Bruxelles, 4.5.2017.

COM(2017) 208 final

2017/0090(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu obveze poravnanja, obustave obveze poravnanja, zahtjeva za izvješćivanje, tehnika smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, registracije i nadzora trgovinskih repozitorija i zahtjeva za trgovinske repozitorije

(Tekst značajan za EGP)

{SWD(2017) 148 final}
{SWD(2017) 149 final}


OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

1.1.Razlozi i ciljevi prijedloga

EU je 2012. zbog financijske krize donio Uredbu o infrastrukturi europskog tržišta 1 (EMIR) da bi se otklonili uočeni nedostaci u funkcioniranju tržišta OTC izvedenica.

Regulatornim tijelima nedostajale su informacije o aktivnostima na tržištu OTC izvedenica, što je bio jedan od ključnih nedostataka jer to je značilo da su rizici mogli proći nezamijećeni sve dok se ne bi ostvarili. Osim toga, često nije bilo načina da se ublaži kreditni rizik druge ugovorne strane u transakcijama drugih ugovornih strana s OTC izvedenicama, što je moglo uzrokovati gubitke zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza za jednu od drugih ugovornih strana prije nego što bi uspjela ispuniti svoje obveze. Ti bi gubici mogli biti ozbiljnija prijetnja financijskom sustavu zbog velikog obujma transakcija OTC izvedenicama na tržištima izvedenica i međusobne povezanosti sudionika na tržištu 2 .

Zbog tih su se nedostataka čelnici skupine G20 2009. obvezali da će donijeti dalekosežne mjere radi povećanja stabilnosti tržišta OTC izvedenica, uključujući i poravnanje svih standardiziranih ugovora o OTC izvedenicama posredstvom središnjih drugih ugovornih strana te dostavu podataka o ugovorima o OTC izvedenicama trgovinskim repozitorijima.

EMIR-om se u EU-u provodi preuzeta obveza čelnika skupine G20 iz 2009. Glavni je cilj EMIR-a smanjiti sistemski rizik povećanjem transparentnosti na tržištima OTC izvedenica, ublažavanjem rizika druge ugovorne strane i smanjenjem operativnog rizika povezanog s OTC izvedenicama. Stoga su EMIR-om uspostavljeni ključni zahtjevi o OTC izvedenicama, središnjim drugim ugovornim stranama i trgovinskim repozitorijima. Uključuju sljedeće:

1.središnje poravnanje standardiziranih ugovora o OTC izvedenicama;

2.zahtjeve o iznosu nadoknade za ugovore o OTC izvedenicama koji nisu poravnani posredstvom središnje druge ugovorne strane;

3.zahtjeve o smanjenju operativnog rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije poravnanje nije obavila središnja druga ugovorna strana;

4.obvezu izvješćivanja o ugovorima o izvedenicama;

5.zahtjeve koji se odnose na središnje druge ugovorne strane i

6.zahtjeve koji se odnose na trgovinske repozitorije.

Na temelju prvih iskustava prikupljanih više od četiri godine nakon stupanja EMIR-a na snagu može se zaključiti da okvir u načelu vrlo dobro funkcionira. Praktični problemi primjene novog okvira pojavili su se samo u nekoliko područja. Ovaj prijedlog stoga sadržava nekoliko ciljanih izmjena EMIR-a kojima se pravila pojednostavnjuju i svode na odgovarajuću mjeru. Prijedlog sadržava i sve ključne elemente okvira koji dokazano omogućuju ostvarivanje ciljeva EMIR-a.

EMIR je stupio na snagu 16. kolovoza 2012. Međutim, većina zahtjeva nije se odmah počela primjenjivati jer je EMIR-om Komisiji dana ovlast za donošenje delegiranih i provedbenih akata kojima se utvrđuju tehničke pojedinosti i raspored postupnog uvođenja ključnih zahtjeva. Zahtjevi su se stoga počeli primjenjivati u različitim fazama. Neki od njih, kao što je zahtjev o obveznom poravnanju i zahtjev o iznosu nadoknade za izvedenice bez poravnanja, tek su se nedavno počeli primjenjivati.

U skladu s člankom 85. stavkom 1. EMIR-a, Komisiji je povjerena zadaća da do kolovoza 2015. preispita EMIR i pripremi opće izvješće koje podnosi Europskom parlamentu i Vijeću.

Komisija je od svibnja do kolovoza 2015. provela opsežnu ocjenu trenutačno važećih pravila radi izrade izvješća i mogućeg zakonodavnog prijedloga. U okviru ocjene provedeno je javno savjetovanje tijekom kojega su brojni dionici dostavili više od 170 prijedloga a na temelju članka 85. stavka 1. EMIR-a ocjena uključuje i izvješća Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB) i Europskog sustava središnjih banaka (ESSB). Osim toga, odlučeno je da se pričekaju rezultati poziva na dostavu očitovanja o regulatornom okviru EU-a za financijske usluge koje je trajalo od rujna 2015. do siječnja 2016. kako bi se prikupile dodatne informacije o trenutačnom stanju provedbe EMIR-a.

Komisija je u studenome 2016. donijela izvješće o EMIR-u 3 . U izvješću je s jedne strane navedeno da nisu potrebne temeljite izmjene ključnih zahtjeva EMIR-a, kojima se osigurava transparentnost i ublažavaju sistemski rizici na tržištima izvedenica i koji uživaju opću potporu nadležnih tijela i sudionika na tržištu. Osim toga, učinak EMIR-a još uvijek nije moguće detaljno preispitati jer se određeni ključni zahtjevi predviđeni EMIR-om tek trebaju početi provoditi ili dovršiti.

S druge strane, u izvješću se navodi mogućnost izmjene EMIR-a u nekim specifičnim područjima kako bi se uklonili nerazmjerni troškovi i opterećenje za određene druge ugovorne strane koje sudjeluju u ugovorima o izvedenicama – osobito za nefinancijske druge ugovorne strane –  i pojednostavnila pravila a da se ne naruše ciljevi propisa.

Budući da je potrebno ukloniti nerazmjerne troškove i opterećenja za mala poduzeća i pojednostavniti pravila a da se ne ugrozi financijska stabilnost, preispitivanje EMIR-a uključeno je u Komisijin program Komisije provjere prikladnosti i učinkovitosti propisa (REFIT) za 2016. godinu 4 .

Komisija je u okviru REFIT-a ocijenila u kojoj su mjeri posebni zahtjevi politika sadržani u EMIR-u učinkovito i djelotvorno ispunili svoje ciljeve te jesu li istovremeno bili usklađeni i relevantni i jesu li osiguravali dodanu vrijednost EU-a. Iz ocjene je vidljivo da se u nekim ciljanim područjima EMIR-om nameću nerazmjerni troškovi, opterećenja i pretjerano složeni zahtjevi te da bi se EMIR-ov cilj, a to je povećanje financijske stabilnosti, mogao učinkovitije ostvariti. Ta područja uključuju: (1) usklađenje drugih ugovornih strana s periferije mreže trgovanja izvedenicama (npr. male financijske druge ugovorne strane, nefinancijske druge ugovorne strane i mirovinski fondovi); (2) transparentnost; i (3) pristup sustavu poravnanja.

U izvješću o procjeni učinka koje je priloženo ovom prijedlogu razmatraju se troškovi i koristi u područjima primjene EMIR-a u kojima bi se ciljanim djelovanjem moglo osigurati prikladnije, učinkovitije i djelotvornije ispunjenje ciljeva EMIR-a.

Procjena učinka sadržava opsežne dokaze o tome da se smanjenje troškova i opterećenja može postići zajedno s pojednostavnjenjem EMIR-a a da se ne ugrozi financijska stabilnost. Predložene izmjene pridonose ciljevima unije tržišta kapitala i planu zapošljavanja i rasta u skladu s političkim prioritetima Komisije.

1.2.Usklađenost s postojećim odredbama politike u tom području politike

EMIR je povezan s nekoliko propisa EU-a, uključujući Uredbu o kapitalnim zahtjevima (CRR) 5 , Direktivu o tržištu financijskih instrumenata (MiFID I 6 i MiFID II 7 ) i s njima povezanu Uredbu 8 , te Komisijin prijedlog o oporavku i sanaciji središnjih drugih ugovornih strana 9 .

Ovaj je prijedlog u skladu sa zakonodavnim prijedlogom Komisije o izmjeni Uredbe (EU) No 575/2013 10 . Komisija u okviru tog prijedloga nastoji iz obvezujućeg omjera financijske poluge isključiti inicijalne iznose nadoknade za transakcije izvedenicama čije poravnanje obavlja središnja druga ugovorna strana, koje institucije prime u gotovini od svojih klijenata i proslijede središnjim drugim ugovornim stranama. Stoga će se prijedlogom izmjene Uredbe (EU) br. 575/2013 olakšati pristup sustavu poravnanja jer će se umanjiti kapitalni zahtjevi o uslugama poravnanja klijentima ili uslugama neizravnog poravnanja.

Ovaj je prijedlog u skladu i s MiFID-om I i MiFID-om II i s njima povezanom Uredbom, kojima se osigurava osnovica za definiciju izvedenica i financijskih drugih ugovornih strana. U tom će smislu skora primjena MiDIF-a II i MiFIR-a u siječnju 2018. utjecati na definiciju drugih ugovornih strana koje se smatraju financijskim drugim ugovornim stranama i usklađivanje definicije deviznih ugovora koji će biti obuhvaćeni EMIR-om. Cilj okvira MiFID-a II je svrstati velike nefinancijske subjekte koji trguju robnim izvedenicama u kategoriju financijskih drugih ugovornih strana primjenom „testa pomoćne djelatnosti” kojim se utvrđuje koliko transakcija robnim izvedenicama bez zaštite od rizika (ili špekulativnog trgovanja) nefinancijski subjekti mogu obaviti prije nego što se ta djelatnost prestane smatrati „pomoćnom djelatnošću uz glavnu djelatnost” subjekta i kada subjekt mora zatražiti odobrenje za rad u skladu s MiFID-om. Stoga će najveće nefinancijske druge ugovorne strane koje trguju na tržištima robe morati zatražiti odobrenje za rad u skladu s MiFID-om II. Zbog toga će se na najveće nefinancijske druge ugovorne strane primjenjivati obveza poravnanja u skladu s EMIR-om. Usklađenjem definicije ugovora o deviznim izvedenicama omogućit će se ujednačena i dosljedna primjena pravila iz EMIR-a na te ugovore u Uniji.

Osim toga, ovaj je prijedlog u skladu s Komisijinim prijedlogom okvira za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana. Obvezom poravnanja standardiziranih OTC izvedenica želi se povećati opseg i važnost središnjih drugih ugovornih strana u Europi i šire. Na taj način središnje druge ugovorne strane upravljaju rizicima koji su svojstveni financijskim tržištima (npr. rizik druge ugovorne strane, likvidnosni i tržišni rizik) te poboljšavaju ukupnu stabilnost i otpornost financijskih tržišta. Tijekom tog procesa postaju ključni dionici financijskog sustava povezujući višestruke financijske sudionike i koncentrirajući znatne iznose svojih izloženosti različitim rizicima. Učinkovito upravljanje rizikom središnje druge ugovorne strane i strogi nadzor nadzornih tijela stoga su ključni za odgovarajuće pokrivanje takvih izloženosti. EMIR-om su središnje druge ugovorne strane uređene u smislu da se osigurava njihova dovoljna otpornost, ali njihov oporavak i sanacija nisu uređeni. Ovim se prijedlogom dopunjuje predloženi okvir za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana time što se uvodi mehanizam za privremenu obustavu obveze poravnanja u drugim situacijama koje nisu sanacija.

Ovaj je prijedlog u skladu i s donesenom Delegiranom Uredbom Komisije o izmjeni delegiranih uredbi (EU) 2015/2205, (EU) 2016/592 i (EU) 2016/1178 u pogledu roka za ispunjavanje obveze poravnanja za određene druge ugovorne strane koje posluju OTC izvedenicama 11 . Ovom će se delegiranom uredbom rokovi za usklađenje drugih ugovornih strana iz „kategorije 3.” (male financijske druge ugovorne strane) koje su definirane u relevantnim regulatornim tehničkim standardima 12 produljiti do 21. lipnja 2019. zbog znatnih poteškoća s kojima se te druge ugovorne strane suočavaju da bi dobile pristup poravnanju.

Konačno, ovaj je prijedlog u skladu s međunarodnim djelovanjem Odbora za financijsku stabilnost (FSB) čiji je cilj, među ostalim, i. ostvariti dosljedna primjena Načela za infrastrukturu financijskih tržišta Odbora za platni sustav i infrastrukturu tržišta (Committee on Payments and Markets Infrastructure, CPMI) i Međunarodne organizacija nadzornih tijela za vrijednosne papire (International Organization of Securities Commissions, IOSCO); ii. pratiti provedbu reformi tržišta OTC izvedenica koje provodi skupina G20 (posredstvom Radne skupine FSB-a za OTC izvedenice); iii. razvijati dodatne smjernice za sanaciju središnjih drugih ugovornih strana (Skupina FSB-a za sanaciju); te iv. uskladiti i standardizirati sustave izvješćivanja o OTC izvedenicama (skupine FSB-a, CPMI-ja i IOSCO-a za uklanjanje pravnih prepreka za regulatorna tijela u pogledu pristupa podacima ili izrade jedinstvene identifikacijske oznake transakcije i jedinstvene identifikacijske oznake proizvoda.

1.3.Usklađenost s drugim politikama Unije

Ovaj je prijedlog povezan i usklađen s aktualnom inicijativom za uspostavu unije tržišta kapitala. Učinkoviti i otporni sustavi koji se koriste poslije trgovanja i tržišta kolaterala temeljni su elementi dobrog funkcioniranja unije tržišta kapitala kojima se dodatno osnažuje potpora ulaganjima, rastu i zapošljavanju u skladu s političkim prioritetima Komisije.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

2.1.Pravna osnova

Pravna je osnova ovog prijedloga članak 114. UFEU-a koji je i pravna osnova EMIR-a. Analizom koja je provedena u okviru izvješća o procjeni učinka utvrđeno je da je potrebno izmijeniti elemente EMIR-a kako bi se uklonili nerazmjerni troškovi/opterećenja za neke druge ugovorne strane koje trguju izvedenicama i pojednostavnila pravila a da se ne ugrozi financijska stabilnost. Samo su suzakonodavci EU-a nadležni za unošenje potrebnih izmjena.

2.2.Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama. Ciljeve EMIR-a u pogledu ublažavanja rizika i poboljšanja transparentnosti i standardiziranosti ugovora o OTC izvedenicama utvrđivanjem jedinstvenih zahtjeva za takve ugovore i za obavljanje djelatnosti središnjih drugih ugovornih strana i trgovinskih repozitorija, ne mogu dostatno ostvariti države članice te se stoga zbog opsega djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno člankom 5. UFEU-a.

2.3.Proporcionalnost

Prijedlogom se nastoji osigurati razmjernije, učinkovitije i djelotvornije ostvarivanje ciljeva EMIR-a. Time se zahtjevi iz EMIR-a pojednostavnjuju ili smanjuju da bi se smanjilo administrativno opterećenje za dionike, osobito one manje, koje proizlazi iz Uredbe. Osim toga, prilagodbom nekih zahtjeva iz EMIR-a ovim se prijedlogom izravno pridonosi ukupnoj razmjernosti EMIR-a. Istovremeno, ovaj se prijedlog odnosi samo na ono što je potrebno za ostvarenje ciljeva, uzimajući u obzir da je potrebno pratiti i ublažavati rizike izvedenica za financijsku stabilnost.

2.4.Odabir instrumenta

EMIR je uredba i stoga je treba izmijeniti uredbom.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

3.1.Ex post evaluacija / provjera primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Procjena učinka koja je priložena ovom prijedlogu sadržava izvješće o evaluaciji EMIR-a.

EMIR je uvršten u Komisijin Program provjere primjerenosti i učinkovitosti propisa (REFIT) za 2016. jer je potrebno pojednostavniti i učiniti razmjernima ciljana područja EMIR-a, što se pokazalo u prijedlozima iznesenim tijekom javnog savjetovanja o EMIR-u i poziva na očitovanje o financijskoj uredbi, kao i Komisijinim preispitivanjem primjene EMIR-a. U tom kontekstu, evaluacijom je ocijenjeno do koje su mjere posebni zahtjevi politika u EMIR-u ispunili svoje ciljeve, a osobito jesu li tim zahtjevima ciljevi ispunjeni učinkovito i djelotvorno i jesu li istovremeno bili usklađeni i relevantni i jesu li osigurali dodanu vrijednost EU-a.

Neki od ključnih zahtjeva EMIR-a tek su se nedavno počeli primjenjivati, a neki se još ne primjenjuju. Zbog toga još uvijek nema dovoljno odgovarajućih dokaza i prerano je donositi čvrste zaključke o dugoročnim učincima. Procjena stoga ne predstavlja cjelovitu evaluaciju EMIR-a. Umjesto toga, evaluacijom se procjenjuje jesu li ključnim zahtjevima EMIR-a o izvješćivanju o OTC izvedenicama, središnjem poravnanju standardiziranih OTC izvedenica i primjeni tehnika ublažavanja rizika i pravila o iznosu nadoknade na neporavnane OTC izvedenice ispunjeni operativni zahtjevi koji se odnose na: i. prikupljanje potpunih i sveobuhvatnih informacija o pozicijama OTC izvedenica, ii. povećanje uporabe poravnanja posredstvom središnje druge ugovorne strane i iii. poboljšanje bilateralnih postupaka poravnanja. U mjeri u kojoj je to bilo moguće, preispitivanjem je provedena analiza učinka relevantnih zahtjeva EMIR-a s obzirom na pet kriterija evaluacije: 1. učinkovitost; 2. djelotvornost; 3. relevantnost; 4. dosljednost i 5. dodanu vrijednost djelovanja EU-a.

S obzirom na učinkovitost zahtjeva iz EMIR-a o prikupljanju potpunih i sveobuhvatnih informacija o OTC izvedenicama, povećanju uporabe poravnanja posredstvom središnje druge ugovorne strane i primjeni tehnika ublažavanja rizika i pravila o iznosu nadoknade na neporavnane OTC izvedenice, u ovoj se evaluaciji zaključuje da unatoč tome što su inicijalni rezultati zadovoljavajući, ima mjesta za pojednostavnjenje zahtjeva a da se ne ugrozi financijska stabilnost. U pogledu izvješćivanja, evaluacijom je utvrđeno da je ostvaren napredak u prikupljanju informacija o tržištu OTC izvedenica, ali da bi se zahtjevi o izvješćivanju mogli objediniti radi poboljšanja kvalitete prikupljenih podataka i djelotvornijeg nadzora. U pogledu obveze poravnanja, u evaluaciji je zaključeno da unatoč tome što je došlo do porasta udjela OTC izvedenica čije poravnanje obavlja središnja druga ugovorna strana, neki sudionici na tržištu teško pristupaju poravnanju koje obavlja središnja druga ugovorna strana i potrebno je uvesti mehanizam kojim bi se omogućila obustava obveze poravnanja radi očuvanja financijske stabilnosti.

U pogledu učinkovitosti, evaluacijom su utvrđena specifična područja u kojima bi se zahtjevi mogli bolje prilagoditi kako bi se otklonili nerazmjerni troškovi/opterećenja povezani s određenim transakcijama ili određenim drugim ugovornim stranama (npr. male financijske druge ugovorne strane, nefinancijske druge ugovorne strane, mirovinski fondovi). S obzirom na relevantnost, u evaluaciji je zaključeno da su ključni zahtjevi iz EMIR-a i dalje neodvojivi od međunarodnih napora da se provedu reforme globalnog tržišta OTC izvedenica. Djelotvorna i učinkovita pravila EMIR-a pridonose i provedbi aktualne Komisijine inicijative za uspostavu unije tržišta kapitala i programa zapošljavanje i rasta u skladu s političkim prioritetima Komisije.

EMIR je u skladu s drugim aktima zakonodavstva EU-a, kako je navedeno u odgovorima na poziv na dostavu očitovanja i u Komisijinu prijedlogu izmjene Uredbe o kapitalnim zahtjevima. U pogledu dodane vrijednosti djelovanja EU-a, EMIR-om je popunjena praznina koja je postojala u zakonodavstvu uvođenjem novog okvira kojemu je cilj u ujednačenom postupku na razini EU-a riješiti nedostatak transparentnosti na tržištu OTC izvedenica i s tim povezane sistemske rizike.

3.2.Savjetovanja s dionicima

Ovaj prijedlog temelji se na javnom savjetovanju o preispitivanju EMIR-a koje je provedeno u od svibnja do kolovoza 2015. Tijekom savjetovanja prikupljeno je više od 170 prijedloga od brojnih dionika 13 . U okviru savjetovanja u Bruxellesu je 29. svibnja 2015. održana javna rasprava u kojoj je sudjelovalo oko 200 dionika 14 . ESMA, Europski odbor za sistemske rizike i Europski sustav središnjih banaka posebno su pridonijeli, u skladu s Komisijinim mandatom za preispitivanje EMIR-a. Komisija je u razdoblju od rujna 2015. i siječnja 2016. u jednom povezanom području provela javno savjetovanje pod nazivom Poziv na dostavu očitovanja. Tijekom savjetovanja tražile su se povratne informacije, konkretni primjeri i empirijski dokazi o utjecaju regulatornog okvira EU-a na financijske usluge. Sudionici su se očitovali o EMIR-u 15 . Javna rasprava održana je u Bruxellesu 17. svibnja 2016. 16 Komisija se 7. prosinca 2016. savjetovala sa stručnjacima iz država članica o različitim opcijama politika u područjima koja su utvrđena u izvješću o preispitivanju EMIR-a 17 .

U načelu je iskazana potpora ciljevima EMIR-a u pogledu promicanja transparentnosti i standardizacije na tržištima izvedenica te smanjivanja sistemskih rizika s pomoću njegovih ključnih zahtjeva. Iskazano je mišljenje da se tim ključnim zahtjevima – poravnanjem posredstvom središnjih drugih ugovornih strana, zahtjevima o ublažavanju operativnih rizika, izvješćivanju i središnjim drugim ugovornim stranama i trgovinskim repozitorijima – ostvaruju ciljevi EMIR-a i da se izvršava međunarodna obveza u pogledu regulatorne reforme. Međutim, dionici su istaknuli niz područja u kojima bi se zahtjevi iz EMIR-a mogli prilagoditi a da se ne ugroze njegovi opći ciljevi kako bi se: i. pojednostavnili zahtjevi i povećala njihova učinkovitost; i ii. smanjili nerazmjerni troškovi i opterećenja. U prijedlogu su te povratne informacije dionika uzete u obzir time što su uvedene ciljane izmjene EMIR-a, osobito i. bolja prilagodba primjene nekih zahtjeva na specifične sudionike, posebno na male financijske druge ugovorne strane, nefinancijske druge ugovorne strane i mirovinske fondove, ii. uklonjene prepreke poravnanju i iii. pojednostavnjena su pravila, uključujući zahtjeve o izvješćivanju. Neke zahtjeve dionika nije bilo moguće uvrstiti u prijedlog jer je potrebno osigurati daljnje ostvarenje ciljeva EMIR-a u pogledu promicanja transparentnosti i standardizacije na tržištu izvedenica i smanjivanja sistemskih rizika, zbog institucionalnih ograničenja ili zbog toga što se prijedlog odnosi na REFIT. U dogledno vrijeme možda će biti potrebno dodatno ocijeniti i razraditi ostala pitanja o EMIR-u uzimajući u obzir budući razvoj događaja.

3.3.Procjena učinka

Komisija je provela procjenu učinka relevantnih alternativnih mjera politike. Opcije politike procijenjene su s obzirom na ključne ciljeve, a to su povećanje razmjernosti pravila koja su uzrokovala nepotrebno administrativno opterećenje i troškove usklađivanja bez ugrožavanja financijske stabilnosti i povećanje transparentnosti pozicija i izloženosti OTC izvedenica.

Odbor za regulatorni nadzor odobrio je procjenu učinka 16. veljače 2017. Procjena učinka dostavljena je Odboru za nadzor regulative 1.veljače, ali Odbor je dao niz preporuka za poboljšanje te je procjena učinka Odboru ponovno dostavljena 8. veljače. Kako bi se u obzir uzele preporuke Odbora za nadzor regulative u procjenu učinka unesene su sljedeće preporuke:

1. Definiranje problema Bolje opisati ukupni pravni okvir Unije koji se primjenjuje na tržište izvedenica i reforme skupine G20 u pogledu OTC izvedenica koje provode druge jurisdikcije. Uključiti glavne elemente iz priloga evaluaciji u glavni tekst procjene učinka. Navesti dodatne kvalitativne i kvantitativne dokaze u opisu problema radi ilustracije njihovih razmjera, osobito za male sudionike na tržištu. Objasniti zašto nisu procijenjeni svi problemi koje su dionici istaknuli.

2. Politički kompromisi. Izričito navesti financijsku stabilnost u opcijama politike radi ocjene kompromisa između potencijalnog smanjenja opterećenja za tržišne sudionike i potencijalnih rizika za financijsku stabilnost.

3. Izračun smanjenja opterećenja. Uključiti kvantitativne podatke za izračun smanjenja opterećenja za različite tržišne sudionike, uzimajući u obzir postojeća ograničenja kako bi se kvantificiralo ukupno smanjenje opterećenja. Uključiti glavne pretpostavke na temelju kojih su procijenjeni troškovi u glavni tekst izvješća, zajedno s dodatnim upozorenjima o pouzdanosti procjena. Opisati troškove koji nisu kvantificirani.

4. Opcije: Uskladiti opcije da bi se predstavili alternativni paketi mjera.

Opcije koje su razmatrane pri procjeni učinka odnose se na ciljane prilagodbe specifičnih odredaba EMIR-a. Da bi se postigli željeni ciljevi, utvrđen je niz odabranih opcija politike:

·Mirovinskim sustavima trebalo bi osigurati novo prijelazno izuzeće od obveze poravnanja jer se do danas nije iznašlo prihvatljivo tehničko rješenje kojim bi se mirovinskim sustavima olakšalo sudjelovanje u središnjem poravnanju. Za razliku od ostalih procijenjenih opcija, ovom će opcijom središnje druge ugovorne strane, članovi sustava poravnanja i mirovinski sustavi dobiti više vremena za razmatranje tehničkih rješenja i mjera za njihovu provedbu a da se istovremeno pridržavaju cilja EMIR-a, a to je središnje poravnanje za mirovinske sustave, čim ono postane izvedivo.

·Trebalo bi osigurati bolju prilagodbu pravila o uvjetima koje moraju ispunjavati nefinancijske druge ugovorne strane koje podliježu obvezi poravnanja i zahtjevi za iznose nadoknade uzimajući u obzir prirodu transakcija izvedenicama koje obavljaju nefinancijske druge ugovorne strane za koje bi poravnanje trebalo biti obavezno. Tako će se smanjiti troškovi za neke nefinancijske druge ugovorne strane, a financijska stabilnost neće biti dovedena u pitanje. Istovremeno će neke druge ugovorne strane koje se trenutačno smatraju nefinancijskim drugim ugovornim stranama, ali koje se zbog prirode svojih aktivnosti financijske druge ugovorne strane (primjerice, investicijski fondovi u nacionalnim okvirima) biti uvrštene u definiciju financijskih drugih ugovornih strana te ih se stoga više neće tretirati kao nefinancijske druge ugovorne strane.

·Kategoriju malih financijskih drugih ugovornih strana trebalo bi definirati tako da se na vrlo male financijske druge ugovorne strane za koje središnje poravnanje nije ekonomično zbog malog opsega njihovih aktivnosti ne primjenjuje obveza poravnanja. To će smanjiti opterećenje za one male financijske druge ugovorne strane koje trguju s malom količinom izvedenica, dok će ostale male financijske druge ugovorne strane (one koje su uvrštene u „kategoriju 3.” definiranu u relevantnim regulatornim tehničkim standardima) i dalje morati obavljati poravnanja po završetku razdoblja uvođenja utvrđenog u regulatornim tehničkim standardima, što će i nadalje poticati središnje druge ugovorne strane, članove sustava poravnanja i njihove klijente na razvoj rješenja za integriranje ove vrste malih financijskih drugih ugovornih strana.

·Trebalo bi ukinuti obvezu izvješćivanja o povijesnim podacima („backloading”). Tako će se znatno smanjiti troškovi i opterećenja drugih ugovornih strana i ukloniti potencijalno nepremostiva prepreka dostavljanju podataka koje možda jednostavno nije moguće dobiti a da se ne ugroze bonitetni zahtjevi. To će istovremeno, u usporedbi s nepromijenjenim stanjem, uzrokovati tek vrlo ograničeni gubitak podataka u odnosu na trenutačno važeća pravila.

·Unutargrupne transakcije u kojima sudjeluju nefinancijske druge ugovorne strane trebalo bi izuzeti od obveze izvješćivanja. S obzirom na prirodu i ograničeni obujam tih transakcija, time se znatno smanjuju troškovi i opterećenja u pogledu izvješćivanja za druge ugovorne strane na koje taj zahtjev ima najnerazmjerniji utjecaj, a vrlo ograničeni gubitak podataka neće znatno utjecati na kapacitet nadležnih tijela za praćenje sistemskih rizika na tržištima OTC izvedenica.

·Za transakcije izvedenicama kojima se trguje na burzi za središnje druge ugovorne strane trebalo bi uvesti jednostrano izvješćivanje. Prednost je u tome što će izvješćivanje o izvedenicama kojima se trguje na burzi biti uvelike pojednostavnjeno, što neće nepovoljno utjecati na transparentnost tržišta izvedenicama. Iako će to značiti nešto veće opterećenje za središnje druge ugovorne strane, one su dobro opremljene za tu zadaću, a ukupno opterećenje u pogledu izvješćivanja smanjit će se jer se za sve ostale druge ugovorne strane ukida obveza izvješćivanja o izvedenicama kojima se trguje na burzi.

·Za ostale transakcije koje nisu transakcije izvedenicama kojima se trguje na burzi, odgovornost, uključujući pravnu odgovornost, za izvješćivanje o transakcijama između malih nefinancijskih drugih ugovornih strana (tj. onih koje ne podliježu obvezi poravnanja) i financijske druge ugovorne strane trebala bi snositi financijska druga ugovorna strana u transakciji. Tako će se znatno smanjiti opterećenje u pogledu izvješćivanja za male nefinancijske druge ugovorne strane, za koje je to opterećenje najveće, a neće uzrokovati gubitak podataka. Time će se u EMIR uvesti i pravila izvješćivanja vrlo slična onima iz Uredbe (EU) br. 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća o transakcijama financiranja vrijednosnim papirima.

·Pravila i postupke izvješćivanja trebalo bi dodatno uskladiti, a od trgovinskih repozitorija trebalo bi zahtijevati da osiguraju kvalitetu podataka. To će pomoći da se poveća transparentnost tržišta OTC izvedenica, da se mjerodavnim tijelima olakša zadaća praćenja sistemskih rizika i da se, u onoj mjeri u kojoj je to moguće, očuva usklađenost s međunarodnim standardima u tom području. Osim toga, tim će se pristupom srednjoročno i dugoročno povećati proporcionalnost pravila o izvješćivanju i smanjiti troškovi i opterećenja.

·Trebalo bi povećati gornju granicu temeljnog iznosa kazne trgovinskom repozitoriju za povredu zahtjeva iz EMIR-a. Prednost te opcije je u boljoj učinkovitosti i odvraćajućem učinku kazni, što regulatorna tijela smatraju nužnim za dobru kvalitetu podataka i proporcionalnost pravila.

·Trebalo bi razjasniti interakciju između instrumenata za upravljanje neispunjenim obvezama iz EMIR-a i nacionalnih propisa o insolventnosti kako bi se osigurala zaštita klijentove imovine od stečaja.

·U EMIR bi trebalo uvesti načelo pružanja usluga poravnanja po pravednim, razumnim i nediskriminirajućih komercijalnih uvjeta. Tim se mjerama uklanjaju razne prepreke pristupu poravnanju; potencijalno dodatno regulatorno opterećenje opravdano je javnim interesom da središnje poravnanje funkcionira i da se obveza poravnanja poštuje.

U procjeni učinka razmatrani su i ukupni troškovi i koristi odabranih opcija kako bi se smanjili troškovi izvršenja i opterećenje tržišnih sudionika, bez ugroze financijske stabilnosti.

Dok se EMIR-om nastoji ostvariti opći cilj smanjenja sistemskog rizika povećanjem sigurnosti i učinkovitosti tržišta OTC izvedenica, ovom inicijativom nastoji se postići djelotvornija i učinkovitija primjena EMIR-a , a boljom prilagodbom određenih zahtjeva nastoje se smanjiti regulatorno opterećenje i troškovi izvršenja za tržišne sudionike , ako su troškovi izvršenja veći od bonitetnih koristi, bez ugroze financijske stabilnosti. To je u skladu s Komisijinim Planom za bolju regulativu.

Iako postoji niz ograničenja pri izračunu točnog iznosa smanjenja troškova, u procjeni učinka procjenjuje se da je kombinirani učinak svih odabranih opcija, izračunat isključivo za potrebe procjene učinka, smanjenje troškova u rasponu od 2,3 milijarde EUR do 6,9 milijardi EUR za fiksne (jednokratne) troškove i od 1,1 milijardu EUR do 2,66 milijardi EUR za operativne troškove. U prilogu 8. procjeni učinka detaljno su navedene pretpostavke na temelju kojih su izračunate te procjene i ograničenja koja utječu na njihovu pouzdanost. Ključni izazovi u kvantificiranju smanjenja troškova uglavnom su povezani s činjenicom da se većina zahtjeva iz EMIR-a počela primjenjivati nedavno (npr. obveze poravnanja i zahtjevi za iznos nadoknade) te da se neki još nisu počeli primjenjivati (npr. obveza poravnanja za financijske druge ugovorne strane iz kategorije 3.). Prema tome, procijenjena smanjenja troškova temelje se na ograničenoj količini javno dostupnih podataka i nepotvrđenim dokazima s tržišta, što možda ne odražava vjerno raznolikost i specifičnost uključenih drugih ugovornih strana. To znači i da su procijenjena smanjenja troškova valjana samo u aktualnom trenutku. Konačno, s obzirom na to da su se izračuni odnosili na smanjenje troškova, nisu kvantificirani neki minimalni troškovi prilagodbe. Međutim, u prilogu 7. procjeni učinka naveden je njihov detaljan kvalitativni opis.

U načelu, poduzeća, MSP-ovi i mikropoduzeća osobito će imati koristi od i. smanjenja regulatornih zahtjeva u slučajevima u kojima se čini da nerazmjerni troškovi izvršenja premašuju bonitetne koristi i ii. poboljšanja pristupa poravnanju. Od pojednostavnjenja zahtjeva u pogledu izvješćivanja koristi će imati sve druge ugovorne strane, uključujući MSP-ove. Osim toga, male nefinancijske druge ugovorne strane imat će koristi od toga što će o transakcijama izvješćivati financijske druge ugovorne strane u transakciji. Na kraju, uvođenje načela pravednosti, opravdanosti i nediskriminacije mnogim će drugim ugovornim stranama olakšati pristup poravnanju.

U odjeljku 6. sadržana je raščlamba raspodjele smanjenja troškova/minimalnih troškova prilagodbe, kojom su obuhvaćene sve druge ugovorne strane.

Prvo, s obzirom na razmjer zahtjeva o poravnanju, razmjernija primjena pravila o poravnanju koristit će nefinancijskim drugim ugovornim stranama jer će se predviđenim mjerama osigurati jednaki uvjeti za određivanje nefinancijskih drugih ugovornih strana koje podliježu zahtjevima o poravnanju i zahtjevima o iznosu nadoknade, čime će biti zaštićene od dodatnih fiksnih troškova koji se kreću u rasponu od 9,6 milijuna EUR do 26,7 milijuna EUR. Prilagodba definicije malih financijskih drugih ugovornih strana koje podliježu obvezi poravnanja omogućit će (vrlo) malim financijskim drugim ugovornim stranama za koje središnje poravnanje nije ekonomična opcija da izbjegnu troškove koji su procijenjeni u rasponu od 509,7 milijuna EUR do 1,4 milijarde EUR. Mirovinskim sustavima, a neizravno i osiguranicima, trebalo bi biti korisno novo prijelazno izuzeće od obveze poravnanja jer se do danas nije iznašlo prihvatljivo tehničko rješenje za poravnanje. Procjenjuje se da bi izbjegnuti operativni troškove trebali iznositi od 780 milijuna EUR do 1,56 milijardi EUR. Osim toga, zbog promjena opsega zahtjeva u pogledu izvješćivanja, očekuje se da će sve druge ugovorne strane imati koristi od ublažavanja određenih zahtjeva u pogledu izvješćivanja, kao što je ukidanje obveze izvješćivanja o povijesnim podacima i izvedenicama kojima se trguje na burzi. Osim toga, očekuje se da će izuzeće od obveze izvješćivanja o unutargrupnim transakcijama u kojima je nefinancijska druga ugovorna strana jedna od drugih ugovornih strana i izuzeće nefinancijskih drugih ugovornih strana od obveze izvješćivanja i o međusobnim transakcijama i transakcijama s financijskim drugim ugovornim stranama smanjiti troškove usklađenja s EMIR-om za realno gospodarstvo. Gruba procjena ukupnog smanjenja troškova usklađenja s EMIR-om za trgovačka društva kreće se od 350 milijuna EUR do 1,1 milijardu EUR za operativne troškove i od 1,8 milijardi EUR do 5,3 milijarde EUR za fiksne troškove.

Drugo, veća transparentnost pozicija i izloženosti OTC izvedenica omogućit će nadležnim tijelima da što ranije identificiraju potencijalne probleme i pravovremeno poduzmu mjere za ublažavanje svih rizika, čime će pridonijeti otpornosti financijskih tržišta uz minimalne troškove prilagodbe za druge ugovorne strane i trgovinske repozitorije.

Treće, lakši pristup poravnanju omogućit će novim tržišnim sudionicima, osobito onima iz realnog gospodarstva upravljanje rizicima i zaštitu od rizika te da zbog manje vjerojatnosti iznenadnih šokova i poslovnih poremećaja pridonesu stabilnijem poslovnom okruženju i sigurnosti radnih mjesta svojih zaposlenika. Konkretno, trgovačka društva koja će i dalje podlijegati obvezi poravnanja zbog svojeg profila sistemskog rizika trebala bi imati koristi od smanjenja fiksnih troškova koje se kreće u rasponu od 24,8 milijuna EUR do 69,5 milijuna EUR. Isto tako, očekivane koristi od lakšeg pristupa poravnanju za sistemske male financijske druge ugovorne strane trebale bi iznositi od 32,6 milijuna EUR do 91,3 milijuna EUR, kada se primijeni obveza poravnanja. Prema tome, tim će se procijenjenim smanjenjima troškova osloboditi dodatni potencijal za ulaganja, čime će se pridonijeti ciljevima unije tržišta kapitala i Komisijinom planu za rast i zapošljavanje.

U načelu, ne bi trebalo biti nikakvih znatnih relevantnih socijalnih i gospodarskih troškova. Predviđeno pojednostavnjenje i veća razmjernost pravila o izvješćivanju omogućit će ostvarenje ciljeva EMIR-a uz znatno smanjenje ukupnog administrativnog opterećenja za druge ugovorne strane koje podliježu zahtjevima o izvješćivanju iz EMIR-a. Kada je riječ o izmjenama u pogledu odgovornosti za obvezu izvješćivanja, subjekti koji bi u budućnosti trebali preuzeti obvezu izvješćivanja bolje su opremljeni za tu zadaću, a zbog ekonomije razmjera relevantni ukupni troškovi trebali bi se smanjiti. Osobito će središnje druge ugovorne strane imati minimalne troškove prilagodbe zbog uvođenja izvješćivanja o izvedenicama kojima se trguje na burzi. Međutim, s obzirom na to da središnje druge ugovorne strane već imaju znatnu količinu podataka o tim transakcijama i da su već u skladu s EMIR-om obvezne izvješćivati o svim transakcijama izvedenicama sa središnjim poravnanjem, dodatno bi opterećenje za središnje druge ugovorne strane bilo ograničeno. Dodatne mjere za usklađivanje izračuna pragova za poravnanje i daljnje usklađivanje pravila i postupaka izvješćivanja mogli bi u najgorem slučaju uključivati neke ograničene administrativne troškove prilagodbe, osobito za trgovinske repozitorije u početnim fazama provedbe, ali bi srednjoročno i dugoročno trebali dovesti do veće učinkovitosti i smanjenja ukupnog opterećenja. U pogledu trgovinskih repozitorija, s obzirom na to da bi oni u svakom slučaju morali provesti odgovarajuće postupke radi ispunjavanja zahtjeva iz Uredbe o transakcijama financiranja vrijednosnim papirima, mjere politike u okviru EMIR-a koje se razmatraju u ovoj procjeni učinka ne bi stvorile znatno dodatno opterećenje. Slično tome, očekuje se da će zahtjev o pružanju usluga poravnanja pružaju na pravednoj, opravdanoj i nediskriminirajućoj osnovi, od čega će koristi imati mnoge druge ugovorne strane, članovima sustava poravnanja donijeti tek ograničene dodatne administrativne troškove.

3.4.Temeljna prava

Prijedlog vjerojatno neće izravno utjecati na prava navedena u glavnim konvencijama UN-a o ljudskim pravima, Povelji Europske unije o temeljnim pravima, koja je sastavni dio ugovorâ EU-a, te Europskoj konvenciji o ljudskim pravima.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Prijedlog neće utjecati proračun Unije.

Za potrebe ovog prijedloga ESMA bi trebala ažurirati ili izraditi pet tehničkih standarda. Rok za dostavu tehničkih standarda jest 9 mjeseci nakon stupanja Uredbe na snagu. Predloženim zadaćama od ESMA-e se neće zahtijevati otvaranje dodatnih radnih mjesta, a zadaće se mogu izvršiti uz postojeće resurse.

5.OSTALI ELEMENTI

5.1.Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Prijedlog sadržava klauzulu prema kojoj bi evaluacija EMIR-a trebala biti provedena u cijelosti, s posebnim naglaskom na njegovoj djelotvornosti i učinkovitosti pri ostvarivanju izvornih ciljeva EMIR-a, dok bi ESMA izvješćivala o nekim specifičnim elementima:

·jesu li izrađena prihvatljiva rješenja kojima bi se olakšalo sudjelovanje mirovinskih sustava u središnjem poravnanju i njihov utjecaj na razinu središnjeg poravnanja koje obavljaju mirovinski sustavi;

·utjecaju predloženih rješenja na razinu poravnanja koje obavljaju nefinancijske druge ugovorne strane kao i pregled raspodjele poravnanja unutar kategorije nefinancijskih drugih ugovornih strana, osobito s obzirom na primjerenost praga ili pragova poravnanja;

·utjecaju predloženih rješenja na razinu poravnanja koje obavljaju male financijske druge ugovorne strane kao i pregled raspodjele poravnanja unutar kategorije malih financijskih drugih ugovornih strana, osobito s obzirom na primjerenost praga ili pragova poravnanja;

·kvaliteti podataka o transakcijama koji se dostavljaju trgovinskim repozitorijima, dostupnosti tih podataka i kvaliteti informacija od trgovinskih repozitorija;

·dostupnosti poravnanja svim drugim ugovornim stranama.

U načelu, evaluacija bi se trebala obaviti najkasnije 3 godine nakon primjene izmjena iz ovog prijedloga. U određenim slučajevima, osobito u slučaju mirovinskih sustava, potrebno je stalno pratiti napredak u dostupnosti rješenja za poravnanje mirovinskim sustavima.

5.2.Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

Izmjene obveze poravnanja (članci 2., 4., novi 4.a, novi 6.b, 10., 85. i 89. EMIR-a)

Financijske druge ugovorne strane

Člankom 1. stavkom 2. točkom (a) ovog prijedloga mijenja se članak 4. stavak 1. točka (a) EMIR-a na način da se uvjeti pod kojima ugovori o OTC izvedenicama podliježu obvezi poravnanja kada je druga ugovorna strana financijska druga ugovorna strana navode u novom članku 4.a stavku 1. drugom podstavku. Taj se novi članak umeće člankom 1. stavkom 3. ovog prijedloga. U novom članku 4.a stavku 1. drugom podstavku utvrđuju se pragovi poravnanja za ugovore koje su sklopile financijske druge ugovorne strane upućivanjem na pragove poravnanja utvrđene člankom 10. stavkom 4. točkom (b), pa su prema tome pragovi poravnanja isti kao i za nefinancijske druge ugovorne strane. U novom članku 4.a stavku 1. točki (b) utvrđuje se da višak jedne od vrijednosti utvrđenih za određenu kategoriju OTC izvedenica pokreće obvezu poravnanja za sve kategorije imovine. U novom članku 4.a stavku 1. nadalje se objašnjava način izračuna pragova poravnanja. Financijska druga ugovorna strana počinje podlijegati obvezi poravnanja ako njezina ukupna prosječna pozicija na kraju mjeseca za mjesece ožujak, travanj i svibanj prelazi prag poravnanja. To odgovara izračunu pragova poravnanja za nefinancijske druge ugovorne strane.

Konačno, kako bi se osiguralo da se definicijom obuhvate svi subjekti koji se zbog prirode svojih aktivnosti smatraju financijskim drugim ugovornim stranama, u članku 1. stavku 1. u definiciju financijske druge ugovorne strane iz članka 2. EMIR-a uvode se alternativni investicijski fondovi registrirani prema nacionalnom zakonodavstvu koji se trenutačno u skladu s EMIR-om smatraju nefinancijskim drugim ugovornim stranama, središnje depozitorije vrijednosnih papira i sekuritizacijske subjekte posebne namjene. Prema tome, te će se subjekte tretirati kao financijske druge ugovorne strane u skladu s EMIR-om.

Nefinancijske druge ugovorne strane

Člankom 1. stavkom 8. mijenja se članak 10. stavci 1. i 2. EMIR-a. Izmijenjenim stavkom 1. mijenja se način izračuna pragova poravnanja. Nefinancijska druga ugovorna strana počinje podlijegati obvezi poravnanja ako njezina ukupna prosječna pozicija na kraju mjeseca za mjesece ožujak, travanj i svibanj prelazi prag poravnanja, a ne ako pozicija pomičnog prosjeka tijekom 30 radnih dana premašuje prag, što je slučaj u skladu s postojećim pravilima EMIR-a. Upućivanje na stavak 3. znači da se zadržava postojeće izuzeće od zaštite tako da se prema pragovima računaju samo oni ugovori o OTC izvedenicama koji objektivno mjerljivo ne smanjuju rizike koji se izravno odnose na komercijalnu aktivnost ili aktivnost financiranja poslovanja .

U stavku 1. drugom podstavku točki (b) 1. utvrđuje se da se obveza poravnanja primjenjuje samo na kategoriju ili kategorije imovine za koje je prag poravnanja premašen i za koje postoji obveza poravnanja.

Mirovinski sustavi

Člankom 1. stavkom 20. zamjenjuje se članak 89. stavak 1. prvi podstavak EMIR-a kako bi se za tri godine produžilo privremeno izuzeće od obveze poravnanja za mirovinske sustave jer ne postoji prihvatljivo tehničko rješenje za mirovinske sustave za prijenos negotovinskog kolaterala kao varijacijskog iznosa nadoknade. Člankom 1. stavkom 19. točkom (b) zamjenjuje se članak 85. stavak 2. EMIR-a, a točkama (a), (b), (c), (d), (e) i (f) utvrđuju se kriteriji koje Komisija ocjenjuje i razmatra u izvješću o napretku u iznalaženju prihvatljivih tehničkih rješenja, uz očitovanja ESMA-e, EIOPA-e, EBA-e i ESRB-a. Iako su dosad različiti čimbenici sprječavali izradu takvih rješenja Komisija smatra da je moguće izraditi prihvatljiva tehnička rješenja u roku od tri godine nakon donošenja prijedloga i očekuje da tržišni sudionici djeluju unutar tog roka. Očekuje se da će tijekom tog razdoblja biti uklonjene i neke regulatorne prepreke zbog kojih usluge poravnanja nisu šire dostupne (primjerice, uvođenje kapitalnih zahtjeva na temelju omjera financijske poluge). Komisiji se dodjeljuje ovlast da samo u malo vjerojatnom slučaju nepredviđenih a značajnih događaja delegiranim aktom jednokratno produži razdoblje odstupanja za dvije godine, ako se to pažljivom procjenom okolnosti smatra opravdanim.

Ukidanje obveze poravnanja prije datuma od kojeg obveza poravnanja proizvodi učinke

Člankom 1. stavkom 2. točkom (b) ukida se zahtjev utvrđen u članku 4. stavku 1. točki (b) podtočki ii. EMIR-a o poravnanju ugovora o OTC izvedenicama koji su sklopljeni ili obnovljeni na dan ili nakon obavijesti nadležnog tijela ESMA-i o izdavanju odobrenja središnjoj drugoj ugovornoj strani za obavljanje poravnanja određene vrste OTC izvedenica, ali prije datuma od kojeg obveza poravnanja proizvodi učinke ako je preostalo dospijeće ugovora duže od minimalnog preostalog dospijeća koje je određeno u Delegiranoj uredbi Komisije o obvezi poravnanja u skladu s člankom 5. stavkom 2. točkom (c).

Obustava obveze poravnanja

Člankom 1. stavkom 6. u EMIR se umeće novi članak 6.b kojim se Komisiji daje ovlast da na temelju posebnih razloga privremeno obustavi obvezu poravnanja na zahtjev ESMA-e i utvrđuje se postupak obustave. Kao što je ESMA istaknula , ta je ovlast potrebna jer u određenim posebnim okolnostima nastavak primjene obveze poravnanja može biti neizvediv (primjerice zato što središnja druga ugovorna strana koja obavlja poravnanje najvećeg dijela određene kategorije OTC izvedenica može izaći s tog tržišta) ili može negativno utjecati na financijsku stabilnost (primjerice zato što bi obveza poravnanja onemogućila bilateralnu zaštitu za druge ugovorne strane koje nemaju pristup tržištu na kojem se obavlja središnje poravnanje). Takvi događaji mogu biti neočekivani, a postojeći postupak ukidanja obveze poravnanja koji bi zahtijevao izmjenu regulatornog tehničkog standarda mogao bi biti prespor odgovor na promjenjive tržišne okolnosti ili pitanja financijske stabilnosti. Nova je ovlast čvrsto uvjetovana, a obustava je vremenski ograničena. Postupak trajnog ukidanja obveze poravnanja ostaje nepromijenjen i za to će uvijek biti potrebna izmjena regulatornog tehničkog standarda.

Izmjene kojima je cilj poticati poravnanje i poboljšati pristup poravnanju (članci 4. i 39. EMIR-a)

Člankom 1. stavkom 2. točkom (c) u članku 4. stavku 3. EMIR-a uvodi se novi stavak 3.a prema kojem članovi sustava poravnanja i njihovi klijenti koji pružaju usluge poravnanja ostalim drugim ugovornim stranama ili svojim klijentima nude mogućnost pružanja takvih usluga ostalim drugim ugovornim stranama te usluge pružaju pod pravednim, razumnim i nediskriminirajućim komercijalnim uvjetima. Komisija je ovlaštena delegiranim aktima utvrditi koji se uvjeti smatraju pravednim, razumnim i nediskriminirajućim.

Člankom 1. stavkom 11. u članak 39. EMIR-a umeće se novi stavak u kojem se objašnjava da imovina koja obuhvaća pozicije evidentirane na računu nije dio stečajne mase središnje druge ugovorne strane ili člana sustava poravnanja koji vodi odvojene evidencije i račune. Ta odredba daje sigurnost onima koji pružaju usluge poravnanja ili svojim klijentima nude mogućnost pružanja takvih usluga da mogu ispuniti svoje obveze u pogledu postupaka upravljanja neispunjenim obvezama u skladu s EMIR-om. To im je poticaj da osiguranje pristupa središnjem poravnanju ugovora o OTC izvedenicama pružaju kao uslugu. Jednako tako, te odredbe pružaju sigurnost klijentima i posrednim klijentima da će u slučaju neispunjenja obveza člana sustava poravnanja ili klijenta koji pruža usluge poravnanja, njihova imovina biti zaštićena i da se stoga može prenijeti na druge članove sustava poravnanja ili klijente koji pružaju usluge posrednog poravnanja. To je dodatni poticaj za obavljanje poravnanja posredstvom središnjih drugih ugovornih strana.

Izmjene zahtjeva o transparentnosti središnjih drugih ugovornih strana (članak 38. EMIR-a)

Člankom 1. stavkom 10. članku 38. EMIR-a dodaju se stavci 6. i 7. kojima se od središnjih drugih ugovornih strana zahtijeva da svojim članovima sustava poravnanja osiguraju alate za simulaciju njihovih zahtjeva za inicijalne iznose nadoknade (stavak 6.) kao i detaljan pregled obilježja modela inicijalnih iznosa nadoknade kojima se koriste (stavak 7.).

Izmjene tehnika smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane (članak 11. EMIR-a)

Kako bi se izbjegla nedosljedna primjena tehnika smanjenja rizika u Uniji, člankom 1. stavkom 9. daje se mandat Europskim nadzornim tijelima za izradu nacrta regulatornih tehničkih standarda kako bi se utvrdili postupci na temelju kojih nadzorna tijela izdaju za prethodno odobrenje postupaka za upravljanje rizicima koji zahtijevaju pravovremenu, točnu i primjereno odvojenu razmjenu kolaterala i znatne izmjene postupaka upravljanja rizicima.

Izmjene obveza izvješćivanja (članak 9. EMIR-a)

Člankom 1. stavkom 7. točkom (a) ukida se zahtjev iz članka 9. stavka 1. EMIR-a o izvješćivanju o povijesnim transakcijama, tj. transakcijama koje su bile nepodmirene na datum početka primjene obveze izvješćivanja 12. veljače 2014. Osim toga, u članak 9. stavak 1. uvodi se odredba prema kojoj se unutargrupne transakcije u kojima je nefinancijska druga ugovorna strana jedna od drugih ugovornih strana izuzimaju od obveze izvješćivanja.

Člankom 1. stavkom 7. točkom (b) u članak 9. umeće se novi stavak 1.a. U tom novom stavku 1.a utvrđuju se pravila o obvezi izvješćivanja u nekim posebnim slučajevima kojima se utvrđuje tko je odgovoran za izvješćivanje te tko snosi odgovornost koja iz toga proizlazi:

·za transakcije koje nisu transakcije OTC izvedenicama (izvedenice kojima se trguje na burzi), za izvješćivanje u ime obje ugovorne strane zadužena je i pravno odgovorna središnja druga ugovorna strana;

·za transakcije između financijske druge ugovorne strane i nefinancijske druge ugovorne strane koja ne podliježe obvezi poravnanja, za izvješćivanje u ime obje ugovorne strane u transakciji zadužena je i pravno odgovorna financijska druga ugovorna strana;

·društvo za upravljanje koje upravlja UCITS-om koji je druga ugovorna strana u ugovoru o OTC izvedenicama zaduženo je i pravno odgovorno za izvješćivanje u ime tog UCITS-a;

·za izvješćivanje u ime alternativnog investicijskog fonda koji je druga ugovorna strana u ugovoru o OTC izvedenicama zadužen je i pravno odgovoran upravitelj.

U svakom slučaju, druge ugovorne strane i središnje druge ugovorne strane osiguravaju da se podaci o njihovim ugovorima o izvedenicama dostavljaju bez udvostručavanja. Isto tako, mogu delegirati obvezu izvješćivanja.

Člankom 1. stavkom 7. točkom (c) proširuje se mandat ESMA-i za izradu tehničkih standarda kako bi se omogućilo daljnje usklađivanje pravila i zahtjeva u pogledu izvješćivanja, osobito standarda podataka, metoda i načina izvješćivanja.

Izmjene radi osiguravanja kvalitete dostavljenih podataka (članci 78. i 81. EMIR-a)

Člankom 1. stavkom 6. općim zahtjevima za trgovinske repozitorije iz članka 78. EMIR-a dodaju se zahtjevi o uspostavi odgovarajućih postupaka za usklađivanje podataka između trgovinskih repozitorija; uspostava odgovarajućih postupaka za osiguranje kvalitete dostavljenih podatka; i uspostava odgovarajućih politika za uredan prijenos podataka drugim trgovinskim repozitorijima ako to zatraži društvo koje podliježe obvezi izvješćivanja temeljem članka 9. ili ako je to zatraženo zbog nekog drugog razloga. Nadalje, ESMA je zadužena za izradu postupaka koje će trgovinski repozitoriji primjenjivati za provjeru cjelovitosti i točnosti dostavljenih podataka te za usklađivanje podataka između trgovinskih repozitorija.

Člankom 1. stavkom 7. točkom (b) u članku 81. EMIR-a dodaje se novi stavak 3.a kojim se od trgovinskih repozitorija zahtijeva da drugim ugovornim stranama osiguraju pristup svim podacima koji su dostavljeni u njihovo ime radi provjere njihove točnosti.

Izmjene u pogledu registracije trgovinskih repozitorija (članci 56. i 72. EMIR-a)

Člankom 1. stavkom 12. točkom (a) mijenja se članak 56. EMIR-a tako što se uvodi mogućnost podnošenja pojednostavnjenog zahtjeva za proširenje registracije trgovinskih repozitorija koji su već registrirani temeljem Uredbe o transakcijama financiranja vrijednosnih papira. Člankom 1. stavkom 12. točkama (b) i (c) ESMA-a se zadužuje za izradu tehničkih standarda za pojednostavnjeni zahtjev za proširenje registracije radi izbjegavanja udvostručavanja postupaka. Člankom 1. stavkom 14. unosi se posljedična izmjena članka 72. stavka 1. o naknadama u slučajevima kada je trgovinski repozitorij već registriran temeljem Uredbe o transakcijama financiranja vrijednosnih papira.

Izmjene u pogledu nadzora trgovinskih repozitorija (članak 65. i Prilog I. EMIR-a)

Kazne koje ESMA može propisati trgovinskim repozitorijima koje izravno nadzire trebaju biti učinkovite, razmjerne i odvraćajuće kako bi se osigurala učinkovitost ESMA-inih nadzornih ovlasti. Stoga se člankom 1. stavkom 13. mijenja članak 65. stavak 2. EMIR-a tako da se povećava gornja granica temeljnog iznosa kazni koje ESMA može propisati trgovinskim repozitorijima na 100 000 ili 200 000, ovisno o povredi. Nadalje, ovom izmjenom uvode se temeljni iznosi kazni koji su nedostajali za povrede koje se odnose na prepreke nadzornim aktivnostima navedene u Prilogu I. odjeljku IV. Predlaže se da za te povrede iznos kazne bude najmanje 5 000 EUR i najviše 10 000 EUR.

Člankom 1. stavkom 12. mijenja se Prilog I. Uredbi umetanjem popisa povreda, a u taj popis uvrštene su povrede koje odgovaraju novim općim zahtjevima za trgovinske repozitorije sadržane u novom stavku 9. članka 78. EMIR-a i povredu iz članka 55. stavka 4. kada trgovinski repozitorij ESMA-u ne obavijesti pravovremeno o svim značajnim promjenama uvjeta njegove izvorne registracije.

Izmjene zahtjeva u pogledu dostupnosti podataka u trgovinskim repozitorijima (članci 76.a i 81. EMIR-a)

Člankom 1. stavkom 15. u EMIR se umeće novi članak 76.a. Nadležna tijela trećih zemalja koje imaju trgovinske repozitorije imaju izravan pristup podacima koji se čuvaju u trgovinskim repozitorijima Unije ako Komisija donese provedbeni akt u kojem se navodi da u trećoj zemlji (a) trgovinski repozitoriji imaju propisno odobrenje za rad, (b) redovito se provodi učinkovit nadzor trgovinskih repozitorija i oni učinkovito izvršavaju svoje obveze; (c) postoje jamstva čuvanja profesionalne tajne i zaštite poslovnih tajni koje nadležna tijela razmijene s trećim stranama te su ona jednakovrijedna onima navedenima u ovoj Uredbi i (d) trgovinski repozitoriji koji imaju odobrenje za rad u toj trećoj zemlji imaju zakonski izvršivu obvezu mjerodavnim tijelima Unije odobriti izravan i neposredan pristup podacima. Člankom 1. stavkom 17. uvodi se izmjena članka 81. EMIR-a u pogledu popisa subjekata kojima trgovinski repozitoriji na raspolaganje moraju staviti informacije kako bi im omogućili izvršenje svojih odgovornosti i mandata. Te su izmjene potrebne kako bi se odgovorilo na preporuke iz tematskog stručnog pregleda izvješća o trgovini OTC izvedenicama iz studenoga 2015. koji je proveo Odbor za financijsku stabilnost (FSB) i u kojem se navodi da bi sve jurisdikcije najkasnije do lipnja 2018. trebale imati pravni okvir kojim se domaćim i inozemnim nadležnim tijelima omogućuje pristup podacima koji se čuvaju u domaćim trgovinskim repozitorijima. Istovremeno je u neupitnom interesu javnih tijela Unije da imaju pristup podacima koje čuvaju trgovinski repozitoriji trećih zemalja kako bi dobila cjelovitu sliku o globalnim tržištima izvedenica. Ta je izmjena namjenska i ograničena na uzajamni pristup podacima za javna tijela.

Člankom 1. stavkom 17. točkom (b) uvodi se novi zahtjev za trgovinske repozitorije da drugim ugovornim stranama i središnjim drugim ugovornim stranama koje su delegirale svoje obveze izvješćivanja osiguraju pristup podacima koji se dostavljaju u njihovo ime.

Člankom 1. stavkom 17. točkom (c) produžuje se mandat dodijeljen ESMA-i temeljem članka 81. stavka 5. EMIR-a za izradu nacrta regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju i usklađuju uvjeti, aranžmani i dokumentacija na temelju koje bi trgovinski repozitoriji trebali omogućiti izravan i trenutačan pristup subjektima iz članka 81. stavka 3.

Odredba o evaluaciji (članak 85. EMIR-a)

Člankom 1. stavkom 19. Komisiji se dodjeljuje mandat za evaluaciju EMIR-a i da pripremu općeg izvješća koje dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću zajedno s odgovarajućim prijedlozima.

2017/0090 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu obveze poravnanja, obustave obveze poravnanja, zahtjeva za izvješćivanje, tehnika smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, registracije i nadzora trgovinskih repozitorija i zahtjeva za trgovinske repozitorije

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke 18 ,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 19 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom 20 ,

budući da:

(1)Uredba (EU) br. 648/2012. Europskog parlamenta i Vijeća 21 objavljena je u Službenom listu Europske unije 27. srpnja 2012., a stupila je na snagu 16. kolovoza 2012. Zahtjevi sadržani u toj Uredbi, primjerice središnje poravnanje standardiziranih ugovora o OTC izvedenicama, zahtjevi za iznos nadoknade, tehnike smanjenja operativnog rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, obveza izvješćivanja o ugovorima o izvedenicama, zahtjevi za središnje druge ugovorne strane i zahtjevi za trgovinske repozitorije pridonose smanjenju sistemskog rizika povećanjem transparentnosti tržišta OTC izvedenicama te smanjenjem kreditnog rizika druge ugovorne strane i operativnog rizika povezanog s OTC izvedenicama.

(2)Pojednostavnjenje određenih područja obuhvaćenih Uredbom (EU) br. 648/2012 i razmjerniji pristup tim područjima u skladu je s Programom Europske komisije za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT), u kojem se ističe potreba za smanjenjem troškova i pojednostavnjenjem kako bi se ciljevi politika Unije ostvarili na najučinkovitiji način, a osobito je usmjeren na smanjenje regulatornih i administrativnih opterećenja.

(3)Učinkoviti i otporni poslijetrgovinski sustavi i tržišta kolaterala ključni su elementi funkcionalne unije tržišta kapitala te produbljuju napore u pogledu pružanja potpore ulaganjima, rastu i radnim mjestima u skladu s političkim prioritetima Komisije.

(4)Komisija je u 2015. i 2016. provela dva javna savjetovanja o primjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća. Komisija je informacije o primjeni te Uredbe primila i od Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala („ESMA”), Europskog odbora za sistemske rizike („ESRB”) i Europskog sustava središnjih banaka („ESCB”). Na temelju tih javnih savjetovanja moglo se pretpostaviti da dionici podržavaju ciljeve Uredbe (EU) br. 648/2012 te da nisu nužne njezine bitne izmjene. Komisija je 23. studenoga 2016. donijela izvješće o preispitivanju u skladu s člankom 85. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 648/2012. Iako sve odredbe Uredbe (EU) br. 648/2012 još uvijek nisu u cijelosti primjenjive, pa stoga još nije moguća njezina sveobuhvatna evaluacija, u izviješću su utvrđena područja u kojima je potrebno ciljano djelovati kako bi se osiguralo razmjernije, učinkovitije i djelotvornije ostvarivanje ciljeva Uredbe (EU) br. 648/2012.

(5)Uredba (EU) br. 648/2012 trebala bi obuhvatiti sve financijske druge ugovorne strane koje bi mogle predstavljati važan sistemski rizik za financijski sustav. Stoga bi trebalo izmijeniti definiciju financijskih drugih ugovornih strana.

(6)Financijske druge ugovorne strane čiji je obujam poslovanja na tržištima OTC izvedenica premalen da bi predstavljao bitan sistemski rizik za financijski sustav i da bi središnje poravnanje bilo ekonomski isplativo, trebalo bi izuzeti od obveze poravnanja, ali bi one i dalje podlijegale zahtjevu za razmjenu kolaterala radi ublažavanja svih sistemskih rizika. Ako financijska druga strana premaši prag poravnanja za najmanje jednu vrstu OTC izvedenica, to bi trebalo pokrenuti obvezu poravnanja za sve vrste OTC izvedenica s obzirom na međusobnu povezanost financijskih drugih strana i mogući nastanak sistemskog rizika za financijski sustav kad se ti ugovori o izvedenicama ne bi poravnavali posredstvom središnje druge ugovorne strane.

(7)Nefinancijske druge ugovorne strane nisu toliko međusobno povezane kao financijske druge ugovorne strane. One često posluju samo jednom vrstom OTC izvedenice. Njihovo poslovanje stoga predstavlja manji sistemski rizik za financijski sustav nego poslovanje financijskih drugih ugovornih strana. Stoga bi trebalo suziti opseg obveze poravnanja za nefinancijske druge ugovorne strane, tako da te nefinancijske druge ugovorne strane podliježu obvezi poravnanja samo u odnosu na vrstu imovine ili vrstu imovine koja premašuje prag poravnanja, uz daljnju primjenu zahtjeva za razmjenu kolaterala ako se premaši bilo koji prag poravnanja.

(8)Zahtjev za poravnanje određenih ugovora o OTC izvedenicama koji su sklopljeni prije nego što obveza poravnanja počne proizvoditi učinke stvara pravnu nesigurnost i operativne komplikacije, a donosi samo ograničene koristi. Konkretno, taj zahtjev drugim ugovornim stranama koje sklapaju te ugovore stvara dodatne troškove i opterećenje, a može utjecati i na neometano funkcioniranje tržišta bez znatnog poboljšanja jedinstvene i usklađene primjene Uredbe (EU) br. 648/2012 ili uspostave podjednakih konkurentskih uvjeta za sudionike na tržištu. Stoga bi taj zahtjev trebalo ukloniti.

(9)Druge ugovorne strane s ograničenim obujmom poslovanja na tržištima OTC izvedenica suočavaju se s otežanim pristupom središnjem poravnanju, bilo kao klijent člana sustava poravnanja ili neizravnim dogovorima o poravnanju. Prema tome, zahtjev da članovi sustava poravnanja olakšaju neizravne dogovore o poravnanju pod razumnim komercijalnim uvjetima nije učinkovit. Stoga bi od članova sustava poravnanja i klijenata članova sustava poravnanja koji usluge poravnanja pružaju izravno drugim ugovornim stranama ili neizravno, tako što svojim klijentima omogućuju da te usluge pružaju drugim ugovornim stranama, trebalo izričito zatražiti da te usluge pružaju po pravednim, razumnim i nediskriminirajućim komercijalnim uvjetima.

(10)U određenim bi situacijama trebalo biti moguće obustaviti obvezu poravnanja. Prvo, tu bi obustavu trebalo omogućiti ako više nisu ispunjeni kriteriji na temelju kojih određena vrsta OTC izvedenica podliježe obvezi poravnanja. To je primjerice slučaj kada vrsta OTC izvedenice postane neprikladna za obvezno središnje poravnanje ili ako je jedan od tih kriterija bitno izmijenjen u odnosu na određenu vrstu OTC izvedenice. Obustavu obveze poravnanja trebalo bi omogućiti i kada središnja druga ugovorna strana prestane nuditi uslugu poravnanja za određenu vrstu OTC izvedenice ili druge ugovorne strane, a druga središnja druga ugovorna strana ne može je dovoljno brzo zamijeniti i preuzeti te usluge poravnanja. Na kraju, obustavu obveze poravnanja trebalo bi omogućiti i ako se ona smatra nužnom radi izbjegavanja ozbiljne ugroze financijske stabilnosti u Uniji.

(11)Pokazalo se da je izvješćivanje o povijesnim transakcijama otežano zbog nepostojanja određenih izvještajnih podataka koje nije trebalo navoditi prije stupanja na snagu Uredbe (EU) br. 648/2012, a koji su sada obvezni. To je uzrokovalo visoku stopu pogrešaka pri izvješćivanju i lošu kvalitetu dostavljenih podataka, uz znatno opterećenje u pogledu izvješćivanja o tim transakcijama. Stoga postoji velika vjerojatnost da će ti povijesni podaci ostati neiskorišteni. Štoviše, do početka roka za izvješćivanje o povijesnim transakcijama velik broj tih transakcija će isteći, a s njima i odgovarajuće izloženosti i rizici. Kako bi se ispravila ta situacija, trebalo bi ukloniti zahtjev za izvješćivanje o povijesnim transakcijama.

(12)Unutargrupne transakcije u kojima sudjeluju nefinancijske druge ugovorne strane čine relativno mali dio sveukupnih transakcija OTC izvedenicama, a koriste se prvenstveno za internu zaštitu od rizika unutar grupa. Zbog toga te transakcije ne povećavaju znatno sistemski rizik i međusobnu povezanost, a obveza izvješćivanja o tim transakcijama nameće znatne troškove i opterećenje nefinancijskim drugim ugovornim stranama. Stoga bi unutargrupne transakcije u kojima je najmanje jedna druga ugovorna strana nefinancijska druga ugovorna strana trebalo izuzeti od obveze izvješćivanja.

(13)Zahtjev za izvješćivanje o ugovorima o izvedenicama kojima se trguje na burzi („ETD-ovi”) drugim ugovornim stranama nameće znatno opterećenje zbog velikog obujma ETD-ova koji se sklapaju svakog dana. Osim toga, s obzirom na to da se Uredbom (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 22 propisuje da svaki ETD poravnava središnja druga ugovorna strana, središnje druge ugovorne strane već raspolažu ogromnom većinom podataka o tim ugovorima. Kako bi se smanjilo opterećenje u pogledu izvješćivanja o ETD-ovima, odgovornost za izvješćivanje o ETD-ovima u ime obje druge ugovorne strane, kao i pravnu odgovornost, trebalo bi prebaciti na središnje druge ugovorne strane, koje bi trebale osigurati i točnost dostavljenih podataka.

(14)Kako bi se smanjilo opterećenje malim nefinancijskim drugim ugovornim stranama, financijska druga ugovorna strana treba biti zadužena i pravno odgovorna za izvješćivanje u svoje ime i u ime nefinancijske druge ugovorne strane koja ne podliježe obvezi poravnanja ugovora o OTC izvedenicama koje je sklopila ta nefinancijska druga ugovorna strana te bi trebala osigurati i točnost dostavljenih podataka.

(15)Trebalo bi odrediti i odgovornost za izvješćivanje o ostalim ugovorima o izvedenicama. Stoga bi trebalo odrediti da je društvo za upravljanje subjektom za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire („UCITS”) zaduženo i pravno odgovorno za izvješćivanje u ime tog UCITS-a o ugovorima o OTC izvedenicama koje je taj UCITS sklopio te bi trebalo osigurati i točnost dostavljenih podataka. Na sličan bi način upravitelj alternativnog investicijskog fonda („AIF”) trebao biti zadužen i pravno odgovoran za izvješćivanje u ime tog AIF-a o ugovorima o OTC izvedenicama koje je taj AIF sklopio te bi trebao osigurati i točnost dostavljenih podataka.

(16)Kako bi se pri primjeni tehnika smanjenja rizika u cijeloj Uniji izbjegle neusklađenosti, nadzorna tijela trebala bi prije njihove primjene odobriti postupke upravljanja rizicima koji se temelje na pravodobnoj, točnoj i primjereno odvojenoj razmjeni kolaterala drugih ugovornih strana ili svaku njihovu znatnu izmjenu.

(17)Kako bi se povećala transparentnost i predvidivost inicijalnog iznosa nadoknade, a središnjim drugim ugovornim stranama onemogućilo da svoje modele inicijalnog iznosa nadoknade izmijene tako da bi mogli imati procikličke učinke, središnje druge ugovorne strane trebale bi svojim članovima sustava poravnanja osigurati alate kojima će moći simulirati njihove zahtjeve za inicijalni iznos nadoknade i iscrpni pregled modela inicijalnog iznosa nadoknade kojima se koriste. To je u skladu s međunarodnim standardima koje su objavili Odbor za platne i tržišne infrastrukture i odbor Međunarodne organizacije nadzornih tijela za vrijednosne papire, a posebno s okvirom za objavljivanje objavljenim u prosincu 2012. 23 i standardima za javnu objavu kvantitativnih podataka za središnje druge ugovorne strane objavljenima 2015. 24 , koji su važni za točno razumijevanje rizika i troškova povezanih sa bilo kakvim sudjelovanjem članova sustava poravnanja u središnjoj drugoj ugovornoj strani te poboljšanje transparentnosti središnjih drugih ugovornih strana prema sudionicima na tržištu.

(18)Još uvijek nije sigurno u kojoj je mjeri imovina na odvojenim zbirnim i pojedinačnim računima za klijente zaštićena od insolventnosti. Stoga nije jasno u kojim slučajevima središnje druge ugovorne strane mogu s dovoljnom pravnom sigurnošću prenijeti pozicije klijenata ako član sustava poravnanja prestane ispunjavati svoje obveze ni u kojim slučajevima središnje druge ugovorne strane mogu s dovoljnom pravnom sigurnošću klijentima izravno isplatiti prihode od likvidacije. Kako bi se poticalo obavljanje poravnanje i poboljšao mu se pristup, trebalo bi pojasniti pravila o zaštićenosti te imovine i pozicija od insolventnosti.

(19)Kazne koje ESMA može izreći trgovinskim repozitorijima pod svojim izravnim nadzorom trebale bi biti dovoljno učinkovite, razmjerne i odvraćajuće da osiguraju učinkovitost nadzornih ovlasti ESMA-e i povećaju transparentnost pozicija i izloženosti OTC izvedenica. Pokazalo se da iznosi kazni prvotno utvrđeni u Uredbi (EU) br. 648/2012 nemaju dovoljan učinak odvraćanja s obzirom na aktualni promet trgovinskih repozitorija, što bi moglo umanjiti učinkovitost ESMA-inih nadzornih ovlasti utvrđenih u toj Uredbi u odnosu na trgovinske repozitorije. Stoga bi trebalo povećati gornju granicu osnovnih iznosa kazni.

(20)Nadležna tijela treće zemlje trebala bi imati pristup podacima dostavljenima trgovinskim repozitorijima Unije ako ta treća zemlja ispunjava određene uvjete kojima se jamči obrada tih podataka te osigurava zakonski izvršivu obvezu kojom se tijelima Unije osigurava izravan pristup podacima dostavljenima u trgovinske repozitorije u toj trećoj zemlji.

(21)Uredbom (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća 25 omogućuje se pojednostavnjeni postupak registracije trgovinskih repozitorija koji su već registrirani u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012, a namjera im je tu registraciju proširiti kako bi u ponudu svojih usluga uključili i transakcije financiranja vrijednosnim papirima. Sličan bi pojednostavnjeni postupak registracije trebalo uvesti i za registriranje trgovinskih repozitorija koji su već registrirani u skladu s Uredbom (EU) 2015/2365, a namjera im je tu registraciju proširiti kako bi u ponudu svojih usluga uključili ugovore o izvedenicama.

(22)Zbog nedovoljne kvalitete i transparentnosti podatka koje proizvode trgovinski repozitoriji, subjektima kojima je odobren pristup tim podacima teško je te podatke iskoristiti za praćenje tržišta izvedenica, a regulatori i nadzorna tijela ne mogu pravodobno utvrditi rizike za financijsku stabilnost. Kako bi se poboljšala kvaliteta podataka i transparentnost, a zahtjevi za izvješćivanje na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012 uskladili s onima iz Uredbe (EU) br. 2015/2365 i Uredbe (EU) br. 600/2014, potrebno je dodatno uskladiti pravila i zahtjeve o izvješćivanju, a posebno standarde za podatke, metode i mehanizme izvješćivanja, kao i postupke koje bi trgovinski repozitoriji trebali primjenjivati za provjeru cjelovitosti i točnosti dostavljenih podataka te za usklađenje podataka s drugim trgovinskim repozitorijima. Osim toga, trgovinski repozitoriji trebali bi drugim ugovornim stranama na njihov zahtjev omogućiti pristup svim podacima dostavljenima u njihovo ime kako bi se tim drugim ugovornim stranama omogućila provjeru točnosti tih podataka.

(23)Uredbom (EU) br. 648/2012 uspostavljeno je konkurentno okruženje za usluge koje pružaju trgovinski repozitoriji. Stoga bi drugim ugovornim stranama trebalo omogućiti odabir trgovinskog repozitorija kojem žele dostavljati izvješća, a ako to žele, i promjenu trgovinskog repozitorija. Kako bi se ta promjena olakšala i osigurala stalna dostupnost podataka bez udvostručavanja, trgovinski repozitoriji trebali bi uspostaviti primjerene postupke za uredan prijenos dostavljenih podataka drugim trgovinskim repozitorijima ako to zatraži subjekt koji podliježe obvezi izvješćivanja.

(24)Uredbom (EU) br. 648/2012 utvrđuje se da se obveza poravnanja ne bi trebala primjenjivati na mirovinske sustave sve dok središnje druge ugovorne strane ne razviju primjereno tehničko rješenje za prijenos negotovinskih kolaterala kao varijacijskih iznosa nadoknade. Budući da dosad još nije razvijeno prihvatljivo rješenje kojim bi se mirovinskim sustavima omogućilo središnje poravnanje, primjenu tog privremenog odstupanja trebalo bi produljiti za dodatne tri godine. Međutim, središnje poravnanje trebalo bi ostati konačni cilj s obzirom na činjenicu da trenutačna regulatorna i tržišna kretanja omogućuju sudionicima na tržištu da unutar tog roka izrade odgovarajuća tehnička rješenja. Komisija bi uz pomoć ESMA-e, EBA-e, Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje i ESRB-a trebala pratiti napredak središnjih drugih ugovornih strana, članova sustava poravnanja i mirovinskih sustava pri izradi održivih rješenja kojima bi se omogućilo sudjelovanje mirovinskih sustava u središnjem poravnanju, i o tome izraditi izvješće. To bi izvješće trebalo obuhvatiti i rješenja i povezane troškove mirovinskih sustava, uzimajući u obzir regulatorna i tržišna kretanja kao što su promjene vrste financijske druge ugovorne strane koja podliježe obvezi poravnanja. Kako bi se u obzir uzela kretanja koja nisu predviđena u vrijeme donošenja ove uredbe, Komisiju bi trebalo ovlastiti da to odstupanje produlji za dodatne dvije godine nakon što pomno preispita potrebu za njegovim produljenjem.

(25)Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kojima se određuje koji se komercijalni uvjeti za pružanje usluga poravnanja smatraju pravednima, razumnima i nediskriminirajućima i produljuje rok unutar kojeg se obveza poravnanja ne bi trebala primjenjivati na mirovinske sustave.

(26)Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe, a posebno u pogledu dostupnosti podataka sadržanih u trgovinskim repozitorijima Unije nadležnim tijelima trećih zemalja, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 26 .

(27)Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost pravila o postupcima smanjenja rizika, registraciji trgovinskih repozitorija i zahtjevima za izvješćivanje, Komisija bi trebala donijeti nacrt regulatornih tehničkih standarda o postupcima nadzora koji su izradile EBA, EIOPA i ESMA kako bi se osigurala početna i stalna provjera postupaka upravljanja rizicima koji se temelje na pravodobnom, točnom i primjerenom odvajanju kolaterala, podacima o pojednostavnjenom zahtjevu za proširenje registracije trgovinskog repozitorija koji je već registriran na temelju Uredbe (EU) 2015/2365, podacima o postupcima koje trgovinski repozitorij primjenjuje radi provjere usklađenosti postupanja druge ugovorne strane ili subjekta koji podnosi izvješće sa zahtjevima za izvješćivanje, radi provjere cjelovitosti i točnosti informacija koje se dostavljaju te podacima o postupcima usklađivanje podataka između trgovinskih repozitorija. Komisija bi trebala donijeti nacrt tih regulatornih tehničkih standarda putem delegiranih akata na temelju članka 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije te u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća 27 , Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća 28 i Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća 29 .

(28)Komisiju bi trebalo ovlastiti i za donošenje provedbenih tehničkih standarda koje je izradila ESMA putem delegiranih akata na temelju članka 291. Ugovora o Europskoj unije te u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010 u vezi sa standardima za podatke koji se dostavljaju za razne vrste izvedenica i postupcima i mehanizmima izvješćivanja.

(29)Budući da države članice ne mogu dostatno ostvariti ciljeve ove Uredbe, tj. osigurati proporcionalnost pravila koja dovode do nepotrebnog administrativnog opterećenja i troškova usklađenosti bez ugrožavanja financijske stabilnosti te povećati transparentnost pozicija i izloženosti OTC izvedenica, nego se zbog svojeg opsega i učinka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(30)Primjenu određenih odredaba ove Uredbe trebalo bi odgoditi kako bi se utvrdile sve bitne provedbene mjere i sudionicima na tržištu omogućilo poduzimanje potrebnih radnji u svrhu usklađivanja.

(31)U skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća 30 provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka, koji je dao mišljenje […].

(32)Uredbu (EU) br. 648/2012 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1

Uredba (EU) br. 648/2012 mijenja se kako slijedi:

(1)u članku 2. točka 8. zamjenjuje se sljedećim:

„(8)    „financijska druga ugovorna strana” znači investicijsko društvo koje ima odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2014/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 31 , kreditna institucija koja ima odobrenje za rad u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013, društvo za osiguranje ili reosiguranje koje ima odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 32 , UCITS koji ima odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2009/65/EZ, institucija za strukovno mirovinsko osiguranje u smislu članka 6. točke (a) Direktive 2003/41/EZ, alternativni investicijski fond definiran u članku 4. stavku 1. točki (a) Direktive 2011/61/EU, središnji depozitorij vrijednosnih papira koji ima odobrenje za rad u skladu s Uredbom (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 33 te sekuritizacijski subjekt posebne namjene definiran u članku 4. stavku 1. točki (66) Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 34 ;”.

(2)Članak 4. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1., točka (b) mijenja se kako slijedi:

i.točke (g) do (n) ii. zamjenjuju se sljedećim:

„i.između dvije financijske druge ugovorne strane koje ispunjavaju uvjete iz članka 4.a stavka 1. drugog podstavka;

ii.između financijske druge ugovorne strane koja ispunjava uvjete iz članka 4.a stavka 1. i nefinancijske druge ugovorne strane koja ispunjava uvjete iz članka 10. stavka 1. drugog podstavka;

iii.između dvije nefinancijske druge ugovorne strane koje ispunjavaju uvjete iz članka 4.a stavka 1. drugog podstavka;

iv.između, s jedne strane, financijske druge ugovorne strane koja ispunjava uvjete iz članka 4.a stavka 1. drugog podstavka ili nefinancijske druge ugovorne strane koja ispunjava uvjete iz članka 10. stavka 1. drugog podstavka i, s druge strane, subjekta koji ima poslovni nastan u trećoj zemlji i koji bi podlijegao obvezi poravnanja kada bi imao poslovni nastan u Uniji;”;

(b)u stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)    sklopljeni su ili obnovljeni na ili nakon datuma od kojeg obveza poravnanja proizvodi učinke.”;

(c)umeće se sljedeći stavak 3.a:

„3.a Članovi i klijenti sustava poravnanja koji izravno ili neizravno pružaju usluge poravnanja pružaju te usluge pod pravednim, razumnim i nediskriminirajućim uvjetima.

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranog akta u skladu s člankom 82. kojim se određuje koji se komercijalni uvjeti iz prvog podstavka smatraju pravednim, razumnim i nediskriminirajućim.”.

(3)Umeće se sljedeći članak 4.a:

Članak 4.a

Financijske druge ugovorne strane koje podliježu obvezi poravnanja

1.    Financijska druga ugovorna strana koja preuzima pozicije u ugovorima o OTC izvedenicama jedanput godišnje izračunava svoju ukupnu prosječnu poziciju na kraju mjeseca za ožujak, travanj i svibanj u skladu sa stavkom 3.

Kada rezultat tog izračuna premašuje pragove poravnanja određene u skladu s člankom 10. stavkom 4. točkom (b), financijska druga ugovorna strana:

(a)    odmah o tome obavješćuje ESMA-u i mjerodavno nadležno tijelo;

(b)    podliježe obvezi poravnanja iz članka 4. za buduće ugovore o OTC izvedenicama, bez obzira na to za koju su vrstu ili vrste imovine premašeni pragovi poravnanja;

(c)    obavlja poravnanje ugovora iz točke (b) u roku od četiri mjeseca od nastanka obveze poravnanja.

2.    Financijska druga ugovorna strana koja nakon nastanka obveze poravnanja u skladu sa stavkom 1. dokaže mjerodavnom nadležnom tijelu da njezina ukupna prosječna pozicija na kraju mjeseca za ožujak, travanj i svibanj određene godine više ne premašuje prag poravnanja iz stavka 1. prestaje podlijegati obvezi poravnanja iz članka 4.

3.    Financijska druga ugovorna strana u izračun pozicija iz stavka 1. uključuje sve ugovore o OTC izvedenicama koje su sklopili ta financijska druga ugovorna strana ili drugi subjekti u grupi kojoj ta financijska druga ugovorna strana pripada.”.

(4)U članku 5. stavku 2. točka (c) briše se.

(5)U članku 6. stavku 2. točka (e) briše se.

(6)Umeće se sljedeći članak 6.b:

Članak 6.b

Obustava obveze poravnanja osim u slučaju sanacije

1.    ESMA u okolnostima koje nisu navedene u članku 6.a stavku 1. može zahtijevati da Komisija obustavi obvezu poravnanja iz članka 4. stavka 1. za određenu vrstu OTC izvedenice ili određenu vrstu druge ugovorne strane ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

(a)    vrsta OTC izvedenice nije više prikladna za središnje poravnanje na temelju kriterija iz stavka 4. prvog podstavka i članka 5. stavka 5.;

(b)    središnja druga ugovorna strana vjerojatno će prestati obavljati poravnanje te određene vrste OTC izvedenice a ni jedna druga središnja druga ugovorna strana nema kapacitet za poravnanje te određene vrste OTC izvedenice bez prekida;

(c)    obustava obveze poravnanja za određenu vrstu OTC izvedenice ili druge ugovorne strane potrebna je kako bi se izbjegla ili uklonila ozbiljna prijetnja financijskoj stabilnosti u Uniji i proporcionalna je tome cilju.

Za potrebe točke (c) iz prvog podstavka, ESMA se prije zahtjeva iz te točke savjetuje s ESRB-om.

ESMA u svojem zahtjevu Komisiji za obustavu obveze poravnanja iz članka 4. stavka 1. navodi obrazloženje i dostavlja dokaze o ispunjenju najmanje jednog uvjeta iz prvog podstavka.

2.    Zahtjev iz stavka 1. javno se ne objavljuje.

3.    Komisija u roku od 48 sati od zahtjeva iz stavka 1. i na temelju ESMA-ina obrazloženja i dokaza obustavlja obvezu poravnanja za određenu vrstu OTC izvedenice ili druge ugovorne strane iz stavka 1. ili odbija zahtjev za obustavu.

4.    Komisijina odluka o obustavi obveze poravnanja dostavlja se ESMA-i i objavljuje u Službenom listu Europske unije, na Komisijinoj internetskoj stranici te u javnom registru iz članka 6.

5.    Obustava obveze poravnanja u skladu s ovim člankom traje tri mjeseca od datuma njezine objave u Službenom listu Europske unije.

6.    Komisija nakon savjetovanja s ESMA-om može produžiti razdoblje obustave iz stavka 5. za dodatna tri mjeseca, pri čemu ukupno razdoblje obustave ne traje dulje od dvanaest mjeseci. Produljenje obustave objavljuje se u skladu s člankom 4.

Za potrebe prvog podstavka, Komisija obavješćuje ESMA-u da namjerava produžiti trajanje obustave obveze poravnanja. ESMA daje mišljenje o produljenju obustave u roku od 48 sati od te obavijesti.”.

(7)Članak 9. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Druge ugovorne strane i središnje druge ugovorne strane osiguravaju da se podaci o svim ugovorima o izvedenicama koje su sklopili i svim izmjenama ili prekidima ugovora dostave trgovinskom repozitoriju registriranom u skladu s člankom 55. ili priznatom u skladu s člankom 77. Navedena izvješća se dostavljaju najkasnije sljedeći radni dan nakon sklapanja, izmjene ili prekida ugovora.

Obveza izvješćivanja primjenjuje se na ugovore o izvedenicama koji su:

(a)    sklopljeni prije 12. veljače 2014. i na taj datum su još važeći;

(b)    sklopljeni na ili nakon 12. veljače 2014.

Obveza izvješćivanja ne primjenjuje se na unutargrupne transakcije iz članka 3. ako je nefinancijska druga ugovorna strana jedna od drugih ugovornih strana.”;

(b)dodaje se sljedeći stavak 1.a:

„1.a    Podaci iz ugovora o izvedenicama iz stavka 1. dostavljaju se na sljedeći način:

(a)središnje druge ugovorne strane dužne su u ime obiju drugih ugovornih strana dostaviti podatke o ugovorima o izvedenicama koji nisu ugovori o OTC izvedenicama i osigurati točnost dostavljenih podataka;

(b)financijske druge ugovorne strane dužne su u ime obiju drugih ugovornih strana dostaviti podatke o ugovorima o OTC izvedenicama koji su sklopljeni s nefinancijskom drugom ugovornom stranom koja ne ispunjava uvjete iz članka 10. stavka 1. drugog podstavka i osigurati točnost dostavljenih podataka;

(c)društvo za upravljanje UCITS-om dužno je dostaviti podatke o ugovorima o OTC izvedenicama u kojima je UCITS druga ugovorna strana i osigurati točnost dostavljenih podataka;

(d)upravitelj alternativnog investicijskog fonda dužan je dostaviti podatke o ugovorima o OTC izvedenicama u kojima je alternativni investicijski fond druga ugovorna strana i osigurati točnost dostavljenih podataka;

(e)druge ugovorne strane i središnje druge ugovorne strane osiguravaju da se podaci o njihovim ugovorima o izvedenicama dostavljaju bez udvostručavanja.

Druge ugovorne strane i središnje druge ugovorne strane koje podliježu obvezi izvješćivanja iz stavka 1. mogu tu obvezu delegirati.”.

(c)Stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.    Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti primjene stavaka 1. i 3., ESMA izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se određuje sljedeće:

(a)standardi i formati dostave podataka, kojima je obuhvaćeno barem sljedeće:

i.    globalni identifikatori pravne osobe (oznake LEI);

ii.    međunarodni identifikacijski brojevi vrijednosnih papira (oznake ISIN);

iii.    jedinstvene identifikacijske oznake transakcije (oznake UTI);

(b)metode i mehanizmi za izvješćivanje;

(c)učestalost dostave izvješća;

(d)datum do kojeg treba izvijestiti o ugovorima o izvedenicama, uključujući eventualne prijelazne faze za ugovore koji su sklopljeni prije primjene obveze izvješćivanja.

ESMA pri izradi tog nacrta tehničkih standarda uzima u obzir međunarodna kretanja i standarde dogovorene na razini Unije ili na svjetskoj razini te njihovu usklađenost sa zahtjevima za izvješćivanje iz članka 4. Uredbe (EU) br. 2015/2365* i članka 26. Uredbe (EU) br. 600/2014.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do [PO please insert the date 9 months after the entry into force of this Regulation].

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”.

__________________________________________________________________

*    Uredba (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe te o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 337, 23.12.2015., str. 1.).

(8)U članku 10. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.    Nefinancijska druga ugovorna strana koja preuzima pozicije u ugovorima o OTC izvedenicama jedanput godišnje izračunava svoju ukupnu prosječnu poziciju na kraju mjeseca za ožujak, travanj i svibanj u skladu sa stavkom 3.

Ako rezultat tog izračuna premašuje pragove poravnanja određene u skladu sa stavkom 4. točkom (b), ta financijska druga ugovorna strana:

(a)odmah o tome izvješćuje ESMA-u i mjerodavno nadležno tijelo;

(b)podliježe obvezi poravnanja iz članka 4. za buduće ugovore o OTC izvedenicama za vrstu ili vrste imovine za koje su premašeni pragovi poravnanja;

(c)obavlja poravnanje ugovora iz točke (b) u roku od četiri mjeseca od nastanka obveze poravnanja.

2.    Nefinancijska druga ugovorna strana koja nakon nastanka obveze poravnanja u skladu sa stavkom 1. drugim podstavkom dokaže nadležnom tijelu određenom u skladu sa stavkom 5. da njezina ukupna prosječna pozicija na kraju mjeseca za ožujak, travanj i svibanj određene godine više ne premašuje prag poravnanja iz stavka 1. prestaje podlijegati obvezi poravnanja iz članka 4.”.

(9)Članak 11. stavak 15. mijenja se kako slijedi:

(a)točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)    postupci upravljanja rizicima, uključujući razine i vrstu kolaterala i dogovore o odvajanju iz stavka 3. i s time povezani postupci nadzora kojima se osigurava početna i stalna provjera tih postupaka upravljanja rizicima;”;

(b)prva rečenica u stavku 2. zamjenjuje se sljedećim:

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do [PO please insert the date 9 months after the entry into force of this Regulation].”.

(10)U članku 38. dodaju se sljedeći stavci 6. i 7.:

„6.    Središnja druga ugovorna strana osigurava svojim članovima sustava poravnanja alat za simulaciju s pomoću kojeg mogu na bruto osnovi odrediti dodatni inicijalni iznos nadoknade koju središnja druga ugovorna strana može zatražiti nakon poravnanja nove transakcije. Pristup tom alatu je siguran, a rezultati simulacije nisu obvezujući.

7.    Središnja druga ugovorna strana osigurava svojim članovima sustava poravnanja informacije o modelima inicijalnog iznosa nadoknade koje upotrebljava. Te informacije ispunjavaju sve uvjete navedene u nastavku:

(a)jasno se objašnjava model za izračun inicijalnog iznosa nadoknade i način njegove primjene;

(b)    jasno se objašnjavaju ključne pretpostavke i ograničenja modela za izračun inicijalnog iznosa nadoknade te okolnosti u kojima te pretpostavke nisu relevantne i

(c)    informacije su dokumentirane.”.

(11)U članku 39. dodaje se sljedeći stavak 11.:

„11. Ako je zahtjev iz stavka 9. ispunjen, imovina i pozicije zabilježene na tim računima ne smatraju se dijelom stečajne mase središnje druge ugovorne strane ili člana sustava poravnanja.”.

(12)Članak 56. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.Za potrebe članka 55. stavka 1., trgovinski repozitorij ESMA-i podnosi bilo što od sljedećeg:

(a)zahtjev za registraciju;

(b)zahtjev za proširenje registracije ako je trgovinski repozitorij već registriran u skladu s Poglavljem III. Uredbe (EU) br. 2015/2365.”;

(b)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.Da bi se osigurala jedinstvena primjena ovog članka, ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuje sljedeće:

(a)podaci o zahtjevu za registraciju iz stavka 1. točke (a);

(b)podaci o pojednostavnjenom zahtjevu za proširenje registracije iz stavka 1. točke (b).

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do [PO please insert the date 9 months after the entry into force of this Regulation]. 

Komisiji se delegira ovlast donošenja regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

(c)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.Da bi se osigurali jedinstveni uvjeti za primjenu stavka 1., ESMA izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se određuje sljedeće:

(a)format zahtjeva za registraciju iz stavka 1. točke (a);

(b)format pojednostavnjenog zahtjeva za proširenje registracije iz stavka 1. točke (b).

U vezi s točkom (b) prvog podstavka, ESMA izrađuje pojednostavnjeni format.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do [PO please insert the date 9 months after the entry into force of this Regulation].

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”.

(13)Članak 65. stavak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)u točki (a), iznos „20 000 EUR” zamjenjuje se iznosom „200 000 EUR”;

(b)u točki (b), iznos „10 000 EUR” zamjenjuje se iznosom „100 000 EUR”;

(c)umeće se sljedeća točka (c):

„(c)    za povrede iz odjeljka IV. Priloga I., kazna iznosi najmanje 5000 EUR a najviše 10 000 EUR.”.

(14)U članku 72. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.    Iznos naknade zaračunate trgovinskom repozitoriju pokriva sve ESMA-ine administrativne troškove koji se odnose na njegovu registraciju i aktivnosti nadzora i proporcionalan je prometu predmetnog trgovinskog repozitorija te vrsti registracije i obavljenog nadzora.”.

(15)Umeće se sljedeći članak 76.a:

Članak 76.a

Uzajamni izravni pristup podacima

1.    Kada je to potrebno za obavljanje njihovih dužnosti, nadležna tijela trećih zemalja u kojima jedan trgovinski repozitorij ili više njih imaju poslovni nastan imaju izravan pristup informacijama u trgovinskim repozitorijima s poslovnim nastanom u Uniji, ako je Komisija o tome donijela provedbeni akt u skladu sa stavkom 2.

2.    Nakon što nadležna tijela iz stavka 1. podnesu zahtjev, Komisija može u skladu s postupkom provjere iz članka 86. stavka 2. donijeti provedbene akte u kojima se određuje ispunjava li pravni okvir treće zemlje nadležnog tijela koje podnosi zahtjev sve uvjete navedene u nastavku:

(a)    trgovinski repozitoriji s poslovnim nastanom u toj trećoj zemlji imaju odgovarajuće odobrenje za rad;

(b)    stalan učinkovit nadzor trgovinskih repozitorija i stalno učinkovito izvršavanje njihovih obveza u toj trećoj zemlji;

(c)    jamstva čuvanja profesionalne tajne postoje i gotovo su istovrijedna jamstvima iz ove Uredbe, uključujući zaštitu poslovnih tajni koje nadležna tijela dijele s trećim stranama;

(d)    trgovinski repozitoriji koji u toj trećoj zemlji imaju odgovarajuće odobrenje za rad imaju zakonski izvršivu obvezu odobriti subjektima iz članka 81. stavka 3. izravan i trenutačan pristup podacima.”.

(16)U članku 78. dodaju se sljedeći stavci 9. i 10.:

„(9)    Trgovinski repozitorij uspostavlja sljedeće postupke i politike:

(a)    postupke za učinkovito usklađivanje podataka između trgovinskih repozitorija;

(b)    postupke kojima se osiguravaju cjelovitost i točnost dostavljenih podataka;

(c)    politike za uredan prijenos podataka drugim trgovinskim repozitorijima kada to zatraže druge ugovorne strane ili središnje druge ugovorne strane iz članka 9. ili kada je to potrebno iz nekog drugog razloga.

(10)    Da bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju:

(a)    postupci za usklađivanje podataka između trgovinskih repozitorija;

(b)    postupci koje trgovinski repozitorij primjenjuje radi provjere usklađenosti postupanja druge ugovorne strane ili subjekta koji podnosi izvješće sa zahtjevima za izvješćivanje te radi provjere cjelovitosti i točnosti informacija koje se dostavljaju u skladu s člankom 9.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do [PO please insert the date 9 months after the entry into force of this Regulation].

Komisiji se delegira ovlast donošenja regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”.

(17)Članak 81. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 3. dodaje se sljedeća točka (q):

„(q)    mjerodavna nadležna tijela treće zemlje za koju je donesen provedbeni akt u skladu s člankom 76. točkom (a);”;

(b)umeće se sljedeći stavak 3.a:

„3.a    trgovinski repozitorij dostavlja drugim ugovornim stranama i središnjim drugim ugovornim stranama iz članka 9. stavka 1.a drugog podstavka informacije koje su dostavljene u njihovo ime.”;

(c)stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Da bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, ESMA nakon savjetovanja s EBA-om, ESRB-om i ESSB-om izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuje sljedeće:

(a)    informacije koje se objavljuju ili stavljaju na raspolaganje u skladu sa stavcima 1. i 3.;

(b)    učestalost objavljivanja informacija iz stavka 1.;

(c)    operativni standardi potrebni za agregiranje i usporedbu podataka između repozitorija te pristup tim informacijama za subjekte iz stavka 3.;

(d)    uvjeti, sustavi i potrebna dokumentacija pod kojima i s pomoću kojih trgovinski repozitoriji odobravaju pristup subjektima iz stavka 3.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do [PO please insert the date 9 months after the entry into force of this Regulation].

ESMA pri izradi tog nacrta tehničkih standarda osigurava da se objavljivanjem informacija iz stavka 1. ne otkrije identitet bilo koje ugovorne strane.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”.

(18)Članak 82. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.    Ovlasti iz članka 1. stavka 6., članka 4. stavka 3., članka 64. stavka 7., članka 70., članka 72. stavka 3., članka 76.a i članka 85. stavka 2. delegiraju se Komisiji na neodređeno vrijeme.”.

(19)Članak 85. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.    Komisija do [PO please add the date of the latest date of entry into application + 3 years] ocjenjuje primjenu ove Uredbe i priprema opće izvješće. Komisija to izvješće podnosi Europskom parlamentu i Vijeću, zajedno s eventualnim odgovarajućim prijedlozima.”;

(b)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.    Komisija do [PO please add the date of the latest date of entry into application + 3 years] priprema izvješće u kojem ocjenjuje jesu li izrađena prihvatljiva tehnička rješenja potrebna mirovinskim sustavima za prijenos gotovinskih i negotovinskih kolaterala kao varijacijskih iznosa nadoknade te jesu li za ta tehnička rješenja potrebne neke dodatne mjere.

ESMA u suradnji s EIOPA-om, EBA-om i ESRB-om do [PO please add date of entry into force + 18 months] podnosi izvješće Komisiji u kojem ocjenjuje sljedeće:

(a)    jesu li središnje druge ugovorne strane, članovi sustava poravnanja i mirovinski sustavi izradili prihvatljiva tehnička rješenja kojima se mirovinskim fondovima olakšava sudjelovanje u središnjem poravnanju polaganjem gotovinskih i negotovinskih kolaterala koji služe kao varijacijski iznosi nadoknade, uključujući posljedice tih rješenja na likvidnost tržišta i procikličnost;

(b)    obujam i prirodu aktivnosti mirovinskih sustava na tržištima na kojima se trguje OTC izvedenicama s poravnanjem i bez poravnanja, po vrsti imovine, te eventualni sistemski rizik za financijski sustav;

(c)    posljedice koje činjenica da mirovinski fondovi ispunjavaju zahtjev za poravnanje ima na njihove strategije ulaganja, uključujući sve promjene stanja njihove novčane i nenovčane imovine;

(d)    posljedice pragova poravnanja iz članka 10. stavka 4. na mirovinske sustave;

(e)    utjecaj drugih pravnih zahtjeva na razliku u troškovima između transakcija s poravnanim i neporavnanim OTC izvedenicama, uključujući zahtjeve za nadoknadu za neporavnane izvedenice i izračun omjera financijske poluge u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013;

(f)    jesu li potrebne neke dodatne mjere kojima bi se mirovinskim fondovima olakšalo sudjelovanje u poravnanju.

Komisija u skladu s člankom 82. donosi delegirani akt kojim se trogodišnje razdoblje iz članka 89. stavka 1. jednokratno produžuje za dvije godine ako zaključi da tehničko rješenje nije prihvatljivo te da središnje poravnanje ugovora o izvedenicama još uvijek nepovoljno utječe na mirovine budućih umirovljenika.”;

(c)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.    ESMA do [PO please add 6 months before the date referred to in paragraph 1] dostavlja Komisiji izvješće o sljedećem:

(a)    prihvatljivosti tehničkih rješenja kojima se mirovinskim sustavima olakšava sudjelovanje u središnjem poravnanju i utjecaju tih rješenja na razinu središnjeg poravnanja koje obavljaju mirovinski sustavi, uzimajući u obzir izvješće iz stavka 2.;

(b)    utjecaju ove Uredbe na razinu poravnanja koje obavljaju nefinancijske druge ugovorne strane i na raspodjelu poravnanja u okviru pojedinačne vrste nefinancijskih drugih ugovornih strana, osobito u smislu primjerenosti pragova za poravnanje iz članka 10. stavka 4.;

(c)    utjecaju ove Uredbe na razinu poravnanja koje obavljaju financijske druge ugovorne strane osim onih na koje se primjenjuje članak 4.a stavak 2. i na raspodjelu poravnanja u okviru te vrste financijskih drugih ugovornih strana, osobito u smislu primjerenosti pragova za poravnanje iz članka 10. stavka 4.;

(d)    poboljšanju kvalitete podataka o transakcijama koji se dostavljaju trgovinskim repozitorijima, dostupnosti tih podataka te kvaliteti informacija koje dostavljaju trgovinski repozitoriji u skladu s člankom 81.;

(e)    dostupnosti poravnanja koje obavljaju druge ugovorne strane.”.

(20)U članku 89. prvi podstavak stavka 1. mijenja se i glasi:

„1.    Obveza poravnanja iz članka 4. ne primjenjuje se do [PO please add date of entry into force + 3 years] na ugovore o OTC izvedenicama kojima se objektivno umanjuju rizici ulaganja koji se izravno odnose na financijsku solventnost mirovinskih sustava ni na subjekte koji se osnivaju radi isplate naknade članovima mirovinskih sustava ako mirovinski sustav ne bude mogao ispunjavati svoje obveze.”.

(21)Prilog I. mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 1. stavak 3., članak 1. stavak 7. točka (d) te članak 1. stavci 8., 10. i 11. primjenjuju se od [PO please add the date 6 months after the entry into force], a članak 1. stavak 2. točka (c), članak 1. stavak 7. točka (e), članak 1. stavak 9., članak 1. stavak 12. točke (b) i (c) te članak 1. stavak 16. primjenjuju se od [PO please add the date 18 months after the entry into force].

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu

Za Europski parlament    Za Vijeće

Predsjednik    Predsjednik

(1) Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju.
(2) Radni dokument službi Komisije, procjena učinka, priložen prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju. SEC(2010) 1059, dostupan na http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A52010SC1058 .
(3) Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću u skladu s člankom 85. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju, COM(2016) 857 final od 23.11.2016. http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:52016DC0857&from=EN .
(4) Europska komisija, REFIT i 10 prioriteta Komisije, 25. listopada 2016. http://ec.europa.eu/atwork/pdf/201621025_refit_scoreboard_summary_en.pdf .
(5) Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).
(6) Direktiva 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o tržištima financijskih instrumenata te o izmjeni direktiva Vijeća 85/611/EEZ i 93/6/EEZ i Direktive 2000/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/22/EEZ (SL L 145, 30.4.2004., str.1).
(7) Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.)
(8) Uredba (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 173, 12.6.2014., str. 84.).
(9) Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana i o izmjeni uredbi (EU) br. 1095/2010, (EU) br. 648/2012 i (EU) 2015/2365, COM(2016) 856 final.
(10) Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu omjera financijske poluge, omjera neto stabilnih izvora financiranja, zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze, kreditnog rizika druge ugovorne strane, tržišnog rizika, izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama, izloženosti prema subjektima za zajednička ulaganja, velikih izloženosti, zahtjeva za izvješćivanje i objavu i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012.
(11) Ovaj je prijedlog u skladu i s donesenom Delegiranom Uredbom Komisije o izmjeni delegiranih uredbi (EU) 2015/2205, (EU) 2016/592 i (EU) 2016/1178 u pogledu roka za ispunjavanje obveze poravnanja za određene druge ugovorne strane koje posluju OTC izvedenicama.
(12) Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/2205 оd 6. kolovoza 2015. o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za obvezu poravnanja (SL L 314, 1.12.2015., str. 15.). Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/592 оd 1. ožujka 2016. o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za obvezu poravnanja (SL L 103, 19.4.2016., str. 5.). Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/1178 оd 10. lipnja 2016. o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za obvezu poravnanja (SL L 195, 19.4.2016., str. 3.).
(13) Savjetovanje i sažetak odgovora dostupni su na http://ec.europa.eu/finance/consultations/2015/emir-revision/index_en.htm.
(14) Više informacija dostupno je na http://ec.europa.eu/finance/events/2016/0517-call-for-evidence/index_en.htm.
(15) Savjetovanje je dostupno na http://ec.europa.eu/finance/consultations/2015/financial-regulatory-framework-review/index_en.htm .
(16) Više informacija dostupno je na http://ec.europa.eu/finance/events/2016/0517-call-for-evidence/index_en.htm.
(17) Više informacija dostupno je na http://ec.europa.eu/finance/events/2016/0517-call-for-evidence/index_en.htm.
(18) SL C […], […], str. […].
(19) SL C […], […], str. […].
(20) Stajalište Europskog parlamenta od ... (SL ...) i Odluka Vijeća od ...
(21) Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (SL L 201, 27.7.2012., str. 1.).
(22) Uredba (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 173, 12.6.2014., str. 84.).
(23) http://www.bis.org/cpmi/publ/d106.pdf
(24) http://www.bis.org/cpmi/publ/d125.pdf
(25) Uredba (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe te o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 337, 23.12.2015., str. 1.).
(26) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(27) Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.).
(28) Uredba (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 48.).
(29) Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 84.).
(30) Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).
(31) Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.)
(32) Direktiva 2009/138/EZ) Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (SL L 335, 17.12.2009., str. 1.).
(33) Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (SL L 257, 28.8.2014., str. 1.).
(34) Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva (SL L 176, 27.6.2013., str. 1).

Bruxelles, 4.5.2017.

COM(2017) 208 final

PRILOG

Prijedlogu

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu obveze poravnanja, obustave obveze poravnanja, zahtjeva za izvješćivanje, tehnika smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, registracije i nadzora trgovinskih repozitorija i zahtjeva za trgovinske repozitorije

{SWD(2017) 148 final}
{SWD(2017) 149 final}


PRILOG

Prilog I. mijenja se kako slijedi:

(1)U dijelu I. dodaju se sljedeće točke (i), (j) i (k):

„(i)    trgovinski repozitorij povređuje članak 78. stavak 9. točku (a) time što ne uspostavlja primjerene postupke usklađivanja podataka među trgovinskim repozitorijima;

(j)    trgovinski repozitorij povređuje članak 78. stavak 9. točku (b) time što ne uspostavlja primjerene postupke za osiguranje cjelovitosti i točnosti dostavljenih podataka;

(k)    trgovinski repozitorij povređuje članak 78. stavak 9. točku (c) time što ne uspostavlja primjerene postupke za uredan prijenos podataka drugim trgovinskim repozitorijima kada to zatraže druge ugovorne strane ili središnje druge ugovorne strane iz članka 9. ili kada je to potrebno iz nekog drugog razloga.”;

(2)U dijelu IV. umeće se sljedeća točka (d):

„(d)    trgovinski repozitorij povređuje članak 55. stavak 4. time što pravodobno ne obavješćuje ESMA-u o bitnim promjenama uvjeta za njegovu registraciju.”.