EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 13.9.2017.

COM(2017) 472 final

Preporuka za

ODLUKU VIJEĆA

o odobravanju otvaranja pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini s Australijom

{SWD(2017) 292}
{SWD(2017) 293}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

·Razlozi i ciljevi prijedloga

Europska unija (EU) s Australijom ima uspostavljene izvrsne političke odnose i zrele trgovinske i investicijske odnose zasnovane na zajedničkim vrijednostima demokracije i ljudskih prava. Australija je sklopila sporazume o slobodnoj trgovini s mnogo drugih zemalja. EU nema sklopljen bilateralni sporazum o slobodnoj trgovini s Australijom zbog čega poduzeća iz EU-a imaju pristup australskom tržištu uz manje povoljne uvjete u usporedbi s tim zemljama.

U Zajedničkoj izjavi Visoke predstavnice Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednice Europske komisije i australskog ministra vanjskih poslova od 22. travnja 2015. 1 naglašena je potreba za daljnjim jačanjem bilateralnih odnosa u području trgovine i ulaganja. Nakon te izjave uslijedila je Zajednička izjava čelnika EU-a i Australije 15. studenoga 2015. 2 kojom su se dogovorili o početku priprema za otvaranje pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini.

·promicanje pametnog, održivog i uključivog rasta širenjem trgovine;

·otvaranje radnih mjesta i mogućnosti zapošljavanja te povećanje blagostanja;

·povećanje koristi za potrošače;

·poboljšanje konkurentnosti Europe na svjetskim tržištima te

·jačanje suradnje u području trgovine s partnerom s kojim dijelimo iste vrijednosti.

·Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Opisani ciljevi u potpunosti su u skladu s Ugovorom o Europskoj uniji (UEU) u kojem je utvrđeno da bi EU trebao „poticati integraciju svih zemalja u svjetsko gospodarstvo, uključujući i postupnim ukidanjem ograničenja u međunarodnoj trgovini” 6 .

Ti su ciljevi u skladu i s Komunikacijom „Europa 2020. – strategija za pametan, održiv i uključiv rast” 7 u kojoj je utvrđeno da će europska trgovinska strategija uključivati „prijedloge za strateške dijaloge na visokoj razini s ključnim partnerima, radi rasprave o nizu strateških pitanja: od pristupa tržištu, regulatornog okvira, neravnoteža na svjetskoj razini, energije i klimatskih promjena i pristupa sirovinama do siromaštva u svijetu, obrazovanja i razvoja”.

Nadalje, ciljevi su u potpunosti u skladu s ciljevima utvrđenima u Komunikaciji Europske komisije „Akt o malom poduzetništvu za Europu” 8 (2008.) i „Mala poduzeća, veliki svijet” 9 (2011.). Podupiranje gospodarskih aktivnosti MSP-a izvan EU-a dio je ukupne strategije konkurentnosti Unije kako je navedena u Komunikaciji „Za europsku industrijsku renesansu” 10 (2014.)

Ciljevi su u skladu i s načelima utvrđenima u UEU-u kojima se propisuje da bi cilj politika i djelovanja Unije trebalo biti „učvršćivanje i podrška ljudskim pravima” 11 te „pružanje pomoći razvoju međunarodnih mjera za očuvanje i poboljšanje kvalitete okoliša i održivog upravljanja svjetskim prirodnim bogatstvima” 12 .

Ciljevi su u skladu s drugim politikama EU-a te s Poveljom o temeljnim pravima Europske unije.

Naposljetku, ciljevi su u skladu s prioritetom Junckerove Komisije u pogledu oživljavanja rasta u Europi i povećanja broja radnih mjesta bez novog zaduživanja, s „Planom ulaganja” (ili „Europskim fondom za strateška ulaganja”) 13 te posebnim prioritetima utvrđenima u Programu rada Komisije za 2017. 14 .

Ova se Preporuka odnosi na sporazum koji bi obuhvaćao liberalizaciju trgovine robom i uslugama, javne nabave i izravnih stranih ulaganja te popratna pravila o, primjerice, pravima intelektualnog vlasništva.

·Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Pitanje dosljednosti s postojećim odredbama u predmetnom području politike opisano je u točki „Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području”.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

·Pravna osnova

Članak 218. stavci 3. i 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

·Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

U skladu s člankom 5. stavkom 3. UEU-a načelo supsidijarnosti ne primjenjuje se u područjima isključive nadležnosti EU-a. Zajednička trgovinska politika navodi se kao jedno od područja u isključivoj nadležnosti Unije iz članka 3. UFEU-a. Ta politika uključuje pregovaranje o trgovinskim sporazumima u skladu s, među ostalim, člankom 207. UFEU-a.

·Proporcionalnost

U skladu s načelom proporcionalnosti, razmotrene su sve razumne opcije politike kako bi se procijenila vjerojatna učinkovitost tih intervencija politike, kako je detaljno opisano u Izvješću o procjeni učinka.

·Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

·Ex-post evaluacija / provjera primjerenosti postojećeg zakonodavstva

·Savjetovanja s dionicima

Komisija je aktivno surađivala s dionicima i provela sveobuhvatno javno savjetovanje na internetu 15 kako bi prikupila detaljna mišljenja o budućim trgovinskim i gospodarskim odnosima EU-a s Australijom 16 . 

Javno savjetovanje na internetu provedeno je od 11. ožujka do 3. lipnja 2016. Pokrenuto je na web-mjestu Glavne uprave za trgovinu te objavljeno na Komisijinom internetskom portalu za javna savjetovanja „EU Survey”. Zainteresirane strane iz EU-a i izvan njega pozvane su da odgovore na pitanja o širokom rasponu tema iz područja trgovine i ulaganja između EU-a i Australije.

Komisija je zaprimila 108 odgovora širokog raspona sudionika. Sažetak odgovora uvršten je u Izvješće o procjeni učinka, a pojedinačni su odgovori objavljeni uz suglasnost sudionika.

·Prikupljanje i primjena stručnih znanja

·Procjene učinka

·Primjerenost propisa i pojednostavljivanje

·Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.OSTALI DIJELOVI

·Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

·Dokumenti s obrazloženjima (za direktive)

Ne primjenjuje se.

·Postupovni aspekti

Komisija će pregovarati u ime EU-a.

U skladu s člankom 218. stavkom 4. UFEU-a, predlaže se da Vijeće Europske unije imenuje Odbor za trgovinsku politiku kao odbor u savjetovanju s kojim se pregovori moraju voditi.

U skladu s člankom 218. stavkom 10. UFEU-a izvješćivat će se Europski parlament u svim fazama postupka.

Komisija pozdravlja činjenicu da članovi Vijeća Europske unije sve više surađuju sa svojim nacionalnim parlamentima u ranoj fazi trgovinskih pregovora u skladu s njihovim institucijskim praksama. Članovi Vijeća Europske unije potiču se da isto učine u pogledu ove Preporuku za odluku Vijeća uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2013/488/EU o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a 17 .

Komisija će obavijestiti Australiju o internim pravilima EU-a o transparentnosti i pristupu Vijeća Europske unije i Europskog parlamenta pregovaračkim dokumentima.

Komisija ovu Preporuku i njezin prilog objavljuje odmah nakon donošenja.

Komisija preporučuje da se pregovaračke smjernice objave odmah nakon njihova donošenja.

Preporuka za

ODLUKU VIJEĆA

o odobravanju otvaranja pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini s Australijom

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 218. stavke 3. i 4.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

BUDUĆI DA bi trebalo otvoriti pregovore radi sklapanja sporazuma o slobodnoj trgovini s Australijom,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Komisija se ovlašćuje da u ime Unije pregovara o sporazumu o slobodnoj trgovini s Australijom.

Članak 2.

Smjernice za pregovaranje utvrđene su u Prilogu.

Članak 3.

Pregovori se vode uz savjetovanje s Odborom za trgovinsku politiku.

Članak 4.

Ova Odluka i njezin Prilog objavit će se odmah nakon njihova donošenja.

Članak 5.

Ova je Odluka upućena Komisiji.

Sastavljeno u Bruxellesu,

(1) http://eeas.europa.eu/statements-eeas/2015/150422_04_en.htm

(2) http://europa.eu/rapid/press-release_STATEMENT-15-6088_en.htm

(3) http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2015/october/tradoc_153846.pdf  

(4) http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/EN/foraff/145908.pdf  

(5) http://www.consilium.europa.eu/en/meetings/fac/2015/11/st14688_en15_pdf/

(6) Članak 21. stavak 2. točka (e) UEU-a.

(7) http://ec.europa.eu/eu2020/pdf/COMPLET%20EN%20BARROSO%20%20%20007%20-%20Europe%202020%20-%20EN%20version.pdf  

(8) http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:52008DC0394

(9) http://eur-lex.europa.eu/legal-content/en/ALL/?uri=CELEX:52011DC0702

(10) http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52014DC0014

(11) Članak 21. stavak 2. točka (b) UEU-a.

(12) Članak 21. stavak 2. točka (f) UEU-a.

(13) http://ec.europa.eu/priorities/jobs-growth-investment/plan/index_en.htm

(14) https://ec.europa.eu/info/publications/work-programme-commission-key-documents-2017_en

(15) http://trade.ec.europa.eu/consultations/index.cfm?consul_id=195

(16) Javno savjetovanje na internetu obuhvaćalo je i buduće trgovinske i gospodarske odnose EU-a s Novim Zelandom.

(17) http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:32013D0488  

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 13.9.2017.

COM(2017) 472 final

PRILOG

 

Preporuci za odluku Vijeća

o odobravanju otvaranja pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini s Australijom

{SWD(2017) 292}
{SWD(2017) 293}

PRILOG

PREGOVARAČKE SMJERNICE ZA SPORAZUM O SLOBODNOJ TRGOVINI S AUSTRALIJOM

A.    VRSTA I PODRUČJE PRIMJENE SPORAZUMA

Sporazum bi trebao sadržavati isključivo odredbe o područjima povezanima s trgovinom i izravnim stranim ulaganjima, koje se primjenjuju na stranke.

Sporazum bi trebao biti ambiciozan, sveobuhvatan i u potpunosti u skladu s pravilima i obvezama Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Pri vođenju i zaključivanju pregovora u obzir bi trebalo uzeti obveze preuzete u okviru WTO-a. Sporazum bi trebao imati visoku razinu ambicije koja nadilazi postojeće obveze preuzete u okviru WTO-a.

Sporazumom bi trebalo predvidjeti postupnu i recipročnu liberalizaciju trgovine robom i uslugama te liberalizaciju izravnih stranih ulaganja. To će uključivati pravila o drugim područjima povezanima s trgovinom radi promicanja, olakšavanja i reguliranja takve trgovine i izravnih stranih ulaganja. Sve obveze na temelju sporazuma preuzimaju se s ciljem izravnog i neposrednog utjecaja na trgovinu te, prema potrebi, u okviru zajedničkih pravila EU-a.

Sporazum bi trebao sadržavati obveze u područjima koja su u nadležnosti svih tijela i subjekata obiju stranaka na koje se sporazum primjenjuje.

B.    PREDLOŽENI SADRŽAJ SPORAZUMA

Preambula, opća načela

U preambuli bi trebalo podsjetiti da se partnerstvo s Australijom temelji na zajedničkim načelima i vrijednostima kako su navedeni u Okvirnom sporazumu između EU-a i Australije. Sporazum bi trebao biti sastavni dio sveobuhvatnog političkog odnosa i institucijskog okvira utvrđenog u Okvirnom sporazumu 1 .

U cilju liberalizacije bilateralne trgovine i izravnih stranih ulaganja, sporazum bi među ostalim trebao upućivati i na:

·načela i ciljeve vanjskog djelovanja EU-a;

·obveze stranaka u pogledu održivog razvoja i doprinosa međunarodne trgovine održivom razvoju u gospodarskom, socijalnom i okolišnom smislu, uključujući gospodarski razvoj, smanjenje siromaštva, punu i produktivnu zaposlenost i pristojno radno mjesto za sve, zaštitu i očuvanje okoliša i prirodnih resursa;

·obvezu stranaka u pogledu potpunog poštovanja prava i obveza koji proizlaze iz njihova članstva u WTO-u;

·obvezu stranaka u pogledu poboljšanja dobrobiti potrošača politikama kojima se osigurava visoka razina zaštite prava potrošača te visoka razina gospodarskog blagostanja;

·pravo na reguliranje gospodarske aktivnosti u javnom interesu radi postizanja legitimnih ciljeva javne politike kao što su zaštita i promicanje javnog zdravlja, socijalnih usluga, javnog obrazovanja, sigurnosti, okoliša, javnog morala, socijalne zaštite i zaštite prava potrošača, zaštite privatnosti i podataka te promicanje i zaštita kulturne raznolikosti;

·cilj da bi se sporazumom trebao stvoriti novi okvir za gospodarske odnose između stranaka, u prvom redu za razvoj trgovine i izravnih stranih ulaganja;

·zajednički cilj stranaka da u doprinosu razvoju trgovine i izravnih stranih ulaganja u obzir uzmu posebne izazove s kojima se suočavaju mala i srednja poduzeća;

·obvezu stranaka da komuniciraju sa svim relevantnim zainteresiranim stranama, uključujući organizacije i predstavnike privatnog sektora i civilnog društva.

Ciljevi

Sporazumom bi se trebao potvrditi zajednički cilj da se postupno i recipročno liberalizira gotovo sva trgovine robom i uslugama te gotovo sva izravna strana ulaganja u skladu s pravilima WTO-a, osobito u skladu s člankom XXIV. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) i člankom V. Općeg sporazuma o trgovini uslugama (GATS).

Sporazum bi trebao osigurati visok stupanj pristupa tržištu za javnu nabavu i prava intelektualnog vlasništva povezana s trgovinom, uključujući oznake zemljopisnog podrijetla, te ojačati dijalog i suradnju u pogledu tehničkih i regulatornih okvira.

Sporazum bi trebao potvrditi da je održivi razvoj temeljni cilj stranaka te osigurati i olakšati poštovanje međunarodnih sporazuma i standarda u području okoliša i socijalne zaštite radi promicanja trgovine. Održivi bi razvoj trebalo uzeti u obzir u cijelom sporazumu, obuhvaćajući i pitanja socijalne zaštite i pitanja okoliša. Sporazum bi trebao osigurati da stranke ne potiču trgovinu i izravna strana ulaganja smanjenjem domaćih propisa i standarda u području okoliša, rada i sigurnosti na radu ili uvođenjem manje strogih temeljnih standarda rada ili zakona kojima se štiti i promiče kulturna raznolikost.

Trgovina robom

Carine na uvoz i izvoz i necarinske mjere

Cilj je sporazuma osigurati najveći mogući stupanj liberalizacije trgovine. Sporazumom bi trebala biti obuhvaćena gotovo sva trgovina robom između stranaka. Stupanjem sporazuma na snagu trebale bi se ukinuti carine na većinu stavki. Cilj sporazuma trebalo bi biti ukidanje uvoznih carina i pristojbi s istovrsnim učinkom s obje strane, u pravilu nakon najdulje sedam godina. Iznimke bi trebalo svesti na najmanju moguću mjeru te bi trebalo predvidjeti posebne odredbe za najosjetljivije proizvode. Primjerice za određene poljoprivredne proizvode za koje bi trebalo razmotriti uvođenje carinskih kvota, duljih prijelaznih razdoblja te druge aranžmane.

Pregovori o smanjenju carina trebali bi se provoditi na temelju carina koje primjenjuje EU erga omnes na dan pokretanja pregovora te na temelju carina koje primjenjuje Australija erga omnes na dan pokretanja pregovora.

Trebalo bi zabraniti sve carinske pristojbe i poreze na izvoz te sve mjere s istovrsnim učinkom te se ne bi smjele uvoditi takve nove mjere.

Pravila o podrijetlu

Pravila o podrijetlu i odredbe koje se odnose na administrativnu suradnju trebali bi biti jednostavniji i olakšati trgovinu te bi trebali uzimati u obzir standardna povlaštena pravila podrijetla EU-a te interese proizvođača iz EU-a.

Mjere za sprječavanje prijevara

U klauzuli sporazuma o pojačanoj administrativnoj suradnji trebalo bi utvrditi postupke i odgovarajuće mjere koje stranke mogu poduzeti ako se utvrdi nepostojanje administrativne suradnje u carinskim pitanjima, nepravilnosti ili prijevare.

Upravljanje administrativnim pogreškama

Sporazum bi trebao sadržavati i odredbe kojima bi se omogućilo zajedničko ispitivanje mogućnosti donošenja odgovarajućih mjera u slučaju kada nadležna tijela počine pogrešku u provedbi povlaštenih pravila o podrijetlu.

Carine i olakšavanje trgovine

Sporazum bi trebao sadržavati odredbe za olakšavanje trgovine između stranaka i istovremeno osigurati djelotvornu kontrolu. U tom cilju sporazum bi trebao sadržavati obveze u pogledu pravila, zahtjeva, formalnosti i postupaka stranaka u vezi s uvozom, izvozom i provozom.

Sporazum bi trebao promicati djelotvornu provedbu i primjenu međunarodnih pravila i standarda u području carina i drugih trgovinskih postupaka, uključujući odredbe WTO-a, Sporazum WTO-a o olakšavanju trgovine, instrumente Svjetske carinske organizacije i revidiranu Konvenciju iz Kyota.

Sporazum bi trebao sadržavati odredbe za promicanje razmjene najbolje prakse i iskustva u posebnim područjima od zajedničkog interesa. Ta bi područja mogla uključivati pitanja kao što su modernizacija i pojednostavnjenje pravila i postupaka, standardizirana dokumentacija, razvrstavanje u carinsku tarifu, transparentnost, uzajamno priznavanje i suradnja između agencija.

Sporazum bi trebao promicati konvergenciju u olakšavanju trgovine, temeljeći se na relevantnim međunarodnim standardima i instrumentima.

Sporazum bi trebao promicati učinkovitu i djelotvornu provedbu prava intelektualnog vlasništva od strane carinskih uprava za svu robu pod carinskom kontrolom.

U odredbama o olakšavanju trgovine sporazum bi trebao uzeti u obzir izazove s kojima se suočavaju mala i srednja poduzeća uz istodobno osiguravanje jednakih uvjeta tržišnog natjecanja za sve gospodarske subjekte.

Sporazumom bi se trebao uspostaviti Protokol o uzajamnoj administrativnoj pomoći u carinskim pitanjima, koja bi obuhvaćala pomoć u istragama za borbu protiv carinskih prijevara (uključujući pomoć na zahtjev, spontanu pomoć i povjerljivost).

Necarinske prepreke

Sporazumom bi trebalo urediti regulatorna pitanja povezana s trgovinom te pitanje necarinskih prepreka. Sporazumom bi stoga trebalo zabraniti svaku zabranu ili ograničenje trgovine te druge necarinske prepreke trgovini ako nisu opravdani općim iznimkama navedenima u nastavku te ako bi predstavljali sredstvo proizvoljne diskriminacije ili prikriveno ograničenje trgovine između stranaka. Prednost bi trebalo dati odredbama i postupcima čijim se uključenjem u sporazum osigurava uklanjanje neopravdanih necarinskih prepreka trgovini. Sporazum bi trebao predvidjeti i odgovarajuće postupke za sprječavanje necarinskih i drugih nepotrebnih prepreka trgovini. Sporazumom bi trebalo urediti i pitanje zahtjeva u pogledu lokalizacije.

Necarinske prepreke koje se odnose na pojedini proizvod trebalo bi rješavati na temelju zahtjeva i ponude, usporedno s razmjenom informacija o carinskim koncesijama. S obzirom na važnost ostvarivanja ciljeva sporazuma i poboljšanja pristupa tržištu na višoj razini od one koju pružaju horizontalna pravila, sporazum bi trebao sadržavati posebne obveze u pogledu necarinskih prepreka za pojedine sektore.

Sporazum bi trebao sadržavati odredbe o državnim trgovinskim poduzećima, pri čemu treba uzeti u obzir moguće narušavanje tržišnog natjecanja te prepreke trgovini do kojih može doći.

Tehnički propisi, standardi i postupci ocjenjivanja sukladnosti

Osim potvrđivanja odredbi Sporazuma WTO-a o tehničkim preprekama trgovini, stranke bi trebale utvrditi odredbe kojima se nadopunjuju i nadograđuju odredbe tog sporazuma radi olakšavanja uzajamnog pristupa tržištu.

Sporazum bi trebao sadržavati nekoliko općih načela (kao što su proporcionalnost, zabrana neopravdanih ograničenja, transparentnost, nediskriminacija) te odredbe kojima se nadopunjuju i nadograđuju pravila WTO-a. Ciljevi bi, među ostalim, trebali biti povećanje transparentnosti, promicanje dobre regulatorne prakse, donošenje relevantnih međunarodnih standarda, postizanje usklađenosti i konvergencije tehničkih propisa na temelju međunarodnih standarda, pojednostavnjenje zahtjeva testiranja i certificiranja, primjerice primjenom ocjenjivanja sukladnosti na temelju rizika (uključujući primjenu samocertificiranja u sektorima u kojima je to moguće i primjereno) i odredbi kojima se nastoje uskladiti zahtjevi testiranja u nekoliko prioritetnih sektora te poticanjem upotrebe akreditacije.

Sporazum bi trebao sadržavati određene odredbe kojima se nastoji poboljšati dostava informacija uvoznicima i izvoznicima.

Pregovori bi trebali obuhvatiti pitanje odnosa između sporazuma i postojećeg Sporazuma o uzajamnom priznavanju radi poboljšanja njegove provedbe i ostvarenja učinkovitije suradnje.

Sanitarne i fitosanitarne mjere

Stranke bi se trebale oslanjati na Sporazum WTO-a o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama i taj sporazum nadopuniti s ciljem olakšavanja uzajamnog pristupa tržištu, uz istodobnu zaštitu života i zdravlja ljudi, životinja i biljaka. Poglavlje o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama trebalo bi obuhvatiti pitanja kao što su transparentnost, proporcionalnost, nepotrebne odgode, usklađivanje, priznavanje jednakovrijednosti i alternativnih mjera, regionalizacija, postupci kontrole, inspekcijskog pregleda i odobrenja, revizije, kontrole uvoza, hitne mjere, odobravanje objekata bez prethodne inspekcije, usvajanje primjene postupaka izdavanja odobrenja za cijeli EU (jedan subjekt), regulatorna suradnja, poboljšana suradnja u vezi s antimikrobnom otpornosti te uspostava mehanizma za brzo rješavanje određenih trgovinskih problema povezanih sa sanitarnim i fitosanitarnim mjerama.

U pregovorima bi trebalo slijediti odredbe pregovaračkih smjernica koje je Vijeće donijelo 20. veljače 1995. (dokument Vijeća 4976/95).

Dobrobit životinja

Sporazumom bi se trebala promicati trajna suradnja i razmjena informacija o dobrobiti životinja, radi rasprave među strankama, među ostalim, o mogućim obvezama u pogledu jednakovrijednosti dobrobiti životinja.

Zaštitne mjere

Sporazum bi trebao sadržavati klauzulu o zaštitnim mjerama kojom bi se predviđalo da bilo koja stranka može poduzeti odgovarajuće mjere u skladu sa Sporazumom WTO-a o provedbi članka XIX. GATT-a iz 1994. ili Sporazumom WTO-a o zaštitnim mjerama. Sporazum bi trebao predvidjeti da takve zaštitne mjere u što je moguće manjoj mjeri dovode do poremećaja u bilateralnoj trgovini.

Radi prihvaćanja što više obveza u pogledu liberalizacije te radi osiguravanja sve potrebne zaštite, uzimajući u obzir specifičnosti osjetljivih sektora, sporazum bi u načelu trebao sadržavati klauzulu o bilateralnim zaštitnim mjerama koje bi strankama omogućile da djelomično ili u cijelosti ukinu povlastice ako povećanje uvoza proizvoda iz druge stranke nanosi ili bi moglo nanijeti ozbiljnu štetu domaćoj industriji.

Antidampinške i kompenzacijske mjere

Sporazum bi trebao sadržavati klauzulu o antidampinškim i kompenzacijskim mjerama kojom bi se predviđalo da bilo koja stranka može poduzeti odgovarajuće mjere protiv dampinga i/ili subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere u skladu sa Sporazumom WTO-a o provedbi članka VI. GATT-a iz 1994. ili Sporazumom WTO-a o subvencijama i kompenzacijskim mjerama. Sporazum bi trebao obuhvatiti i obveze koje nadilaze pravila WTO-a u tom području u skladu s propisima EU-a i prethodnim aranžmanima.

U sporazumu bi trebalo potvrditi da plaćanja u okviru zelene kutije ne narušavaju trgovinu te da stoga ne bi trebala biti predmet antidampinških i antisubvencijskih mjera.

Trgovina uslugama, izravna strana ulaganja i digitalna trgovina

U skladu s člankom V. GATS-a sporazum bi trebao obuhvaćati znatan broj sektora te pokrivati sve načine isporuke. Ništa ne bi smjelo biti a priori isključeno iz područja primjene sporazuma osim audiovizualnih usluga te usluga i aktivnosti koje se obavljaju pri izvršavanju javnih ovlasti. Pregovori bi trebali biti usmjereni na postizanje postupne i recipročne liberalizacije trgovine uslugama i liberalizacije izravnih stranih ulaganja uklanjanjem ograničenja pristupa tržištu i nacionalnog tretmana, nadilazeći obveze stranaka u okviru WTO-a i ponuda danih u kontekstu pregovora za Sporazum o trgovini uslugama. Sporazum bi trebao sadržavati pravila o zahtjevima u pogledu rezultata u vezi s izravnim stranim ulaganjima.

Nadalje, sporazum bi trebao sadržavati regulatorna pravila. U tom cilju pregovori bi trebali obuhvatiti sljedeće:

·regulatorne odredbe o transparentnosti i uzajamnom priznavanju;

·horizontalne odredbe o domaćim propisima, kao što su one kojima se osigurava nepristranost i pravični postupak u vezi sa zahtjevima i postupcima u pogledu licenciranja i kvalifikacija; te

·regulatorne odredbe za određene sektore, uključujući telekomunikacijske usluge, financijske usluge, usluge dostave te usluge međunarodnog pomorskog prijevoza.

U kontekstu sve veće digitalizacije trgovine, pregovori bi trebali rezultirati donošenjem propisa o digitalnoj trgovini i prekograničnom protoku podataka, elektroničkim uslugama povjerenja i autentifikacije i neželjenom elektroničkom oglašavanju te uređivanjem pitanja neopravdanih zahtjeva u pogledu lokalizacije podataka, pri čemu se ne bi pregovaralo o propisima EU-a o zaštiti osobnih podataka niti bi pregovori utjecali na te propise.

Sporazum može sadržavati postupovne obveze u pogledu ulaska i boravka fizičkih osoba u poslovne svrhe u skladu s obvezama stranaka iz 4. modaliteta. Međutim, ništa u ovom sporazumu ne bi smjelo spriječiti stranke u primjeni njihovih nacionalnih zakona, propisa i zahtjeva u pogledu ulaska i boravka, pod uvjetom da se pritom ne ponište i ne umanje povlastice koje proizlaze iz sporazuma. Trebali bi se nastaviti primjenjivati zakoni, propisi i zahtjevi EU-a u pogledu radnih uvjeta i prava radnika.

Sporazumom bi se trebalo potvrditi pravo na reguliranje gospodarske aktivnosti u javnom interesu radi postizanja legitimnih ciljeva javne politike kao što su zaštita i promicanje javnog zdravlja, socijalnih usluga, javnog obrazovanja, sigurnosti, okoliša, javnog morala, socijalne zaštite i zaštite prava potrošača, zaštite privatnosti i podataka te promicanje i zaštita kulturne raznolikosti. Trebalo bi očuvati visoku kvalitetu javnih usluga EU-a u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno u skladu s Protokolom br. 26 o uslugama od općeg interesa, te uzimajući u obzir rezerve EU u tom području, uključujući GATS.

Kretanje kapitala i plaćanja

Cilj sporazuma trebao bi biti ukidanje ograničenja tekućih plaćanja i kretanja kapitala povezanih s transakcijama liberaliziranima na temelju ovog sporazuma te bi trebao uključivati klauzulu o mirovanju. Sporazum bi trebao sadržavati zaštitne odredbe te odredbe o izuzeću (npr. u vezi s ekonomskom i monetarnom unijom i bilancom plaćanja Unije), koje bi trebale biti u skladu s odredbama UFEU-a o slobodnom kretanju kapitala.

Prava intelektualnog vlasništva

Sporazum bi se trebao nadograđivati na Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (TRIPS) te ga nadopunjavati radi osiguravanja odgovarajuće i učinkovite razine zaštite i provedbe prava intelektualnog vlasništva.

Poglavlje o pravima intelektualnog vlasništva trebalo bi obuhvaćati teme kao što su autorska i srodna prava, žigovi, dizajn, patenti, oplemenjivačka prava na biljnu sortu, neotkrivene informacije (uključujući poslovne tajne), oznake zemljopisnog podrijetla te poboljšana provedba. Sporazumom bi se trebala nastojati poboljšati učinkovitost provedbe prava intelektualnog vlasništva, uključujući u digitalnom okruženju i na granici (među ostalim pri izvozu).

Sporazumom bi se trebali uspostaviti odgovarajući mehanizmi suradnje između stranaka za potporu provedbi poglavlja o pravima intelektualnog vlasništva te redoviti dijalog o intelektualnom vlasništvu radi promicanja razmjene informacija o napretku u zakonodavstvu, razmjene iskustva u provedbi te savjetovanja u vezi s trećim zemljama.

Oznake zemljopisnog podrijetla

Sporazum bi trebao osigurati izravnu zaštitu na temelju Sporazuma o popisu oznaka zemljopisnog podrijetla (vino, jaka alkoholna pića, poljoprivredni i prehrambeni proizvodi) na visokom stupnju zaštite nadograđujući se na članak 23. TRIPS-a, uključujući aludiranje, poboljšanu provedbu, postojanje usporedno s prethodnim bona fide žigovima, zaštitu od naknadne generičnosti i mogućnost dodavanja novih oznaka zemljopisnog podrijetla. Trebalo bi regulirati pitanja koja se odnose na pojedinačna prethodna prava, primjerice u vezi s biljnim sortama, žigovima, generičkim i drugim zakonitim prijašnjim uporabama. Osim toga, pregovori će obuhvaćati mehanizme za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla na tržištima trećih zemalja.

Pregovorima bi se trebalo urediti pitanje odnosa između sporazuma i postojećeg Sporazuma o vinima između EU-a i Australije.

Javna nabava

Sporazum bi trebao težiti postizanju sveobuhvatnog i poboljšanog pristupa tržištima javne nabave uzimajući u obzir napredak u pristupanju Australije Sporazumu WTO-a o javnom nabavi. To bi trebalo uključivati sveobuhvatno i uzajamno prihvatljivo pokrivanje nabave na svim razinama države, poduzeća u državnom vlasništvu i poduzeća s posebnim i isključivim pravima te nabavu robe, usluga i javnih radova. Pritom stranke uzajamno priznaju posebnosti i osjetljivosti svojih sustava javne nabave. U sporazumu bi trebalo predvidjeti obveze za javno-privatna partnerstva / koncesije u skladu sa zakonodavstvom u tom području. Stranke potvrđuju važnost načela nacionalnog tretmana kako bi se osigurao tretman koji nije manje povoljan od tretmana odobrenog lokalnim dobavljačima i pružateljima usluga.

Postupovne obveze trebale bi se temeljiti na pravilima, postupcima i zahtjevima utvrđenima u Sporazumu WTO-a o javnoj nabavi. Obvezama bi osobito trebalo osigurati pravični postupak (primjerice onaj koji uključuje učinkovite mehanizme revizije) i transparentnost u obuhvaćenoj nabavi. Trebalo bi predvidjeti posebne odredbe o transparentnosti kako bi se osigurala jasnoća o primjenjivim pravilima javne nabave i dostupnim mogućnostima javne nabave radi pružanja lako dostupnih informacija poduzećima.

Trgovina i tržišno natjecanje

Sporazum bi trebao sadržavati odredbe o tržišnom natjecanju koje se odnose na pravila tržišnog natjecanja i njihovu provedbu.

Sporazum bi trebao sadržavati odredbe o subvencijama. Nadalje, sporazum bi trebao sadržavati odredbe o poduzećima u državnom vlasništvu, pravnim monopolima i poduzećima kojima su dodijeljena posebna prava ili povlastice.

Mala i srednja poduzeća

Sporazum bi trebao sadržavati posebno poglavlje o malim i srednjim poduzećima. Sporazum bi trebao pomoći malim i srednjim poduzećima da iskoriste sve trgovinske mogućnosti koje pruža sporazum, među ostalim s pomoću sustava razmjene informacija o zahtjevima pristupa tržištu i odgovarajućeg institucijskog ustroja.

Trgovina i održivi razvoj

Sporazum bi trebao sadržavati odredbe o radnim i okolišnim aspektima trgovine i održivog razvoja koji su relevantni u kontekstu trgovine i izravnih stranih ulaganja. Trebao bi sadržavati odredbe kojima se promiče poštovanje i učinkovita provedba relevantnih međunarodno dogovorenih načela i pravila, uključujući temeljne standarde rada i temeljne konvencije Međunarodne organizacije rada te multilateralne sporazume o okolišu, uključujući one o klimatskim promjenama.

U sporazumu bi trebalo iznova potvrditi pravo stranaka na reguliranje u području rada i okoliša, u skladu s njihovim međunarodnim obvezama u nastojanju da se osigura visoka razina zaštite. U sporazumu bi trebalo utvrditi da se stupanj zaštite rada i okoliša ne bi smio snižavati radi poticanja trgovine i izravnih stranih ulaganja. To bi trebalo uključivati obvezu da se ne smije odstupiti od domaćih zakona u području rada i okoliša ili te zakone ne provoditi.

Sporazumom bi se trebao promicati veći doprinos trgovine i izravnih stranih ulaganja održivom razvoju, uključujući uređivanjem područja kao što su olakšavanje trgovine ekološki i klimatski prihvatljivom robom i uslugama te promicanje dobrovoljnih sustava osiguravanja održivosti i društveno odgovornog poslovanja, uzimajući u obzir međunarodno priznate instrumente.

Sporazum bi trebao sadržavati i obveze promicanja trgovine zakonito dobivenim i održivo upravljanim prirodnim resursima, posebice u odnosu na bioraznolikost, divlje vrste i proizvode šumarstva i ribarstva, te obuhvaćati relevantne međunarodne instrumente i prakse. Trebao bi promicati i trgovinu koja potiče razvoj koji stvara nisku razinu emisija i otporan je na klimatske promjene.

U sporazumu bi trebalo predvidjeti odgovarajuće odredbe za učinkovitu provedbu i nadzor tih odredbi i postupke za rješavanje eventualnih sporova između stranaka te sudjelovanje civilnog društva.

Energija i sirovine

Sporazum bi trebao sadržavati odredbe kojima se uređuju aspekti energije i sirovina povezani s trgovinom i izravnim stranim ulaganjima. Sporazumom bi trebalo nastojati osigurati otvoreno, transparentno, nediskriminirajuće i predvidljivo poslovno okruženje te ograničiti prakse kojima se narušava tržišno natjecanje u tom području. Sporazum bi trebao sadržavati i pravila kojima se podupiru i dalje promiču trgovina i izravna strana ulaganja u području obnovljive energije. Sporazum bi trebao pridonijeti i jačanju suradnje u spomenutim područjima.

Transparentnost propisa

Sporazum bi trebao sadržavati odredbe o:

·objavi, uključujući javnu dostupnost mjera opće primjene, na nediskriminirajući način i uz dovoljno vremena za primjedbe o prijedlozima mjera opće primjene;

·upitima i točkama za kontakt, s mehanizmima za odgovor na upite zainteresiranih strana u vezi s predloženim mjerama ili mjerama koje su na snazi;

·upravnim postupcima na temelju i u skladu sa zakonom kojima se osigurava da zainteresiranim stranama budu dostupne informacije o provedbi mjera opće primjene te da se stranama na koje utječe postupak pruži razumna prilika da iznesu svoja stajališta prije poduzimanja konačne upravne mjere;

·odgovarajućoj mogućnosti revizije i žalbe na upravnu mjeru u područjima obuhvaćenima sporazumom;

·promicanju kvalitetnog zakonodavstva i dobre administrativne prakse.

Regulatorna suradnja

Sporazum bi trebao sadržavati međusektorske propise o regulatornoj usklađenosti i transparentnosti za izradu, donošenje i provedbu učinkovitih, troškovno prihvatljivih i usklađenijih propisa kako bi se olakšala trgovina. Sporazum bi trebao sadržavati odredbe o promicanju razmjene informacija, boljoj primjeni dobre regulatorne prakse i boljoj regulatornoj suradnji.

U tom cilju treba predvidjeti uključivanje odredbi o regulatornoj suradnji u određenim područjima koja nisu obuhvaćena postojećim okvirom te mehanizme za otkrivanje mogućih prepreka koje se mogu ukloniti regulatornom suradnjom.

Institucionalne i završne odredbe

Treba uspostaviti jasnu pravnu i institucionalnu vezu između sporazuma i Okvirnog sporazuma. Time bi se trebala osigurati vanjska usklađenost, osobito u pogledu postojanja, primjene, suspenzije i prestanka odgovarajućih odredbi.

Sporazumom bi se trebalo uspostaviti posebno krovno tijelo za praćenje provedbe sporazuma. Prema potrebi se mogu osnovati odbori i radne skupine za posebna područja koji trebaju djelovati u okviru krovnog tijela.

Rješavanje sporova i medijacija

Sporazum bi trebao sadržavati učinkoviti i obvezujući mehanizam za rješavanje sporova s ubrzanim postupkom, osobito za sastav vijeća i provedbu postupaka vijeća. Mehanizam za rješavanje sporova trebao bi biti transparentan, otvoren i inovativan. Trebao bi sadržavati odredbe za fleksibilan i brz mehanizam medijacije.

Opće iznimke

Sporazum bi trebao sadržavati opće iznimke primjenjive na odgovarajuće dijelove sporazuma, uključujući one povezane sa sigurnosti, bilancom plaćanja, bonitetnim nadzorom i oporezivanjem.

Vjerodostojni jezici

Sporazum bi trebao biti jednako vjerodostojan na svim službenim jezicima EU-a te bi trebao sadržavati jezičnu klauzulu o tome.

Druga pitanja

Sporazumom bi trebalo priznati važnost pitanja zaštite potrošača te poduprijeti učinkovitu zaštitu potrošača, uključujući u digitalnom okruženju.

Nakon Komisijine analize i prethodnog savjetovanja s Odborom za trgovinsku politiku u sporazum se u skladu s Ugovorima EU-a mogu uključiti dodatne odredbe o trgovinskom i gospodarskom odnosu ako stranke za to iskažu uzajamni interes tijekom pregovora.

(1) http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:52016JC0051