EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 21.12.2016.

COM(2016) 882 final

2016/0408(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području graničnih kontrola te o izmjeni Uredbe (EU) br. 515/2014 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1987/2006

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Posljednje se dvije godine Europska unija paralelno bavila različitim izazovima: upravljanjem migracijama, integriranim upravljanjem vanjskim granicama EU-a te borbom protiv terorizma i prekograničnog kriminaliteta. Učinkovita razmjena informacija među državama članicama te između država članica i relevantnih agencija EU-a bitna je za snažan odgovor na te izazove te za izgradnju učinkovite i istinske sigurnosne unije.

Schengenski informacijski sustav (SIS) najuspješniji je alat za učinkovitu suradnju tijela nadležnih za imigraciju, policijskih, carinskih i pravosudnih tijela u EU-u i u državama pridruženima Schengenu. Nadležna tijela država članica, kao što su policija, službenici graničnog nadzora i carinski službenici, moraju imati pristup visokokvalitetnim informacijama o osobama ili predmetima koje provjeravaju te jasne upute o tome što je potrebno poduzeti u svakom pojedinačnom slučaju. Taj opsežni informacijski sustav okosnica je schengenske suradnje i ima ključnu ulogu u olakšavanju slobodnog kretanja ljudi unutar schengenskog prostora. Nadležnim tijelima omogućuje da unose i pregledavaju podatke o traženim osobama, osobama koje možda nemaju pravo ulaska u EU ili boravka u EU-u, nestalim osobama – osobito djeci – i predmetima koji su možda ukradeni, nezakonito prisvojeni ili izgubljeni. SIS ne sadržava samo informacije o pojedinim osobama ili predmetima, već i jasne upute nadležnim tijelima o tome što poduzeti kad se osoba ili predmet pronađe.

Na temelju zaključaka stručne skupine na visokoj razini za informacijske sustave i interoperabilnost, koji će biti predstavljeni u prvoj polovici 2017., Komisija će sredinom 2017. razmotriti drugi skup prijedloga za daljnje poboljšanje interoperabilnosti sustava SIS s ostalim informacijskim sustavima. Preispitivanje Uredbe (EU) br. 1077/2011 5 o Europskoj agenciji za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA) podjednako je važan element tog rada, koji će 2017. vjerojatno također biti obuhvaćen zasebnim prijedlozima Komisije. Ulaganje u brzu, učinkovitu i kvalitetnu razmjenu informacija i upravljanje njima te osiguravanje interoperabilnosti baza podataka i informacijskih sustava EU-a važan je aspekt odgovora na trenutačne izazove povezane sa sigurnošću.

Postojeći pravni okvir druge generacije sustava SIS u pogledu njegove upotrebe u svrhe graničnih kontrola državljana trećih zemalja temelji se na instrumentu bivšeg prvog stupa, tj. na Uredbi (EZ) br. 1987/2006 6 . Ovim se prijedlogom zamjenjuje 7 postojeći pravni instrument s ciljem:

uvođenja obveze za države članice da unesu upozorenje u SIS za svaku zabranu ulaska izdanu državljanima trećih zemalja s nezakonitim boravkom u skladu s odredbama kojima se poštuje Direktiva 2008/115/EZ,

usklađivanja nacionalnih postupaka za upotrebu sustava SIS u pogledu postupka savjetovanja kako bi se spriječilo da državljanin treće zemlje na kojeg se odnosi zabrana ulaska ima valjanu boravišnu dozvolu koju je izdala država članica,

uvođenja tehničkih promjena radi poboljšanja sigurnosti i pridonošenja smanjenju administrativnog opterećenja,

rješavanja pitanja cjelokupne upotrebe sustava SIS u svim fazama, što ne obuhvaća samo središnji sustav i nacionalne sustave, već i potrebe krajnjih korisnika, osiguravajući da krajnji korisnici dobiju sve podatke potrebne za izvršavanje svojih zadaća i da se pri obradi podataka u SIS-u pridržavaju svih sigurnosnih pravila.

(1)objedinjavanje rezultata rada na provedbi sustava SIS u posljednje tri godine, koji uključuje tehničke izmjene Središnjeg SIS-a radi proširenja nekih od postojećih kategorija upozorenja i uvođenja novih funkcija;

(2)preporuke za tehničke i postupovne promjene koje proizlaze iz sveobuhvatne evaluacije sustava SIS 8 ;

(3)zahtjevi krajnjih korisnika sustava SIS povezani s tehničkim poboljšanjima; i

(4)privremeni zaključci stručne skupine na visokoj razini za informacijske sustave i interoperabilnost 9 o kvaliteti podataka.

Budući da je ovaj prijedlog suštinski povezan s Komisijinim prijedlogom Uredbe o uspostavi, radu i upotrebi sustava SIS u području policijske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, postoje određene zajedničke odredbe. Među njima su mjere koje obuhvaćaju upotrebu sustava SIS u svim fazama, uključujući ne samo rad središnjeg sustava i nacionalnih sustava, već i potrebe krajnjih korisnika, pojačane mjere za kontinuitet rada te mjere za kvalitetu podataka, zaštitu podataka i sigurnost podataka te odredbe o praćenju, evaluaciji i mehanizmima izvješćivanja. U oba se prijedloga proširuje i upotreba biometrijskih podataka 10 .

•Dosljednost s postojećim odredbama u tom području politike te s postojećim i budućim pravnim instrumentima

Ovaj je prijedlog u potpunosti usklađen s odredbama Direktive 2008/115/EZ o izdavanju i izvršavanju zabrana ulaska. Njime se stoga dopunjuju postojeće odredbe o zabrani ulaska i doprinosi djelotvornom izvršavanju tih zabrana na vanjskim granicama, olakšava provedba obveza iz Direktive o vraćanju i uspješno sprečava ponovni ulazak u schengenski prostor predmetnih državljana trećih zemalja.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

(1)unutarnju sigurnost u pogledu uloge sustava SIS u sprečavanju ulaska državljana trećih zemalja koji predstavljaju prijetnju sigurnosti;

(2)zaštitu podataka u onoj mjeri u kojoj se ovim prijedlogom osigurava zaštita temeljnih prava pojedinaca čiji se osobni podaci obrađuju u sustavu SIS.

(3)Ovaj je prijedlog blisko povezan i s postojećim zakonodavstvom Unije te ga dopunjuje, uključujući:

(4)upravljanje vanjskim granicama u onoj mjeri u kojoj se ovim prijedlogom pomaže državama članicama u nadzoru njihova dijela vanjskih granica EU-a i u jačanju djelotvornosti sustava EU-a za nadzor vanjskih granica;

(5)djelotvornu politiku vraćanja EU-a kojom se pridonosi sustavu EU-a za otkrivanje i sprečavanje ponovnog ulaska državljana trećih zemalja nakon njihova vraćanja i kojom se taj sustav jača. Ovim bi se prijedlogom pridonijelo smanjenju poticaja na nezakonite migracije u EU, a to je jedan od glavnih ciljeva Europskog migracijskog programa 12 ;

(6)europsku graničnu i obalnu stražu s obzirom na: i. mogućnosti osoblja Agencije koje provodi analize rizika; ii. pristup sustavu SIS Središnje jedinice ETIAS-a u okviru Agencije za potrebe predloženog europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) 13 ; i iii. osiguravanje tehničkog sučelja za pristup sustavu SIS za timove europske granične i obalne straže, timove osoblja uključenog u zadaće povezane s vraćanjem i članovima timova za potporu upravljanju migracijama radi pristupa i pretraživanja podataka unesenih u SIS u okviru njihovih ovlaštenja;

(7)Europol – u okviru njegovih ovlaštenja predložena su veća prava na pristup i pretraživanje podataka u sustavu SIS.

Ovaj prijedlog blisko je povezan i s budućim zakonodavstvom Unije te ga dopunjuje, uključujući:

(8)sustav ulaska/izlaska, kojim je predložena upotreba kombinacije otisaka prstiju i prikaza lica kao biometrijskih identifikatora koji se upotrebljavaju u radu sustava ulaska/izlaska (EES); u ovom se prijedlogu nastoji odražavati taj pristup;

(9)Europski sustav za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS), u okviru kojeg je predloženo provođenje temeljite sigurnosne procjene, uključujući i provjeru u SIS-u, državljana trećih zemalja izuzetih od obveze posjedovanja vize koji namjeravaju putovati u EU.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

•Varijabilna geometrija

•Supsidijarnost

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

•Ex post evaluacija/provjera primjerenosti postojećeg zakonodavstva

U skladu s Uredbom (EZ) br. 1987/2006 i Odlukom Vijeća 2007/533/PUP 16 , tri godine nakon početka njegova rada, Komisija je provela sveobuhvatnu evaluaciju središnjeg sustava SIS II te evaluaciju dvostrane i višestrane razmjene dopunskih informacija među državama članicama.

Evaluacija je bila posebno usmjerena na preispitivanje primjene članka 24. Uredbe (EZ) br. 1987/2006 u svrhu izrade prijedloga potrebnih za izmjenu odredaba tog članka radi postizanja veće usklađenosti kriterija za unošenje upozorenja.

U rezultatima evaluacije istaknuta je potreba za izmjenama pravne osnove sustava SIS radi pružanja boljeg odgovora na nove sigurnosne i migracijske izazove. To uključuje, na primjer, prijedlog obveznog unosa zabrana ulaska u SIS radi njihova boljeg izvršenja, obvezno savjetovanje među državama članicama da bi se izbjeglo istodobno postojanje zabrane ulaska i boravišne dozvole, mogućnost identifikacije i pronalaženja pojedinaca na temelju njihovih otisaka prstiju upotrebom novog sustava za automatsku identifikaciju otisaka prstiju i proširenje biometrijskih identifikatora u sustavu.

Na temelju rezultata evaluacije utvrđena je i potreba za zakonskim izmjenama kako bi se poboljšalo tehničko funkcioniranje sustava i pojednostavnili nacionalni postupci. Tim će se mjerama pojačati učinkovitost i djelotvornost sustava SIS jer će se olakšati njegova upotreba i smanjiti nepotrebno opterećenje. Za poboljšanje kvalitete podataka i transparentnosti sustava osmišljene su daljnje mjere kojima će se jasno opisati posebne zadaće izvješćivanja država članica i agencije eu-LISA.

Rezultati sveobuhvatne evaluacije (izvješće o evaluaciji i povezani radni dokument službi Komisije doneseni su 21. prosinca 2016. 17 ) čine temelj za mjere iz ovog prijedloga.

Nadalje, u skladu s člankom 19. Direktive o vraćanju 2008/115/EZ Komisija je 2014. objavila Komunikaciju o politici vraćanja EU-a 18 , u kojoj se izvješćuje o primjeni te Direktive. U njoj je iznesen zaključak da bi potencijal sustava SIS u području politike vraćanja trebalo dodatno ojačati; naznačeno je da je preispitivanje sustava SIS II prilika za poboljšanje dosljednosti između politike vraćanja i tog sustava te se predlaže uvođenje obveze država članica da unose upozorenja o odbijanju ulaska u SIS II za zabrane ulaska koje su izdane na temelju Direktive o vraćanju.

•Savjetovanja s dionicima

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Tehnička procjena sustava SIS (Kurt Salmon) 19

Tom su procjenom utvrđena glavna pitanja u vezi s funkcioniranjem sustava SIS i buduće potrebe koje treba ispuniti, a prvenstveno su utvrđeni mogući problemi u vezi s maksimalnim pojačanjem kontinuiteta rada sustava i s osiguravanjem da se cjelokupna arhitektura sustava može prilagoditi sve većim zahtjevima u pogledu kapaciteta.

Procjena učinka IKT-a na moguća poboljšanja u arhitekturi sustava SIS II (Kurt Salmon) 20

Tom studijom procijenjeni su trenutačni troškovi rada sustava SIS na nacionalnoj razini te su evaluirana dva moguća tehnička scenarija za poboljšanje sustava. Oba scenarija uključuju skup tehničkih prijedloga usmjerenih na poboljšanje središnjeg sustava i cjelokupne arhitekture.

„Procjena učinka IKT-a na tehnička poboljšanja u arhitekturi sustava SIS II – Konačno izvješće”, 10. studenoga 2016. (Wavestone) 21

U toj su studiji procijenjeni učinci na troškove za države članice u pogledu uporabe nacionalne kopije te su analizirana tri scenarija (potpuno centralizirani sustav, standardizirana provedba nacionalnog sustava (N.SIS) koju razvija i državama članicama osigurava agencija eu-LISA i zasebna provedba N.SIS-a sa zajedničkim tehničkim standardima).

Studija o izvedivosti i implikacijama uspostave sustava na razini EU-a za razmjenu podataka o odlukama o vraćanju i za praćenje pridržavanja tih odluka u okviru Schengenskog informacijskog sustava (PwC) 22

U toj se studiji procjenjuju izvedivost te tehničke i operativne implikacije predloženih promjena u sustavu SIS za potrebe jačanja njegove upotrebe za vraćanje nezakonitih migranata i za sprečavanje njihova ponovnog ulaska.

•Procjena učinka

Nadalje, Komisija je provela sveobuhvatnu evaluaciju sustava SIS u skladu sa zahtjevima iz članka 24. stavka 5., članka 43. stavka 3. i članka 50. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 1987/2006 i iz članka 59. stavka 3. i članka 66. stavka 5. Odluke 2007/533/PUP te je izdala popratni radni dokument službi Komisije. Rezultati sveobuhvatne evaluacije (izvješće o evaluaciji i povezani radni dokument službi Komisije doneseni su 21. prosinca 2016.) čine temelj za mjere iz ovog prijedloga.

Izmjene predložene ovom Uredbom nemaju znatan gospodarski učinak ili učinak na okoliš. Međutim, te bi izmjene trebale imati znatan pozitivan društveni učinak s obzirom na to da se njima jača sigurnost tako što se omogućuje bolja identifikacija osoba s lažnim identitetom, kriminalaca čiji je identitet nepoznat nakon počinjenja teškog kaznenog djela i nezakonitih migranata koji iskorištavaju prednosti područja bez unutarnjih graničnih kontrola. Razmotren je učinak tih izmjena na temeljna prava i zaštitu podataka te je detaljnije izložen u sljedećem odjeljku („Temeljna prava”).

Prijedlog je potkrijepljen znatnom količinom dokaza prikupljenih radi izrade sveobuhvatne evaluacije druge generacije sustava SIS u kojoj se razmatralo funkcioniranje i moguća poboljšanja sustava. Provedena je i studija procjene troškovnih učinaka kako bi se osiguralo da je odabrana nacionalna arhitektura najprikladnija i proporcionalna.

•Temeljna prava i zaštita podataka

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.OSTALI DIJELOVI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

razmatraju rezultati postignuti u pogledu postavljenih ciljeva,

procjenjuje jesu li načela na kojima se sustav temelji i dalje valjana,

razmatra način na koji se Uredba primjenjuje na središnji sustav,

vrednuje sigurnost središnjeg sustava,

razmatraju implikacije za buduće funkcioniranje sustava.

•Detaljno obrazloženje novih odredaba prijedloga

Odredbe koje su zajedničke ovom prijedlogu i prijedlogu Uredbe o uspostavi, radu i upotrebi sustava SIS u području policijske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima:

Opće odredbe (članci 1. – 3.)

Tehnička arhitektura i rad sustava SIS (članci 4. – 14.)

Odgovornosti agencije eu-LISA (članci 15. – 18.)

Pravo na pristup upozorenjima i njihovo čuvanje (članci 29., 30., 31., 33. i 34.)

Opća pravila za obradu i zaštitu podataka (članci 36. – 53.)

Praćenje i statistika (članak 54.)

Upotreba sustava SIS u svim fazama rada 

S više od dva milijuna krajnjih korisnika u nadležnim tijelima diljem Europe SIS je iznimno raširen i učinkovit alat za razmjenu informacija. Ti prijedlozi uključuju pravila koja potpuno obuhvaćaju rad tog sustava u svim fazama, uključujući Središnji SIS, kojim upravlja agencija eu-LISA, nacionalne sustave i aplikacije za krajnje korisnike. Osim što se rješavaju pitanja koja se odnose na središnje i nacionalne sustave, ispunjavaju se i tehničke i operativne potrebe krajnjih korisnika.

Člankom 9. stavkom 2. utvrđuje se da krajnji korisnici dobivaju podatke potrebne za obavljanje svojih zadaća (osobito sve podatke potrebne za identifikaciju osobe na koju se ti podaci odnose te za poduzimanje potrebnih mjera). Propisuje se i zajednički plan za provedbu sustava SIS u državama članicama kojim se osigurava usklađenost svih nacionalnih sustava. Člankom 6. propisuje se da države članice krajnjim korisnicima osiguravaju stalnu dostupnost podataka iz sustava SIS te smanjenjem mogućnosti zastoja u radu sustava maksimalno povećavaju njegove operativne koristi.

Mogućnost pretraživanja upotrebom otisaka prstiju radi identifikacije osobe već je utvrđena člankom 22. Uredbe (EZ) br. 1987/2006 i Odlukom Vijeća 2007/533/PUP. Prijedlogom se propisuje obveza takvog pretraživanja ako se identitet osobe ne može utvrditi ni na koji drugi način. Trenutačno se prikazi lica mogu upotrebljavati samo za potvrdu identiteta osobe nakon alfanumeričkog pretraživanja i ne mogu biti osnovom pretraživanja. Nadalje, izmjenama članaka 22. i 28. predviđa se da se prikazi lica, fotografije i otisci prstiju upotrebljavaju za pretraživanje sustava i identifikaciju osoba kad to postane tehnički moguće. Pod daktiloskopijom podrazumijeva se znanstveno proučavanje otisaka prstiju kao metode identifikacije.  Daktiloskopski stručnjaci priznaju da otisci dlanova imaju jedinstvene značajke i da sadržavaju referentne točke koje omogućuju točne i uvjerljive usporedbe, baš kao i otisci prstiju. Otisci dlanova mogu se upotrebljavati za utvrđivanje identiteta osobe na isti način kao i otisci prstiju.  Uzimanje otisaka dlanova zajedno s deset otisaka prstiju uzetih metodom valjanja i deset ravnih otisaka prstiju već je desetljećima uobičajena policijska praksa.  Otisci dlanova najviše se upotrebljavaju za identifikaciju osobe koja je namjerno ili nenamjerno oštetila vrhove svojih prstiju.  Do toga može doći ako osoba pokušava izbjeći identifikaciju ili uzimanje otisaka prstiju ili ako su joj vrhovi prstiju oštećeni u nezgodi ili teškim fizičkim radom.  Tijekom rasprave o tehničkim pravilima sustava AFIS u okviru sustava SIS države članice izvijestile su o znatnom uspjehu u identifikaciji nezakonitih migranata koji su namjerno oštetili vrhove svojih prstiju pokušavajući izbjeći identifikaciju.  Uzimanjem otisaka dlanova, koje su provela tijela država članica, omogućena je naknadna identifikacija.

Da bi se krajnjim korisnicima pružio veći broj preciznijih informacija radi lakšeg i bržeg poduzimanja traženih mjera te radi bolje identifikacije osoba na koje se odnose upozorenja, ovim se prijedlogom proširuju vrste informacija (članak 20.) koje se mogu čuvati o osobama za koje je izdano upozorenje tako da one uključuju i sljedeće informacije:

je li osoba uključena u bilo koju aktivnost obuhvaćenu člancima 1., 2., 3. i 4. Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP,

je li upozorenje povezano s građaninom EU-a ili drugom osobom koja uživa pravo na slobodno kretanje jednakovrijedno pravu građana EU-a,

temelji li se odluka o odbijanju ulaska na odredbama iz članka 24. ili iz članka 27.,

vrstu kaznenog djela (za upozorenja izdana na temelju članka 24. stavka 2.),

detalje o osobnoj ili putnoj ispravi osobe,

kopiju u boji osobne ili putne isprave osobe,

fotografije i prikaze lica;

otiske prstiju i dlanova.

Raspolaganje relevantnim podacima bitno je za osiguravanje ispravne identifikacije osobe koja se provjerava na graničnom prijelazu, osobe koja je predmet interne provjere ili osobe koja je podnijela zahtjev za dozvolu boravka. Pogrešna identifikacija može uzrokovati povredu temeljnih prava; može dovesti i do situacije u kojoj nije moguće poduzeti odgovarajuće daljnje mjere jer se ne zna da postoji upozorenje ili nije poznat njegov sadržaj.

S obzirom na informacije o odluci na kojoj se upozorenje temelji mogu se razlikovati četiri razloga donošenja odluke: prethodna osuda iz članka 24. stavka 2. točke (a), ozbiljna prijetnja sigurnosti iz članka 24. stavka 2. točke (b), zabrana ulaska iz članka 24. stavka 3. i restriktivna mjera iz članka 27. Kako bi se osiguralo da se u slučaju pronađenog podatka poduzmu odgovarajuće mjere, potrebno je i naznačiti je li upozorenje povezano s građaninom EU-a ili drugom osobom koja uživa pravo na slobodno kretanje jednakovrijedno pravu građana EU-a. Raspolaganje relevantnim podacima bitno je za osiguravanje ispravne identifikacije osobe koja se provjerava na graničnom prijelazu, osobe koja je predmet interne provjere ili osobe koja je podnijela zahtjev za dozvolu boravka. Pogrešna identifikacija može uzrokovati povredu temeljnih prava; može dovesti i do situacije u kojoj nije moguće poduzeti odgovarajuće daljnje mjere jer se ne zna da postoji upozorenje ili nije poznat njegov sadržaj.

prikazi lica,

otisci dlanova,

detalji o osobnim ispravama,

adresa žrtve,

imena oca i majke žrtve.

Člankom 20. propisuje se unošenje detaljnijih informacija u upozorenja. To uključuje kategorije za razlog odbijanja ulaska i boravka te detalje o osobnim ispravama osoba na koje se podaci odnose. Poboljšanim informacijama omogućuje se bolja identifikacija predmetne osobe, a s druge se strane krajnjim korisnicima omogućuje donošenje informiranije odluke o mjerama koje treba poduzeti. Radi zaštite krajnjih korisnika koji provode provjere podaci iz sustava SIS pokazat će i je li osoba u vezi s kojom je izdano upozorenje obuhvaćena nekom od kategorija iz članaka 1., 2., 3. i 4. Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP o suzbijanju terorizma 33 .

U prijedlogu se jasno propisuje da države članice ne smiju kopirati u druge nacionalne zbirke podataka podatke koje je unijela druga država članica (članak 37.).

zahtjeva za pristup podacima osoba na koje se ti podaci odnose,

zahtjeva za ispravljanje netočnih podataka i brisanje nezakonito pohranjenih podataka,

slučajeva pred sudovima,

slučajeva u kojima je sud presudio u korist podnositelja zahtjeva, i

opažanja o slučajevima uzajamnog priznavanja pravomoćnih odluka koje su donijeli sudovi ili tijela drugih država članica o upozorenjima koje je unijela država izdavateljica upozorenja.

2016/0408 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području graničnih kontrola te o izmjeni Uredbe (EU) br. 515/2014 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1987/2006

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 77. stavak 2. točke (b) i (d) i članak 79. stavak 2. točku (c),

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Schengenski informacijski sustav (SIS) temeljni je instrument za primjenu odredaba schengenske pravne stečevine uvrštene u okvir Europske unije. SIS je jedna od glavnih kompenzacijskih mjera za održavanje visoke razine sigurnosti u području slobode, sigurnosti i pravde Europske unije jer podupire operativnu suradnju službenika graničnog nadzora, policije, carine i drugih tijela za izvršavanje zakonodavstva, pravosudnih tijela u kaznenim stvarima i tijela nadležnih za imigraciju.

(2)SIS je uspostavljen u skladu s odredbama glave IV. Konvencije od 19. lipnja 1990. o provođenju Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. između vlada država Gospodarske unije Beneluksa, Savezne Republike Njemačke i Francuske Republike o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama 36 (Schengenska konvencija). Razvoj druge generacije sustava SIS (SIS II) povjeren je Komisiji u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 2424/2001 37 i Odlukom Vijeća 2001/886/PUP (SIS) 38 te je uspostavljen Uredbom (EZ) br. 1987/2006 39 i Odlukom Vijeća 2007/533/PUP 40 . Sustavom SIS II zamijenjen je sustav SIS kako je uspostavljen u skladu sa Schengenskom konvencijom.

(3)Tri godine nakon početka rada sustava SIS II Komisija je provela evaluaciju sustava u skladu s člankom 24. stavkom 5., člankom 43. stavkom 5. i člankom 50. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 1987/2006 te člankom 59. i člankom 65. stavkom 5. Odluke 2007/533/PUP. Izvješće o evaluaciji i povezani radni dokument službi Komisije doneseni su 21. prosinca 2016. 41 Preporuke iznesene u tim dokumentima trebale bi se prema potrebi odražavati u ovoj Uredbi.

(4)Ova je Uredba zakonodavna osnova potrebna za uređenje sustava SIS u pogledu pitanja koja su obuhvaćena područjem primjene poglavlja 2. glave V. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Uredba (EU) 2018/... Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području policijske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima 42 zakonodavna je osnova potrebna za uređenje sustava SIS u pogledu pitanja koja su obuhvaćena područjem primjene poglavlja 4. i 5. glave V. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

(5)Činjenica da se zakonodavna osnova potrebna za uređenje sustava SIS sastoji od odvojenih instrumenata ne utječe na načelo da je SIS jedinstveni informacijski sustav koji bi trebao djelovati kao takav. Određene odredbe tih instrumenata trebale bi stoga biti identične.

(6)Potrebno je točno utvrditi ciljeve sustava SIS, njegovu tehničku arhitekturu i njegovo financiranje, odrediti pravila za njegov rad i upotrebu u svim fazama te utvrditi odgovornosti, kategorije podataka koji će se unositi u sustav, svrhe u koje se ti podaci unose, kriterije za njihov unos, tijela ovlaštena za pristup podacima, upotrebu biometrijskih identifikatora i daljnja pravila o obradi podataka.

(7)SIS se sastoji od središnjeg sustava (Središnji SIS) i nacionalnih sustava s potpunom ili djelomičnom kopijom baze podataka sustava SIS. Budući da je SIS najvažniji instrument za razmjenu informacija u Europi, potrebno je osigurati njegov kontinuirani rad na središnjoj i na nacionalnoj razini. Stoga bi svaka država članica trebala izraditi djelomičnu ili potpunu kopiju baze podataka SIS-a te uspostaviti rezervni sustav.

(8)Potrebno je izraditi priručnik s detaljnim pravilima za razmjenu određenih dopunskih informacija povezanih s mjerama koje se poduzimaju na temelju upozorenja. Nacionalna tijela u svakoj državi članici (uredi SIRENE) trebala bi osigurati razmjenu tih informacija.

(9)Da bi se održavala učinkovita razmjena dopunskih informacija povezanih s mjerama koje se poduzimaju na temelju upozorenja, primjereno je dodatno ojačati funkcioniranje ureda SIRENE određivanjem zahtjeva koji se odnose na dostupne resurse, osposobljavanje korisnika i rok za odgovor na upite koje pošalju drugi uredi SIRENE.

(10)Operativno upravljanje središnjim komponentama sustava SIS provodi Europska agencija za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde 43 (Agencija). Kako bi Agencija mogla namijeniti potrebna financijska sredstva i ljudske resurse za obuhvaćanje svih aspekata operativnog upravljanja Središnjim SIS-om, ovom Uredbom trebale bi se detaljno utvrditi njezine zadaće, osobito u pogledu tehničkih aspekata razmjene dopunskih informacija.

(11)Ne dovodeći u pitanje odgovornost država članica za točnost podataka unesenih u SIS, Agencija bi trebala postati odgovorna za dodatno jačanje kvalitete podataka uvođenjem središnjeg alata za praćenje kvalitete podataka te za redovitu izradu izvješća namijenjenih državama članicama.

(12)Da bi se omogućilo bolje praćenje upotrebe sustava SIS za analizu trendova u pogledu migracijskog pritiska i upravljanja granicama, Agencija bi trebala moći razviti vrhunsku sposobnost za statističko izvješćivanje država članica, Komisije, Europola i Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu bez ugrožavanja cjelovitosti podataka. Stoga bi trebalo uspostaviti središnji statistički repozitorij. Dobiveni statistički podaci ne bi trebali sadržavati osobne podatke.

(13)SIS bi trebao sadržavati dodatne kategorije podataka koje bi krajnjim korisnicima omogućile da bez odgode donose utemeljene odluke na osnovi upozorenja. Stoga bi upozorenja u svrhu odbijanja ulaska i boravka trebala sadržavati informacije o odluci na kojoj se upozorenje temelji. Radi lakše identifikacije i otkrivanja višestrukih identiteta upozorenje bi trebalo uključivati bilješku o osobnoj ispravi ili broj i kopiju takvog dokumenta ako su dostupni.

(14)U SIS se ne bi trebali pohranjivati podaci koji se upotrebljavaju za pretraživanje, osim za vođenje evidencije radi potvrde zakonitosti pretraživanja, praćenja zakonitosti obrade podataka, unutarnjeg praćenja i osiguravanja ispravnog funkcioniranja nacionalnog sustava (N.SIS) te cjelovitosti i sigurnosti podataka.

(15)SIS bi trebao omogućavati obradu biometrijskih podataka, što bi pridonijelo pouzdanoj identifikaciji predmetnih osoba. Iz istog bi razloga SIS trebao omogućavati i obradu podataka osoba čiji je identitet zloupotrijebljen (da bi se izbjegle neugodnosti zbog pogrešne identifikacije), pri čemu je potrebno primjenjivati odgovarajuće zaštitne mjere; osobito suglasnost predmetnog pojedinca i strogo ograničenje svrha u koje se ti podaci mogu zakonito obrađivati.

(16)Države članice trebale bi poduzeti potrebne tehničke mjere tako da svaki put kad su krajnji korisnici ovlašteni za pretraživanje nacionalne policijske ili imigracijske baze podataka istodobno pretražuju i SIS u skladu s člankom 4. Direktive (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća 44 . Time bi se trebalo osigurati da SIS funkcionira kao glavna kompenzacijska mjera na području bez unutarnjih graničnih kontrola i bolje obuhvatiti prekograničnu dimenziju kriminaliteta i mobilnosti kriminalaca.

(17)Ovom bi se Uredbom trebali odrediti uvjeti za upotrebu daktiloskopskih podataka i prikaza lica za identifikaciju. Upotreba prikaza lica za identifikaciju u SIS-u trebala bi pomoći i u osiguravanju dosljednosti postupaka graničnog nadzora pri kojima su za identifikaciju i potvrdu identiteta potrebni daktiloskopski podaci i prikazi lica. Pretraživanje na temelju daktiloskopskih podataka trebalo bi biti obvezno ako postoji sumnja u identitet osobe. Prikazi lica trebali bi se upotrebljavati za identifikaciju samo pri redovnim graničnim kontrolama na samoposlužnim točkama i elektroničkim vratima.

(18)Trebalo bi omogućiti da se otisci prstiju pronađeni na mjestu zločina usporede s daktiloskopskim podacima pohranjenima u SIS-u ako postoji velika vjerojatnost da pripadaju počinitelju teškog ili terorističkog kaznenog djela. Teškim kaznenim djelima trebala bi se smatrati kaznena djela navedena u Okvirnoj odluci Vijeća 2002/584/PUP 45 , a „terorističkim kaznenim djelima” trebala bi se smatrati kaznena djela prema nacionalnom pravu na koje se poziva u Okvirnoj odluci Vijeća 2002/475/PUP 46 .

(19)Državama članicama trebalo bi omogućiti da uspostave poveznice između upozorenja u SIS-u. Mogućnost države članice da uspostavi poveznice između dva ili više upozorenja ne bi trebala utjecati na mjere koje treba poduzeti, razdoblje čuvanja ili prava pristupa upozorenjima.

(20)Veća djelotvornost, usklađenost i dosljednost mogu se postići uvođenjem obveze unošenja u SIS svih zabrana ulaska koje izdaju nadležna tijela država članica u skladu s postupcima kojima se poštuje Direktiva 2008/115/EZ 47 te utvrđivanjem zajedničkih pravila za unošenje takvih upozorenja nakon vraćanja državljanina treće zemlje s nezakonitim boravkom. Države članice trebale bi poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurale da između trenutka kad državljanin treće zemlje napusti schengenski prostor i aktivacije upozorenja u SIS-u ne bude vremenskog razmaka. Time bi se trebalo osigurati uspješno izvršenje zabrana ulaska na vanjskim graničnim prijelazima, čime bi se djelotvorno sprečavao ponovni ulazak u schengenski prostor.

(21)Ovom bi Uredbom trebalo utvrditi obvezna pravila za savjetovanje nacionalnih tijela u slučaju kad državljanin treće zemlje ima ili bi mogao dobiti valjanu boravišnu dozvolu ili drugo ovlaštenje ili pravo kojim se odobrava boravak u jednoj državi članici, a druga država članica namjerava unijeti ili je već unijela upozorenje o odbijanju ulaska i boravka tom državljaninu treće zemlje. U takvim se situacijama službenici graničnog nadzora, policija i tijela nadležna za imigraciju suočavaju s velikim nedoumicama. Stoga je primjereno predvidjeti obvezni vremenski okvir za brzo savjetovanje s konačnim ishodom kako bi se izbjeglo da osobe koje predstavljaju prijetnju ulaze schengenski prostor.

(22)Ovom se Uredbom ne bi trebala dovoditi u pitanje primjena Direktive 2004/38 48 .

(23)Upozorenja se ne bi trebala čuvati u SIS-u dulje nego što je potrebno za ostvarenje svrha u koje su izdana. Da bi se smanjilo administrativno opterećenje tijela uključenih u obradu podataka o pojedincima u različite svrhe, primjereno je uskladiti najdulje razdoblje čuvanja upozorenja o odbijanju ulaska i boravka s najduljim mogućim trajanjem zabrana ulaska izdanih u skladu s postupcima kojima se poštuje Direktiva 2008/115/EZ. Stoga bi razdoblje čuvanja upozorenja o osobama trebalo biti ograničeno na najviše pet godina. Načelno bi se upozorenja o osobama nakon pet godina trebala automatski brisati iz sustava SIS. Odluke o čuvanju upozorenja o osobama trebale bi se temeljiti na sveobuhvatnoj pojedinačnoj procjeni. Države članice trebale bi u utvrđenom roku preispitati upozorenja o osobama i voditi statističke evidencije o broju upozorenja o osobama za koja je razdoblje čuvanja produljeno.

(24)Unošenje i produljivanje roka valjanosti upozorenja u SIS-u trebalo bi biti podložno obvezi proporcionalnosti, pri čemu se razmatra je li konkretan slučaj primjeren, relevantan i dovoljno važan za unošenje upozorenja u SIS. U slučaju kaznenih djela u skladu s člancima 1., 2., 3. i 4. Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP o suzbijanju terorizma 49 trebalo bi uvijek unijeti upozorenje o državljanima trećih zemalja u svrhe odbijanja ulaska i boravka uzimajući u obzir visoku razinu prijetnje i cjelokupni negativni učinak kao moguću posljedicu takve aktivnosti.

(25)Cjelovitost podataka u sustavu SIS od ključne je važnosti. Stoga bi trebalo pružiti primjerene zaštitne mjere pri obradi podataka iz sustava SIS na središnjoj i na nacionalnoj razini da bi se osigurala sigurnost podataka u svim fazama njihove obrade i upotrebe. Tijela uključena u obradu podataka trebala bi biti obvezana sigurnosnim zahtjevima iz ove Uredbe i podložna jedinstvenom postupku izvješćivanja o incidentima.

(26)Podaci koji se obrađuju u SIS-u primjenom ove Uredbe ne bi se trebali prosljeđivati niti stavljati na raspolaganje trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama.

(27)Da bi tijela nadležna za imigraciju mogla učinkovitije donositi odluke o pravu državljana trećih zemalja na ulazak i boravak na državnom području država članica te o vraćanju državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom, primjereno je odobriti im pristup sustavu SIS na temelju ove Uredbe.

(28)Tijela država članica trebala bi primijeniti Uredbu (EU) 2016/679 50 na obradu osobnih podataka na temelju ove Uredbe u slučajevima u kojima se ne primjenjuje Direktiva (EU) 2016/680 51 . Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća 52 trebala bi se primjenjivati na obradu osobnih podataka koju provode institucije i tijela Unije pri izvršavanju svojih zadaća na temelju ove Uredbe. U ovoj bi Uredbi prema potrebi trebalo dodatno razraditi odredbe Direktive (EU) 2016/680, Uredbe (EU) 2016/679 i Uredbe (EZ) br. 45/2001. Na obradu osobnih podataka koju provodi Europol primjenjuje se Uredba (EU) 2016/794 o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva 53 (Uredba o Europolu).

(29)Kad je riječ o povjerljivosti, na dužnosnike i ostale službenike čiji je rad povezan sa sustavom SIS trebalo bi primijeniti odgovarajuće odredbe Pravilnika o osoblju za dužnosnike i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije.

(30)Države članice i Agencija trebale bi primjenjivati sigurnosne planove radi lakše provedbe obveza povezanih sa sigurnošću i međusobno surađivati da bi usklađeno rješavale sigurnosna pitanja.

(31)Nacionalna nezavisna nadzorna tijela trebala bi pratiti zakonitost obrade osobnih podataka koju provode države članice u vezi s ovom Uredbom. Trebala bi se utvrditi prava osoba na koje se podaci odnose na pristup, ispravljanje i brisanje svojih osobnih podataka pohranjenih u SIS i na naknadne pravne lijekove pred nacionalnim sudovima te pravila o uzajamnom priznavanju sudskih presuda. Stoga je primjereno zahtijevati da države članice dostavljaju godišnje statističke podatke.

(32)Nadzorna tijela trebala bi osigurati da se najmanje svake četiri godine provede revizija postupaka obrade podataka u njihovom nacionalnom sustavu (N.SIS), u skladu s međunarodnim revizijskim standardima. Reviziju bi trebala provoditi nadzorna tijela ili bi nacionalna nadzorna tijela trebala naručiti reviziju izravno od neovisnog revizora za zaštitu podataka. Nacionalno nadzorno tijelo ili tijela trebala bi nadzirati i biti odgovorna za rad neovisnog revizora i stoga bi ona trebala naručiti reviziju i jasno odrediti svrhu, područje primjene i metodologiju revizije te osigurati usmjeravanje i nadzor s obzirom na reviziju i njezine konačne rezultate.

(33)Uredbom (EU) 2016/794 (Uredba o Europolu) predviđa se da Europol podupire i jača mjere koje izvršavaju nadležna tijela država članica i njihovu suradnju u suzbijanju terorizma i teških kaznenih djela te pruža analizu i procjene opasnosti. Da bi se Europolu olakšalo izvršavanje njegovih zadaća, osobito u okviru Europskog centra za borbu protiv krijumčarenja migranata, primjereno je Europolu omogućiti pristup kategorijama upozorenja koje su utvrđene ovom Uredbom. Europolov Europski centar za borbu protiv krijumčarenja migranata ima važnu stratešku ulogu u suzbijanju nezakonitih migracija te bi trebao dobiti pristup upozorenjima o osobama kojima je odbijen ulazak i boravak na državnom području države članice bilo zbog razloga povezanih s kriminalom ili zbog nepridržavanja uvjeta ulaska i boravka.

(34)Da bi se ispravili propusti u razmjeni informacija o terorizmu, osobito o stranim terorističkim borcima – pri čemu je praćenje njihova kretanja od presudne važnosti – države članice trebale bi istodobno s unošenjem upozorenja u SIS s Europolom razmjenjivati informacije o aktivnostima povezanima s terorizmom te pronađene podatke i s njima povezane informacije. Tako bi Europolov Europski centar za borbu protiv terorizma mogao provjeriti ima li u bazama podataka Europola dodatnih kontekstualnih informacija te osigurati visokokvalitetnu analizu, koja pridonosi razbijanju terorističkih mreža i, gdje je to moguće, sprečavanju njihovih napada. 

(35)Potrebno je utvrditi i jasna pravila namijenjena Europolu o obradi i preuzimanju podataka iz sustava SIS kako bi se omogućila njegova što cjelovitija upotreba pod uvjetom da se pritom poštuju standardi zaštite podataka u skladu s ovom Uredbom i Uredbom (EU) 2016/794. Ako pretraživanjem u sustavu SIS otkrije upozorenje koje je izdala država članica, Europol ne može poduzeti potrebne mjere. Stoga bi trebao o tome obavijestiti predmetnu državu članicu kako bi ona mogla poduzeti daljnje mjere.

(36)Uredbom (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća 54 predviđa se, u svrhe ove Uredbe, da država članica domaćin članovima timova europske granične i obalne straže ili timovima osoblja uključenoga u zadaće povezane s vraćanjem, koje je rasporedila Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, odobri uvid u europske baze podataka kad je to potrebno za ispunjenje operativnih ciljeva utvrđenih operativnim planom o graničnim kontrolama, nadzoru granica i vraćanju. Ostale relevantne agencije Unije, osobito Europski potporni ured za azil i Europol, mogu u timove za potporu upravljanju migracijama rasporediti i stručnjake koji nisu članovi njihova osoblja. Cilj raspoređivanja timova europske granične i obalne straže, timova osoblja čije su zadaće povezane s vraćanjem i timova za potporu upravljanju migracijama jest osigurati tehničko i operativno pojačanje državama članicama koje to zatraže, osobito onima koje su suočene s nerazmjernim migracijskim izazovima. Za ispunjavanje zadaća povjerenih timovima europske granične i obalne straže, timovima osoblja čije su zadaće povezane s vraćanjem i timovima za potporu upravljanju migracijama nužan je pristup SIS-u preko tehničkog sučelja Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu koje se povezuje sa Središnjim SIS-om. Ako tim ili timovi osoblja pretraživanjem u sustavu SIS otkriju upozorenje koje je izdala država članica, član tima ili osoblja ne može poduzeti potrebne mjere ako ga za to nije ovlastila država članica domaćin. Stoga bi trebao o tome obavijestiti predmetnu državu članicu kako bi ona mogla poduzeti daljnje mjere.

(37)U skladu s Uredbom (EU) 2016/1624 Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu priprema analize rizika. Te analize rizika obuhvaćaju sve aspekte koji su relevantni za europsko integrirano upravljanje granicama, posebice prijetnje koje mogu narušiti funkcioniranje ili sigurnost vanjskih granica. Upozorenja unesena u SIS u skladu s ovom Uredbom, osobito upozorenja o odbijanju ulaska i boravka, važne su informacije za procjenu mogućih prijetnji koje mogu utjecati na vanjske granice te bi stoga trebala biti dostupna radi analize rizika koju mora pripremiti Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu. Za ispunjavanje zadaća dodijeljenih Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu s obzirom na analizu rizika nužan je pristup sustavu SIS. Nadalje, u skladu s Komisijinim prijedlogom Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) 55 , Središnja jedinica ETIAS-a u okviru Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu provodit će provjere u SIS-u preko ETIAS-a da bi procijenila zahtjev za odobrenje putovanja, za što je, među ostalim, potrebno utvrditi postoji li u SIS-u upozorenje o državljaninu treće zemlje koji je podnio zahtjev za odobrenje putovanja. Zato bi i Središnja jedinica ETIAS-a u okviru Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu trebala imati pristup SIS-u u mjeri koja je potrebna za izvršavanje njezinih ovlaštenja, to jest pristup svim kategorijama upozorenja o državljanima trećih zemalja za koje je izdano upozorenje u svrhu odbijanja ulaska i boravka te na koje se primjenjuje restriktivna mjera kojom se sprečava njihov ulazak na državno područje država članica ili tranzit preko njega.

(38)Zbog njihove tehničke prirode, razine detaljnosti i potrebe za redovitim ažuriranjem određeni aspekti sustava SIS ne mogu se iscrpno obuhvatiti odredbama ove Uredbe. Među njima su, primjerice, tehnička pravila o unosu podataka, ažuriranju, brisanju i pretraživanju podataka, pravila o kvaliteti podataka i pretraživanju u vezi s biometrijskim identifikatorima, pravila o usklađenosti i prioritetu upozorenja, dodavanju oznaka, poveznicama među upozorenjima, određivanju roka valjanosti upozorenja unutar maksimalnog vremenskog ograničenja te razmjeni dopunskih informacija. Stoga bi se provedbene ovlasti koje se odnose na te aspekte trebale dodijeliti Komisiji. Tehnička pravila o pretraživanju upozorenja ne bi trebala ometati rad nacionalnih aplikacija.

(39)Da bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 56 . Postupak za donošenje provedbenih mjera na temelju ove Uredbe i Uredbe (EU) 2018/xxx (policijska i pravosudna suradnja) trebao bi biti jednak.

(40)Da bi se osigurala transparentnost, Agencija bi svake dvije godine trebala izraditi izvješće o tehničkom funkcioniranju Središnjeg SIS-a i komunikacijske infrastrukture, uključujući njezinu sigurnost, te o razmjeni dopunskih informacija. Komisija bi svake četiri godine trebala objaviti sveobuhvatnu evaluaciju.

(41)Budući da ciljeve ove Uredbe, odnosno uspostavu i uređivanje zajedničkog informacijskog sustava i razmjenu s njim povezanih dopunskih informacija, zbog same njihove prirode ne mogu dostatno ostvariti države članice te se oni mogu bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti iz tog članka ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(42)Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela koja su naročito priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Ovom se Uredbom posebno nastoji osigurati sigurno okruženje svim osobama s boravištem na području Europske unije i zaštita nezakonitih migranata od iskorištavanja i trgovine ljudima tako da se omogući njihova identifikacija uz potpuno poštovanje zaštite osobnih podataka.

(43)U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i UFEU-u Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje. Budući da se ova Uredba temelji na schengenskoj pravnoj stečevini, Danska, u skladu s člankom 4. navedenog Protokola, u roku od šest mjeseci nakon što Vijeće odluči o ovoj Uredbi odlučuje hoće li je provesti u svojem nacionalnom pravu.

(44)Ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojima Ujedinjena Kraljevina ne sudjeluje, u skladu s Odlukom Vijeća 2000/365/EZ 57 ; Ujedinjena Kraljevina stoga ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(45)Ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojoj Irska ne sudjeluje, u skladu s Odlukom Vijeća 2002/192/EZ 58 ; stoga Irska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(46)Kad je u riječ o Islandu i Norveškoj, ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih dviju država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine 59 koje su obuhvaćene područjem iz članka 1. točke G Odluke Vijeća 1999/437/EZ 60 o određenim aranžmanima za primjenu tog Sporazuma.

(47)Kad je riječ o Švicarskoj, ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma potpisanog između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine koje su obuhvaćene područjem iz članka 1. točke G Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 4. stavkom 1. odluka Vijeća 2004/849/EZ 61 i 2004/860/EZ 62 . 

(48)Kad je riječ o Lihtenštajnu, ova Odluka predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pristupanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine 63 koje su obuhvaćene područjem iz članka 1. točke G Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2011/349/EU 64 i člankom 3. Odluke Vijeća 2011/350/EU 65 .

(49)Kad je riječ o Bugarskoj i Rumunjskoj, ova Uredba predstavlja akt koji se temelji na schengenskoj pravnoj stečevini ili je na drugi način s njom povezan u smislu članka 4. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2005. i treba je tumačiti u vezi s Odlukom Vijeća 2010/365/EU o primjeni odredaba schengenske pravne stečevine koje se odnose na Schengenski informacijski sustav u Republici Bugarskoj i Rumunjskoj 66 .

(50)Kad je riječ o Cipru i Hrvatskoj, ova Uredba predstavlja akt koji se temelji na schengenskoj pravnoj stečevini ili je na drugi način s njom povezan, u smislu članka 3. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2003. odnosno članka 4. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2011.

(51)Procijenjeni troškovi nadogradnje nacionalnih sustava SIS i uvođenja novih funkcija predviđenih ovom Uredbom manji su od preostalog iznosa u proračunskoj liniji za pametne granice u Uredbi (EU) br. 515/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 67 . Stoga bi ovom Uredbom trebalo preraspodijeliti iznos namijenjen razvoju informatičkih sustava koji podupiru upravljanje migracijskim tokovima preko vanjskih granica u skladu s člankom 5. stavkom 5. točkom (b) Uredbe (EU) br. 515/2014.

(52)Stoga bi Uredbu (EZ) br. 1987/2006 trebalo staviti izvan snage.

(53)Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 te je on dao mišljenje [...],

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.
Opća svrha sustava SIS

Svrha je sustava SIS osigurati visok stupanj sigurnosti u području slobode, sigurnosti i pravde u Uniji, uključujući održavanje javnog reda i sigurnosti te zaštite sigurnosti na državnim područjima država članica te primjenjivati odredbe iz poglavlja 2. glave V. trećeg dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s kretanjem osoba na njihovim državnim područjima upotrebom informacija koje se tim sustavom prenose.

Članak 2.
Područje primjene

1.Ovom se Uredbom utvrđuju uvjeti i postupci za unos i obradu upozorenja u sustavu SIS koja se odnose na državljane trećih zemalja te razmjenu dopunskih informacija i dodatnih podataka radi odbijanja ulaska i boravka na državnom području država članica.

2.Ovom se Uredbom utvrđuju i odredbe o tehničkoj arhitekturi sustava SIS, odgovornostima država članica i Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde, općoj obradi podataka, pravima predmetnih osoba i odgovornosti za štetu.

Članak 3.
Definicije

1.Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)„upozorenje” znači skup podataka unesenih u SIS, uključujući biometrijske identifikatore iz članka 22., koji nadležnim tijelima omogućuju identifikaciju osobe radi poduzimanja određenih mjera;

(b)„dopunske informacije” znači informacije koje nisu dio podataka o upozorenjima pohranjenih u SIS, ali su povezane s upozorenjima u SIS-u, koje se razmjenjuju:

(1)da bi se države članice mogle međusobno savjetovati ili obavješćivati pri unošenju upozorenja;

(2)da bi se mogle poduzeti odgovarajuće mjere nakon pronalaženja podatka;

(3)kad se potrebne mjere ne mogu poduzeti;

(4)kad se radi o kvaliteti podataka iz sustava SIS;

(5)kad se radi o kompatibilnosti i prioritetu upozorenja;

(6)kad se radi o pravu na pristup podacima;

(c)„dodatni podaci” znači podaci pohranjeni u SIS i povezani s upozorenjima u SIS-u, koji moraju biti dostupni nadležnim tijelima čim se osoba čiji su podaci uneseni u SIS pronađe pretraživanjem sustava;

(d)„državljanin treće zemlje” znači svaka osoba koja nije građanin Unije u smislu članka 20. UFEU-a, osim osoba koje na temelju sporazuma između Unije ili Unije i njezinih država članica s jedne strane i trećih zemalja s druge strane uživaju pravo na slobodno kretanje jednakovrijedno pravu građana Unije;

(e)„osobni podaci” znači sve informacije koje se odnose na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati („osoba na koju se podaci odnose”);

(f)„fizička osoba koja se može identificirati” je osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito upotrebom identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, internetski identifikatori ili jednog ili više čimbenika svojstvenih fizičkom, fiziološkom, genetskom, mentalnom, ekonomskom, kulturnom ili socijalnom identitetu te fizičke osobe;

(g)„obrada osobnih podataka” znači svaki postupak ili niz postupaka koji se provode nad osobnim podacima ili skupovima osobnih podataka automatiziranim sredstvima ili bez njih, kao što su prikupljanje, evidentiranje, uređivanje, strukturiranje, pohranjivanje, prilagođavanje ili mijenjanje, traženje, uvid, uporaba, otkrivanje prosljeđivanjem, širenje ili stavljanje na raspolaganje na drugi način, usklađivanje ili kombiniranje, ograničavanje, brisanje ili uništavanje;

(h)„pronađeni podatak” u SIS-u znači:

(1)korisnik izvrši pretraživanje;

(2)pretraživanjem se otkrije upozorenje koje je u SIS unijela druga država članica;

(3)podaci koji se odnose na upozorenje u SIS-u odgovaraju podacima korištenima za pretraživanje i

(4)zbog pronađenog podatka traže se daljnje mjere.

(i)„država članica izdavateljica” znači država članica koja je unijela upozorenje u SIS;

(j)„država članica izvršiteljica” znači država članica koja provodi potrebne mjere u slučaju pronađenog podatka;

(k)„krajnji korisnici” znači nadležna tijela koja izravno pretražuju CS-SIS, N.SIS ili njihove tehničke kopije;

(l)„vraćanje” znači vraćanje kako je definirano u članku 3. točki 3. Direktive 2008/115/EZ;

(m)„zabrana ulaska” znači zabrana ulaska kako je definirano u članku 3. točki 6. Direktive 2008/115/EZ;

(n)„daktiloskopski podaci” znači podaci o otiscima prstiju i dlanova čijom se usporedbom može točno i uvjerljivo utvrditi identitet osobe zbog njihovih jedinstvenih značajki i referentnih točaka koje sadržavaju;

(o)„teško kazneno djelo” znači kaznena djela navedena u članku 2. stavcima 1. i 2. Okvirne odluke 2002/584/PUP od 13. lipnja 2002. 68 ;

(p)„teroristička kaznena djela” znači kaznena djela prema nacionalnom pravu iz članaka od 1. do 4. Okvirne odluke 2002/475/PUP od 13. lipnja 2002. 69

Članak 4.
Tehnička arhitektura i rad sustava SIS

1.SIS se sastoji od:

(a)središnjeg sustava (Središnji SIS), koji se sastoji od:

–funkcije tehničke podrške („CS-SIS”), koja sadržava bazu podataka („baza podataka sustava SIS”),

–jedinstvenog nacionalnog sučelja (NI-SIS);

(b)nacionalnog sustava (N.SIS) u svakoj državi članici, koji se sastoji od nacionalnih podatkovnih sustava povezanih sa središnjim SIS-om. N.SIS sadržava zbirku podataka („nacionalnu kopiju”), koja sadržava potpunu ili djelomičnu kopiju baze podataka sustava SIS te rezervni sustav N.SIS-a. N.SIS i njegov rezervni sustav mogu se upotrebljavati istodobno da se krajnjim korisnicima osigura stalna dostupnost;

(c)komunikacijske infrastrukture između CS-SIS-a i NI-SIS-a (komunikacijska infrastruktura), koja omogućuje kodiranu virtualnu mrežu    namijenjenu podacima iz sustava SIS i razmjeni podataka među uredima SIRENE    u skladu s člankom 7. stavkom 2.

2.Podaci se u SIS unose, ažuriraju, brišu i pretražuju preko različitih nacionalnih sustava (N.SIS). Djelomična ili potpuna nacionalna kopija dostupna je u svrhu automatiziranog pretraživanja na državnom području svake države članice koja se koristi takvom kopijom. Djelomična nacionalna kopija sadržava barem podatke koji su navedeni u članku 20. stavku 2. točkama (a) – (v) ove Uredbe. Nije moguće pretraživati zbirke podataka N.SIS-a drugih država članica.

3.CS-SIS provodi tehnički nadzor i upravljanje te sadržava sigurnosnu kopiju CS-SIS-a, koja može osigurati rad svih funkcija glavnog CS-SIS-a u slučaju pada sustava. CS-SIS i sigurnosna kopija CS-SIS-a smješteni su u dva tehnička pogona Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde, koja je uspostavljena Uredbom (EU) br. 1077/2011 70 („Agencija”). CS-SIS ili sigurnosna kopija CS-SIS-a mogu sadržavati dodatnu kopiju baze podataka sustava SIS i mogu se upotrebljavati istodobno tijekom aktivnog rada pod uvjetom da je svaka od njih sposobna obraditi sve transakcije povezane s upozorenjima u SIS-u.

4.CS-SIS osigurava usluge potrebne za unos i obradu podataka u SIS-u, uključujući pretraživanja njegove baze podataka. CS-SIS osigurava:

(a)ažuriranje nacionalnih kopija putem interneta;

(b)sinkronizaciju i usklađenost nacionalnih kopija i baze podataka sustava SIS;

(c)postupak za pokretanje i obnavljanje nacionalnih kopija;

(d)stalnu dostupnost.

Članak 5.
Troškovi

1.Troškovi rada, održavanja i daljnjeg razvoja središnjeg SIS-a i komunikacijske infrastrukture terete opći proračun Europske unije.

2.Ti troškovi uključuju radove povezane s CS-SIS-om kojima se osigurava pružanje usluga iz članka 4. stavka 4.

3.Troškove uspostave, rada, održavanja i daljnjeg razvoja svakog nacionalnog sustava N.SIS snosi predmetna država članica.

POGLAVLJE II.

ODGOVORNOSTI DRŽAVA ČLANICA

Članak 6.
Nacionalni sustavi

Svaka država članica odgovorna je za uspostavu, rad, održavanje i daljnji razvoj svojeg N.SIS-a te za povezivanje svojeg N.SIS-a s NI-SIS-om.

Svaka država članica odgovorna je za osiguravanje kontinuiranog rada N.SIS-a, njegove povezanosti s NI-SIS-om i stalne dostupnosti podataka iz sustava SIS krajnjim korisnicima.

Članak 7.
Ured N.SIS-a i ured SIRENE

1.Svaka država članica imenuje tijelo (ured N.SIS-a) koje ima glavnu odgovornost za svoj N.SIS.

To je tijelo odgovorno za neometan rad i sigurnost N.SIS-a, osigurava pristup SIS-u nadležnim tijelima i poduzima mjere potrebne za osiguranje usklađenosti s odredbama ove Uredbe. Njegova je odgovornost osigurati da su sve funkcije sustava SIS na primjeren način dostupne krajnjim korisnicima.

Svaka država članica prenosi svoja upozorenja preko svojeg ureda N.SIS-a.

2.Svaka država članica imenuje tijelo koje osigurava razmjenu i dostupnost svih dopunskih informacija (ured SIRENE) u skladu s odredbama Priručnika SIRENE, kako je navedeno u članku 8.

Ti uredi koordiniraju i provjeravanje kvalitete informacija unesenih u SIS. U tu svrhu imaju pristup podacima koji se obrađuju u SIS-u.

3.Države članice obavještavaju Agenciju o svojem uredu N.SIS-a II i o svojem uredu SIRENE. Agencija objavljuje njihov popis zajedno s popisom iz članka 36. stavka 8.

Članak 8.
Razmjena dopunskih informacija

1.Dopunske informacije razmjenjuju se u skladu s odredbama Priručnika SIRENE upotrebom komunikacijske infrastrukture. Države članice pružaju tehničke i ljudske resurse potrebne za stalnu dostupnost i razmjenu dopunskih informacija. Ako je komunikacijska infrastruktura nedostupna, države članice mogu upotrebljavati druga primjereno zaštićena tehnička sredstva za razmjenu dopunskih informacija.

2.Dopunske informacije upotrebljavaju se samo u svrhu u koju su prenesene u skladu s člankom 43. osim ako je dobivena prethodna suglasnost države članice izdavateljice.

3.Uredi SIRENE provode svoje zadaće brzo i učinkovito, osobito tako da odgovaraju na zahtjeve što prije, a najkasnije 12 sati nakon primanja zahtjeva.

4.Detaljna pravila za razmjenu dopunskih informacija donose se provedbenim mjerama u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 55. stavka 2. u obliku priručnika pod naslovom „Priručnik SIRENE”.    

Članak 9.
Tehnička i funkcionalna usklađenost

1.Svaka država članica pri uspostavi svojeg N.SIS-a postupa u skladu sa zajedničkim standardima, protokolima i tehničkim postupcima da bi osigurala usklađenost svojeg N.SIS-a s CS-SIS-om radi brzog i djelotvornog prijenosa podataka. Ti se zajednički standardi, protokoli i tehnički postupci utvrđuju i razvijaju provedbenim mjerama u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 55. stavka 2.

2.Države članice uslugama koje pruža CS-SIS osiguravaju da su podaci koji su pohranjeni u nacionalnoj kopiji, automatskim ažuriranjem iz članka 4. stavka 4., identični i usklađeni s bazom podataka sustava SIS te da se pretraživanjem nacionalne kopije dobivaju isti rezultati kao i pretraživanjem baze podataka sustava SIS. Krajnji korisnici dobivaju podatke potrebne za obavljanje svojih zadaća, osobito sve podatke potrebne za identifikaciju osobe na koju se ti podaci odnose te za poduzimanje potrebnih mjera.

Članak 10.
Sigurnost – države članice

1.Svaka država članica u vezi sa svojim N.SIS-om donosi potrebne mjere, uključujući sigurnosni plan, plan za kontinuitet rada i plan za oporavak od katastrofa s ciljem:

(a)fizičke zaštite podataka, uključujući izradu planova za zaštitu ključne infrastrukture u nepredviđenim situacijama;

(b)zabrane pristupa neovlaštenih osoba objektima i opremi za obradu osobnih podataka (nadzor nad pristupom objektima i opremi);

(c)sprečavanja neovlaštenog čitanja, kopiranja, mijenjanja ili uklanjanja medija za pohranu podataka (nadzor nad medijima za pohranu podataka);

(d)sprečavanja neovlaštenog unosa podataka i neovlaštenog pregledavanja, mijenjanja ili brisanja pohranjenih osobnih podataka (nadzor nad pohranjivanjem);

(e)sprečavanja neovlaštenih osoba da putem opreme za prijenos podataka upotrebljavaju sustave za automatsku obradu podataka (nadzor nad korisnicima);

(f)osiguravanja da osobe ovlaštene za upotrebu sustava za automatsku obradu podataka imaju pristup samo onim podacima koji su obuhvaćeni njihovim ovlaštenjem, i to isključivo na temelju pojedinačnih i jedinstvenih korisničkih identiteta i tajnih načina pristupa (nadzor nad pristupom podacima);

(g)osiguravanja da sva tijela s pravom pristupa SIS-u ili objektima i opremi za obradu podataka izrade profile s opisom funkcija i odgovornosti osoba ovlaštenih za pristupanje, unošenje, ažuriranje, brisanje i pretraživanje podataka te da na zahtjev te profile bez odgode stave na raspolaganje nacionalnim nadzornim tijelima iz članka 50. stavka 1. (profili osoblja);

(h)osiguravanja mogućnosti provjere i utvrđivanja kojim se tijelima osobni podaci mogu prosljeđivati upotrebom opreme za prijenos podataka (nadzor nad prosljeđivanjem);

(i)osiguravanja mogućnosti naknadne provjere i utvrđivanja koji su osobni podaci uneseni u sustave za automatsku obradu podataka te kad ih je, tko i u koju svrhu unio (nadzor nad unosom);

(j)sprečavanja neovlaštenog čitanja, kopiranja, mijenjanja ili brisanja osobnih podataka tijekom prijenosa osobnih podataka ili tijekom premještanja medija za pohranjivanje podataka, osobito primjenom odgovarajućih metoda šifriranja (nadzor nad prijenosom);

(k)praćenja djelotvornosti sigurnosnih mjera iz ovog stavka i poduzimanja potrebnih organizacijskih mjera u vezi s unutarnjim praćenjem (unutarnja revizija).

2.U pogledu sigurnosti obrade i razmjene dopunskih informacija države članice poduzimaju mjere istovjetne mjerama iz stavka 1., uključujući zaštitu prostorija ureda SIRENE.

3.U pogledu sigurnosti obrade podataka u sustavu SIS koju provode tijela iz članka 29. države članice poduzimaju mjere istovjetne mjerama iz stavka 1.

Članak 11.
Povjerljivost – države članice

Svaka država članica na sve osobe i tijela koji rade s podacima iz sustava SIS i dopunskim informacijama primjenjuje svoja pravila o profesionalnoj tajni ili druge jednakovrijedne obveze povjerljivosti u skladu sa svojim nacionalnim pravom. Ta se obveza primjenjuje i nakon što te osobe napuste službu ili prekinu radni odnos ili nakon prestanka rada tih tijela.

Članak 12.
Vođenje evidencije na nacionalnoj razini

1.Države članice osiguravaju da se svako pristupanje osobnim podacima u CS-SIS-u i svaka njihova razmjena unutar CS-SIS-a evidentira u njihovom N.SIS-u radi provjere zakonitosti tog pretraživanja, praćenja zakonitosti obrade podataka, unutarnjeg praćenja i osiguravanja ispravnog funkcioniranja N.SIS-a te cjelovitosti i sigurnosti podataka.

2.Evidencija posebice sadržava povijest upozorenja, datum i vrijeme obrade podataka, vrstu podataka korištenih pri pretraživanju, bilješku o vrsti prenesenih podataka te ime nadležnog tijela i osobe odgovorne za obradu podataka.

3.Ako se pretražuje na temelju daktiloskopskih podataka ili prikaza lica u skladu s člankom 22., evidencija posebice sadržava vrstu podataka korištenih pri pretraživanju, bilješku o vrsti prenesenih podataka te ime nadležnog tijela i osobe odgovorne za obradu podataka.

4.Zapisi iz evidencije mogu se upotrebljavati samo u svrhu iz stavka 1. te se brišu najranije godinu dana, a najkasnije tri godine nakon njihova unosa.

5.Zapisi iz evidencije mogu se čuvati dulje ako su potrebni za postupke praćenja koji su već u tijeku.

6.Nadležna nacionalna tijela zadužena za provjeru zakonitosti pretraživanja, praćenje zakonitosti obrade podataka, unutarnje praćenje i osiguravanje ispravnog funkcioniranja N.SIS-a te za cjelovitost i sigurnost podataka imaju u okviru svoje nadležnosti i na zahtjev pristup toj evidenciji radi ispunjavanja svojih dužnosti.

Članak 13.
Unutarnje praćenje

Države članice osiguravaju da svako tijelo koje ima pravo na pristup podacima u SIS-u poduzme mjere potrebne za usklađivanje s ovom Uredbom te da prema potrebi surađuje s nacionalnim nadzornim tijelom.

Članak 14.
Osposobljavanje osoblja

Prije nego što dobije ovlaštenje za obradu podataka pohranjenih u SIS i redovito nakon dobivanja tog ovlaštenja, osoblje tijela koja imaju pravo pristupa SIS-u pohađa odgovarajuće osposobljavanje o sigurnosti podataka, pravilima za zaštitu podataka te postupcima u vezi s obradom podataka kako su utvrđeni u Priručniku SIRENE. Osoblje se upoznaje sa svim relevantnim kaznenim djelima i sankcijama.

POGLAVLJE III.

ODGOVORNOSTI AGENCIJE

Članak 15.
Operativno upravljanje

1.Za operativno upravljanje Središnjim SIS-om odgovorna je Agencija. Agencija u suradnji s državama članicama osigurava da se za Središnji SIS u svakom trenutku upotrebljava najbolja dostupna tehnologija, u skladu s analizom troškova i koristi.

2.Agencija je odgovorna i za sljedeće zadaće povezane s komunikacijskom infrastrukturom:

(a)nadzor;

(b)sigurnost;

(c)koordinaciju odnosa između država članica i pružatelja usluga.

3.Komisija je odgovorna za sve druge zadaće povezane s komunikacijskom infrastrukturom, a osobito za:

(a)zadaće u vezi s izvršenjem proračuna;

(b)nabavu i modernizaciju;

(c)ugovorna pitanja.

4.Agencija je odgovorna i za sljedeće zadaće koje se odnose na urede SIRENE i na međusobnu komunikaciju ureda SIRENE:

(a)koordinaciju testiranja i upravljanje njima;

(b)održavanje i ažuriranje tehničkih specifikacija za razmjenu dopunskih informacija između ureda SIRENE i komunikacijske infrastrukture te za upravljanje učinkom tehničkih promjena kad one utječu i na SIS i na razmjenu dopunskih informacija među uredima SIRENE.

5.Agencija izrađuje i održava mehanizam i postupke za provođenje provjera kvalitete podataka u CS-SIS-u i podnosi redovita izvješća državama članicama. Agencija Komisiji podnosi redovito izvješće o problemima s kojima se susrela i predmetnim državama članicama. Taj mehanizam, postupci i tumačenje usklađenosti kvalitete podataka utvrđuju se i razvijaju provedbenim mjerama u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 55. stavka 2.

6.Operativno upravljanje Središnjim SIS-om obuhvaća sve zadaće potrebne za svakodnevni 24-satni rad Središnjeg SIS-a u skladu s ovom Uredbom, a posebno održavanje i tehnički razvoj potreban za neometani rad sustava. Te zadaće uključuju i aktivnosti testiranja kojima se osigurava da Središnji SIS i nacionalni sustavi rade u skladu s tehničkim i funkcionalnim zahtjevima prema članku 9. ove Uredbe.

Članak 16.
Sigurnost

1.Agencija donosi potrebne mjere, uključujući sigurnosni plan, plan za kontinuitet rada i plan za oporavak od katastrofa, za Središnji SIS i komunikacijsku infrastrukturu s ciljem:

(a)fizičke zaštite podataka, uključujući izradu planova za zaštitu ključne infrastrukture u nepredviđenim situacijama;

(b)zabrane pristupa neovlaštenih osoba objektima i opremi za obradu osobnih podataka (nadzor nad pristupom objektima i opremi);

(c)sprečavanja neovlaštenog čitanja, kopiranja, mijenjanja ili uklanjanja medija za pohranu podataka (nadzor nad medijima za pohranu podataka);

(d)sprečavanja neovlaštenog unosa podataka i neovlaštenog pregledavanja, mijenjanja ili brisanja pohranjenih osobnih podataka (nadzor nad pohranjivanjem);

(e)sprečavanja neovlaštenih osoba da putem opreme za prijenos podataka upotrebljavaju sustave za automatsku obradu podataka (nadzor nad korisnicima);

(f)osiguravanja da osobe ovlaštene za upotrebu sustava za automatsku obradu podataka imaju pristup samo onim podacima koji su obuhvaćeni njihovim ovlaštenjem, i to isključivo na temelju pojedinačnih i jedinstvenih korisničkih identiteta i tajnih načina pristupa (nadzor nad pristupom podacima);

(g)izrade profila s opisom funkcija i odgovornosti osoba ovlaštenih za pristupanje podacima ili objektima i opremi za obradu podataka te na zahtjev stavljanja tih profila bez odgode na raspolaganje Europskom nadzorniku za zaštitu podataka iz članka 51. (profili osoblja);

(h)osiguravanja mogućnosti provjere i utvrđivanja kojim se tijelima osobni podaci mogu prosljeđivati upotrebom opreme za prijenos podataka (nadzor nad prosljeđivanjem);

(i)osiguravanja mogućnosti naknadne provjere i utvrđivanja koji su osobni podaci uneseni u sustave za automatsku obradu podataka te kad ih je i tko unio (nadzor nad unosom);

(j)sprečavanja neovlaštenog čitanja, kopiranja, mijenjanja ili brisanja osobnih podataka tijekom prijenosa osobnih podataka ili tijekom premještanja medija za pohranjivanje podataka, osobito primjenom odgovarajućih metoda šifriranja (nadzor nad prijenosom);

(k)praćenja djelotvornosti sigurnosnih mjera iz ovog stavka i poduzimanja potrebnih organizacijskih mjera u vezi s unutarnjim praćenjem radi osiguravanja usklađenosti s ovom Uredbom (unutarnja revizija).

2.U pogledu sigurnosti obrade i razmjene dopunskih informacija preko komunikacijske infrastrukture Agencija poduzima mjere istovjetne mjerama iz stavka 1.

Članak 17.
Povjerljivost – Agencija

1.Ne dovodeći u pitanje članak 17. Pravilnika o osoblju za dužnosnike i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije, Agencija na sve članove svojeg osoblja koji rade s podacima iz sustava SIS primjenjuje odgovarajuća pravila o profesionalnoj tajni ili druge jednakovrijedne obveze povjerljivosti koje odgovaraju standardima utvrđenima člankom 11. ove Uredbe. Ta se obveza primjenjuje i nakon što te osobe napuste službu ili prekinu radni odnos ili nakon prestanka njihovih aktivnosti.

2.U pogledu sigurnosti obrade i razmjene dopunskih informacija preko komunikacijske infrastrukture Agencija poduzima mjere istovjetne mjerama iz stavka 1.

Članak 18.
Vođenje evidencije na središnjoj razini

1.Agencija osigurava evidentiranje svakog pristupa osobnim podacima i svih razmjena osobnih podataka unutar CS-SIS-a u svrhe navedene u članku 12. stavku 1.

2.Evidencija posebice sadržava povijest upozorenja, datum i vrijeme prijenosa podataka, vrstu podataka korištenih pri pretraživanju, bilješku o vrsti prenesenih podataka i ime nadležnog tijela odgovornog za obradu podataka.

3.Ako se pretražuje na temelju daktiloskopskih podataka ili prikaza lica u skladu s člancima 22. i 28., evidencija posebice sadržava vrstu podataka korištenih pri pretraživanju, bilješku o vrsti prenesenih podataka te ime nadležnog tijela i osobe odgovorne za obradu podataka.

4.Zapisi iz evidencije mogu se upotrebljavati samo u svrhe navedene u stavku 1. te se brišu najranije godinu dana, a najkasnije tri godine nakon njihova unosa. Evidencija koja uključuje povijest upozorenja briše se nakon jedne do tri godine nakon brisanja upozorenja.

5.Zapisi iz evidencije mogu se čuvati dulje ako su potrebni za postupke praćenja koji su već u tijeku.

6.Nadležna tijela zadužena za provjeru zakonitosti pretraživanja, praćenje zakonitosti obrade podataka, unutarnje praćenje i osiguravanje ispravnog funkcioniranja CS-SIS-a te za cjelovitost i sigurnost podataka imaju u okviru svoje nadležnosti i na zahtjev pristup toj evidenciji radi ispunjavanja svojih zadaća.

POGLAVLJE IV.

OBAVJEŠĆIVANJE JAVNOSTI

Članak 19.
Kampanje obavješćivanja javnosti o SIS-u

Komisija u suradnji s nacionalnim nadzornim tijelima i Europskim nadzornikom za zaštitu podataka redovito putem kampanja obavješćuje javnost o ciljevima sustava SIS, pohranjenim podacima, tijelima koja imaju pristup SIS-u i pravima osoba na koje se podaci odnose. Države članice u suradnji sa svojim nacionalnim nadzornim tijelima pripremaju i provode politike potrebne za opće obavješćivanje svojih građana o SIS-u.

POGLAVLJE V.

UPOZORENJA O DRŽAVLJANIMA TREĆIH ZEMALJA IZDANA RADI ODBIJANJA ULASKA I BORAVKA

Članak 20.
Kategorije podataka

1.Ne dovodeći u pitanje članak 8. stavak 1. ni odredbe ove Uredbe o pohrani dodatnih podataka, SIS sadržava isključivo one kategorije podataka koje dostavlja svaka država članica, kako se zahtijeva u svrhe utvrđene člankom 24.

2.Informacije o osobama za koje je izdano upozorenje sadržavaju samo sljedeće podatke:

(a)prezime(na);

(b)ime(na);

(c)prezime(na) i ime(na) pri rođenju;

(d)prethodno korištena prezime(na) i ime(na) i pseudonime;

(e)sve objektivne tjelesne posebnosti koje se ne mijenjaju;

(f)mjesto rođenja;

(g)datum rođenja;

(h)spol;

(i)državljanstvo/državljanstva;

(j)je li predmetna osoba naoružana, nasilna, u bijegu ili je uključena u aktivnosti iz članaka 1., 2., 3. i 4. Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP o suzbijanju terorizma;

(k)razlog za izdavanje upozorenja;

(l)tijelo koje je izdalo upozorenje;

(m)pozivanje na odluku na temelju koje je izdano upozorenje;

(n)mjeru koju je potrebno poduzeti;

(o)poveznicu/poveznice s ostalim upozorenjima izdanima u SIS-u u skladu s člankom 38.;

(p)je li predmetna osoba član obitelji građanina EU-a ili druge osobe koja uživa pravo na slobodno kretanje kako je navedeno u članku 25.;

(q)temelji li se odluka o odbijanju ulaska na:

–prethodnoj osudi kako je navedeno u članku 24. stavku 2. točki (a),

–ozbiljnoj prijetnji sigurnosti kako je navedeno u članku 24. stavku 2. točki (b),

–zabrani ulaska kako je navedeno u članku 24. stavku 3.; ili

–restriktivnoj mjeri kako je navedeno u članku 27.;

(r)vrstu kaznenog djela (za upozorenja izdana u skladu s člankom 24. stavkom 2. ove Uredbe);

(s)kategoriju osobne isprave osobe;

(t)državu koja je izdala osobnu ispravu osobe;

(u)broj(eve) osobne isprave osobe;

(v)datum izdavanja osobne isprave osobe;

(w)fotografije i prikaze lica;

(x)daktiloskopske podatke;

(y)kopiju osobne isprave u boji.

3.Tehnička pravila za unos, ažuriranje, brisanje i pretraživanje podataka iz stavka 2. utvrđuju se i razvijaju provedbenim mjerama u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 55. stavka 2.

4.Tehnička pravila za pretraživanje podataka iz stavka 2. utvrđuju se i razvijaju u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 55. stavka 2. Ta tehnička pravila slična su pravilima za pretraživanja u CS-SIS-u, nacionalnim kopijama i tehničkim kopijama, kako se navodi u članku 36., i temelje se na zajedničkim standardima koji se utvrđuju i razvijaju provedbenim mjerama u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 55. stavka 2.

Članak 21.
Proporcionalnost

1.Prije izdavanja upozorenja i pri produljivanju vremena valjanosti upozorenja države članice utvrđuju je li pojedini slučaj primjeren, relevantan i dovoljno važan da bi unos upozorenja u SIS bio opravdan.

2.Pri primjeni članka 24. stavka 2. države članice u svim okolnostima unose takvo upozorenje o državljanima trećih zemalja ako je kazneno djelo obuhvaćeno člancima 1. – 4. Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP o suzbijanju terorizma 71 .

Članak 22.
Posebna pravila za unošenje fotografija, prikaza lica i daktiloskopskih podataka

1.Podaci iz članka 20. stavka 2. točaka (w) i (x) unose se u SIS isključivo nakon provjere kvalitete kojom se osigurava ispunjavanje minimalnih standarda kvalitete podataka.

2.Za pohranjivanje podataka iz stavka 1. utvrđuju se standardi kvalitete. Specifikacija tih standarda utvrđuje se provedbenim mjerama i ažurira u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 55. stavka 2.

Članak 23.
Zahtjevi za unošenje upozorenja

1.Upozorenje se ne može unijeti bez podataka iz članka 20. stavka 2. točaka (a), (g), (k), (m), (n) i (q). Ako se upozorenje temelji na odluci donesenoj na temelju članka 24. stavka 2., unose se i podaci iz članka 20. stavka 2. točke (r).

2.Ako su dostupni, unose se i svi ostali podaci navedeni u članku 20. stavku 2.

Članak 24.
Uvjeti za izdavanje upozorenja o odbijanju ulaska i boravka

1.Podaci o državljanima trećih zemalja za koje je izdano upozorenje u svrhe odbijanja ulaska ili boravka unose se u SIS na temelju nacionalnog upozorenja koje se temelji na odluci nadležnog upravnog ili pravosudnog tijela, u skladu s postupovnim odredbama utvrđenima nacionalnim pravom na temelju pojedinačne procjene. Žalbe protiv tih odluka podnose se u skladu s nacionalnim pravom.

2.Upozorenje se unosi kad se odluka iz stavka 1. temelji na prijetnji javnom redu ili sigurnosti ili nacionalnoj sigurnosti koju može predstavljati prisutnost predmetnog državljanina treće zemlje na državnom području države članice. Takva situacija nastaje posebno u slučaju:

(a)državljanina treće zemlje koji je u državi članici osuđen za kazneno djelo za koje je propisana kazna oduzimanja slobode u trajanju od najmanje godinu dana;

(b)državljanina treće zemlje za kojeg se opravdano sumnja da je počinio teško kazneno djelo ili za kojeg postoje jasne indicije o namjeri počinjenja takvog djela na području države članice.

3.Upozorenje se unosi kad je odluka iz stavka 1. zabrana ulaska donesena u skladu s postupcima kojima se poštuje Direktiva 2008/115/EZ. Država članica izdavateljica osigurava da upozorenje stupi na snagu u SIS-u u trenutku vraćanja predmetnog državljanina treće zemlje. O potvrdi vraćanja obavješćuje se država članica izdavateljica u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) 2018/xxx [Uredba o vraćanju].

Članak 25.
Uvjeti za unošenje upozorenja o državljanima trećih zemalja koji uživaju pravo na slobodno kretanje unutar Unije

1.Upozorenje o državljaninu treće zemlje koji uživa pravo na slobodno kretanje unutar Unije, u smislu Direktive 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 72 , unosi se u skladu s mjerama donesenima radi provedbe te Direktive.

2.U slučaju pronađenog podatka u vezi s upozorenjem u skladu s člankom 24. s obzirom na državljanina treće zemlje koji uživa pravo na slobodno kretanje unutar Unije, država članica izvršiteljica odmah se na temelju razmjene dopunskih informacija savjetuje s državom članicom izdavateljicom kako bi bez odgode donijela odluku o mjerama koje je potrebno poduzeti.

Članak 26.
Postupak savjetovanja

1.Kad država članica razmatra odobravanje boravišne dozvole ili druge dozvole kojom se stječe pravo boravka državljaninu treće zemlje za kojeg je druga država članica unijela upozorenje radi odbijanja ulaska i boravka, najprije se na temelju razmjene dopunskih informacija savjetuje s državom članicom koja je unijela upozorenje te uzima u obzir njezine interese. Država članica koja je izdala upozorenje šalje svoj konačan odgovor u roku od sedam dana. Upozorenje radi odbijanja ulaska i boravka briše se ako država članica koja razmatra odobravanje boravišne dozvole ili druge dozvole kojom se stječe pravo boravka odluči odobriti tu dozvolu.

2.Kad država članica razmatra unošenje upozorenja radi odbijanja ulaska i boravka koje se odnosi na državljanina treće zemlje s valjanom boravišnom dozvolom ili drugom dozvolom na temelju koje ima pravo boravka, a koju je izdala druga država članica, najprije se na temelju razmjene dopunskih informacija savjetuje s državom članicom koja je izdala dozvolu te uzima u obzir njezine interese. Država članica koja je izdala dozvolu šalje svoj konačan odgovor u roku od sedam dana. Upozorenje radi odbijanja ulaska i boravka ne unosi se ako država članica koja je izdala dozvolu odluči da dozvola ostaje na snazi.

3.Ako se pronađe podatak o upozorenju radi odbijanja ulaska i boravka koje se odnosi na državljanina treće zemlje s valjanom boravišnom dozvolom ili drugom dozvolom na temelju koje ima pravo boravka, država članica izvršiteljica odmah se na temelju razmjene dopunskih informacija savjetuje s državom članicom koja je izdala boravišnu dozvolu i s državom članicom koja je unijela upozorenje kako bi bez odgode donijela odluku o tome može li se tražena mjera poduzeti. Upozorenje se briše ako se odluči da boravišna dozvola ostaje na snazi.

4.Države članice Agenciji svake godine dostavljaju statističke podatke o savjetovanjima provedenima u skladu sa stavcima od 1. do 3.

Članak 27.
Uvjeti za izdavanje upozorenja o državljanima trećih zemalja na koje se primjenjuju restriktivne mjere

1.Upozorenja o državljanima trećih zemalja na koje se primjenjuje restriktivna mjera kojom se nastoji spriječiti njihov ulazak na državno područje država članica ili tranzit preko njega, a koja je donesena u skladu s pravnim aktima koje je donijelo Vijeće, uključujući mjere kojima se provodi zabrana putovanja koju je izdalo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, unose se u SIS radi odbijanja ulaska i boravka pod uvjetom da su ispunjeni zahtjevi u pogledu kvalitete podataka.

2.Država članica odgovorna za unošenje, ažuriranje i brisanje tih upozorenja u ime svih država članica određuje se u trenutku donošenja odgovarajuće mjere u skladu s člankom 29. Ugovora o Europskoj uniji. Postupak za određivanje odgovorne države članice utvrđuje se i razvija provedbenim mjerama u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 55. stavka 2.

POGLAVLJE VI.

PRETRAŽIVANJE NA TEMELJU BIOMETRIJSKIH PODATAKA

Članak 28.
Posebna pravila za provjeru ili pretraživanje na temelju fotografija, prikaza lica i daktiloskopskih podataka

1.Fotografije, prikazi lica i daktiloskopski podaci dohvaćaju se iz sustava SIS radi provjere identiteta osobe koja je pronađena na temelju alfanumeričkog pretraživanja u SIS-u.

2.Daktiloskopski podaci mogu se upotrebljavati i za identifikaciju osobe. Daktiloskopski podaci pohranjeni u SIS upotrebljavaju se za identifikaciju ako se identitet osobe ne može utvrditi drugim sredstvima.

3.Daktiloskopski podaci pohranjeni u SIS u vezi s upozorenjima izdanima na temelju članka 24. mogu se pretraživati upotrebom potpunih ili nepotpunih skupova otisaka prstiju ili dlanova otkrivenih na mjestu zločina tijekom istrage i kad se s visokim stupnjem vjerojatnosti može utvrditi da pripadaju počinitelju kaznenog djela, pod uvjetom da nadležna tijela ne mogu utvrditi identitet osobe upotrebom bilo koje druge nacionalne, europske ili međunarodne baze podataka.

4.Čim to postane tehnički moguće i uz osiguravanje visokog stupnja pouzdanosti identifikacije, fotografije i prikazi lica mogu se upotrebljavati za identifikaciju osobe. Identifikacija na temelju fotografija ili prikaza lica upotrebljava se samo u kontekstu stalnih graničnih prijelaza na kojima se upotrebljavaju samoposlužni sustavi i sustavi automatiziranog graničnog nadzora.

POGLAVLJE VII.

PRAVO PRISTUPA UPOZORENJIMA I NJIHOVO ČUVANJE

Članak 29.
Tijela s pravom pristupa upozorenjima

1.Pristup podacima unesenima u SIS i pravo na pretraživanje tih podataka izravno ili u kopiji podataka iz sustava SIS imaju isključivo tijela nadležna za identifikaciju državljana trećih zemalja u svrhe:

(a)nadzora državne granice u skladu s Uredbom (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama);

(b)policijskih i carinskih kontrola u predmetnoj državi članici te koordinacije takvih kontrola koju provode za to imenovana tijela;

(c)ostalih aktivnosti izvršavanja zakonodavstva koje se provode radi sprečavanja, otkrivanja i istrage kaznenih djela u predmetnoj državi članici;

(d)ispitivanja uvjeta i donošenja odluka u vezi s ulaskom i boravkom državljana trećih zemalja na državnom području država članica, uključujući odluke o boravišnim dozvolama i vizama za dugotrajni boravak, te s vraćanjem državljana trećih zemalja;

(e)ispitivanja zahtjeva za izdavanje viza i donošenja odluka o tim zahtjevima, uključujući odluke o poništenju, ukidanju ili produljenju viza, u skladu s Uredbom (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća 73 .

2.U svrhe iz članka 24. stavaka 2. i 3. te članka 27. pravo na pristup podacima unesenima u SIS i pravo na izravno pretraživanje tih podataka mogu ostvariti i nacionalna pravosudna tijela, uključujući ona koja su odgovorna za pokretanje javnog progona u kaznenom postupku i za istražne postupke koji prethode podizanju optužnice, pri izvršavanju svojih zadaća, kako je predviđeno nacionalnim zakonodavstvom, te tijela zadužena za njihovu koordinaciju.

3.Pravo na pristup podacima o ispravama osoba, unesenima u skladu s člankom 38. stavkom 2. točkama (j) i (k) Uredbe (EU) 2018/xxx [policijska suradnja i pravosudna suradnja u kaznenim stvarima], i pravo na pretraživanje tih podataka mogu ostvarivati i tijela iz stavka 1. točke (d). Pristup tih tijela podacima uređuje se pravom svake države članice.

4.Tijela iz ovog članka uvrštavaju se u popis iz članka 36. stavka 8.

Članak 30.
Pristup Europola podacima iz sustava SIS

1.Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) u okviru svojih nadležnosti ima pravo pristupa podacima unesenima u SIS i njihova pretraživanja.

2.Ako Europol pretraživanjem otkrije postojanje upozorenja u SIS-u, obavješćuje državu članicu izdavateljicu kanalima utvrđenima Uredbom (EU) 2016/794.

3.Za upotrebu informacija dobivenih pretraživanjem sustava SIS potrebna je suglasnost predmetne države članice. Ako država članica dopusti upotrebu takvih informacija, Europolovo postupanje s njima uređuje se Uredbom (EU) 2016/794. Europol može takve podatke prosljeđivati trećim zemljama i trećim tijelima samo uz pristanak predmetne države članice.

4.Europol može zatražiti dodatne informacije od predmetne države članice u skladu s odredbama Uredbe (EU) 2016/794.

5.Europol:

(a)ne dovodeći u pitanje stavke 3., 4. i 6., ne povezuje dijelove sustava SIS ni s jednim računalnim sustavom za prikupljanje i obradu podataka kojima upravlja ili koji se upotrebljavaju u okviru Europola, ne prenosi podatke iz sustava SIS u takve računalne sustave niti preuzima ili na bilo koji drugi način kopira bilo koji dio sustava SIS;

(b)ograničava pristup podacima unesenima u SIS na posebno ovlašteno osoblje Europola;

(c)donosi i primjenjuje mjere iz članaka 10. i 11.;

(d)omogućuje Europskom nadzorniku za zaštitu podataka da preispita aktivnosti Europola u ostvarivanju prava na pristup podacima unesenima u SIS i njihovo pretraživanje.

6.Podaci se mogu kopirati samo u tehničke svrhe, ako je takvo kopiranje nužno da bi propisno ovlašteno osoblje Europola provelo izravno pretraživanje. Na te se kopije primjenjuju odredbe ove Uredbe. Tehnička kopija upotrebljava se za pohranjivanje podataka iz sustava SIS tijekom njihova pretraživanja. Nakon pretraživanja podataka te se kopije brišu. Takva upotreba ne smatra se nezakonitim preuzimanjem ili kopiranjem podataka iz sustava SIS. Europol ne kopira podatke o upozorenjima ili dodatne podatke koje su izdale države članice niti takve podatke iz CS-SIS-a u druge Europolove sustave.

7.Sve kopije, kako je navedeno u stavku 6., kojima se stvaraju izvanmrežne baze podataka mogu se čuvati najviše 48 sati. To se razdoblje u slučaju izvanredne situacije može produljiti do prestanka izvanredne situacije. Europol izvješćuje Europskog nadzornika za zaštitu podataka o svakom takvom produljenju.

8.Europol može primati i obrađivati dopunske informacije o odgovarajućim upozorenjima u SIS-u pod uvjetom da pritom na prikladan način primjenjuje pravila za obradu podataka iz stavaka 2. do 7.

9.U svrhu provjere zakonitosti obrade podataka, unutarnjeg praćenja te osiguravanja odgovarajuće sigurnosti i cjelovitosti podataka Europol bi trebao voditi evidenciju o svakom pristupu SIS-u i pretraživanju tog sustava. Takva evidencija i dokumentacija ne smatra se nezakonitim preuzimanjem ili kopiranjem bilo kojeg dijela sustava SIS.

Članak 31.
Pristup timova europske granične i obalne straže, timova osoblja uključenog u zadaće povezane s vraćanjem i članova timova za potporu upravljanju migracijama podacima iz sustava SIS

1.U skladu s člankom 40. stavkom 8. Uredbe (EU) 2016/1624 članovi timova europske granične i obalne straže ili timova osoblja uključenog u zadaće povezane s vraćanjem te članovi timova za potporu upravljanju migracijama imaju, u okviru svojih nadležnosti, pravo na pristup podacima unesenima u SIS i njihovo pretraživanje.

2.Članovi timova europske granične i obalne straže ili timova osoblja uključenog u zadaće povezane s vraćanjem te članovi timova za potporu upravljanju migracijama pristupaju podacima unesenima u SIS i pretražuju ih u skladu sa stavkom 1. preko tehničkog sučelja koje uspostavlja i održava Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, kako se navodi u članku 32. stavku 2.

3.Ako član timova europske granične i obalne straže, timova osoblja uključenog u zadaće povezane s vraćanjem ili član timova za potporu upravljanju migracijama pretraživanjem otkrije postojanje upozorenja u SIS-u, o tome se obavješćuje država članica izdavateljica. U skladu s člankom 40. Uredbe (EU) 2016/1624 članovi timova mogu reagirati na upozorenje u SIS-u samo na temelju uputa i, u pravilu, u prisutnosti službenika graničnog nadzora ili osoblja uključenog u zadaće povezane s vraćanjem države članice domaćina u kojoj djeluju. Država članica domaćin može ovlastiti članove timova da djeluju u njezino ime.

4.Svaki pristup i pretraživanje koje provede član timova europske granične i obalne straže ili timova osoblja uključenog u zadaće povezane s vraćanjem ili član timova za potporu upravljanju migracijama evidentira se u skladu s odredbama članka 12., a evidentira se i svaka upotreba podataka kojima su oni pristupili.

5.Pristup podacima unesenima u SIS ograničen je na jednog člana timova europske granične i obalne straže ili timova osoblja uključenog u zadaće povezane s vraćanjem ili člana timova za potporu upravljanju migracijama i ne proširuje se na druge članove tima.

6.Donose se i primjenjuju mjere za osiguravanje sigurnosti i povjerljivosti, kako je predviđeno u člancima 10. i 11.

Članak 32.
Pristup Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu podacima u SIS-u

1.Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu ima, u svrhu analiziranja prijetnji koje mogu utjecati na funkcioniranje ili sigurnost vanjskih granica, pravo na pristup podacima unesenima u SIS i njihovo pretraživanje u skladu s člancima 24. i 27.

2.U svrhe iz članka 31. stavka 2. i stavka 1. ovog članka Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu uspostavlja i održava tehničko sučelje koje omogućuje izravnu vezu sa Središnjim SIS-om.

3.Ako Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu pretraživanjem otkrije postojanje upozorenja u SIS-u, o tome obavješćuje državu članicu izdavateljicu.

4.Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu ima, u svrhu izvršavanja svojih zadaća koje su joj dodijeljene Uredbom o uspostavi europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS), pravo na pristup podacima unesenima u SIS i njihovo provjeravanje u skladu s člancima 24. i 27.

5.Ako Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu pri provjeravanju u svrhe iz stavka 2. otkrije postojanje upozorenja u SIS-u, primjenjuje se postupak iz članka 22. Uredbe o uspostavi europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS).

6.Ni jedna odredba ovog članka ne tumači se tako da utječe na odredbe Uredbe (EU) 2016/1624 s obzirom na zaštitu podataka i odgovornost za neovlaštenu ili neispravnu obradu tih podataka koju provodi Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu.

7.Svaki pristup i pretraživanje koje provede Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu evidentira se u skladu s odredbama članka 12., a evidentira se i svaka upotreba podataka kojima je pristupila.

8.Osim kad je to potrebno za izvršavanje zadaća u svrhe utvrđene Uredbom o uspostavi europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS), ni jedan dio sustava SIS ne povezuje se ni s jednim računalnim sustavom za prikupljanje i obradu podataka kojim upravlja Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu ili koji se u okviru nje upotrebljava niti se podaci iz sustava SIS kojima ona ima pristup prenose u takav sustav. Ni jedan se dio sustava SIS ne preuzima. Vođenje evidencije o pristupu i pretraživanjima ne smatra se preuzimanjem ili kopiranjem podataka iz sustava SIS.

9.Donose se i primjenjuju mjere za osiguravanje sigurnosti i povjerljivosti, kako je predviđeno u člancima 10. i 11.

Članak 33.
Opseg pristupa

Krajnji korisnici, uključujući Europol i Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu, mogu pristupati samo onim podacima koji su im potrebni za izvršavanje zadaća.

Članak 34.
Razdoblje čuvanja upozorenja

1.Upozorenja unesena u SIS u skladu s ovom Uredbom čuvaju se samo onoliko dugo koliko je potrebno za ostvarenje svrha radi kojih su unesena.

2.Država članica koja je izdala upozorenje preispituje potrebu njegova čuvanja u roku od pet godina nakon unosa upozorenja u SIS.

3.Svaka država članica prema potrebi određuje kraće rokove za preispitivanje u skladu sa svojim nacionalnim pravom.

4.Ako osoblje ureda SIRENE, koje je odgovorno za koordinaciju i provjeru kvalitete podataka, utvrdi da je upozorenje o osobi ispunilo svoju svrhu i da bi se trebalo izbrisati iz sustava SIS, šalje obavijest tijelu koje je unijelo upozorenje kako bi mu na to skrenulo pozornost. To tijelo u roku od 30 kalendarskih dana od primanja obavijesti odgovara da je izbrisalo upozorenje ili ga namjerava izbrisati, ili navodi razloge za daljnje čuvanje upozorenja. Ako tijelo ne odgovori u roku od 30 dana, osoblje ureda SIRENE briše to upozorenje. Uredi SIRENE izvješćuju svoja nacionalna nadzorna tijela o svim učestalim problemima u ovom području.

5.Unutar roka za preispitivanje država članica koja je izdala upozorenje može, nakon sveobuhvatne pojedinačne procjene, koja se evidentira, odlučiti još neko vrijeme čuvati upozorenje ako se to pokaže potrebnim za svrhe u koje je upozorenje izdano. U tom se slučaju stavak 2. primjenjuje i na to produljenje. O svakom produljenju upozorenja obavješćuje se CS-SIS.

6.Upozorenja se automatski brišu nakon roka za preispitivanje iz stavka 2. osim ako je država članica koja je izdala upozorenje obavijestila CS-SIS o produljenju u skladu sa stavkom 5. CS-SIS četiri mjeseca unaprijed automatski obavješćuje države članice o planiranom brisanju podataka iz sustava.

7.Države članice vode statističku evidenciju o broju upozorenja za koja je razdoblje čuvanja produljeno u skladu sa stavkom 5.

Članak 35.
Brisanje upozorenja

1.Upozorenja o odbijanju ulaska i boravka u skladu s člankom 24. brišu se kad nadležno tijelo povuče odluku na temelju koje je upozorenje uneseno, prema potrebi nakon provedenog postupka savjetovanja iz članka 26.

2.Upozorenja o državljanima trećih zemalja na koje se primjenjuje restriktivna mjera iz članka 27. brišu se u slučaju ukidanja, suspenzije ili poništenja zabrane putovanja.

3.Upozorenja izdana za osobu koja je stekla državljanstvo bilo koje države čiji državljani imaju pravo na slobodno kretanje unutar Unije brišu se čim država članica koja je izdala to upozorenje sazna, ili je obaviještena u skladu s člankom 38., da je predmetna osoba stekla takvo državljanstvo.

POGLAVLJE VIII.

OPĆA PRAVILA ZA OBRADU PODATAKA

Članak 36.
Obrada podataka u SIS-u

1.Države članice mogu obrađivati podatke iz članka 20. u svrhe odbijanja ulaska na njihova državna područja ili boravka na njima.

2.Podaci se mogu kopirati samo u tehničke svrhe, ako je takvo kopiranje nužno da bi tijela iz članka 29. provela izravno pretraživanje. Na te se kopije primjenjuju odredbe ove Uredbe. Država članica ne kopira u druge nacionalne zbirke podataka podatke o upozorenjima ili dodatne podatke koje je unijela druga država članica iz svojeg N.SIS-a ili iz CS-SIS-a.

3.Tehničke kopije, kako je navedeno u stavku 2., kojima se stvaraju izvanmrežne baze podataka mogu se čuvati najviše 48 sati. To se razdoblje u slučaju izvanredne situacije može produljiti do prestanka izvanredne situacije.

Ne dovodeći u pitanje prvi podstavak, nije dopuštena izrada tehničkih kopija kojima se stvaraju izvanmrežne baze podataka, a koje upotrebljavaju tijela koja izdaju vize, osim kopija izrađenih isključivo za upotrebu u izvanrednim situacijama, kad mreža nije dostupna dulje od 24 sata.

Države članice vode ažurirani popis tih kopija, omogućuju uvid u njega svojem nacionalnom nadzornom tijelu i osiguravaju da se na te kopije primjenjuju odredbe ove Uredbe, osobito one iz članka 10.

4.Pristup podacima odobrava se samo u okviru nadležnosti nacionalnih tijela iz članka 29. i samo propisno ovlaštenom osoblju.

5.Svaka obrada informacija sadržanih u SIS-u u svrhe osim onih za koje su unesene u SIS mora biti povezana s pojedinim slučajem i opravdana potrebom sprečavanja neposredne ozbiljne prijetnje javnom redu ili javnoj sigurnosti, interesom nacionalne sigurnosti ili radi sprečavanja počinjenja teškog kaznenog djela. U tu je svrhu potrebno dobiti prethodno odobrenje države članice koja je izdala upozorenje.

6.Podatke o ispravama osoba unesene na temelju članka 38. stavka 2. točaka (j) i (k) Uredbe (EU) 2018/xxx mogu upotrebljavati tijela iz članka 29. stavka 1. točke (d) u skladu sa zakonima svake države članice.

7.Svaka upotreba podataka koja nije u skladu sa stavcima od 1. do 6. smatra se zloupotrebom u skladu s nacionalnim pravom svake države članice.

8.Svaka država članica Agenciji šalje popis svojih nadležnih tijela ovlaštenih za izravno pretraživanje podataka pohranjenih u SIS u skladu s ovom Uredbom te sve promjene popisa. U popisu se za svako tijelo utvrđuje koje podatke može pretraživati i u koje svrhe. Agencija osigurava godišnje objavljivanje popisa u Službenom listu Europske unije.

9.Ako pravom Unije nisu utvrđene posebne odredbe, na podatke unesene u N.SIS primjenjuje se nacionalno pravo svake države članice.

Članak 37.
Podaci iz sustava SIS i nacionalne zbirke podataka

1.Člankom 36. stavkom 2. ne dovodi se u pitanje pravo države članice da u svojim nacionalnim zbirkama podataka čuva podatke iz sustava SIS u vezi s kojima su na njezinu državnom području poduzimane mjere. Takvi se podaci čuvaju u nacionalnim zbirkama podataka najdulje tri godine, osim ako se posebnim odredbama nacionalnog prava predviđa dulje razdoblje njihova čuvanja.

2.Člankom 36. stavkom 2. ne dovodi se u pitanje pravo države članice da u svojoj nacionalnoj zbirci podataka čuva podatke iz pojedinih upozorenja u SIS-u koja je izdala ta država članica.

Članak 38.
Obavješćivanje u slučaju neizvršenja upozorenja

Ako država članica ne može poduzeti mjeru koja se od nje zahtijeva, o tome odmah obavješćuje državu članicu koja je izdala upozorenje.

Članak 39.
Kvaliteta podataka obrađenih u SIS-u

1.Država članica koja je izdala upozorenje odgovorna je za to da su podaci točni, ažurirani i zakonito uneseni u SIS.

2.Samo je država članica koja je izdala upozorenje ovlaštena mijenjati, dopunjavati, ispravljati, ažurirati ili brisati podatke koje je unijela.

3.Ako država članica koja nije izdala upozorenje utvrdi da je neki podatak netočan ili nezakonito pohranjen, razmjenom dopunskih informacija o tome što prije obavješćuje državu članicu koja je izdala upozorenje, a najkasnije deset dana nakon utvrđivanja nepravilnosti. Država članica koja je izdala upozorenje provjerava obavijest i prema potrebi bez odgode ispravlja ili briše sporni podatak.

4.Ako države članice ne postignu dogovor u roku od dva mjeseca od trenutka utvrđivanja nepravilnosti, kako je opisano u stavku 3., država članica koja nije izdala upozorenje dostavlja predmet nacionalnim nadzornim tijelima koja su nadležna za donošenje odluke.

5.Države članice razmjenjuju dopunske informacije ako osoba iznese pritužbu da ona nije osoba na koju se upozorenje odnosi. Ako se provjerom utvrdi da se zaista radi o dvije različite osobe, podnositelj pritužbe obavještava se o mjerama iz članka 42.

6.Kad za pojedinu osobu već postoji upozorenje u SIS-u, država članica koja unosi novo upozorenje dogovara se o unošenju upozorenja s državom članicom koja je unijela prvo upozorenje. Dogovor se postiže na temelju razmjene dopunskih informacija.

Članak 40.
Sigurnosni incidenti

1.Svaki događaj koji utječe ili bi mogao utjecati na sigurnost sustava SIS i koji može uzrokovati oštećenje ili gubitak podataka iz tog sustava smatra se sigurnosnim incidentom, osobito u slučaju mogućeg pristupa podacima ili ugrožavanja dostupnosti, cjelovitosti i povjerljivosti podataka.

2.Sigurnosnim se incidentima upravlja kako bi se osigurao brz, djelotvoran i ispravan odgovor.

3.Države članice o sigurnosnim incidentima obavješćuju Komisiju, Agenciju i Europskog nadzornika za zaštitu podataka. Agencija o sigurnosnim incidentima obavješćuje Komisiju i Europskog nadzornika za zaštitu podataka.

4.Informacije o sigurnosnom incidentu koji utječe ili može utjecati na rad sustava SIS u državi članici ili u Agenciji ili na dostupnost, cjelovitost i povjerljivost podataka koje su unijele ili poslale druge države članice, prosljeđuju se državama članicama i o njima se izvješćuje u skladu s planom upravljanja incidentima koji izrađuje Agencija.

Članak 41.
Razlikovanje osoba sličnih obilježja

Ako je pri unosu novog upozorenja očito da je u SIS već unesena osoba s jednakim elementom opisa identiteta, primjenjuje se sljedeći postupak:

(a)ured SIRENE uspostavlja kontakt s tijelom koje je zatražilo unos kako bi se razjasnilo odnosi li se upozorenje na istu osobu ili ne;

(b)ako se unakrsnom provjerom utvrdi da je osoba na koju se odnosi novo upozorenje doista ista osoba koja je već unesena u SIS, ured SIRENE primjenjuje postupak za unos višestrukih upozorenja iz članka 39. stavka 6. Ako se tom provjerom utvrdi da se radi o dvije različite osobe, ured SIRENE odobrava zahtjev za unošenje novog upozorenja i dodaje elemente potrebne da se izbjegne pogrešna identifikacija.

Članak 42.
Dodatni podaci za postupanje u slučaju zloupotrebe identiteta

1.Ako postoji mogućnost da dođe do zamjene osobe na koju se upozorenje zapravo odnosi i osobe čiji je identitet zloupotrijebljen, država članica koja je izdala upozorenje dodaje upozorenju podatke o potonjoj osobi, pod uvjetom da za to dobije njezin izričit pristanak, da bi se izbjegle negativne posljedice pogrešne identifikacije.

2.Podaci o osobi čiji je identitet zloupotrijebljen mogu se upotrebljavati isključivo u sljedeće svrhe:

(a)da se nadležnom tijelu omogući razlikovanje osobe čiji je identitet zloupotrijebljen od osobe na koju se upozorenje zapravo odnosi;

(b)da se osobi čiji je identitet zloupotrijebljen omogući da potvrdi svoj identitet i dokaže da je zloupotrijebljen.

3.Za potrebe ovog članka u SIS se mogu unijeti i obrađivati samo sljedeći osobni podaci:

(a)prezime(na);

(b)ime(na);

(c)prezime(na) i ime(na) pri rođenju;

(d)prethodno korištena prezime(na) i ime(na) i pseudonimi, po mogućnosti uneseni zasebno;

(e)sve objektivne i fizičke posebnosti koje se ne mijenjaju;

(f)mjesto rođenja;

(g)datum rođenja;

(h)spol;

(i)prikazi lica;

(j)otisci prstiju;

(k)državljanstvo/državljanstva;

(l)kategorija osobne isprave osobe;

(m)država koja je izdala osobnu ispravu osobe;

(n)broj(evi) osobne isprave osobe;

(o)datum izdavanja osobne isprave osobe;

(p)adresa žrtve;

(q)ime žrtvina oca;

(r)ime žrtvine majke.

4.Tehnička pravila za unos i daljnju obradu podataka iz stavka 3. utvrđuju se provedbenim mjerama utvrđenima i razvijenima u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 55. stavka 2.

5.Podaci iz stavka 3. brišu se istodobno s brisanjem odgovarajućeg upozorenja ili prije ako to zatraži predmetna osoba.

6.Samo tijela koja imaju pravo pristupa odgovarajućem upozorenju mogu pristupati podacima iz stavka 3. Pristup je dopušten isključivo radi izbjegavanja pogrešne identifikacije.

Članak 43.
Poveznice među upozorenjima

1.Država članica može uspostaviti poveznicu između upozorenja koja unosi u SIS. Učinak takve poveznice uspostavljanje je veze između dva ili više upozorenja.

2.Izrada poveznice ne utječe na pojedinačne mjere koje se trebaju poduzeti na temelju svakog od povezanih upozorenja ni na razdoblje čuvanja svakog od povezanih upozorenja.

3.Izrada poveznice ne utječe na prava pristupa utvrđena ovom Uredbom. Tijela koja nemaju pravo pristupa određenim kategorijama upozorenja ne mogu vidjeti poveznicu s upozorenjem za koje nemaju pravo pristupa.

4.Država članica uspostavlja poveznicu među upozorenjima ako za to postoji operativna potreba.

5.Ako država članica smatra da poveznica među upozorenjima koju je uspostavila druga država članica nije u skladu s njezinim nacionalnim pravom ili međunarodnim obvezama, može poduzeti mjere potrebne za sprečavanje pristupa poveznici s njezina državnog područja ili pristupa poveznici njezinih tijela koja se ne nalaze na njezinu državnom području.

6.Tehnička pravila za povezivanje upozorenja utvrđuju se i razvijaju u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 55. stavka 2.

Članak 44.
Svrha i razdoblje čuvanja dopunskih informacija

1.Države članice u uredu SIRENE čuvaju pozivanja na odluke na temelju kojih je upozorenje izdano radi potpore razmjeni dopunskih informacija.

2.Osobni podaci iz datoteke ureda SIRENE dobiveni razmjenom informacija čuvaju se samo onoliko dugo koliko je potrebno da se ispuni svrha za koju su pribavljeni. Podaci se u svakom slučaju brišu najkasnije godinu dana nakon brisanja predmetnog upozorenja iz sustava SIS.

3.Stavkom 2. ne dovodi se u pitanje pravo države članice da u svojim nacionalnim zbirkama podataka čuva podatke o pojedinom upozorenju koje je izdala ili o upozorenju u vezi s kojim su na njezinu državnom području poduzimane mjere. Razdoblje čuvanja takvih podataka u tim zbirkama podataka uređuje se nacionalnim pravom.

Članak 45.
Prijenos osobnih podataka trećim osobama

Podaci koji se obrađuju u SIS-u i s njima povezane dopunske informacije primjenom ove Uredbe ne prosljeđuju se i ne stavljaju na raspolaganje trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama.

POGLAVLJE IX.

ZAŠTITA PODATAKA

Članak 46.
Primjenjivo zakonodavstvo

1.    Uredba (EZ) br. 45/2001 primjenjuje se na obradu osobnih podataka koju na temelju ove Uredbe provodi Agencija.

2.    Uredba 2016/679 primjenjuje se na obradu osobnih podataka koju provode tijela iz članka 29. ove Uredbe u slučajevima u kojima se ne primjenjuju nacionalne odredbe kojima se prenosi Direktiva (EU) 2016/680.

3.    Pri obradi podataka koju provode nadležna nacionalna tijela radi sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela i izvršavanja kaznenih sankcija, uključujući zaštitu od prijetnji javnoj sigurnosti i njihovo sprečavanje, primjenjuju se nacionalne odredbe kojima se prenosi Direktiva (EU) 2016/680.

Članak 47.
Pravo na pristup, ispravljanje netočnih podataka i brisanje nezakonito pohranjenih podataka

1.Pravo osoba na pristup podacima koji su uneseni u SIS i odnose se na njih te pravo na ispravljanje ili brisanje tih podataka ostvaruje se u skladu s pravom države članice u kojoj se osobe pozivaju na to pravo.

2.Ako nacionalno pravo to omogućuje, nacionalno nadzorno tijelo odlučuje hoće li se informacije proslijediti i kojim sredstvima.

3.Država članica koja nije izdala upozorenje može proslijediti informacije o takvim podacima samo ako prije toga državi članici koja je izdala upozorenje omogući da se o tome očituje. To se obavlja razmjenom dopunskih informacija.

4.Država članica donosi odluku da u skladu s nacionalnim pravom osobi na koju se podaci odnose u cijelosti ili djelomično uskrati informacije, i to u onoj mjeri i onoliko dugo dok je takvo djelomično ili potpuno uskraćivanje nužna i proporcionalna mjera u demokratskom društvu uz poštovanje temeljnih prava i legitimnih interesa predmetnih fizičkih osoba radi:

(a)izbjegavanja ometanja službenih ili pravnih ispitivanja, istraga ili postupaka;

(b)izbjegavanja dovođenja u pitanje sprečavanja, otkrivanja, istrage ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija;

(c)zaštite javne sigurnosti;

(d)zaštite nacionalne sigurnosti;

(e)zaštite prava i sloboda drugih.

5.Predmetnoj osobi mora se odgovoriti što prije, a u svakom slučaju najkasnije 60 dana od datuma podnošenja zahtjeva za pristup ili prije ako je tako propisano nacionalnim pravom.

6.Predmetna osoba mora se što prije obavijestiti o daljnjem tijeku događaja u vezi s ostvarivanjem njezina prava na ispravak ili brisanje podataka, a najkasnije tri mjeseca od datuma podnošenja zahtjeva za ispravak ili brisanje ili prije ako je tako propisano nacionalnim pravom.

Članak 48.
Pravo na informacije

1.Državljani trećih zemalja na koje se odnosi upozorenje izdano u skladu s ovom Uredbom moraju dobiti informacije se u skladu s člancima 10. i 11. Direktive 95/46/EZ. Te se informacije pružaju u pisanom obliku, a prilaže im se kopija ili pozivanje na nacionalnu odluku na temelju koje je izdano upozorenje, kako je navedeno u članku 24. stavku 1.

2.Informacije se ne pružaju:

(a)ako:

i.osobni podaci nisu dobiveni od predmetnog državljanina treće zemlje;

i

ii. pružanje informacija nije moguće ili bi zahtijevalo nerazmjeran napor;

(b)ako predmetni državljanin treće zemlje već raspolaže tim informacijama;

(c)ako se nacionalnim pravom omogućuje ograničavanje prava na informacije, osobito radi zaštite nacionalne sigurnosti, obrane, javne sigurnosti te sprečavanja, istraživanja, otkrivanja i progona kaznenih djela.

Članak 49.
Pravni lijekovi

1.Svaka osoba može sudu ili tijelu nadležnom prema pravu bilo koje države članice podnijeti tužbu radi ostvarivanja prava na pristup informacijama, njihov ispravak ili brisanje ili na naknadu štete u vezi s upozorenjem koje se na nju odnosi.

2.Države članice obvezuju se da će uzajamno izvršavati pravomoćne odluke sudova ili tijela iz stavka 1. ovog članka, ne dovodeći u pitanje odredbe iz članka 53.

3.Da bi se dobio dosljedan pregled funkcioniranja pravnih lijekova, nacionalna nadzorna tijela pozivaju se da razviju standardni statistički sustav za godišnje izvješćivanje o:

(a)broju zahtjeva za pristup podacima koje su voditelju obrade podataka podnijele osobe na koje se ti podaci odnose i broju slučajeva u kojima je pristup podacima odobren;

(b)broju zahtjeva za pristup podacima koje su nacionalnom nadzornom tijelu podnijele osobe na koje se ti podaci odnose i broju slučajeva u kojima je pristup podacima odobren;

(c)broju zahtjeva za ispravak netočnih podataka i brisanje nezakonito pohranjenih podataka podnesenih voditelju obrade podataka i broju slučajeva u kojima su podaci ispravljeni ili izbrisani;

(d)broju zahtjeva za ispravak netočnih podataka i brisanje nezakonito pohranjenih podataka podnesenih nacionalnom nadzornom tijelu;

(e)broju predmeta o kojima se vodi sudski postupak;

(f)broju predmeta u kojima je sud presudio u korist podnositelja zahtjeva po bilo kojoj točki optužnice;

(g)svim opažanjima o slučajevima uzajamnog priznavanja pravomoćnih odluka koje su donijeli sudovi ili tijela drugih država članica o upozorenjima koje je unijela država izdavateljica upozorenja.

Izvješća nacionalnih nadzornih tijela prosljeđuju se mehanizmu suradnje utvrđenom u članku 52.

Članak 50.
Nadzor nad sustavom N.SIS

1.Svaka država članica osigurava da neovisno nadzorno tijelo ili tijela imenovana u svakoj državi članici, kojima su dodijeljene ovlasti iz poglavlja VI. Direktive (EU) 2016/680 ili poglavlja VI. Uredbe (EU) 2016/679, neovisno prate zakonitost obrade osobnih podataka u SIS-u na svojem državnom području i njihov prijenos s njihova državnog područja te razmjenu i daljnju obradu dopunskih informacija.

2.Nacionalno nadzorno tijelo osigurava reviziju postupaka obrade podataka u svojem N.SIS-u u skladu s međunarodnim revizijskim standardima najmanje svake četiri godine. Reviziju provode nacionalna nadzorna tijela ili je naručuju izravno od neovisnog revizora za zaštitu podataka. Nacionalno nadzorno tijelo u svakom trenutku zadržava nadzor nad radom neovisnog revizora i odgovorno je za njegov rad.

3.Države članice svojim nacionalnim nadzornim tijelima osiguravaju dovoljno resursa za izvršavanje zadaća koje su im povjerene na temelju ove Uredbe.

Članak 51.
Nadzor nad radom Agencije

1.Europski nadzornik za zaštitu podataka osigurava da Agencija provodi svoje aktivnosti obrade osobnih podataka u skladu s ovom Uredbom. U skladu s tim primjenjuju se dužnosti i ovlaštenja iz članaka 46. i 47. Uredbe (EZ) br. 45/2001.

2.Europski nadzornik za zaštitu podataka osigurava da se najmanje svake četiri godine provede revizija aktivnosti Agencije u pogledu obrade osobnih podataka u skladu s međunarodnim revizijskim standardima. Izvješće o toj reviziji podnosi se Europskom parlamentu, Vijeću, Agenciji, Komisiji i nacionalnim nadzornim tijelima. Agencija ima mogućnost iznijeti svoje primjedbe prije donošenja izvješća.

Članak 52.
Suradnja nacionalnih nadzornih tijela i Europskog nadzornika za zaštitu podataka

1.Nacionalna nadzorna tijela i Europski nadzornik za zaštitu podataka, svaki u okviru svoje nadležnosti, aktivno surađuju u okviru svojih odgovornosti i osiguravaju usklađeni nadzor nad sustavom SIS.

2.Djelujući u okviru svojih nadležnosti prema potrebi razmjenjuju relevantne informacije, pomažu si pri provedbi revizija i pregleda, ispituju poteškoće pri tumačenju ili primjeni ove Uredbe i drugih primjenjivih pravnih akata Unije, istražuju probleme uočene pri provođenju neovisnog nadzora ili pri ostvarivanju prava osoba na koje se odnose podaci, izrađuju usklađene prijedloge za zajednička rješenja eventualnih problema i promiču svijest o pravima na zaštitu podataka.

3.U svrhe iz stavka 2. nacionalna nadzorna tijela i Europski nadzornik za zaštitu podataka sastaju se najmanje dvaput godišnje u okviru Europskog odbora za zaštitu podataka uspostavljenog Uredbom (EU) 2016/679. Troškove i organizaciju tih sastanaka preuzima Odbor uspostavljen Uredbom (EU) 2016/679. Poslovnik se donosi na prvom sastanku. Prema potrebi zajednički se oblikuju daljnje metode rada.

4.Odbor uspostavljen Uredbom (EU) 2016/679 svake dvije godine podnosi Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji zajedničko izvješće o aktivnostima usklađenog nadzora.

POGLAVLJE X.

ODGOVORNOST ZA ŠTETU

Članak 53.
Odgovornost za štetu

1.Svaka država članica odgovorna je za svaku štetu nanesenu bilo kojoj osobi upotrebom sustava N.SIS. To se odnosi i na štetu koju je prouzročila država članica koja je izdala upozorenje unošenjem netočnih podataka ili njihovom nezakonitom pohranom.

2.Ako država članica protiv koje je podnesena tužba nije ujedno i država članica koja je izdala upozorenje, potonja na zahtjev mora nadoknaditi iznose koji su plaćeni kao naknada štete, osim ako je država članica koja traži nadoknadu upotrebom podataka prekršila ovu Uredbu.

3.Ako država članica ne ispuni svoje obveze u skladu s ovom Uredbom i time prouzroči štetu SIS-u, ta država članica odgovara za nastalu štetu, osim ako i u mjeri u kojoj Agencija ili druga država članica koja sudjeluje u SIS-u nije poduzela razumne mjere za sprečavanje štete ili smanjivanje njezina učinka.

POGLAVLJE XI.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 54.
Praćenje i statistički podaci

1.Agencija osigurava uspostavu postupaka za praćenje funkcioniranja sustava SIS u pogledu ciljeva povezanih s rezultatima, troškovnom učinkovitošću, sigurnošću i kvalitetom usluge.

2.Za potrebe tehničkog održavanja, izvješćivanja i statističkih podataka Agencija ima pristup potrebnim informacijama o postupcima obrade podataka koji se provode u Središnjem SIS-u.

3.Agencija priprema dnevne, mjesečne i godišnje statističke podatke o broju zapisa po kategoriji upozorenja, godišnjem broju pronađenih podataka po kategoriji upozorenja, broju pretraživanja sustava SIS i pristupa tom sustavu u svrhu unošenja, ažuriranja ili brisanja upozorenja, a ti se podaci prikazuju ukupno i pojedinačno za svaku državu članicu, uključujući statističke podatke o postupku savjetovanja iz članka 26. Ti statistički podaci ne sadržavaju osobne podatke. Objavljuje se godišnje statističko izvješće.

4.Države članice te Europol i Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu dostavljaju Agenciji i Komisiji sve informacije potrebne za izradu izvješća iz stavaka 7. i 8.

5.Agencija državama članicama, Komisiji, Europolu i Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu dostavlja sva statistička izvješća koja izradi. Da bi pratila provedbu pravnih akata Unije, Komisija može zatražiti od Agencije da dostavi dodatna posebna statistička izvješća, redovna ili ad hoc, o radu ili upotrebi komunikacije u okviru sustava SIS i SIRENE.

6.U svrhe iz stavaka od 3. do 5. ovog članka i članka 15. stavka 5. Agencija uspostavlja, provodi i smješta središnji repozitorij u svojim tehničkim pogonima, koji sadržava podatke iz stavka 3. ovog članka i članka 15. stavka 5. koji ne omogućuju identifikaciju pojedinaca, ali omogućuju da Komisija i agencije iz stavka 5. dobiju zatražena izvješća i statističke podatke. Agencija državama članicama, Komisiji, Europolu i Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu odobrava pristup središnjem repozitoriju sigurnim pristupom preko komunikacijske infrastrukture, uz kontrolu pristupa i posebne korisničke profile isključivo u svrhu izvješćivanja i prikupljanja statističkih podataka.

Detaljna pravila o upravljanju središnjim repozitorijem te pravila o zaštiti i sigurnosti podataka primjenjiva na repozitorij utvrđuju se i razvijaju provedbenim mjerama donesenima u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 55. stavka 2.

7.Dvije godine nakon što SIS postane operativan i svake dvije godine nakon toga Agencija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o tehničkom funkcioniranju Središnjeg SIS-a i komunikacijske infrastrukture, uključujući njihovu sigurnost, te o dvostranoj i višestranoj razmjeni dopunskih informacija među državama članicama.

8.Tri godine nakon što SIS postane operativan i svake četiri godine nakon toga Komisija priprema sveobuhvatnu evaluaciju Središnjeg SIS-a te dvostrane i višestrane razmjene dopunskih informacija među državama članicama. Ta sveobuhvatna evaluacija uključuje razmatranje rezultata postignutih u pogledu postavljenih ciljeva i procjenu trajne valjanosti načela na kojima se sustav temelji, primjene ove Uredbe s obzirom na Središnji SIS, sigurnost Središnjeg SIS-a i sve implikacije koje se odnose na budući rad sustava. Komisija tu evaluaciju prosljeđuje Europskom parlamentu i Vijeću.

Članak 55.
Postupak odbora

1.Komisiji pomaže odbor. Taj odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 56.

Izmjene Uredbe (EU) 515/2014

Uredba (EU) 515/2014 74 mijenja se kako slijedi:

u članku 6. umeće se sljedeći stavak 6.:

„6. Državama članicama se u razvojnoj fazi uz osnovna dodijeljena sredstva dodjeljuju dodatna sredstva u paušalnom iznosu od 36,8 milijuna EUR, koja su u cijelosti namijenjena financiranju nacionalnih sustava SIS radi osiguravanja njihove brze i učinkovite nadogradnje u skladu s provedbom Središnjeg SIS-a, kako je propisano Uredbom (EU) 2018/...* i Uredbom (EU) 2018/...** 

*Uredba o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području policijske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima i u Uredbi (SL.....

**Uredba (EU) 2018/…o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području graničnih kontrola i u Uredbi (SL ...)”

Članak 57.
Stavljanje izvan snage

Uredba (EZ) br. 1987/2006 o uspostavi, djelovanju i korištenju druge generacije Schengenskog informacijskog sustava;

Odluka Komisije 2010/261/EU od 4. svibnja 2010. o sigurnosnom planu za središnji sustav SIS II i komunikacijsku infrastrukturu 75 .

Članak 25. Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma 76 .

Članak 58.
Stupanje na snagu i primjena

1.Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

2.Primjenjuje se od datuma koji utvrđuje Komisija nakon:

(a)donošenja potrebnih provedbenih mjera;

(b)što države članice izvijeste Komisiju da su provele tehničke i pravne pripreme potrebne za obradu podataka u SIS-u i razmjenu dopunskih informacija u skladu s ovom Uredbom;

(c)što Agencija izvijesti Komisiju o dovršetku svih aktivnosti testiranja s obzirom na CS-SIS i interakciju CS-SIS-a i N.SIS-a.

3.Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

1.4.Ciljevi

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

1.7.Predviđene metode upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode 

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.4.Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinos trećih osoba

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB 77  

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje 

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 78  

☑ Prijedlog/inicijativa odnosi se na produženje postojećeg djelovanja 

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

1.4.2.Posebni ciljevi i odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

1.4.3.Očekivani rezultati i utjecaj

Navesti učinke koje bi prijedlog/inicijativa trebali imati na ciljane korisnike/skupine.

1.4.4.Pokazatelji rezultata i utjecaja

Navesti pokazatelje koji omogućuju praćenje provedbe prijedloga/inicijative.

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

◻ Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

–◻    prijedlog/inicijativa na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

–◻    financijski utjecaj od GGGG do GGGG

☑ Prijedlog/inicijativa neograničenog trajanja

–provedba s razdobljem uspostave od 2018. do 2020.

–nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Predviđene metode upravljanja 88  

☑ Izravno upravljanje Komisije

–☑koje obavljaju njezini odjeli, uključujući njezino osoblje u delegacijama Unije,

–◻    koje obavljaju izvršne agencije

☑Podijeljeno upravljanje s državama članicama

☑Neizravno upravljanje delegiranjem zadaća proračunske provedbe:

–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile,

–◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti),

–◻EIB-u i Europskom investicijskom fondu,

–☑tijelima na koja se upućuje u člancima 208. i 209. Financijske uredbe,

–◻ tijelima javnog prava,

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva,

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva,

–◻ osobama kojima je povjerena provedba posebnih aktivnosti u ZVSP-u u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

–Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Nadalje, agencija eu-LISA također je sada obvezna podnositi dnevne, mjesečne i godišnje statističke podatke o upotrebi sustava SIS te osigurati stalno praćenje sustava i njegovo funkcioniranje u odnosu na ciljeve. Sustav upravljanja i kontrole

2.2.1.Utvrđeni rizici

2.2.2.Informacije o uspostavi sustava unutarnje kontrole

2.2.3.Procjene troškova i koristi kontrola i procjena očekivane razine rizika od pogreške

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

Ako prijedlog/inicijativa utječe na više naslova:

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.3.1.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje agencije eu-LISA

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje

–☑    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.3.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva GU-a HOME

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje

–☑    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

3.2.3.3.Procijenjeni utjecaj na ljudske resurse agencije eu-LISA – sažetak

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena administrativna sredstva

–☑    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena administrativna sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Zapošljavanje je predviđeno za siječanj 2018. Sve osoblje mora biti raspoloživo početkom 2018. kako bi se omogućio pravodobni početak razvoja s ciljem osiguravanja početka rada preinačenog sustava SIS II 2020. Potrebna su tri nova ugovorna djelatnika za provedbu projekta te operativnu potporu i održavanje poslije puštanja u rad. Ti će ljudski resursi:

podupirati provedbu projekta kao članovi projektnog tima, uključujući aktivnosti kao što su: određivanje zahtjeva i tehničkih specifikacija, suradnja s državama članicama i njihovo podupiranje tijekom provedbe, ažuriranje opisnog dokumenta sučelja (ICD), praćenje isporuke ugovora, isporuka i ažuriranje dokumenata itd.,

podupirati tranzicijske aktivnosti za puštanje sustava u rad u suradnji s izvoditeljem (praćenje verzija, ažuriranja operativnog procesa, osposobljavanje (uključujući aktivnosti osposobljavanja u državama članicama) itd.),

podupirati dugoročne aktivnosti, određivanje specifikacija, pripremu ugovora u slučaju preoblikovanja sustava (npr. zbog prepoznavanja prikaza) ili ako novi ugovor o operativnom održavanju SIS-a II bude trebalo izmijeniti da bi se obuhvatile dodatne izmjene (s tehničke i proračunske strane),

pružati potporu druge razine nakon puštanja u rad te tijekom trajnog održavanja i rada.

Treba istaknuti da će novi ljudski resursi (tri ugovorna djelatnika u ekvivalentu punog radnog vremena) biti dodatak resursima internog tima koji će se također baviti praćenjem projekta, ugovora i financijskim praćenje te operativnim aktivnostima. Zapošljavanjem ugovornih djelatnika omogućit će prikladno trajanje i kontinuitet ugovora da bi se osigurao kontinuitet rada te angažiranje istih specijaliziranih osoba za aktivnosti operativne potpore nakon dovršenja projekta. Uz to je za aktivnosti operativne potpore potreban pristup radnom okruženju koji se ne može dati izvoditeljima ili vanjskom osoblju.

3.2.3.4.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–◻    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse pokrit će se odobrenim sredstvima koja su već namijenjena upravljanju djelovanjem i/ili koja su preraspoređena unutar glavne uprave te, prema potrebi, iz bilo kojih dodatnih sredstava koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

3.2.4.Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

–◻    Prijedlog/inicijativa u skladu je s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom.

–☑    Prijedlog/inicijativa povlači za sobom reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

–◻    Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta za financijsku fleksibilnost ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira.

3.2.5.Doprinos trećih osoba

–☑ Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sufinanciranje od trećih osoba.

–Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

–◻    Prijedlog/inicijativa nema financijski utjecaj na prihode.

–☑    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski utjecaj:

–◻    na vlastita sredstva

–☑    na razne prihode

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Navesti metodu izračuna utjecaja na prihode.

(1) Izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o evaluaciji druge generacije Schengenskog informacijskog sustava (SIS II) u skladu s člankom 24. stavkom 5., člankom 43. stavkom 3. i člankom 50. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 1987/2006 te člankom 59. stavkom 3. i člankom 66. stavkom 5. Odluke 2007/533/PUP i popratni radni dokument službi Komisije. (SL...).

(2) Direktiva 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o zajedničkim standardima i postupcima država članica za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 348, 24.12.2008., str. 98.).

(3) COM(2016) 205 final od 6.4.2016.

(4) Odluka Komisije 2016/C 257/03 od 17.6.2016.

(5) Uredba (EU) br. 1077/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o osnivanju Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (SL L 286, 1.11.2011., str. 1.).

(6) Uredba (EZ) br. 1987/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o uspostavi, djelovanju i korištenju druge generacije Schengenskog informacijskog sustava (SIS II) (SL L 381, 28.12.2006., str. 4.).

(7) U odjeljku  2. „Odabir instrumenta” vidjeti obrazloženje odluke da se postojeće zakonodavstvo zamijeni umjesto da se preinači.

(8) Izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o evaluaciji druge generacije Schengenskog informacijskog sustava (SIS II) u skladu s člankom 24. stavkom 5., člankom 43. stavkom 3. i člankom 50. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 1987/2006 te člankom 59. stavkom 3. i člankom 66. stavkom 5. Odluke 2007/533/PUP i popratni radni dokument službi Komisije. (SL...).

(9) Stručna skupina na visokoj razini – Izvješće predsjedatelja od 21. prosinca 2016.

(10) Vidjeti odjeljak 5. „Ostali elementi” za detaljno obrazloženje izmjena uključenih u ovaj prijedlog.

(11) COM(2015) 453 final.

(12) COM(2015) 240 final.

(13) COM(2016) 731 final.

(14) Odluka Vijeća od 29. lipnja 2010. o primjeni odredaba schengenske pravne stečevine koje se odnose na Schengenski informacijski sustav u Republici Bugarskoj i Rumunjskoj (SL L 166, 1.7.2010., str. 17.).

(15) Uspostavljena Uredbom (EU) br. 1077/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o osnivanju Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (SL L 286, 1.11.2011., str. 1.).

(16) Odluka Vijeća 2007/533/PUP od 12. lipnja 2007. o osnivanju, radu i korištenju druge generacije Schengenskog informacijskog sustava (SIS II) (SL L 205, 7.8.2007., str. 63.).

(17) Izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o evaluaciji druge generacije Schengenskog informacijskog sustava (SIS II) u skladu s člankom 24. stavkom 5., člankom 43. stavkom 3. i člankom 50. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 1987/2006 te člankom 59. stavkom 3. i člankom 66. stavkom 5. Odluke 2007/533/PUP i popratni radni dokument službi Komisije. 

(18) COM(2014) 199 final.

(19) KONAČNO IZVJEŠĆE Europske komisije — Tehnička procjena sustava SIS II.

(20) KONAČNO IZVJEŠĆE Europske komisije – Procjena učinka IKT-a na moguća poboljšanja u arhitekturi sustava SIS II 2016.

(21) KONAČNO IZVJEŠĆE Europske komisije – Procjena učinka IKT-a na tehnička poboljšanja u arhitekturi sustava SIS II – Konačno izvješće, 10. studenoga 2016. (Wavestone).

(22) Studija o izvedivosti i implikacijama uspostave sustava na razini EU-a za razmjenu podataka o odlukama o vraćanju i za praćenje pridržavanja tih odluka u okviru sustava SIS, 4. travnja 2015., PwC.

(23) Provedbena odluka Komisije (EU) 2015/219 оd 29. siječnja 2015. o zamjeni Priloga Provedbenoj odluci 2013/115/EU o usvajanju Priručnika SIRENE i drugih provedbenih mjera za drugu generaciju Schengenskog informacijskog sustava (SIS II) (SL L 44, 18.2.2015., str. 75.).

(24) Preporuka Komisije o uspostavi kataloga preporuka i najboljih praksi za ispravnu primjenu druge generacije Schengenskog informacijskog sustava (SIS II) i razmjeni dopunskih informacija među nadležnim tijelima država članica koja provode i upotrebljavaju SIS II (C(2015) 9169/1).

(25) Uredba Vijeća (EU) br. 1053/2013 od 7. listopada 2013. o uspostavi mehanizma evaluacije i praćenja za provjeru primjene schengenske pravne stečevine i stavljanju izvan snage Odluke Izvršnog odbora od 16. rujna 1998. o uspostavi Stalnog odbora za ocjenu i provedbu Schengena (SL L 295, 6.11.2013., str. 27.).

(26) Povelja Europske unije o temeljnim pravima (2012/C 326/02).

(27) Wavestone: „Procjena učinka IKT-a na tehnička poboljšanja u arhitekturi sustava SIS II – Konačno izvješće”, 10. studenoga 2016., Scenarij 3.: zasebna provedba sustava N.SIS II.

(28) Uredba (EU) br. 515/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavljanju, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, instrumenta za financijsku potporu u području vanjskih granica i viza (SL L 150, 20.5.2014., str. 143.).

(29) Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.).

(30) COM(2016) 731 final.

(31) Središnjoj jedinici ETIAS-a odobrava se pristup podacima unesenima u skladu s člancima 24. i 27. ove Uredbe.

(32) COM (2016)…

(33) Okvirna odluka Vijeća 2002/475/PUP od 13. lipnja 2002. o suzbijanju terorizma (SL L 164, 22.6.2002., str. 3.).

(34) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(35) Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.).

(36) SL L 239, 22.9.2000., str. 19. Konvencija kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1160/2005 Europskog parlamenta i Vijeća ( SL L 191, 22.7.2005., str. 18. ).

(37) SL L 328, 13.12.2001., str. 4.

(38) Odluka Vijeća 2001/886/PUP od 6. prosinca 2001. o razvoju druge generacije Schengenskog informacijskog sustava (SIS II) ( SL L 328, 13.12.2001., str. 1. ).

(39) Uredba (EZ) br. 1987/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o uspostavi, djelovanju i korištenju druge generacije Schengenskog informacijskog sustava (SIS II) (SL L 181, 28.12.2006., str. 4.).

(40) Odluka Vijeća 2007/533/PUP od 12. lipnja 2007. o osnivanju, radu i korištenju druge generacije Schengenskog informacijskog sustava (SIS II) (SL L 205, 7.8.2007., str. 63.).

(41) Izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o evaluaciji druge generacije Schengenskog informacijskog sustava (SIS II) u skladu s člankom 24. stavkom 5., člankom 43. stavkom 3. i člankom 50. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 1987/2006 te člankom 59. stavkom 3. i člankom 66. stavkom 5. Odluke 2007/533/PUP i popratni radni dokument službi Komisije. 

(42) Uredba (EU) 2018/...

(43) Uspostavljena Uredbom (EU) br. 1077/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o osnivanju Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (SL L 286, 1.11.2011., str. 1.).

(44) Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP, SL L 119, 4.5.2016., str. 89.

(45) Okvirna odluka Vijeća 2002/584/PUP od 13. lipnja 2002. o Europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica (SL L 190, 18.7.2002., str. 1.).

(46) Okvirna odluka Vijeća 2002/475/PUP od 13. lipnja 2002. o suzbijanju terorizma (SL L 164, 22.6.2002., str. 3.).

(47) Direktiva 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o zajedničkim standardima i postupcima država članica za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 348, 24.12.2008., str. 98.).

(48) Direktiva 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji na slobodno kretanje i boravište na području države članice (SL L 158, 30.4.2004., str. 77.).

(49) Okvirna odluka Vijeća 2002/475/PUP od 13. lipnja 2002. o suzbijanju terorizma (SL L 164, 22.6.2002., str. 3.).

(50) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(51) Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.).

(52) Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).

(53) Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP (SL L 135, 25.5.2016., str. 53.).

(54) Uredba (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o europskoj graničnoj i obalnoj straži i o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 863/2007 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe Vijeća (EZ) br. 2007/2004 i Odluke Vijeća 2005/267/EZ (SL L 251, 16.9.2016., str. 1.).

(55) COM(2016) 731 final.

(56) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(57) SL L 131, 1.6.2000., str. 43.

(58) SL L 64, 7.3.2002., str. 20.

(59) SL L 176, 10.7.1999., str. 36.

(60) SL L 176, 10.7.1999., str. 31.

(61) Odluka Vijeća 2004/849/EZ od 25. listopada 2004. o potpisivanju u ime Europske unije i privremenoj primjeni određenih odredaba Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine ( SL L 368, 15.12.2004., str. 26. ).

(62) Odluka Vijeća 2004/860/EZ od 25. listopada 2004. o potpisivanju, u ime Europske zajednice, i o privremenoj primjeni određenih odredbi Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine ( SL L 370, 17.12.2004., str. 78. ).

(63) SL L 160, 18.6.2011., str. 21.

(64) Odluka Vijeća 2011/349/EU od 7. ožujka 2011. o sklapanju u ime Europske unije Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, posebno u odnosu na pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima i policijsku suradnju (SL L 160, 18.6.2011., str. 1.).

(65) Odluka Vijeća 2011/350/EU od 7. ožujka 2011. o sklapanju Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pristupanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, u vezi s ukidanjem kontrola na unutarnjim granicama i kretanju osoba, u ime Europske unije (SL L 160, 18.6.2011., str. 19.).

(66) SL L 166, 1.7.2010., str. 17.

(67) Uredba (EU) br. 515/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavljanju, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, instrumenta za financijsku potporu u području vanjskih granica i viza (SL L 150, 20.5.2014., str. 143.).

(68) Okvirna odluka Vijeća 2002/584/PUP od 13. lipnja 2002. o Europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica (SL L 190, 18.7.2002., str. 1.).

(69) Okvirna odluka Vijeća 2002/475/PUP od 13. lipnja 2002. o suzbijanju terorizma (SL L 164, 22.6.2002., str. 3.).

(70) Uspostavljena Uredbom (EU) br. 1077/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o osnivanju Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (SL L 286, 1.11.2011., str. 1.).

(71) Okvirna odluka Vijeća 2002/475/PUP od 13. lipnja 2002. o suzbijanju terorizma (SL L 164, 22.6.2002., str. 3.).

(72) SL L 158, 30.4.2004., str. 77.

(73) Uredba (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uspostavi Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama) (SL L 243, 15.9.2009., str. 1.).

(74) Uredba (EU) br. 515/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavljanju, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, instrumenta za financijsku potporu u području vanjskih granica i viza (SL L 150, 20.5.2014., str. 143.).

(75) Odluka Komisije 2010/261/EU od 4. svibnja 2010. o sigurnosnom planu za središnji sustav SIS II i komunikacijsku infrastrukturu (SL L 112, 5.5.2010., str. 31.).

(76) SL L 239, 22.9.2000., str. 19.

(77) ABM: upravljanje po djelatnostima (activity-based management); ABB: priprema proračuna na temelju djelatnosti (activity-based budgeting).

(78) Kako je navedeno u članku 54. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(79) COM(2015) 240 final.

(80) COM(2015) 185 final.

(81) COM(2015) 285 final.

(82) COM(2016) 205 final.

(83) Ares(2016)2231546 – 12.5.2016.

(84) COM(2016) 205 final.

(85) COM(2015) 240 final.

(86) Uredba (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o europskoj graničnoj i obalnoj straži i o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 863/2007 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe Vijeća (EZ) br. 2007/2004 i Odluke Vijeća 2005/267/EZ (SL L 251, 16.9.2016., str. 1.).

(87) Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi sustava ulaska/izlaska (EES) za registraciju podataka o ulasku i izlasku te podataka o zabrani ulaska za državljane trećih zemalja koji prelaze vanjske granice država članica Europske unije i određivanju uvjeta za pristup EES-u za potrebe kaznenog progona te o izmjeni Uredbe (EZ) br. 767/2008 i Uredbe (EU) br. 1077/2011 (COM(2016) 194 final).

(88) Informacije o načinima upravljanja i upućivanju na Financijsku uredbu dostupne su na internetskim stranicama BudgWeb: http://www.cc.cec/budg/man/budgmanag/budgmanag_en.html

(89) Dif. = diferencirana odobrena sredstva / nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(90) EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(91) Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.

(92) Godina N godina je početka provedbe prijedloga/inicijative.

(93) Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr. broj financiranih studentskih razmjena, broj kilometara izgrađenih prometnica itd.).

(94) Kako je opisano u odjeljku 1.4.2. „Posebni ciljevi…”.

(95) Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr. broj financiranih studentskih razmjena, broj kilometara izgrađenih prometnica itd.).

(96) Kako je opisano u odjeljku 1.4.2. „Posebni ciljevi…”.

(97) UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; AO = agencijsko osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(98) U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(99) Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carinske pristojbe, pristojbe na šećer), navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi umanjeni za 25 % zbog troškova naplate.