IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

Treće godišnje izvješće o provedbi Sporazuma o trgovini između EU-a i Kolumbije/Perua

1.Uvod

Godina 2016. bila je četvrta godina provedbe Sporazuma o trgovini između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Kolumbije i Perua, s druge strane 1 (dalje u tekstu „Sporazum”). Privremena provedba Sporazuma počela u ožujku 2013. s Peruom i u kolovozu 2013. s Kolumbijom 2 .

Sporazum je prvi put izmijenjen Protokolom o pristupanju Hrvatske EU-u. Nakon što je 6. travnja 2017. završio postupak ratifikacije, Protokol je u Peruu stupio na snagu 1. svibnja 2017.

Sporazum je drugi put izmijenjen Protokolom o pristupanju Ekvadora, koji se privremeno primjenjuje od 1. siječnja 2017. U tijeku je postupak ratifikacije u Kolumbiji i Peruu te u državama članicama EU-a 3 .

U skladu s člankom 13. Uredbe (EU) br. 19/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2013. o primjeni bilateralne zaštitne klauzule i mehanizma stabilizacije za banane iz Sporazuma o trgovini između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Kolumbije i Perua, s druge strane 4 (dalje u tekstu „Uredba”), Komisija se obvezala dostavljati godišnje izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni, provedbi i ispunjenju obveza iz Sporazuma i Uredbe. Ovim se izvješćem ispunjuje ta obveza.

2.Metodologija koja se primjenjuje za analizu

Analiza bilateralnih trgovinskih tokova temelji se na usporedbi EUROSTAT-ovih podataka za četvrtu godinu provedbe Sporazuma (kalendarska godina 2016.) s podacima za kalendarsku godinu neposredno prije Sporazuma (2012.) Analiza trgovine uslugama, tokova i stanja ulaganja temelji se na godišnjim podacima do 2015.

Općenito treba napomenuti da fluktuaciju trgovinskih tokova uzrokuju brojni čimbenici i ne može se pripisati samo postojanju Sporazuma ili stadiju njegove provedbe.

3.Razvoj trgovine (iz godine u godinu i od početka privremene primjene Sporazuma)

3.1. Trgovina robom

Kolumbija

EU je, nakon SAD-a, drugi trgovinski partner Kolumbije. Robna razmjena između EU-a i Kolumbije bila je u porastu od 2012. do 2014., ali je u protekle dvije godine u opadanju, uglavnom zbog smanjenja vanjske potražnje u Kolumbiji i pada cijena robe na međunarodnim tržištima, što je utjecalo na izvoz mineralnih tvari iz Kolumbije. Bilateralna robna razmjena bila je u 2016. za 23,5 % manja nego u 2012., ali je u istom razdoblju ukupna robna razmjena Kolumbije s ostatkom svijeta smanjena za oko 36 %.

U 2016. vrijednost bilateralne robne razmjene iznosila je 10,8 milijardi EUR, što je u usporedbi s 14,2 milijardi EUR u 2012. po prvi put u deset godina manji trgovinski suficit za EU.

Vrijednost izvoza iz EU-a u Kolumbiju porasla je s 5,5 milijardi EUR u 2012. na 6,5 milijardi EUR u 2015., ali je u 2016. pala za 15 %, na 5,4 milijardi EUR, što je u skladu s trendom smanjenja uvoza u Kolumbiju iz ostatka svijeta.

Vrijednost uvoza u EU iz Kolumbije iznosila je 5,4 milijarde EUR u 2016., što je pad s 6,7 milijardi EUR u 2015., odnosno s 8,6 milijardi EUR u 2012. (pad od 37,5 %). U istom je razdoblju međutim ukupna vrijednost izvoza iz Kolumbije smanjena za 48 %.

Tablica 1.: Bilateralna robna razmjena između EU-a i Kolumbije 2012. – 2016. (u milijunima EUR)

Izvor: Eurostat.

Sektorski učinci

U 2016. najvažnije kategorije proizvoda u smislu izvoza iz EU-a u Kolumbiju bile su:

·strojevi i mehanički uređaji (HS84), 16,1 % izvoza iz EU-a, što je pad od 24,6 % u usporedbi s 2012. uglavnom zbog smanjene potražnje za ulaganjima,

·farmaceutski proizvodi (HS30), 13 % izvoza, što je povećanje od 12,5 %,

·vozila i njihovi dijelovi (HS87), 8,5 % izvoza iz EU-a, što je povećanje od 2,1 %,

·medicinski (i drugi) instrumenti (HS90) te plastične mase i proizvodi od plastičnih masa (HS39) bilježe povećanje od 11 %,

·ukupni izvoz poljoprivrednih proizvoda (HS01 do HS24) iz EU-a povećan je od 2012. za 82 %, i to u većini kategorija proizvoda, što se uglavnom može pripisati napretku u provedbi poglavlja o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama.

Glavne kategorije proizvoda koje EU uvozi iz Kolumbije su:

·mineralne tvari (HS27), 51,3 % uvoza u EU, u odnosu na 68,5 % u 2012.,

·voće (HS08), 18 %, što je gotovo dvaput više u odnosu na 9,6 % u 2012. (osim banana, znatno je povećan uvoz ostalog tropskog voća),

·kava (HS09), povećanje za 44,9 %, i sada čini 10,9 % uvoza u EU,

·ukupni uvoz poljoprivrednih proizvoda (HS01 do HS24) u EU povećan je od 2012. za 32,9 %.

Peru

EU je, nakon Kine i SAD-a, treći trgovinski partner Perua. U 2016. zabilježen je blagi pad bilateralne robne razmjene, uglavnom zbog smanjenja vanjske potražnje i pada cijena sirovina na svjetskom tržištu. Ukupna robna razmjena Perua s ostatkom svijeta smanjena je u razdoblju od 2012. do2016. za 18 %, a s EU-om za 11 %.

U 2016. vrijednost bilateralne robne razmjene iznosila je 8,7 milijardi EUR, što je smanjenje za 11 % u odnosu na 2012., i za EU znači smanjenje trgovinskog deficita u odnosu na 2012.

Vrijednost uvoza u EU iz Perua pala je od 2012. za 4 %, dok je ukupni svjetski izvoz iz Perua smanjen za 14 %.

Izvoz iz EU-a u Peru u istom je razdoblju porastao za 4 %, dok je ukupni uvoz iz Perua smanjen za 22 %

Tablica 2.: Bilateralna robna razmjena između EU-a i Perua 2012. – 2016. (u milijunima EUR)

Izvor: Eurostat.

Sektorski učinci

U 2016. najvažnije kategorije proizvoda u smislu izvoza iz EU-a u Peru bile su:

·strojevi i mehanički uređaji (HS84), 27 % izvoza u odnosu na 34 % u 2012.,

·električni strojevi (HS85), 9 % izvoza, što je smanjenje od 15 % od 2012.,

·motorna vozila (HS87), 8 % izvoza, uz povećanje izvoza osobnih automobila za 17 % i vozila za prijevoz robe za 9 %,

·farmaceutski proizvodi (HS30), 5 % izvoza iz EU-a (povećanje od 76 % od 2012.),

·poljoprivredni proizvodi (HS01 do HS24), povećanje od 2012. za 73 %, a posebno alkoholnih pića (za 60 %), proizvoda za prehranu dojenčadi i male djece (za 277 %) te pripravaka biljnog podrijetla (za 156 %).

Glavne kategorije proizvoda koje EU uvozi iz Perua jesu:

·rudače, troske i pepeli (HS26), 24 % ukupnog uvoza u EU, ali uz smanjenje od 40 % od 2012.,

·mineralna goriva i mineralna ulja (HS27), 7 % uvoza u EU, što je smanjenje od 48 % od 2012.,

·voće (HS08), sada čini 18 % uvoza u EU, što je povećanje od 120 % (glavni su proizvodi, osim banana, avokado, stolno grožđe, mango, borovnice),

·kava (HS09) je sada treća najveća kategorija proizvoda koji se uvoze u EU i čini 7 % uvoza, iako je od 2012. uvoz kave smanjen za 32 %, uglavnom zbog problema sa štetnim organizmima,

·ribe i mekušci (HS03), 5 % uvoza, povećanje od 30 %,

·povrće (HS07), 4 % uvoza (od čega 77 % čine šparoge), što je povećanje od 22 %.

·Uvoz kakaa povećan je za 226 % i čini 5 % uvoza u EU.

3.2. Trgovina uslugama i ulaganja

3.2.1. Trgovina uslugama

Tablica 3.: Bilateralna trgovina uslugama između EU-a i Kolumbije 2010. – 2015. (u milijunima EUR)

	2010.	2011.	2012.	2013.	2014.	2015.
Uvoz u EU28	987	1355	1447	1434	1615	1496
Izvoz iz EU28	1953	2636	2857	2576	2485	2866
Razlika	967	1281	1410	1141	870	1370
Ukupna trgovina	2940	3992	4304	4010	4100	4362
Izvor: Eurostat.

Vrijednost bilateralne trgovine uslugama s Kolumbijom iznosila je u 2015. stabilnih 4,3milijarde EUR. Prema kolumbijskim statističkim podacima, udio EU-a u ukupnoj trgovini uslugama u Kolumbiji u 2016. iznosio je 16,2 %.

Tablica 4.: Bilateralna trgovina uslugama između EU-a i Perua 2010. – 2015. (u milijunima EUR)

	2010.	2011.	2012.	2013.	2014.	2015.
Uvoz u EU28	898	849	855	831	879	803
Izvoz iz EU28	1067	1094	1503	1704	1472	1667
Razlika	169	245	648	873	593	864
Ukupna trgovina	1964	1943	2358	2535	2351	2469
Izvor: Eurostat.

Vrijednost bilateralne trgovine uslugama s Peruom povećana je u 2015. za 5 % u odnosu na 2012. U tom je razdoblju izvoz iz EU-a porastao za 11 %, dok je izvoz iz Perua smanjen za 6 % Prema statističkim podacima Perua, udio EU-a u ukupnoj trgovini uslugama u Peruu činio je u 2015. gotovo 30 %.

3.2.2. Ulaganja

Tablica 5.: Investicijski tokovi i stanja između EU-a i Kolumbije 2013. – 2015. (u milijunima EUR)

	Ulazno			Izlazno
	2013.	2014.	2015.	2013.	2014.	2015.
Stanja	4788	4248	4418	17 528	16 258	18 163
Tokovi	1365	– 192	371	– 278	183	1458
Izvor: Eurostat.

EU je prvi inozemni ulagatelj u Kolumbiji. Stanje EU-ovih inozemnih izravnih ulaganja u Kolumbiji povećalo se za 4 % od 2013. do 2015., te je u 2015. iznosilo ukupno 18,2 milijarde EUR. Stanje inozemnih izravnih ulaganja Kolumbije u EU-u smanjilo se od 2013. za 8 % i u 2015. iznosilo je ukupno 4,4 milijarde EUR.

Tablica 6.: Investicijski tokovi i stanja između EU-a i Perua 2013. – 2015. (u milijunima EUR)

	Ulazno			Izlazno
	2013.	2014.	2015.	2013.	2014.	2015.
Stanja	243	245	1536	9135	9512	10 465
Tokovi	129	264	672	4	618	1473
Izvor: Eurostat.

EU je prvi inozemni ulagatelj u Peruu. Stanje EU-ovih inozemnih izravnih ulaganja u Peruu povećalo se za 15 % od 2013. do 2015., te je u 2015. iznosilo ukupno 10,4 milijardi EUR. Stanje inozemnih izravnih ulaganja Perua u EU-u povećalo se u 2015. na 1,5 milijardi EUR, što je u odnosu na 2013. povećanje od 533 %.

3.3. Stopa iskorištavanja povlastica

Primjena tarifnih povlastica može se procijeniti na temelju dijela trgovinskog toka ostvarenog u okviru Sporazuma.

Statistički podaci EU-a pokazuju da je više od 95 % izvoza Kolumbije i Perua u EU ostvareno u okviru Sporazuma.

Na temelju statističkih podataka iz Kolumbije, stopa iskorištavanja povlastica EU-a u Kolumbiji bila je u 2016. na razini 70,6 % (u odnosu na 55,7 % u 2014., što navodi na zaključak da izvoznici iz EU-a bolje iskorištavaju Sporazum). Nije bilo moguće dobiti statističke podatke o stopi iskorištavanja povlastica EU-a u Peruu.

3.4. Učinak na mala i srednja poduzeća

Prema podacima od kolumbijskih nadležnih tijela, u 2016. su 2002 poduzeća izvozila u EU, dok ih je u 2012. izvozilo 1656. Među izvoznicima čija je vrijednost izvoza u EU bila najmanje 10 000 USD bilo je 314 malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi) 5 te 634 mikropoduzeća 6 . MSP-ovi su vrlo zastupljeni u izvozu nemineralnih tvari, koji je od 2012. porastao za 35 %. Izvoz mikropoduzeća u EU povećan je od 2012. za 81 %.

Prema podacima peruanskog Odbora za izvoz i promicanje turizma, od stupanja Sporazuma na snagu 2269 novih poduzeća počelo je izvoziti u EU, od čega ih je 857 iz sektora poljoprivrede i industrijske proizvodnje i 458 iz tekstilne industrije. Novi izvoznici uglavnom su MSP-ovi (95,3 %) koji se bave brzorastućim izvozom proizvoda kao što su voće, povrće, prehrambeni proizvodi i proizvodi ribarstva.

4.Aktivnosti provedbenih tijela

Treći sastanak Odbora za trgovinu koji prati provedbu Sporazuma o trgovini između EU-a i Kolumbije/Perua održan je 9. prosinca 2016. u Bruxellesu, Belgija, a prethodno su održani sastanci svih osam pododbora. Glavni zaključci tih sastanaka su:

(a) Pododbor za carinske postupke, olakšavanje trgovine i pravila o podrijetlu (28. – 29. studenoga 2016., videokonferencija)

Stranke su raspravljale o odredbi o definiciji izravnog prijevoza, odnosno o mogućoj izmjeni kojom bi se omogućilo razdvajanje pošiljki proizvoda koje se u provozu u trećoj zemlji. Nije postignut dogovor pa će se o toj temi dodatno raspravljati.

EU je postavio pitanje previsokih carina u Peruu na uvoz jaja pastrve. Peru je objasnio da se radi na tom pitanju i da bi se carinska vrijednost temeljila na vrijednosti transakcije, te da bi uvoznici imali pravo na povrat svakog preplaćenog iznosa carine.

Kolumbija i Peru postavili su pitanje o dokazu o podrijetlu te o nekoliko zahtjeva za provjeru iz Španjolske.

(b) Pododbor za javnu nabavu (2. prosinca 2016., videokonferencija)

EU je u odnosu na Peru izrazio sumnju da bi tehničke specifikacije mogle upućivati na standarde tako da se poduzetnicima iz EU-a spriječi pristup tržištu javne nabave.

Što se tiče Kolumbije, EU je pristup tržištu podigao na razinu ispod središnje, osobito za decentralizirane (općinske) subjekte nadležne za infrastrukturu. Stranke su dogovorile nastavak rasprave dok ne pronađu rješenje.

EU je u odnosu na Kolumbiju postavio pitanje o uvođenju nacionalnog podsustava za kvalitetu, a posebno o uvedenim regulatornim promjenama koje utječu na izradu tehničkih propisa. Stranke su raspravljale o inicijativama za olakšanje trgovine koje se odnose na ocjenu usklađenosti radi poboljšanja postupka priznavanja certifikacije koji se provodi na području ostalih stranaka. Kolumbija je predložila način priznavanja takvih certifikata.

EU je u odnosu na Peru izrazio sumnju u priznavanje, u svrhu izvoza farmaceutskih proizvoda i medicinskih uređaja, država članica koje su poznate po strogom praćenju zdravlja i inzistirao je na tome da se na sve države članice primjenjuje isti pristup.

Pododbor za sanitarne i fitosanitarne mjere (6. – 7. prosinca 2016.)

Stranke su potvrdile napredak u provedbi odredbi o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama, osobito u vezi s uvođenjem usklađenih uvjeta za uvoz i certifikaciju mliječnih i mesnih proizvoda. Peru i Kolumbija prihvatili su uvođenje načela regionalizacije te ukidanje uvjeta da „životinje moraju biti oteljene, uzgojene i zaklane u istoj državi članici”. Peru i Kolumbija iskazali su interes za suradnju s EU-om u području antimikrobne otpornosti. Kolumbija i Peru potvrditi su interes za suradnju i razmjenu informacija o mjerama u području dobrobiti životinja. Stranke su dogovorile plan rada radi unapređenja trgovinskih uvjeta.

(e) Pododbor za poljoprivredu (7. prosinca 2016.)

Stranke su preispitale trgovinske tokove i iskorištavanje kvota, mehanizam stabilizacije za banane te EU-ov program potpore kolumbijskom sektoru proizvodnje mlijeka i mogućnosti za daljnju suradnju u poljoprivredi.

Kad je riječ o alkoholnim pićima o kojima se vodi spor pred WTO-om, Kolumbija je izvijestila da je donesen novi zakon o alkoholnim pićima. EU je izrazio negodovanje zbog poreza u Peruu kojima se uvozna alkoholna pića diskriminiraju u odnosu na Pisco te zbog propisa o analizi teških metala koji se ne odnose na Pisco, nego na slične uvozne proizvode.

(f) Pododbor za trgovinu i održivi razvoj (7. – 8.prosinca 2016.)

Stranke su održale sastanke institucija zaduženih za praćenje provedbe odredbi Sporazuma o trgovini i održivom razvoju (vidjeti dio 5. u nastavku).

(g) Pododbor za intelektualno vlasništvo (8. prosinca 2016.)

Tijekom rasprave o oznakama zemljopisnog podrijetla obrađeni su preostali problemi povezani s registracijom oznaka zemljopisnog podrijetla, pitanja o provedbi propisa te promišljanja o pojednostavnjenom postupku ažuriranja popisa oznaka zemljopisnog podrijetla. Peru i Kolumbija iskazale su da namjeravaju dodati nove oznake zemljopisnog podrijetla koje bi trebalo zaštititi.

Kad je riječ o drugim pravima intelektualnog vlasništva, EU je postavio pitanja o patentima za farmaceutske proizvode: u odnosu na Kolumbiju, dvojbe o ulozi Ministarstva zdravstva pri provjeri patenta, a u odnosu na Peru, pitanja o regulatornom okviru za zaštitu podataka (primjerice podaci o kliničkim ispitivanjima). EU je postavio pitanja o autorskom pravu i srodnim pravima: u Kolumbiji o ostvarivanju prava javnog izvođenja u sredstvima javnog prijevoza i u Peruu o problemima organizacija za kolektivno ostvarivanje prava u smislu transparentnosti, raspodjele prihoda i nadzora.

EU je na temelju zabrinutosti dionika postavio pitanja o provedbi propisa. Peru je izvijestio o pozitivnom razvoju situacije, u smislu ubrzanja postupaka i donošenja mjera opreza, te o kontinuiranom poboljšanju rada sudova stručnih u području intelektualnog vlasništva. Kolumbija je izvijestila o novoj strategiji provedbe propisa u prioritetnim područjima, koja se preispituje nakon prve godine provedbe.

(h) Pododbor za pristup tržištu (8. prosinca 2016.)

Stranke su razmijenile stajališta o trgovinskim tokovima, među ostalim o tarifnim povlasticama i carinskim kvotama.

EU je u pogledu pristupa tržištu u Kolumbiji naglasio problematiku politike odlagališta vozila za prijevoz robe. Kolumbija je izvijestila o skoroj provedbenoj uredbi o Dekretu 1517 o poboljšanju pristupa tržištu, sve do pune provedbe politike do kraja 2018. EU je postavio i pitanje o primjeni praga od 30 000 USD za FOB, iznad kojeg se na prodaju osobnih automobila primjenjuju više porezne stope te o obvezi stavljanja naljepnica na uvozno pivo, koja je na snazi u 11 kolumbijskih departmana.

U odnosu na Peru, EU je iskazao zabrinutost zbog primjene sustav povrata carina.

Odbor za trgovinu (9. prosinca 2016.)

Odbor za trgovinu pratio je napredak rada pododbora. EU je ponovno iskazao neke dvojbe, posebno o: izravnom prijevozu i razdvajanju pošiljki u Kolumbiji i Peruu, EU-ovu pristupu tržištu javne nabave na razini ispod središnje u Kolumbiji, kontinuiranoj diskriminaciji uvoznih alkoholnih pića u Peruu, neprovođenju propisa o oznakama zemljopisnog podrijetla u Peruu (Oporto i Feta), obvezi stavljanja naljepnica na uvozno pivo u nekim departmanima u Kolumbiji. Peru je izrazio zabrinutost zbog EU-ove Uredbe (EU) 2015/2283 o novoj hrani.

EU je izvijestio o novostima o ratifikaciji Sporazuma u državama članicama. Kolumbija i Peru izvijestili su o postupku ratifikacije Protokola o pristupanju Hrvatske Sporazumu. Stranke su pozdravile postupak ratifikacije Protokola o pristupanju Ekvadora Sporazumu, koji je u tijeku, i njegovu privremenu primjenu od 1. siječnja 2017.

5.Provedba odredbi o trgovini i održivom razvoju

5.1.Pododbor za trgovinu i održivi razvoj

Treći sastanak Pododbora za trgovinu i održivi razvoj (dalje u tekstu „Pododbor”) održan je 7. i 8. prosinca 2016. u Bruxellesu.

5.1.1.Provedba odredbi o radu

EU je izvijestio o ratifikaciji konvencija ILO-a u državama članicama, a posebno Protokola iz 2014. o prisilnom radu i konvencija ILO-a o domaćim radnicima i radu ribara. Izvijestio je o europskoj platformi za jačanje suradnje u rješavanju neprijavljenog rada kao instrumentu za rješavanje problema sive ekonomije te o preispitivanju propisa EU-a o zdravlju i sigurnosti koje je u tijeku. EU je izrazio zabrinutost zbog pitanja o tržištu rada koja je otkrio nadzorni sustav ILO-a i dodatno potaknuo Kolumbiju i Peru da otklone utvrđene nedostatke i unaprijede učinkovitu provedbu međunarodnih radnih standarda.

Kolumbija je opisala reforme kojima se namjerava osigurati sloboda udruživanja radnika i napredak u smanjenju razina nekažnjivosti i nasilja, i izvijestila o ratifikaciji ILO-ove konvencije o domaćim radnicima. Kolumbija je izvijestila i o tome da se radi na provedbi preporuka o politici tržišta rada u kontekstu postupka pristupanja Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Kolumbija je naglasila pozitivna iskustva iz socijalnog dijaloga i s mehanizmima za rješavanje radnih sporova. Navela je izazove mirovnog procesa u pogledu pristojnog rada i neformalnosti u ruralnim područjima. Izvijestila je o mjerama za jačanje inspekcije rada i suzbijanje podugovaranja i neprijavljenog rada.

Peru je utvrdio prioritete nove vlade: formalizacija, socijalni dijalog, sprečavanje i iskorjenjivanje rada djece i prisilnog rada, inspekcija rada. Izvijestio je o nedavnoj ratifikaciji ILO-ove Konvencije o zaštiti majčinstva te načinima za uključivanje socijalnih partnera u okviru Nacionalnog vijeća za tržište rada i promicanje zapošljavanja.

5.1.2.Provedba odredbi o zaštiti okoliša

EU je istaknuo događanja u okviru multilateralnih sporazuma o zaštiti okoliša i mjerama za provedbu obveza iz Pariškog sporazuma. U vezi s Konferencijom stranaka Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama (CITES), EU je potaknuo Kolumbiju na ispunjenje obveza koje je preuzela u vezi sa snažnim mehanizmima kontrole trgovine krokodilskom i aligatorskom kožom. Kolumbija je izjavila da će EU-u dostaviti dodatne informacije o mjerama koje su donesene radi rješavanja tog problema. EU je predstavio paket o kružnom gospodarstvu i iskazao interes za s time povezane poslovne sastanke u Kolumbiji.

Peru je istaknuo ključna područja svoje strategije, „Perú Limpio” i „Perú Natural”, te prioritete nove vlade: održivo iskorištavanje biološke raznolikosti, osobito šuma; prilagodba klimatskim promjenama i ublažavanje njihovih posljedica; učinkovito gospodarenje krutim otpadom; integrirano gospodarenje priobalnom zonom; sprečavanje i kontrola onečišćenja i ekološka učinkovitost. Naglasio je da je potreban odgovarajući institucijski okvir te suradnja među sektorima i državnim tijelima na različitim razinama.

5.2.Savjetovanja na nacionalnoj razini i sastanci Pododbora s predstavnicima civilnog društva

Savjetovanja na nacionalnoj razini

Članovi savjetodavne skupine EU-a, koja djeluje kao mehanizam EU-a za savjetovanje s civilnim društvom, sastali su se pet puta od njezina osnivanja. Europski gospodarski i socijalni odbor osigurava tajništvo i tri člana skupine.

Predstavnici kolumbijskog civilnog društva održali su nekoliko sastanaka u prostoru Delegacije EU-a u Bogoti. Održan je i sastanak s predsjedateljem savjetodavne skupine EU-a na kojem se razgovaralo o mogućem osnivanju podskupina kolumbijskih savjetodavnih skupina, koje bi pratile provedbu Sporazuma.

Sastanci Pododbora s predstavnicima civilnog društva

Otvoreni sastanak Pododbora s oko 60 predstavnika civilnog društva održan je 8. prosinca 2016. s prijenosom uživo na internetu. Stranke su o raspravama Pododbora izvijestile civilno društvo, podnijele usmena i pismena izvješća, a zatim su uslijedili pitanja i odgovori i dodatna rasprava. Predstavnici civilnog društva iz EU-a, Kolumbije i Perua predali su zajedničku izjavu o pitanjima tržišta rada, okoliša i ljudskih prava, pristupa tržištu za male proizvođače i MSP-ove i iznijeli preporuke o sudjelovanju civilnog društva.

5.3.Nastavak rada i druge aktivnosti

Svi su se složili da je potrebna intenzivnija suradnja radi dogovora o aktivnostima za provedbu odredbi o trgovini i održivom razvoju. Stranke su razgovarale o temama zaštite okoliša i tržišta rada, ali i o mogućoj suradnji u području odgovornog poslovanja i korporativne društvene odgovornosti, koja su važna u svim sektorima.

EU je na zahtjev Kolumbije i Perua 6. prosinca 2016. organizirao stručni seminar, uz prijenos videovezom u Bogoti i Limi, na kojem se govorilo o metodologijama za procjenu učinaka trgovinskih sporazuma EU-a.

Kolumbija

EU je u prosincu 2016. sudjelovao na regionalnom OECD-ovom seminaru u Kolumbiji o odgovornim lancima dobave mineralnih tvari, s posebnim osvrtom na skorom donošenju uredbe o mineralnim tvarima iz područja zahvaćenih sukobima. Zbog toga je Delegacija EU-a u Bogoti osnovala koordinacijsku skupinu za problematiku nezakonitog rudarenja, radi koordinacije stajališta i planiranja zajedničkih mjera s drugim veleposlanstvima.

Tijekom posjeta Phila Hogana, povjerenika Europske komisije za poljoprivredu, u veljači 2016., EU i Kolumbija dogovorili su početak pregovora o bilateralnom sporazumu o trgovini proizvodima iz organskog uzgoja.

Organizirano je nekoliko događanja, među ostalim i posjeti područjima zahvaćenim sukobima, radi isticanja održivog razvoja i njegove povezanosti s mirovnim procesom. Na kraju je u veljači 2017. održana konferencija o doprinosu trgovinskog sporazuma stvaranju ekonomskih prilika u kontekstu mirovnog procesa. Radi što boljeg razumijevanja stanja tržišta rada u Kolumbiji, Delegacija EU-a organizirala je trodnevnu radionicu na kojoj se razgovaralo o provedbi radnih standarda.

Peru

U okviru projekta „Promicanje korporativne društvene odgovornosti i odgovornog poslovanja u Latinskoj Americi i karipskim državama – pilot-faza” Delegacija EU-a u Peruu održala je 29. studenoga 2016. u Limi seminar na temu „Ususret članstvu u EOCD-u promicanje odgovornog poslovanja u Peruu”.

Delegacija EU-a u Peruu sudjelovala je na seminaru NEXOS + 1 o ekološki održivim poslovnim modelima, koji je održan 24. listopada 2016. u Limi.

6.Specifična područja koja su predmet izvješćivanja i praćenja

6.1.Primjena carinskih kvota

Sporazumom su predviđene carinske kvote kojima se drugoj stranci jamči povlašten carinski tretman do količinskog praga kvote, iznad kojeg se na uvoz primjenjuje najpovoljnija nacionalna carinska tarifa.

Carinske kvote koje je uveo EU

U tablicama 7. i 8. prikazane su stope iskorištavanja carinskih kvota koje je EU uveo za Kolumbiju i Peru. Navedene su samo carinske kvote koje su korištene.

Stopa iskorištenosti carinskih kvota za šećer iz šećerne trske ili šećerne repe i kemijski čistu saharozu povećala se u Kolumbiji s 88,4 % na 96,2 %. Ostale carinske kvote gotovo da nisu korištene.

Tablica 7.: Stopa iskorištavanja carinskih kvota EU-a u Kolumbiji

	2013.	2014.	2015.	2016.
Šećer od šećerne trske i kemijski čista saharoza	88,4 %	85,72 %	93,8 %	96,2 %
Ostali šećerni proizvodi	1,37 %	1,32 %	1,23 %	1,5 %

Izvor: TAXUD, baza podataka o nadzoru proizvoda

Peru je od stupanja Sporazuma na snagu gotovo u cijelosti iskoristio carinsku kvotu za šećer od šećerne trske. Visoka je i stopa iskorištenosti carinskih kvota za kukuruz. Peru je počeo koristiti prednosti carinskih kvota za češnjak. Stopa iskorištenosti ostalih carinskih kvota vrlo je niska.

Tablica 8.: Stopa iskorištavanja carinskih kvota EU-a u Peruu

	2013.	2014.	2015.	2016.
Šećer od šećerne trske	100 %	100 %	3,5 %	99,8 %
Kukuruz šećerac	21 %	76 %	83,2 %	87,3 %
Češnjak	0 %	0 %	2,4 %	53,8 %
Rum	0 %	0 %	0 %	7 %
Kukuruz	0,7 %	2,9 %	1,8 %	6,1 %
Šećerni proizvodi	0,02 %	0,01 %	0,16 %	0,1 %

Izvor: TAXUD, baza podataka o nadzoru proizvoda

Carinske kvote koje je uvela Kolumbija

EU u cijelosti iskorištava carinske kvote za gljive, mliječne proizvode kao što su jogurt i mlijeko i vrhnje u prahu, sirutka, proizvodi za prehranu dojenčadi i male djece i kukuruz šećerac, u manjoj mjeri (iako sve više) carinske kvote za sladoled i gotovo nimalo svoje carinske kvote za sir (u prosjeku 8 %) i šećerne proizvode (u prosjeku 3 %).

Tablica 9.: Stopa iskorištavanja carinskih kvota Kolumbije u EU-u

	2013.	2014.	2015.	2016.
Gljive	1,6 %	5 %	100 %	100 %
Mlijeko i vrhnje u prahu	0 %	34,9 %	100 %	100 %
Sirutka	57,6 %	50 %	92,9 %	Ukinute carinske kvote
Proizvodi za prehranu dojenčadi i male djece	40,4 %	67,5 %	99,1 %	100 %
Jogurt	0 %	0,5 %	0,8 %	100 %
Kukuruz šećerac	0,42 %	54,2 %	100 %	100 %
Sladoled	5,26 %	13,4 %	7,4 %	25,9 %
Sir	9 %	8 %	8,2 %	7,9 %
Šećerni proizvodi	1,8 %	3,4 %	3,1 %	3,8 %

Izvor: DIAN (Dirección de Impuestos y Aduanas Nacionales)

Carinske kvote koje je uveo Peru

EU u cijelosti iskorištava carinske kvote za maslac i mlijeko u prahu i gotovo u cijelosti za sladoled. Ostale carinske kvote rijetko se koriste.

Tablica 10.: Stopa iskorištavanja carinskih kvota Perua u EU-u

	2013.	2014.	2015.	2016.
Maslac	0 %	0 %	96,0 %	100 %
Sir	0 %	0 %	0 %	4,3 %
Sladoled	58,6 %	89,6 %	98,5 %	95,6 %
Mlijeko u prahu	0 %	4,1 %	99,7 %	100 %
Mlijeko za dojenčad	0 %	0 %	0 %	29,9 %
Guma za žvakanje	0,3 %	0 %	0,1 %	2,2 %
Šećer	0 %	0 %	0 %	0,8 %
Rum	3,5 %	0,0 %	3,5 %	5,8 %

Izvor: SUNAT (Superintendencia Nacional de Aduanas y de Administración Tributaria)

6.2.Provedba Uredbe (EU) br. 19/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o primjeni bilateralne zaštitne klauzule i mehanizma stabilizacije za banane

U Uredbi (EU) br. 19/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2013. o primjeni bilateralne zaštitne klauzule i mehanizma stabilizacije za banane iz Sporazuma o trgovini između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Kolumbije i Perua, s druge strane 7 (dalje u tekstu „Uredba”), predviđena je mogućnost pokretanja zaštitnog ispitnog postupka ili uvođenja mjera prethodnog nadzora pod određenim uvjetima utvrđenima u Uredbi. U skladu s člancima 3. i 13. Uredbe, Komisija je pratila razvoj uvoza svježih banana (HS 0803 90 90) iz Kolumbije i Perua.

U 2015., količina svježih banana uvezenih u EU iz Perua povećala se za gotovo 5 % u odnosu na 2014. Trend se nastavio i u 2016., uz povećanje od gotovo 10 % u odnosu na 2015. U 2015. i 2016., uvoz u EU iz Perua dosegnuo je u listopadu granični obujam uvoza utvrđen Sporazumom (86 250 tona u 2015. i 90 000 tona u 2016.). Komisija je u skladu s člankom 15. stavkom 3. Uredbe ispitala učinak na europsko tržište banana, uzimajući u obzir, među ostalim, učinak na razinu cijena, razvoj uvoza iz drugih izvora te ukupnu stabilnost tržišta Unije.

Komisija je zaključila da nije primjereno ukinuti povlaštenu carinu na banane podrijetlom iz Perua zbog sljedećih razloga:1. uvoz svježih banaka iz Perua u EU činio je tek oko 4 % ukupnog uvoza u 2015. i nešto ispod 2 % u 2016.; 2. uvoz svježih banana iz drugih tradicionalno izvoznih zemalja i dalje je znatno ispod pragova utvrđenih u usporedivim mehanizmima za stabilizaciju; 3. prosječna veleprodajna cijena banana nije se znatno mijenjala te 4. nema naznaka negativnog učinka na stabilnost tržišta EU-a, proizvođače iz EU-a ili najudaljenije regije EU-a 8 .

Tablica 11.: Uvoz banana iz Perua u EU u 2015. i 2016.
(ukupne količine u tonama)

U 2015., količina svježih banana uvezenih u EU iz Kolumbije povećala se za gotovo 21 % u odnosu na 2014. Međutim, u 2016. zabilježen je pad od 4 % (s 1 307 458 tona u 2015. na 1 249 513 tona u 2016.).

Uvoz iz Kolumbije i dalje je znatno ispod (na oko 75 %) graničnog obujma uvoza utvrđenog u Sporazumu, odnosno uvezeno je 1 687 500 tona u 2015. i 1 755 000 tona u 2016.

Tablica 12.: Uvoz banana iz Kolumbije u EU u 2015. i 2016.
(ukupne količine u tonama)

7.Zaključci

Četiri godine nakon njegova stupanja na snagu, Sporazum općenito dobro funkcionira. Jasno je da su usporen gospodarski rast u Latinskoj Americi i pad cijena roba na svjetskom tržištu utjecali na trgovinske tokove. Ipak je smanjenje bilateralne trgovinske razmjene između EU-a i Kolumbije (23,5 %) i između EU-a i Perua (11 %) manje od ukupnog smanjenja trgovinske razmjene tih zemalja s ostatkom svijeta (u Kolumbiji oko 36 %, u Peruu oko 18 %).

Iako je smanjen udio mineralnih tvari koje su Kolumbija i Peru izvezli u EU i danas je znatno manji od izvoza u ostatak svijeta, Sporazum je pridonio diversifikaciji izvoza u obje zemlje. Sporazum je omogućio prilike za nove izvozne poslove, osobito izvoz poljoprivrednih proizvoda, koji su sada ključni element izvoza Kolumbije i Perua u EU jer izvoz iz Kolumbije čini gotovo 40 % vrijednosti izvoza u EU, a iz Perua gotovo 51 %. Diversifikacija je pogodovala i povećanju broja novih izvoznika u EU, osobito malih i srednjih poduzeća, koji su najviše zastupljeni u brzorastućim kategorijama izvoza poljoprivrednih proizvoda.

Da bi obje strane mogle uživati očekivane koristi Sporazuma, i dalje je od ključne važnosti njegova puna provedba. Iako se provedba dobro odvija u većini područja, u nekima je potrebno uložiti dodatni napor, kao što je primjerice obveza Perua da uvede sanitarne i fitosanitarne mjere kojima bi se omogućio izvoz poljoprivrednih proizvoda iz EU-a.

Oporezivanje alkoholnih pića dugotrajan je problem u Kolumbiji, ali je znatan napredak postignut donošenjem reformskog propisa o alkoholnim pićima, nakon što je EU pokrenuo spor (predmet DS502). Zakon 1816 stupio je na snagu 1. siječnja 2017. i njime je ukidanjem fiskalne diskriminacije provedena reforma oporezivanja alkoholnih pića i uvedeno je više reda u monopolski pristup kolumbijskih departmana proizvodnji, prodaji i distribuciji alkoholnih pića. Komisija pomno prati provedbu tih mjera. Nasuprot tome, pitanje diskriminirajućeg oporezivanja alkoholnih pića u Peruu još nije riješeno.

Pozitivne su i rasprave s Kolumbijom o provedbi preuzetih obveza povezanih s pristupom tržištu javne nabave u Kolumbiji na razini ispod središnje.

Obje zemlje trebale bi dodatnim naporima osigurati provođenje propisa EU-a o oznakama zemljopisnog podrijetla na svojem području.

Ostvaren je napredak u provedbi poglavlja o trgovini i održivom razvoju te se s objema zemljama vodi se sve otvoreniji dijalog o tržištu rada. I dalje međutim ima problema u području tržišta rada i okoliša, te je za provedbu tog poglavlja potrebno uložiti dodatne napore i osnažiti suradnju.

Kad je riječ o mehanizmu stabilizacije za banane, nema naznaka da razine izvoza iz Kolumbije i Perua utječu na stabilnost tržišta EU-a niti na stanje proizvođača iz EU-a. Uvoz banana i ocjena stanja na tržištu dalje će se pomno pratiti.

Komisija će i dalje provoditi Sporazum s Kolumbijom i Peruom, sada i s Ekvadorom, kako bi građani, poslovni subjekti i drugi dionici na obje strane mogli u potpunosti iskoristiti prilike koje im Sporazum pruža. Komisija poziva države članice EU-a i Europski parlament da nastave aktivno doprinositi tom procesu.