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 19. u svrhu izmjena priloga ovoj Direktivi i upućivanja na instrumente IMO-a u mjeri koja je potrebna za usklađivanje prava Unije ili kako bi se uzela u obzir događanja na međunarodnoj razini, posebno u IMO-u.

2.Priloge se može izmijeniti i kada je to potrebno za poboljšanje mehanizama provedbe i praćenja uspostavljenih ovom Direktivom, osobito onih iz članaka 6., 7. i 9., kako bi se osiguralo učinkovito obavješćivanje i isporuka otpada i uredna primjena izuzeća.

3.U izvanrednim okolnostima u kojima je to propisno opravdano odgovarajućom analizom Komisije i kako bi se izbjegla ozbiljna i neprihvatljiva prijetnja pomorskoj sigurnosti, zdravlju, uvjetima života ili rada na brodu ili morskom okolišu, ili nesukladnost s pomorskim zakonodavstvom Unije, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 19. kojima se ova Direktiva mijenja kako se za potrebe ove Direktive ne bi primjenjivala izmjena konvencije MARPOL.

4.Ti delegirani akti donose se najkasnije tri mjeseca prije isteka razdoblja utvrđenog na međunarodnoj razini za prešutno prihvaćanje predmetne izmjene ili predviđenog datuma stupanja na snagu navedene izmjene. U razdoblju koje prethodi stupanju na snagu takvog delegiranog akta države članice suzdržavaju se od svih inicijativa kojima je cilj uključiti tu izmjenu u nacionalno zakonodavstvo ili primijeniti tu izmjenu predmetnog međunarodnog instrumenta. .

Članak 19.
Izvršavanje delegiranja

1.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 8. stavka 5. te članka 18. stavaka 1., 2. i 3. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina od [datuma stupanja na snagu]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

2.Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti. Odlukom o opozivu prestaju delegirane ovlasti navedene u toj odluci. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. Odluka ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

3.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

4.Delegirani akt stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta i Vijeća.

Članak 20.
Odbor

1.Komisiji pomaže Odbor za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS) osnovan Uredbom (EZ) br. 2099/2002. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.Pri upućivanju na ovaj stavak, primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 21.
Izmjene Direktive 2009/16/EZ

Direktiva 2009/16/EZ mijenja se kako slijedi:

(1)Članak 13. mijenja se kako slijedi:

(a)U stavku 1. dodaje se sljedeća točka (d):

(d)„provjeri da je brod u skladu s člankom 6., člankom 7. i člankom 9., ako je to primjenjivo, Direktive 201X/XX/EU o lučkim uređajima za prihvat isporuke brodskog otpada.”

(b)U stavku 3. prvom podstavku na kraju stavka dodaje se sljedeća odredba:

„... ili Direktive 201X/XX/EU”.

(c)Dodaje se sljedeći stavak:

(4)„Ako nakon inspekcijskog pregleda iz stavka 1. točke (d) ili stavka 3. inspektor nije uvjeren da je brod u skladu s Direktivom 201X/XX/EU, brod ne smije napustiti luku, ne dovodeći u pitanje primjenu sankcija iz članka 16. Direktive 201X/XX/EU, dok ne isporuči svoj otpad u lučki uređaj za prihvat.”

(2)U Prilogu I. dijelu II. točki 2.B, na kraju popisa nepredviđenih čimbenika dodaje se sljedeća alineja:

–„brodovi za koje se utvrdilo da ne ispunjavaju obvezu isporuke otpada u skladu s člankom 7. Direktive 201X/XX/EU ili za koje su iz informacija koje su podnesene u skladu s člankom 6. Direktive 201X/XX/EU otkriveni dokazi o nesukladnosti s Direktivom 201X/XX/EU.”

(3)U Prilogu IV. dodaju se sljedeće točke:

(51)Primjerak prethodne obavijesti o isporuci tereta koji se čuva na brodu u skladu s člankom 6. stavkom 3. Direktive 201X/XX/EU.

(52)Standardna obavijest o prihvatu otpada izdana u skladu s člankom 7. Direktive 201X/XX/EU.

(53)Potvrda o izuzeću izdana u skladu s člankom 9. Direktive 201X/XX/EU.

Članak 22.
Izmjena Direktive 2010/65/EU

Direktiva 2010/65/EU mijenja se kako slijedi:

U točki A. Priloga, točka 4. mijenja se kako slijedi:

„4. Obavijest o brodskom otpadu, uključujući ostatke

Članci 6. i 7. Direktive 201X/XX/EU Europskog parlamenta i Vijeća”.

Članak 23.
Stavljanje izvan snage

Direktiva 2000/59/EZ stavlja se izvan snage.

Upućivanja na direktivu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Direktivu.

Članak 24.
Preispitivanje

Komisija evaluira ovu Direktivu i podnosi rezultate evaluacije Europskom parlamentu i Vijeću najkasnije sedam godina nakon njezina stupanja na snagu.

Članak 25.
Prenošenje

1.Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 31 prosinca 2020. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

Kada države članice donose te odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takvo upućivanje. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2.Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 26.
Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 27.
Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu,

(1)    Direktiva 2000/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2000. o lučkim uređajima za prihvat brodskog otpada i ostataka tereta, SL L 332, 28.12.2000., str. 81.

(2)    Međunarodna konvencija o sprečavanju onečišćenja mora s brodova (pročišćena verzija)

(3)    Direktiva 2009/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o nadzoru države luke, SL L 131, 28.5.2009., str. 57.

(4)    Direktiva 2010/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o službenom postupku prijave za brodove koji dolaze u luke i/ili odlaze iz luka država članica, SL L 283, 29.10.2010., str. 1.

(5)    COM(2009) 8 „Strateški ciljevi i preporuke za politiku pomorskog prometa EU-a do 2018.”

(6)    Uredba (EU) br. 2017/352 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2017. o uspostavi okvira za pružanje lučkih usluga i zajedničkih pravila o financijskoj transparentnosti luka, SL L 57, 3.3.2017., str. 1–18.

(7)    Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša, SL L 164, 25.6.2008., str. 19–40.

(8)    Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva, SL L 312, 22.11.2008., str. 3–30.

(9)    Direktiva 2005/33/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2005. o sadržaju sumpora u brodskim gorivima, SL L 191, 22.7.2005., str. 59.

(10)    COM/2015/614 final, „Zatvaranje kruga – akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo”.

(11)    Radni dokument službi Komisije SWD (2018) 16.

(12)    Prilog 2., stranica 7., Sažeto izvješće o savjetovanju s dionicima.

(13)    Prilog 4., str. 23., Analitički modeli upotrijebljeni za pripremu procjene učinaka.

(14)    Radni dokument službi Komisije – Procjena učinaka, str. 60. (troškovi usklađivanja) i str. 73. (zaključak).

(15)    Mišljenje o procjeni učinaka / lučki uređaji za prihvat brodskog otpada i ostataka tereta, 23. srpnja 2017., http://ec.europa.eu/transparency/regdoc/[....].

(16)    U skladu s EMSA-inom metodologijom za posjete državama članicama, http://emsa.europa.eu/implementation-tasks/visits-and-inspections/items.html?cid=89&id=3065.

(17)    Radni dokument službi Komisije – Procjena učinaka, poglavlje 5.2.5, stranica 46.

(18)    SL C , , str. .

(19)    SL C , , str. .

(20)    Direktiva 2000/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2000. o lučkim uređajima za prihvat brodskog otpada i ostataka tereta (SL L 332, 28.12.2000., str. 81.)

(21)    Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).

(22)    Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice na području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji) (SL L 164, 25.6.2008., str. 19.).

(23)    Komunikacija Komisije COM/2015/0614, „Zatvaranje kruga – akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo”, odjeljak 5.1.

(24)    Uredba (EZ) 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) 1774/2002 (SL L 300, 14.11.2009., str. 1.).

(25)    Uredba (EU) 2017/352 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2017. o uspostavi okvira za pružanje lučkih usluga i zajedničkih pravila o financijskoj transparentnosti luka (SL L 57, 3.3.2017., str. 1.)

(26)    Direktiva 2009/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o nadzoru države luke (SL L 131, 28.5.2009., str. 57.)

(27)    Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva, SL L 312, 22.11.2008., str. 3–30.

(28)    Direktiva 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava Zajednice i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/75/EEZ (SL L 208, 5.8.2002., str. 10.)

EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg,16.1.2018.

COM(2018) 33 final

PRILOZI

 

Prijedlogu
DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o lučkim uređajima za prihvat isporuke brodskog otpada, stavljanju izvan snage Direktive 2000/59/EZ i izmjenama Direktive 2009/16/EZ i Direktive 2010/65/EU

{SWD(2018) 21 final}

{SWD(2018) 22 final}

PRILOG 1.

ZAHTJEVI ZA PLANOVE PRIHVATA OTPADA I RUKOVANJA OTPADOM U LUKAMA

Planovi obuhvaćaju sve vrste otpada koji potječe s brodova koji obično posjećuju luku te se ti planovi razvijaju u skladu s veličinom luke i vrstama brodova koji pristaju u tu luku.

Planovi sadržavaju sljedeće elemente:

a) procjenu potrebe za lučkim uređajima za prihvat s obzirom na potrebe brodova koji obično posjećuju luku,

b) opis vrste i kapaciteta lučkih uređaja za prihvat,

c) opis postupaka za prihvat i prikupljanje brodskog otpada,

d) opis sustava pokrivanja troškova,

e) opis postupka za izvješćivanje o navodnim neprimjerenostima lučkih uređaja za prihvat,

f) opis postupka za kontinuirana savjetovanja s korisnicima luka, izvođačima za zbrinjavanje otpada, operaterima terminala i ostalim zainteresiranim stranama te

g) pregled vrste i količina brodskog otpada koji se prihvaća i s kojim se rukuje u uređajima.

Planovi također mogu obuhvaćati:

a) sažetak relevantnog nacionalnog zakonodavstva te postupka i formalnosti za isporuku otpada u lučke uređaje za prihvat,

b) identifikaciju kontaktne točke u luci, c) opis opreme za predobradu i procesa za posebne tokove otpada u luci, ako postoje,

d) opis metoda za evidentiranje stvarne upotrebe lučkih uređaja za prihvat,

e) opis metoda za evidentiranje količina otpada koji brodovi isporuče,

f) opis načina na koji se upravlja različitim tokovima otpada u luci.

Postupci za prihvat, prikupljanje, skladištenje, obradu i zbrinjavanje otpada trebali bi u svakom pogledu biti u skladu s planom upravljanja okolišem koji je prikladan za postupno smanjenje utjecaja tih djelatnosti na okoliš. Pretpostavlja se da je sukladnost postignuta ako su postupci u skladu s Uredbom (EZ) br. 1221/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Zajednice.

PRILOG 2.

STANDARDNI OBLIK OBRASCA PRETHODNE OBAVIJESTI O ISPORUCI OTPADA

U LUČKE UREĐAJE ZA PRIHVAT

Obavijest o isporuci  otpada:    (unijeti ime odredišne luke, u skladu s člankom 6. Direktive XXXX/XX/EU)

Ovaj obrazac čuva se na brodu zajedno s odgovarajućom knjigom o uljima, knjigom o teretu odnosno knjigom o smeću kako se zahtijeva konvencijom MARPOL.

1.    PODACI O BRODU

1.1.	Ime broda:			1.5. Vlasnik ili operater:
1.2.	Identifikacijski broj IMO-a:			1.6. Broj ili slova raspoznavanja:
1.3.	Bruto tonaža:			1.7. Država zastave broda:
1.4.	Vrsta broda:	☐Tanker za ulja _ ☐Drugi teretni brod	☐ Tanker za kemikalije ☐ Putnički brod		☐ Brod za rasuti teret ☐ Ro-ro brod	☐Kontejnerski brod ☐Ostalo (navesti)

2.    PODACI O LUCI I PUTOVANJU

2.1. Ime lokacije/terminala:	2.6. Zadnja luka u kojoj je isporučen otpad:
2.2. Datum i vrijeme dolaska:	2.7. Datum zadnje isporuke:
2.3. Datum i vrijeme odlaska:	2.8. Sljedeća luka isporuke:
2.4. Zadnja luka i zemlja:	2.9. Osoba koja podnosi obrazac (ako nije zapovjednik broda):
2.5. Sljedeća luka i zemlja (ako su poznate):

3.    VRSTA I KOLIČINA OTPADA I SKLADIŠNI KAPACITET

Vrsta	Otpad koji se isporučuje (m3)		Maksimalni namjenski skladišni kapacitet (m3)	Količina otpada koja ostaje na brodu (m3)	Luka u kojoj će se isporučiti preostali otpad	Procijenjena količina otpada koji će se stvoriti u razdoblju od podnošenja obavijesti do sljedeće luke pristajanja  (m3)
Prilog I. konvenciji MARPOL – Ulje
Uljne kaljužne vode
Uljni ostaci (mulj)
Uljni ostaci od pranja spremnika
Začepljenje i mulj od čišćenja spremnika
Ostalo (navesti)
Prilog II. konvenciji MARPOL – Štetne tekuće tvari 1
Tvar kategorije X
Tvar kategorije Y
Tvar kategorije Z
Ostale tvari
Prilog IV. konvenciji MARPOL – Otpadne vode
Prilog V. konvenciji MARPOL – Smeće
Plastika
Otpaci od hrane
Otpad iz kućanstva (npr. papirnati proizvodi, krpe, staklo, metal, boce, posuđe itd.)
Ulje za kuhanje
Pepeo iz peći za spaljivanje
Ostaci tereta 2
Operativni otpad
Strvina (strvine)
Ribolovni alat
Prilog VI. konvenciji MARPOL – povezano s onečišćenjem zraka
Tvari koje uništavaju ozon i oprema koja sadržava takve tvari 3
Ostaci nastali pročišćavanjem ispušnih plinova

Napomene

1.Ove se informacije upotrebljavaju za državni nadzor luke i za druge inspekcijske namjene.

2.Ovaj se obrazac mora popuniti, osim ako je brod obuhvaćen izuzećem u skladu s člankom 9. Direktive XXXX/XXXX/EU.

PRILOG 3.

STANDARDNI OBRAZAC POTVRDE O ISPORUCI OTPADA

Ovlašteni predstavnik operatera uređaja za prihvat izdaje zapovjedniku broda koji je isporučio otpad sljedeći obrazac u skladu s člankom 7. Direktive XXXX/XX/EU.

Ovaj obrazac čuva se na brodu zajedno s odgovarajućom knjigom o uljima, knjigom o teretu odnosno knjigom o smeću, u skladu s konvencijom MARPOL.

1.podaci o uređaju za prihvat i luci

1.1.Ime lokacije/terminala:

1.2.Operater(i) uređaja za prihvat

1.3.Operater(i) uređaja za obradu – ako se razlikuje od prethodno navedenog:

1.4.Datum i vrijeme isporuke otpada od: do:

2.podaci o brodu

2.1.Ime broda:	2.5. Vlasnik ili operater:
2.2.Identifikacijski broj IMO-a:	2,6. Broj ili slova raspoznavanja:
2.3.Bruto tonaža:	2,7. Država zastave broda:
2.4.Vrsta broda: ☐ Tanker za ulja ☐Tanker za kemikalije ☐Brod za rasuti teret ☐ Kontejnerski brod ☐Drugi teretni brod ☐Putnički brod ☐Ro-ro brod ☐Ostalo (navesti)

3.VRSTA I KOLIČINA PRIHVAĆENOG OTPADA

Prilog I. konvenciji MARPOL – Ulje	Količina (m3)		Prilog V. konvenciji MARPOL – Smeće	Količina (m3)
Uljne kaljužne vode			A. Plastika
Uljni ostaci (mulj)			B. Otpaci od hrane
Uljni ostaci od pranja spremnika			C. Otpad iz kućanstva (npr. papirnati proizvodi, krpe, staklo, metal, boce, posuđe itd.)
Prljave balastne vode			D. Ulje za kuhanje
Začepljenje i mulj od čišćenja spremnika			E. Pepeo iz peći za spaljivanje
Ostalo (navesti)			F. Operativni otpad
Prilog II. konvenciji MARPOL – Štetne tekuće tvari	Količina (m3)/Naziv5		G. Ostaci tereta6
Tvar kategorije X			H. Strvina (strvine)
Tvar kategorije Y			I. Ribolovni alat
Tvar kategorije Z			Prilog VI. konvenciji MARPOL – povezano s onečišćenjem zraka	Količina (m3)
Ostale tvari			Tvari koje uništavaju ozon i oprema koja sadržava takve tvari
Prilog IV. konvenciji MARPOL – Otpadne vode	Količina (m3)		Ostaci nastali pročišćavanjem ispušnih plinova.

5    Navesti ispravan plovidbeni naziv štetne tekuće tvari.

6    Navesti ispravan plovidbeni naziv suhog tereta.

PRILOG 4.

Kategorije operativnih i administrativnih troškova uređaja za prihvat

Izravni troškovi Operativni troškovi koji proizlaze iz stvarne isporuke brodskog otpada, uključujući troškovne stavke navedene u nastavku.

Neizravni troškovi   Administrativni troškovi koji proizlaze iz upravljanja sustavom u luci, uključujući troškovne stavke navedene u nastavku.

·stavljanje na raspolaganje infrastrukture za lučke uređaje za prihvat, uključujući kontejnere, spremnike, alat za obradu, skele, kamione, prihvat otpada, postrojenja za obradu; ·koncesije za zakup lokacije, ako je primjenjivo, ili za zakup opreme potrebne za rad lučkih uređaja za prihvat; ·stvarni rad lučkih uređaja za prihvat: prikupljanje brodskog otpada, prijevoz otpada iz lučkih uređaja za prihvat na završnu obradu, održavanje i čišćenje lučkih uređaja za prihvat, troškovi osoblja, uključujući prekovremeni rad, distribucija električne energije, analiza otpada i osiguranje; ·konačna ponovna upotreba, recikliranje ili zbrinjavanje brodskog otpada, uključujući odvojeno prikupljanje otpada; ·administracija: izdavanje računa, izdavanje potvrda o prihvatu otpada brodu, izvješćivanje.

·osmišljavanje i odobrenje plana prihvata otpada i rukovanja otpadom, uključujući reviziju plana i njegove provedbe; ·ažuriranje plana prihvata otpada i rukovanja otpadom, uključujući troškove radne snage i konzultanata, ako je primjenjivo; ·organiziranje savjetodavnih postupaka za (ponovnu) evaluaciju plana prihvata otpada i rukovanja otpadom; ·upravljanje sustavima obavješćivanja i pokrivanja troškova, uključujući primjenu sniženih naknada za „zelene brodove”, osiguranje IT sustava na razini luke, statističku analizu i pripadajuće troškove radne snage; ·organiziranje postupaka javne nabave za pružanje usluga lučkih uređaja za prihvat, kao i izdavanje potrebnih ovlaštenja za pružanje usluga lučkih uređaja za prihvat u lukama; ·priopćavanje informacija korisnicima luke dijeljenjem letaka, postavljanjem znakova i plakata u luci ili objavom informacija na internetskoj stranici luke te elektroničko izvješćivanje o informacijama u skladu s člankom 5. ; ·ostali administrativni troškovi: praćenje izuzeća i elektroničko izvješćivanje o tim informacijama u skladu sa zahtjevima članka 9.

PRILOG 5.

Potvrda o izuzeću

POTVRDA O IZUZEĆU IZ ČLANKA 9.

U ODNOSU NA ZAHTJEVE IZ ČLANKA 6.,

ČLANKA 7. I ČLANKA 8. DIREKTIVE XXXX/XX/EZ

U LUCI (LUKAMA) [NAVESTI LUKU] U [NAVESTI DRŽAVU ČLANICU] 4  

Ime broda Broj ili slova raspoznavanja    Država zastave broda

[navesti ime broda] [navesti identifikacijski broj IMO-a]    [navesti ime države zastave broda]

           

nalazi se u linijskom prometu s učestalim i redovnim pristajanjima u luku (luke) koja/koje se nalazi/nalaze u [navesti ime države članice]  u skladu s rasporedom ili unaprijed određenom rutom:

[ ]

i pristaje u tim lukama najmanje jednom svakih četrnaest dana:

[ ]

i dogovorio je plaćanje naknada i isporuku otpada u luci, ili trećoj stranci u luci:

[ ]

te je stoga, u skladu s [navesti odgovarajući članak nacionalnog zakonodavstva zemlje], izuzet od zahtjeva za obveznu isporuku brodskog otpada, prethodnu obavijest o isporuci otpada i plaćanje obvezne naknade, u sljedećoj luci ( sljedećim lukama):

[ ]

Ova potvrda vrijedi do [navesti datum], osim ako se osnova za izdavanje potvrde prije tog datuma promijeni.

Mjesto i datum                

   ……………………………………

   Ime
   Naslov

(1)    Navesti ispravan plovidbeni naziv štetne tekuće tvari

(2)    Može biti procjena; navesti ispravan plovidbeni naziv suhog tereta.

(3)    Nastaje uobičajenim djelatnostima održavanja broda.

(4)    Izbrisati ako nije primjenjivo.