EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 8.12.2016.

COM(2016) 792 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU I VIJEĆU

Četvrto izvješće o napretku provedbe Izjave EU-a i Turske

Četvrto izvješće o napretku provedbe Izjave EU-a i Turske

Uvod

Tijekom razdoblja obuhvaćenog ovim, četvrtim izvješćem 1 provedba Izjave EU-a i Turske 2 potvrdila je trend dosljednog postizanja rezultata, iako se suočava s mnogim izazovima.

Od početka provedbe Izjave broj prelazaka u znatnom je padu i to se nastavilo u razdoblju obuhvaćenom ovim izvješćem. Gubitak života je smanjen. Prosječan broj dnevnih dolazaka iz Turske na grčke otoke i dalje je oko 81 osoba, što je mnogo manje u usporedbi s najvećim brojevima zabilježenima u istom razdoblju prošle godine. Istodobno, vraćanja iz Grčke u Tursku odvijaju se presporo. Stoga su se već preopterećeni prihvatni objekti na grčkim otocima našli pod dodatnim pritiskom i to je pridonijelo nedavnim incidentima narušavanja javnog reda. Iako je ukupna razina migracijskih tokova prema Grčkoj i dalje mnogo niža nego prije Izjave, trenutačno stanje iziskuje ne samo pomno praćenje nego i, što je važnije, ulaganje dodatnih napora kako bi se pridonijelo poboljšanju stanja na grčkim otocima.

Napredak je ostvaren i u drugim elementima Izjave. Primjerice, preseljenje sirijskih izbjeglica iz Turske neprestano se ubrzava. EU je dosad dodijelio više od 2,2 milijarde EUR od ukupno 3 milijarde EUR predviđene za Instrument za pomoć izbjeglicama u Turskoj, od čega je 677 milijuna EUR isplaćeno.

U ovom, četvrtom izvješću opisuju se kontinuirani trend napretka i mjere koje su još uvijek potrebne za provedbu Izjave kako bi se ona čvrsto ukorijenila kao stabilan i održiv stup politike EU-a. Europsko vijeće 20. listopada 3 napomenulo je da je za trajnu stabilizaciju stanja na istočnoj sredozemnoj ruti nužna daljnja provedba Izjave. U svojim je zaključcima Vijeće pozvalo na dodatno ubrzavanje vraćanja s grčkih otoka u Tursku; brzo imenovanje stalnih koordinatora u grčkim žarišnim točkama (hotspot); pozvalo je države članice da se u potpunosti odazovu na pozive relevantnih agencija EU-a u pogledu sredstava za pomoć Grčkoj i pozvalo je na daljnji napredak u vezi s cijelim nizom obveza u odnosu na sve države članice sadržanih u Izjavi EU-a i Turske, među ostalim u pogledu liberalizacije viznog režima. Ovim izvješćem potvrđuje se da je hitno potrebno ostvariti napredak u svim tim pitanjima.

1.Trenutačno stanje

Od objave trećeg izvješća 28. rujna 2016. ukupan broj dolazaka iz Turske na grčke otoke iznosi 5687 4 , što prosječno čini približno 81 5 dolazak dnevno. Iako je broj dnevnih dolazaka i dalje viši nego prije ljeta, ipak ih je mnogo manje u usporedbi s istim razdobljem prošle godine (ukupno oko 390 000 od 28. rujna do 4. prosinca 2015.) i s mjesecom koji je prethodio Izjavi (kad je u prosjeku dolazilo više od 1700 osoba na dan). Od donošenja Izjave EU-a i Turske u Egejskom su moru zabilježena 63 slučaja smrtno stradalih ili nestalih osoba. Iako treba duboko žaliti za svakim izgubljenim životom, riječ je o znatnom smanjenju broja izgubljenih života s obzirom na to da je u istom razdoblju 2015. 6 smrtno stradalo više od 592 osobe.

Pojačana koordinacija i suradnja

Koordinator EU-a za provedbu Izjave EU-a i Turske 7  s grčkim i turskim nadležnim tijelima, agencijama EU-a, međunarodnim organizacijama te ostalim državama članicama osigurao je dnevno praćenje provedbe Izjave EU-a i Turske s naglaskom na ubrzavanje postupaka povezanih s azilom, povećanje broja migranata koji se s grčkih otoka vraćaju u Tursku i uspostavu odgovarajućih mjera sigurnosti u žarišnim točkama. Kako bi se osigurala potpuna provedba Izjave EU-a i Turske i ublažio pritisak na grčke otoke, provedbu treba pojačati i ubrzati. U tom cilju, a s obzirom na aktivnosti EU-a, koordinator EU-a zajedno s grčkim tijelima razradio je zajednički akcijski plan, koji objavljuje danas. Njime se potvrđuju dodatni napori koje trebaju uložiti sve strane, od Grčke i država članica, preko Europske granične i obalne straže i Europskog potpornog ureda za azil do Komisije i međunarodnih organizacija (Međunarodna organizacija za migracije i Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice – UHNCR), kako bi se osigurala potpuna provedba Izjave EU-a i Turske, a posebno kako bi se ublažio pritisak na grčke otoke. Konkretni je cilj suradnje na tim temeljima uklanjanje neriješenih zahtjeva za azil na grčkim otocima do travnja 2017. Komisija sa svoje strane podupire glavne točke zajedničkog akcijskog plana utvrđene u Prilogu 1.

Sudjelovanje država članica neophodno je za učinkovitost potpore koju agencije EU-a pružaju provedbi Izjave EU-a i Turske. Europsko vijeće 20. listopada naglasilo je važnost potpunog ispunjenja zahtjeva agencija EU-a i intervencijskih skupina za azil Europskog potpornog ureda za azil u pogledu osoblja kako bi se najizloženijim državama članicama pružila potpora u bilo kojem trenutku i s dovoljnim brojem osoblja. Kako bi omogućio brz odgovor na poziv Europskog vijeća za dodatno osoblje, Europski potporni ured za azil razvio je opsežan pilot-program osposobljavanja kako bi osigurao da se službenici za rješavanje predmeta koji imaju skromno iskustvo iz svojih zemalja mogu rasporediti kao potpora grčkim tijelima. Međutim, još nisu u potpunosti riješeni nedostaci utvrđeni u prethodnim izvješćima.

Do 5. prosinca Europski potporni ured za azil rasporedio je u Grčkoj 93 usmena prevoditelja i 74 stručnjaka iz država članica, od kojih su 52 raspoređena u žarišnim točkama, pri čemu je među njima 39 službenika za rješavanje predmeta. Trenutačno nedostaje 61 službenik za rješavanje predmeta. S obzirom na potrebu za dodatnim djelatnicima, Europski potporni ured za azil 11. studenoga objavio je dodatni poziv za 150 stručnjaka za azil iz država članica, uključujući 100 službenika za rješavanje predmeta potrebnih na otocima, no na temelju imenovanja primljenih do 5. prosinca očekuje se da će se ukupan broj raspoređenih stručnjaka zapravo smanjiti do kraja godine. Ako se to hitno ne riješi, imat će vrlo negativan učinak na brzinu kojom se mogu obrađivati predmeti i povećat će se rizik od još veće prenapučenosti otokâ.

U pogledu potpore na granici Europski potporni ured za azil do 5. prosinca rasporedio je 682 službenika u Grčkoj, uključujući ukupno 54 službenika za potporu provedbi Izjave. To znači da do 14. prosinca nedostaje 13 gostujućih službenika, a nakon toga se manjak povećava na 57. U pogledu Europola, broj gostujućih službenika koji trenutačno u žarišnim točkama provode sekundarne sigurnosne provjere povećao se na 24 (uključujući 21 gostujućeg službenika i Europolovo osoblje). U ovom trenutku, uz Europolove djelatnike raspoređene na pet otoka kako bi provodili sekundarne sigurnosne provjere, u Regionalnoj jedinici EU-a za posebne namjene u Pireju raspoređena su četiri dodatna službenika za potrebe koordinacije. Čini se da se raspoređivanjem preko Europola i dalje zadovoljavaju potrebe, ali morat će se pomno nadzirati potrebe za prilagodbama kako bi se mogao pratiti razvoj stanja u pogledu priljeva migranata u budućnosti.

U tom bi kontekstu, posebno zbog rizika od povećanja prenapučenosti kapaciteta za prihvat na otocima i povezanih rizika za javni red (vidi u nastavku), države članice trebale hitno povećati svoje obveze prema Europskom potpornom uredu za azil. Države članice trebale bi i održati obećanje o slanju zatraženih službenika Europskoj graničnoj i obalnoj straži i uskladiti ih s traženim brojevima i profilima. Osiguravanje stalne dostupnosti gostujućih službenika za raspoređivanje i tehničke opreme potrebne za učinkovitu provedbu operacija koje koordinira Europska granična i obalna straža ključno je za njezinu operacionalizaciju, tj. za Agenciju i tijela granične straže država članica koja se bave nezakonitim migracijskim tokovima na istočnoj sredozemnoj ruti.

Turski časnici za vezu, koji su bili opozvani nakon pokušaja državnog udara, 25. listopada ponovno su raspoređeni na grčkim otocima. Turska obalna straža aktivno provodi ophodnje u istočnom Egejskom moru i bilježi visoke tjedne razine sprečavanja odlazaka iz Turske (oko 450 – 500 uhićenja).

Nadovezujući se na raspoređivanje časnika za vezu Europske granične i obalne straže na admiralski brod NATO-a u travnju 2016. i potpisivanje standardnih operativnih postupaka između Europske granične i obalne straže i NATO-ove pomorske straže u srpnju, suradnja u Egejskom moru produbila se u obliku zajedničkog pregleda stanja, aktivnosti ranog upozoravanja i nadzora te razmjene operativnih informacija s grčkom i turskom obalnom stražom. Cilj je te suradnje stalno povećavanje već visoke stope otkrivanja i ubrzavanje razmjene informacija o krijumčarenju migranata. U tu je svrhu NATO nedavno Europskoj graničnoj i obalnoj straži dao opremu za pristup njegovoj regionalnoj ograničenoj mreži kako bi još poboljšao platforme za razmjenu informacija između dviju operacija.

Inicijative informiranja

Na temelju rada radne skupine za strategiju informiranja migranata konzorcij uglednih medija u suradnji s Komisijom upravo priprema internetski „informacijski portal za migrante”. Očekuje se da će biti pokrenut početkom 2017. kako bi milijune potencijalnih migranata diljem svijeta informirao o opasnim putovanjima i pravnim preprekama prilikom pokušaja ulaska u EU.

Kao nastavak informativne kampanje organizirane u srpnju i kolovozu na svim otocima sa žarišnim točkama radi informiranja migranata o njihovim pravima i mogućnostima Komisija grčkim tijelima pomaže da postave trajne informacijske kabine u svim žarišnim točkama. U njima treba zaposliti stručnjake iz grčkih tijela i stručnjake iz europskih i međunarodnih organizacija koji će migrantima biti pouzdan izvor informacija. Informacijska kabina na Hiosu već je postavljena, a ona na Lezbosu je u pripremi. Komisija u suradnji s grčkim tijelima, agencijama EU-a, Međunarodnom organizacijom za migracije i UNHCR-om priprema popratne dokumente i informativne materijale.

Ključni izazovi i sljedeći koraci     ·S obzirom na rizike od sve prenapučenijih kapaciteta za prihvat i povezane rizike za javni red, države članice moraju hitno poslati potrebne stručnjake u skladu s obvezama preuzetima na Europskom vijeću u listopadu kako bi Europski potporni ured za azil ubrzao obradu zahtjeva za azil na grčkim otocima. Ako je potrebno, za to mogu upotrijebiti opsežni program osposobljavanja koji je Europski potporni ured za azil razvio u cilju raspoređivanja mladih službenika. ·Države članice i dalje moraju slati stručnjake Europskoj graničnoj i obalnoj straži u skladu s potrebnim brojevima i profilima. ·„Informacijski portal za migrante”, koji će početkom 2017 pokrenuti medijski konzorcij. ·Najbrža moguća uspostava informacijskih točaka na svim otocima sa žarišnim točkama kako bi se migrantima osigurale izravne informacije.

2.Vraćanje svih novih nezakonitih migranata iz Grčke u Tursku

Izjavom se predviđa vraćanje svih novih nezakonitih migranata i tražitelja azila koji su prešli iz Turske na grčke otoke nakon 20. ožujka i čiji su zahtjevi za azil proglašeni nedopuštenima ili neosnovanima. Te se mjere provode strogo u skladu s pravom EU-a i međunarodnim pravom, uz puno poštovanje načela zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja.

Trenutačno stanje u pogledu vraćanja

Od objave trećeg izvješća 28. rujna 2016., s povratkom turskih časnika za vezu na otoke i nastavkom operacija početkom rujna u skladu s izjavom EU-a i Turske u Tursku je vraćeno 170 osoba koje su u Grčku ušle preko Turske, uključujući 42 Sirijca, čime se ukupan broj migranata vraćenih u Tursku nakon Izjave EU-a i Turske popeo na 748. Osim Sirijaca, među vraćenima bilo je Pakistanaca (394), Afganistanaca (61), Alžiraca (68), Iračana (17), Bangladešana (26), Iranaca (18), Šrilančana (16) te Marokanaca (15). Vraćene su osobe koje su dobile odluku o odbijanju zahtjeva za azil (uključujući drugostupanjske odluke o odbijanju), povukle su svoj zahtjev za azil ili nisu podnijele zahtjev za azil. Ukupno je tijekom 2016. u skladu s Izjavom EU-a i Turske ili grčko-turskim bilateralnim protokolom o ponovnom prihvatu iz Grčke u Tursku vraćeno 1187 nezakonitih migranata, među kojima je bilo 95 Sirijaca.

Broj vraćanja općenito je malen, ali manji je od broja dolazaka. Malo se povećao u listopadu, dok su se operacije izvodile svakog tjedna, ali u prvoj polovini studenoga (kad su vraćena tek četiri Pakistanca) zabilježeno je da turska tijela ili nisu odgovarala ili su sa zakašnjenjem odgovarala na zahtjeve grčkih tijela da provedu operacije vraćanja u skladu s Izjavom EU-a i Turske 8 . Iako je grčka služba za azil udvostručila broj svojih stručnjaka koji rade na otocima, a očekuje se da će do kraja godine biti angažirani dodatni stručnjaci, potrebni su dodatni napori, među ostalim i to da države članice rasporede svoje stručnjake preko Europskog potpornog ureda za azil kako bi se ubrzala prvostupanjska obrada zahtjeva za azil te povećao broj povrataka i potom održavao na toj razini 9 . 

Nesirijski migranti vraćaju se brodovima u Tursku te ih se prebacuje u centar za udaljavanje u Kirklareliju, gdje ih se upoznaje s njihovim pravima, uključujući i mogućnost da u Turskoj zatraže status zaštićene osobe. Navodno je dosad 47 osoba podnijelo zahtjev turskim tijelima – jednoj je osobi odobren status izbjeglice, a preostalih 46 pušteno je iz centra za udaljavanje do donošenja odluke o njihovim zahtjevima. Dosad je 417 osoba, koje u Turskoj nisu zatražile status izbjeglice, vraćeno u njihove zemlje podrijetla. Sirijce se, pak, s grčkih otoka vraća zrakoplovom i smješta u izbjeglički logor u Duziciju. Imaju pravo zatražiti privremenu zaštitu i, nakon brze prethodne registracije za privremenu zaštitu, pušta ih se te mogu slobodno odabrati pokrajinu u kojoj će se smjestiti ili ostati u logoru. Svi dosad vraćeni Sirijci imali su prethodnu registraciju, osim njih deset koji su se odlučili za dobrovoljan povratak u Siriju. UNHCR i Delegacija EU-a u Turskoj nedavno su posjetili centar za udaljavanje u Kirklareliju i izbjeglički logor u Duziciju.

U Turskoj su u 2016. (do 15. studenoga) 11 102 Sirijca dobila radne dozvole.

Od objave trećeg izvješća 28. rujna 2016. 869 osoba dobrovoljno se vratilo u svoje zemlje podrijetla iz kopnenog dijela Grčke i 163 s otoka uz potporu programa potpomognutog dobrovoljnog povratka i reintegracije. Od 1. siječnja 2016. taj je program u Grčkoj iskoristilo ukupno 5710 migranata. Kako bi se napori pojačali program je ponovno usklađen. Odsad bi svi sudionici s otoka trebali moći u potpunosti iskoristiti pomoć u reintegraciji. Sve napore u pogledu vraćanja osnažila bi i potpuna uključenost Grčke u programe vraćanja koje financira EU (posebno u program Europske mreže instrumenata za reintegraciju) i njezino najveće moguće korištenje financijske i tehničke pomoći koja se nudi u okviru tih programa.

Pravni koraci

Novouspostavljeno žalbeno tijelo započelo je raditi i čini ga šest stalnih žalbenih odbora (i jedan zamjenski odbor za stalne odbore). Oni odlučuju o žalbama podnesenima nakon 20. srpnja u okviru postupaka dopustivosti i prihvatljivosti (koji se primjenjuju na nacionalnosti s niskim stopama priznavanja) na prvostupanjske odluke grčke službe za azil. Kako bi se poboljšala učinkovitost novog žalbenog tijela i povećao broj drugostupanjskih odluka, grčka vlada je 25. listopada 10 u želji da poveća mjesečni broj odluka odlučila ustrojiti sedam dodatnih žalbenih odbora, čime je broj takvih odbora narastao na 13, a namjera je da do kraja veljače 2017. ukupno bude 20 žalbenih odbora. Grčko Ministarstvo pravosuđa i UNHCR dovršili su odabir članova sedam dodatnih odbora, koji bi trebali početi raditi do kraja prosinca. Komisija nastavlja pružati podršku grčkim tijelima u ubrzavanju prvostupanjskih i drugostupanjskih postupaka povezanih s azilom i povećavanju produktivnosti službe za azil i žalbenog tijela.

U pogledu predmeta na grčkim otocima na 6040 11 prvostupanjskih odluka službe za azil u pogledu dopustivosti i utemeljenosti zahtjeva dosad je uloženo ukupno 2014 12  žalbi. Dosad je na temelju tih 2014 uloženih žalbi doneseno 838 drugostupanjskih odluka (tj. u 42 % predmeta). Od dosadašnjih 407 odluka žalbenog tijela o dopustivosti zahtjeva, u 17 drugostupanjskih odluka potvrđena je prvostupanjska odluka o odbijanju zahtjeva zbog nedopustivosti, a u 390 drugostupanjskih odluka odbačene su prvostupanjske odluke o odbijanju zahtjeva zbog nedopustivosti. 13 Od 431 odluke žalbenog tijela o utemeljenosti zahtjeva, u 369 drugostupanjskih odluka potvrđene su prvostupanjske odluke o odbijanju zahtjeva, a u 62 slučaja odluke o odbijanju zahtjeva odbačene su.

Novi žalbeni odbori obavljaju bitnu funkciju jer su oni jamstvo da svatko ima mogućnost iskoristiti svoja zakonska prava. No ritam donošenja odluka spor je, što izravno utječe na provedbu Izjave. Dosad su novi žalbeni obori donijeli 366 odluka u kontekstu Izjave EU-a i Turske – 14 odluka o dopustivosti i 352 odluke 14 o utemeljenosti zahtjeva. Pred grčkim Visokim upravnim sudom 29. studenoga održano je saslušanje o ustavnosti sastava novih žalbenih odbora i njegova se odluka očekuje do kraja godine. Ta će odluka biti posebno važna za utvrđivanje napretka mnogih drugih predmeta.

Operativni koraci

Sve prenapučeniji kapaciteti za prihvat u žarišnim točkama i nedavni incidenti koje su inicirali migranti i mjesno otočko stanovništvo 15 pridonijeli su ionako teškim uvjetima za život i rad na otocima. Na otocima je 16 295 16 migranta, iako u službenim prihvatnim objektima ima samo 7450 mjesta, uz još 754 mjesta u okviru sustava subvencioniranog najma UNHCR-a. Upravljanje stanjem u žarišnim točkama komplicira i veliko opterećenje grčkih tijela na kopnu – 6. prosinca izvijestila su da se na kopnu i otocima zajedno nalazi oko 62 000 migranata.

Uz to što nastoji ubrzati obradu zahtjeva za azil i vraćanje nezakonitih migranata u Tursku, Grčka poduzima niz mjera u cilju rasterećenja žarišnih točaka. Ugroženi migranti i obitelji prebačeni su u sustav subvencioniranog najma UNHCR-a ili u otočke hotele. Osobe koje u okviru Izjave EU-a i Turske ne mogu biti vraćene u Tursku, ugrožene skupine i maloljetnici bez pratnje također se prebacuju na kopno. Do 1. studenoga na kopno je prebačeno ukupno 2675 takvih osoba. Te su osobe upućene u sustav subvencioniranog najma UNHCR-a ili u smještajne objekte na kopnu, ili su si same osigurale smještaj na kopnu. Osiguravanje odgovarajućeg smještaja maloljetnicima bez pratnje i dalje je glavni prioritet Komisije, koja je stavila na raspolaganje sredstva za dodatne kapacitete za prihvat te potiče države članice da ubrzaju premještanje prihvatljivih maloljetnika bez pratnje iz Grčke i Italije.

Na Lezbosu je pokrenut ubrzani operativni postupak za migrante iz država Magreba, Pakistana i Bangladeša, u kojem se i registracija 17 i razgovor i obavijest obave u nekoliko dana. Grčka tijela u suradnji s lokalnim tijelima rade i na stvaranju dodatnih kapaciteta za zadržavanje na otocima ili proširenju postojećih kako bi povećali zatvorene kapacitete za migrante koji čekaju udaljavanje. Na otocima postoji stalna potreba za osiguravanjem dovoljnog broja zimskih prihvatnih objekata i u tijeku je poboljšanje smještajnih objekata. U cilju odgovora na zimske uvjete humanitarni partneri uz pomoć EU-a na otocima dijele odjeću i druge kućanske potrepštine.

Kako bi odgovorila na određene zabrinutosti u pogledu sigurnosti i poboljšala uvjete javnog reda na otocima, grčka policija pripremila je sigurnosne planove i planove za evakuaciju kojima su obuhvaćene sve osobe i organizacije u žarišnim točkama. Za slučaj nezgode pripremljene su upute za krizne situacije za evakuaciju osoblja agencija EU-a i stručnjaka iz država članica koji rade u žarišnim točkama, a grčka policija povećala je broj policijskih službenika na otocima, uključujući posebno obučene interventne postrojbe smještene uz radne prostore u kojima se odvijaju postupci obrade zahtjeva za azil, i planira dodatno povećati broj tih snaga. I Europski potporni ured za azil poboljšava sigurnosne uvjete na područjima u žarišnim točkama na kojima se odvijaju postupci obrade zahtjeva za azil.

Unatoč dosadašnjim poboljšanjima potrebno je učiniti još više kako bi se riješilo stanje na otocima. Kako bi poboljšala postupke, služba za registraciju i identifikaciju trebala bi što prije dovršiti i donijeti dokument o standardnim operativnim postupcima u žarišnim točkama uz puno uvažavanje Izjave EU-a i Turske. U skladu s člankom 6. stavkom 2. Direktive o postupcima azila, kojim se propisuje da osoba koja je ispunila zahtjev za međunarodnu zaštitu mora imati učinkovitu mogućnost da ga čim prije podnese, trebalo bi smanjiti rok između ispunjavanja zahtjeva i njegove predaje. Grčki stalni koordinatori za žarišne točke još nisu preuzeli dužnost unatoč tome što se njihovo imenovanje već šest mjeseci stalno najavljuje kao nešto što će se dogoditi vrlo skoro. Njih je potrebno hitno rasporediti kako bi se osiguralo ukupno upravljanje žarišnim točkama, među ostalim u pogledu sigurnosti. Trebalo bi rasporediti i mnogo više policijskih službenika 18 . Prema procjenama odgovarajuće bi policijske snage koje bi mogle prikladno odgovoriti na sigurnosne potrebe i potrebe u pogledu javnog reda u žarišnim točkama morale biti tri ili čak četiri puta veće od sadašnjeg broja angažiranih policajaca, s različitim brojem potrebnih službenika ovisno o otoku.

Financijska pomoć EU-a Grčkoj

Financijska pomoć EU-a Grčkoj nije bila usmjerena samo na žarišne točke i zadovoljavanje najvažnijih potreba, nego je za uspješnu provedbu Izjave pozitivan popratni učinak imala i pomoć kopnenom dijelu zemlje. Poduzimaju se mjere kako bi se osiguralo da se što prije u potpunosti počne koristiti 509 milijuna EUR u okviru grčkih nacionalnih programa za razdoblje 2014.–2020. u okviru Fonda za azil, migracije i integraciju i Fonda za unutarnju sigurnost. U listopadu je dovršen premještaj nadležnog tijela za upravljanje nacionalnim programima u ministarstvo gospodarstva, razvoja i turizma. Smatralo se potrebnim provesti reviziju oba nacionalna programa kako bi ih se bolje prilagodilo trenutačnim potrebama — onaj u okviru Fonda za azil, migracije i integraciju nedavno je odobren, a onaj u okviru Fonda za unutarnju sigurnost upravo se dovršava i vrlo brzo trebao bi biti odobren. Komisija i dalje poziva grčka tijela da svoje nacionalne programe koriste na učinkovit i djelotvoran način te usko surađuje s grčkim tijelima u cilju poboljšanja mehanizama za postizanje rezultata kako bi se raspoloživa sredstva mogla iskoristiti za zadovoljavanje nužnih potreba, posebno u području prihvata i nadzora državnih granica (kao što su registracija, identifikacija i uzimanje otisaka prstiju). Od 352,8 milijuna EUR dodijeljenih Grčkoj u okviru dvaju prethodno navedenih programa kao pomoć za hitne slučajeve, oko 70 milijuna EUR izdvojeno je kao izravna potpora provedbi Izjave EU-a i Turske i dodijeljeno izravno grčkim tijelima ili preko agencija EU-a i međunarodnih organizacija 19 . 

Uz to, 199 milijuna EUR stavljeno je na raspolaganje u okviru instrumenta za hitnu potporu koji je Vijeće donijelo 15. ožujka 2016. Dodatna proračunska sredstva od 50 milijuna EUR bit će raspoloživa u prosincu i njima se žele zatvoriti postojeće rupe u osiguravanju hrane i smještaja u Grčkoj te omogućiti brz odgovor na nepredviđene događaje. I na kopnu i na otocima humanitarni partneri koji se financiraju iz instrumenta za hitnu potporu pružaju odgovore u skladu s potrebama. Na otocima se pomoć posebno pruža višenamjenskom pomoći u gotovu novcu, izgradnjom dodatnih neslužbenih prihvatnih objekata i osiguravanjem hrane i vode te zdravstvenih, sanitarnih i drugih osnovnih usluga.

Ključni izazovi i sljedeći koraci ·Hitno ubrzati obradu zahtjeva za azil, posebno na otocima, od podnošenja zahtjeva do žalbe i konačne odluke, u skladu sa zakonodavstvom EU-a i međunarodnim zakonodavstvom. ·Povećati broj žalbenih odbora i odluka po pojedinom odboru, prije svega na otocima. ·Hitno ubrzati vraćanje u Tursku u skladu s Izjavom EU-a i Turske. ·Poboljšati sigurnosne uvjete na otocima, posebno imenovanjem stalnih koordinatora u žarišnim točkama te raspoređivanjem većeg broja grčkih policijskih službenika. ·Osigurati zimske kapacitete za prihvat na otocima. ·Osigurati prebacivanje maloljetnika bez pratnje u namjenske objekte. ·Osigurati da potpuno profunkcionira novoimenovano nacionalno tijelo odgovorno za upravljanje nacionalnim programima u okviru Fonda za azil, migracije i integraciju i Fonda za unutarnju sigurnost kako bi se čim prije omogućilo učinkovito i djelotvorno korištenje sredstava dostupnih u okviru tih dvaju programa.

3.Preseljenje „jedan za jedan” iz Turske u EU

Trenutačno stanje

Na dan 5. prosinca ukupni broj Sirijaca preseljenih iz Turske u EU i Norvešku u okviru programa preseljenja 1 za 1 iznosio je 2761. Od objave trećeg izvješća 28. rujna 2016. 1147 (do 5. prosinca) Sirijaca preseljeno je u osam država članica (Belgija, Finska, Francuska, Njemačka, Italija, Luksemburg, Nizozemska i Švedska). Trenutačno ukupni broj osoba kojima je preseljenje odobreno i koje ga čekaju iznosi 340. Stoga se preseljenja kao i u prethodnom izvještajnom razdoblju odvijaju dosta brže od vraćanja s grčkih otoka. Tako bi trebalo i ostati.

Poboljšana komunikacija između država članica i Turske o planiranim misijama za odabir u Ankaru i preseljenja iz Ankare pridonosi boljoj koordinaciji i planiranju aktivnosti preseljenja te optimalnom iskorištavanju resursa. Preseljenja se odvijaju sve redovitije 20 . Nekoliko država članica nedavno je od UNHCR-a primilo dodatne popise kandidata za preseljenje, a druge su već isplanirale nove misije za odabir za preseljenje i operacije preseljenja u nadolazećim mjesecima.

Osim popisa 5700 sirijskih izbjeglica za moguće preseljenje dostavljenog 2. rujna turska su nadležna tijela UNHCR-u 7. listopada dostavila novi popis 5000 osoba, a potom 18. studenoga popis 2000 osoba. Predviđa se da će sljedeći popis, na kojemu će biti oko 2000 Sirijaca, biti dostavljen u prosincu, a UNHCR očekuje da će turska nadležna tijela provjeriti ranije popise oko 4000 Sirijaca. UNHCR ističe da bi se u tom slučaju raspolagalo dovoljnim brojem kandidata za operacije preseljenja u prvim mjesecima 2017., ali i procjenjuje da bi u prva tri mjeseca 2017. od turskih nadležnih tijela trebalo dobivati 10 000 slučajeva mjesečno (samo za europske programe preseljenja). Države članice EU-a počele su UNHCR-u dostavljati svoje kvote za preseljenje za sljedeću godinu.

Operativni koraci

Tim EU-a za preseljenje nastavlja koordinacijom pomagati u operacijama država članica i njihovoj komunikaciji s Međunarodnom organizacijom za migracije, UNHCR-om i turskom Glavnom upravom za upravljanje migracijama. UNHCR u bliskoj suradnji s turskim nadležnim tijelima radi na poboljšanju kvalitete registracije pri sastavljanju popisa kandidata za preseljenje i pruža pomoć turskim nadležnim tijelima pri uspostavi mehanizma za kontinuiranu registraciju svih Sirijaca koji se nalaze u zemlji i pod privremenom su zaštitom. Projektom koji je započeo krajem listopada prvotno je bilo obuhvaćeno 30 provincija (od njih 81) u kojima su se nalazile manje skupine Sirijaca. Očekuju se trenutačni rezultati projekta u smislu učinkovitog sastavljanja popisa kandidata za preseljenje.

Nakon što su države članice preuzele obveze prihvata izbjeglica, Komisija preko Fonda za azil, migracije i integraciju nacionalnim programima tih država članica trenutačno dodjeljuje ukupno oko 213 milijuna EUR u svrhu prihvata sirijskih državljana koji se trenutačno nalaze u Turskoj 21 .

Ključni izazovi i sljedeći koraci ·Održati ritam preseljenja. ·Komisija treba dovršiti dodjelu financijskih sredstava preko Fonda za azil, migracije i integraciju relevantnim nacionalnim programima u svrhu prihvata sirijskih državljana koji se trenutačno nalaze u Turskoj.

4.Sprečavanje otvaranja novih morskih ili kopnenih ruta nezakonitih migracija

Napori koji se ulažu u nadzor nad istočnom sredozemnom rutom nisu dali rezultata u smislu značajnijeg preusmjeravanja rute iz Turske iako su poduzete mjere manjih razmjera u smislu prijevoza u Italiju i na Cipar. Tijekom izvještajnog razdoblja 18 brodova s ukupno 1500 migranata stiglo je iz Turske u Italiju, a na Cipar su stigla dva broda s ukupno 212 migranata 22 , od kojih su svi bili Sirijci.

Na kopnu se redovito otkrivaju nezakoniti prelasci turskih kopnenih granica s Bugarskom i Grčkom, iako se čini da je broj takvih otkrivenih prelazaka u padu od objave trećeg izvješća 28. rujna 2016. Za sada se u prosjeku dnevno bilježi oko deset nezakonitih prelazaka iz Turske kopnenom granicom u Grčku, a manje od četiri iz Turske u Bugarsku 23 . Da bi pomogla upravljanju granicama i migracijama u Bugarskoj Komisija je odobrila sredstva za hitne slučajeve u iznosu od 160 milijuna EUR. Već je isplaćeno 101 milijun EUR u obliku predujmova, a nedavno su podneseni i zahtjevi za dodjelu financijskih sredstava za hitne potrebe iz preostalih 59 milijuna EUR. Europska agencija za graničnu i obalnu stražu službeno je pokrenuta 6. listopada na bugarskoj granici s Turskom. Na toj je granici Europska granična i obalna straža 5. prosinca rasporedila 68 službenika.

5.Dobrovoljni humanitarni program prihvata

Kao što je navedeno u prethodnom izvješću, u Vijeću su u tijeku razgovori o dovršavanju standardnih operativnih postupaka za dobrovoljni humanitarni program prihvata u bliskoj suradnji s Komisijom, Europskim potpornim uredom za azil, UNHCR-om i Međunarodnom organizacijom za migracije. Nakon što se postigne dogovor o standardnim operativnim postupcima, trebat će procijeniti jesu li ispunjeni uvjeti za početak provedbe programa. Izjavom EU-a i Turske predviđeno je da se program aktivira nakon što nezakoniti prelasci iz Turske u EU prestanu ili se barem znatno i održivo smanje. Uspostavom programa dao bi se poticaj provedbi Izjave i Sirijcima bi se omogućila sigurna i zakonita alternativa nezakonitim migracijama u EU.

6.Liberalizacija viznog režima

Što se tiče provedbe plana za liberalizaciju viznog režima u trećem je izvješću, od 28. rujna 2016., naglašeno sedam mjerila koja se tek trebaju ispuniti:

 

·izdavanje biometrijskih putnih isprava potpuno usklađenih sa standardima EU-a;

·donošenje mjere za sprečavanje korupcije predviđene planom;

·sklapanje sporazuma o operativnoj suradnji s Europolom;

·revizija zakonodavstva i postupaka za sprečavanje terorizma u skladu s europskim standardima;

·usklađivanje zakonodavstva o zaštiti osobnih podataka sa standardima EU-a;

·učinkovita pravosudna suradnja u kaznenim stvarima sa svim državama članicama EU-a;

·provedba svih odredaba sporazuma EU-a i Turske o ponovnom prihvatu.    

Kao što je navedenom u prethodnom izvješću, Komisija ohrabruje Tursku u naporima da što prije do kraja ispuni sva preostala mjerila iz plana za liberalizaciju viznog režima 24 . Komisija i Turska i nadalje aktivnim dijalogom traže rješenja koja uključuju i zakonodavne i postupovne izmjene potrebne za ispunjenje svih neispunjenih mjerila.

Što se tiče mjerila o biometrijskim putnim ispravama, Turska je 1. studenoga počela izdavati drugu generaciju putovnica, koje sadržavaju i fotografiju i otiske prstiju nositelja putovnice. Te su putovnice zaštićene šifriranjem u sustavu proširene kontrole pristupa (EAC) u skladu s normama Organizacije međunarodnog civilnog zrakoplovstva (ICAO) i standardima EU-a iz 2014. i izdavat će se privremeno do početka izdavanja treće generacije putovnica, koje će u cijelosti biti usklađene sa standardima EU-a i mjerilom u okviru plana za liberalizaciju viznog režima. EU sufinancira treću generaciju putovnica, čije se izdavanje očekuje krajem prvog tromjesečja 2017.

Komisija je u nekoliko navrata zatražila od Turske da nastavi provoditi bilateralne sporazume o ponovnom prihvatu s Grčkom, Bugarskom i Rumunjskom. U rujnu su turska nadležna tijela s Bugarskom bilateralno dogovorila praktična rješenja za ponovni prihvat državljana trećih zemalja iz Bugarske. Bugarska je u tom kontekstu zatražila ponovni prihvat 543 osobe, od kojih je Turska do sada prihvatila njih 19. Što se tiče ponovnog prihvata turskih državljana, Turska je u razdoblju od siječnja do listopada 2016. pozitivno odgovorila na 148 od 301 primljenog zahtjeva, dok je u okviru sporazuma EU-a i Turske o ponovnom prihvatu ponovno prihvaćeno 117 turskih državljana. Što se tiče praktične suradnje, neriješena su pitanja koja se odnose npr. na poštovanje rokova predviđenih sporazumom 25 .

Paralelno su nastavljeni razgovori suzakonodavaca u cilju postizanja kompromisa o Komisijinom prijedlogu 26 jačanja postojećeg mehanizma suspenzije kojim se utvrđuju okolnosti zbog kojih je moguća suspenzija putovanja bez vize za građane svih zemalja na koje se primjenjuje liberalizirani vizni režim.

7.Instrument za pomoć izbjeglicama u Turskoj

Nakon objave trećeg izvješća 28. rujna 2016. Komisija je nastavila poduzimati napore kako bi se zadovoljile najvažnije potrebe izbjeglica i zajednica domaćina u Turskoj. Ukupni iznos dodijeljen u okviru instrumenta za humanitarnu i nehumanitarnu pomoć dosegnuo je 2,2 milijardi EUR za razdoblje 2016. – 2017. To je velik dio ukupnog iznosa od 3 milijarde EUR. Ugovoreni iznosi dodijeljenih novčanih sredstava povećali su se na 1,3 milijarde EUR. Od ugovorenih iznosa dosad je isplaćeno 677 milijuna EUR. 27 Tim se sredstvima postiže izravan učinak na terenu i umanjuje vjerojatnost da će korisnici tih sredstava nastaviti putovanje prema EU-u.

Humanitarna pomoć

Komisija je instrumentom za pomoć izbjeglicama 28 nastavila provoditi svoju strategiju humanitarne pomoći za koju je do sada izdvojeno 595 milijuna EUR. Od toga je 512 milijuna EUR ugovoreno u okviru 26 projekata humanitarne pomoći s 19 partnera, kojima se zadovoljavaju osnovne potrebe te pružaju zaštita, obrazovanje, zdravstvene usluge, hrana i smještaj. Od ugovorenih 512 milijuna EUR dosad je isplaćeno 407 milijuna EUR.

Komisija je 26. rujna u Turskoj pokrenula glavni dio te strategije humanitarne pomoći – mrežu za hitnu socijalnu pomoć – zajedno s turskim nadležnim tijelima i partnerskim organizacijama koji provode program, a registracija korisnika započela je 28. studenoga. To je do sada najveći program humanitarne pomoći EU-a, s proračunom od 348 milijuna EUR 29 , i cilj mu je najugroženijim izbjeglicama osigurati mjesečne prijenose novčanih sredstava na elektroničku debitnu karticu kako bi mogli financirati svoje osnovne potrebe, a to su hrana, smještaj i obrazovanje. Prve isplate očekuju se krajem prosinca 2016., a namjera je da se do prve polovine 2017. mrežom za hitnu socijalnu pomoć postupno obuhvati milijun najugroženijih izbjeglica.

Dovršava se izrada detaljnog plana djelovanja u području zaštite, u kojem se već provode brojne intervencije, među ostalim i projekt vrijedan 9 milijuna EUR potpisan u srpnju 2016. koji provodi Populacijski fond Ujedinjenih naroda. Tim projektom proširit će se ranije intervencije Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda koje je financirala Komisija, i to podrškom za 20 sigurnih kuća za žene i djevojčice te zaštitom zdravlja reproduktivnih organa i intervencijama u slučaju rodno uvjetovanog nasilja. Projektom se želi i najugroženijim ženama i djevojčicama među izbjeglicama olakšati pristup zdravstvenim uslugama.

Nehumanitarna pomoć

Sredstva mobilizirana u okviru nehumanitarne sastavnice instrumenta za pomoć izbjeglicama (oko 1,6 milijardi EUR) gotovo su u cijelosti dodijeljena. Do sada je ugovoreno 790 milijuna EUR, a isplaćeno je 270 milijuna EUR.

U okviru posebne mjere iz srpnja 2016. za obrazovanje, zdravstvo, komunalnu infrastrukturu i socioekonomsku pomoć izbjeglicama u Turskoj, u rujnu su potpisana dva važna sporazuma o izravnoj dodjeli bespovratnih sredstava u trajanju od dvije godine. Prvi ugovor vrijedan je 300 milijuna EUR i potpisan je s turskim Ministarstvom nacionalnog obrazovanja, a njime će se osigurati pristup formalnom obrazovanju za gotovo pola milijuna sirijske djece, uz sudjelovanje 15 000 članova nastavnog i 2000 članova nenastavnog osoblja u Ministarstvu. I drugi je ugovor vrijedan 300 milijuna EUR i potpisan je s Ministarstvom zdravstva, a njime će se osigurati pristup uslugama primarne zdravstvene zaštite za gotovo dva milijuna izbjeglica i izgradnja preko 500 zdravstvenih centara te pristup uslugama rehabilitacije i zaštite mentalnog zdravlja za gotovo milijun izbjeglica u Turskoj. Osim toga, osigurat će se i aktivnosti koje se odnose na planiranje obitelji, sprečavanje zaraznih bolesti, zapošljavanje i stručno osposobljavanje zdravstvenog osoblja te informativne kampanje.

Nadalje, 28. studenoga potpisan je ugovor vrijedan 50 milijuna EUR o izgradnji i opremanju 15 novih škola u provincijama s velikim brojem sirijskih izbjeglica. Gradit će se standardne škole s 24 učionice, prostorijama za osoblje i deset posebnih prostorija za djecu s invaliditetom i traumatiziranu djecu. Te škole grade se i opremaju za 11 000 sirijske djece. Time će se pridonijeti i poboljšanju provedbenih i upravljačkih kapaciteta Ministarstva nacionalnog obrazovanja 30 . 

Tijekom sljedećih nekoliko mjeseci s međunarodnim financijskim institucijama potpisat će se dodatni projekti pomoći za izgradnju bolnica te obrazovne komunalne infrastrukture.

Do kraja godine očekuje se potpisivanje dvaju ugovora u okviru Regionalnog uzajamnog fonda EU-a za odgovor na sirijsku krizu. U prvom projektu, vrijednom 33 milijuna EUR, sudjeluju Danski Crveni križ i Turski Crveni polumjesec i njime će se sirijskim izbjeglicama i zajednicama domaćinima olakšati pristup uključivim i kvalitetnim zdravstvenim uslugama. Drugi projekt, vrijedan 5 milijuna EUR, provodi nizozemska nevladina organizacija Spark s ciljem da se što većem broju ugrožene sirijske mladeži koja je morala napustiti školovanje omogući nastavak školovanja i ravnopravan pristup visokom obrazovanju. U pripremi su dodatni projekti u kojima se primjenjuje pristup odozdo prema gore koji se provode u okviru Regionalnog uzajamnog fonda EU-a kao odgovora na krizu u Siriji.

Dovršava se pregled rezultata postignutih instrumentom pomoći za izbjeglice 31 i bit će spreman za sljedeći sastanak upravljačkog odbora, koji će se održati u siječnju 2017. Taj će pregled u okviru sustava praćenja i evaluacije instrumenta pomoći za izbjeglice sadržavati ishode i rezultate postignute zahvaljujući instrumentu te potvrdu njihovih učinaka. Dovršava se i izrada komunikacijske strategije za potrebe instrumenta pomoći za izbjeglice.

Ključni izazovi i sljedeći koraci ·Osigurati brzo ugovaranje svih mjera sadržanih u programu te njihovu učinkovitu i financijski stabilnu provedbu u suradnji s turskim nadležnim tijelima. ·U sljedećim mjesecima potpisati dodatne projekte humanitarne pomoći u području zdravstva i obrazovanja te ugovore s međunarodnim financijskim institucijama i u okviru Regionalnog uzajamnog fonda EU-a za odgovor na krizu u Siriji. ·Izraditi plan pružanja humanitarne pomoći Turskoj u 2017. ·Dovršiti pregled rezultata postignutih instrumentom pomoći za izbjeglice te pokrenuti sustav za praćenje i evaluaciju. ·Dovršiti komunikacijsku strategiju za potrebe instrumenta pomoći za izbjeglice. ·Održati sljedeći sastanak upravljačkog odbora, planiran za 12. siječnja 2017.

8.Modernizacija carinske unije

Obveza modernizacije carinske unije preuzeta je na sastanku na vrhu EU-a i Turske održanom 29. studenoga. Na temelju uspješnosti postojeće carinske unije i prvoga gospodarskog dijaloga između EU-a i Turske na visokoj razini iz travnja 2016. te nakon javnog savjetovanja i neovisne studije, Komisija je provela procjenu učinka otvaranja pregovora s Turskom radi modernizacije carinske unije i proširenja bilateralnih povlaštenih trgovinskih odnosa na usluge, javnu nabavu i poljoprivredu. Tom procjenom učinka naglašene su gospodarske i socijalne prednosti proširene carinske unije i za EU i za Tursku. Nacrt direktiva o pregovorima bit će predstavljen Vijeću nakon što Komisija obavi pripremni dio posla.

9.Proces pristupanja

U okviru pregovora o pristupanju do sada je otvoreno 16 poglavlja, od kojih je jedno privremeno zatvoreno.

Nastavljene su pripreme u ključnim područjima pravosuđa i temeljnih prava te pravde, slobode i sigurnosti (poglavlja 23. i 24.) Komisija trenutačno dovršava i ažurira dokumente kako bi se uzeli u obzir najnoviji događaji. Tim poglavljima obuhvaćena su razna ključna pitanja, među ostalim temeljna prava, kao što su sloboda govora, pravosuđe, borba protiv korupcije, migracije i azil, vizni režim, upravljanje granicama, policijska suradnja te borba protiv organiziranog kriminala i terorizma. EU od Turske očekuje da poštuje najviše standarde demokracije, vladavine prava i poštovanja temeljnih sloboda, uključujući slobodu izražavanja.

Vijeću su još prošloga proljeća dostavljeni pripremni dokumenti o energetici (poglavlje 15.), obrazovanju i kulturi (poglavlje 26.) te vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici (poglavlje 31.), ne dovodeći pritom u pitanje stajališta država članica u skladu s postojećim propisima.

Komisija je o općem stanju u Turskoj izvijestila u svojem izvješću od 9. studenoga 2016 32 .

10.Humanitarni uvjeti u Siriji

Humanitarno stanje u Siriji još je vrlo zabrinjavajuće, posebno u istočnom Alepu, gdje se oko 250 000 do 300 000 ljudi još od srpnja nalazi u nezavidnom položaju i bez pomoći, zdravstveni sustav gotovo je urušen, zalihe hrane brzo ponestaju, a cijene proizvoda koji se još mogu naći vrtoglavo rastu. Učinkovita i pravovremena reakcija na humanitarne potrebe ljudi u istočnom Alepu i drugim dijelovima sjeverne Sirije uvelike ovisi o suradnji EU-a i Turske, među ostalim i o lakšem pristupu svim mogućim rutama, osobito za dostavu prekogranične pomoći iz susjednih zemalja, primjerice Turske i Jordana.

 

U 2016. izdvojeno je 140 milijuna EUR za prekogranične operacije spašavanja života, koje su se iz Turske provodile u područjima pod opsadom i teško dostupnim područjima na sjeveru Sirije, te za aktivnosti partnerskih organizacija 33 . Zbog vrlo teške situacije u istočnom Alepu EU je 2. listopada pokrenuo humanitarnu inicijativu pružanja pomoći pri medicinskim evakuacijama iz istočnog Alepa i dostavama hrane i lijekova u istočni Alep čim je omogućen pristup i zajamčena sigurnost. Komisija je u okviru te inicijative partnerima u pružanju humanitarne pomoći dodijelila 25 milijuna EUR. Planira se i financiranje drugih iznenadnih hitnih slučajeva u cijeloj Siriji, čime se partnerima omogućuje da brzo aktiviraju unaprijed spremljene zalihe kako bi dopremili pomoć u područja koja postanu dostupna ili odgovorili na iznenadna raseljavanja stanovništva, među ostalim i konvojima za dopremu pomoći.

 

S obzirom na eskalaciju nasilja i sve veće potrebe za humanitarnom pomoći, EU kontinuirano poziva sve strane da poštuju svoje obveze prema međunarodnom humanitarnom pravu te da im osiguranje zaštite civilima bude najvažniji prioritet.

11.Zaključak

Unatoč teškim okolnostima nastavljena je konsolidacija provedbe Izjave EU-a i Turske u razdoblju od objave trećeg izvješća 28. rujna 2016. Znatnim smanjenjem broja pokušaja prelazaka Egejskog mora i broja smrtnih slučajeva na moru nakon donošenja Izjave EU-a i Turske potvrđena je osnovna strategija na kojoj se temelji odluka EU-a i Turske o potpisivanju Izjave.

Napredak je ostvaren i u drugim područjima, osobito u pogledu brzine ugovaranja u okviru instrumenta pomoći za izbjeglice u Turskoj i provedbe projekata potpore izbjeglicama na terenu te preseljenju sirijskih izbjeglica iz Turske.

Iako su nastavljeni napori EU-a i država članica usmjereni na jačanje kapaciteta grčkih administrativnih tijela za upravljanje migracijama i obradu zahtjeva za azil, još mnogo toga treba učiniti da se uklone glavni nedostaci utvrđeni u prethodnom izvješću. Kako je istaknuto u prvom izvješću, nema mjesta pretjeranom zadovoljstvu jer se jedan od najvećih problema – svakodnevna provedba operacija vraćanja u skladu s pravilima EU-a i međunarodnim pravilima – još uvijek ne može smatrati riješenim. Njegovo uspješno rješavanje uglavnom ovisi o političkoj odlučnosti svih strana da poduzmu potrebne mjere. Zbog presporog vraćanja u odnosu na dolaske pogoršavaju se uvjeti na grčkim otocima. Zbog toga je nužno brzo i usklađeno djelovanje grčkih nadležnih tijela, agencija EU-a i država članica kako bi se ubrzala provedba relevantnih dijelova Izjave EU-a i Turske te osigurali stvarni rezultati na terenu na tim otocima. Važno je smjesta osigurati sredstva potrebna za učinkovitu obradu zahtjevâ za azil na grčkim otocima. Države članice u tom cilju trebaju u potpunosti odgovoriti na zahtjeve Europskog potpornog ureda za azil i grčkih nadležnih tijela kako bi se osiguralo brzo rješavanje zahtjeva za azil i ubrzalo vraćanje.

Turska bi trebala što prije poduzeti mjere potrebne za ispunjavanje preostalih mjerila za liberalizaciju viznog režima kako bi EU mogao ukinuti obvezu posjedovanja vize za turske državljane.

Komisija će nastaviti s radom i početkom ožujka 2017. objavit će svoje peto izvješće o napretku.

(1)

     Nakon COM(2016) 231 final od 20. travnja 2016. („prvo izvješće”), COM(2016) 349 final od 15. lipnja 2016. („drugo izvješće”) i COM(2016) 634 od 28. rujna 2016. („treće izvješće”).

(2)

     http://www.consilium.europa.eu/hr/press/press-releases/2016/03/07-eu-turkey-meeting-statement/

(3)

     http://www.consilium.europa.eu/hr/press/press-releases/2016/10/21-european-council-conclusions/

(4)

     Podaci Europske granične i obalne straže za razdoblje od 26. rujna do 4. prosinca 2016.

(5)

     Ukupno je u osam mjeseci prije Izjave EU-a i Turske bilo 865 425 dolazaka, a u osam mjeseci poslije Izjave bilo je 22 838 dolazaka.

(6)

     Podaci o smrtnim slučajevima dobiveni su od Međunarodne organizacije za migracije, a obuhvaćeno je razdoblje od travnja do kraja studenoga. Treće izvješće odnosilo se samo na grčki dio Egejskog mora, a ovo se izvješće odnosi na cijelo Egejsko more.

(7)

     Koordinatora EU-a imenovao je predsjednik Europske komisije (http://europa.eu/rapid/press-release_IP-16-942_en.htm) nakon zaključaka Europskog vijeća iz ožujka 2016. (http://www.consilium.europa.eu/hr/press/press-releases/2016/03/18-european-council-conclusions/).

(8)

     Grčka policija tvrdi da je zbog toga otkazana jedna operacija u kojoj je trebalo vratiti 69 osoba, a dvije operacije u kojima je trebalo vratiti 68 osoba odgođene su.

(9)

     Ti se napori posebno odnose na bolju koordinaciju administrativnih postupaka, praktičnu suradnju grčke službe za azil (odgovorne za azil) i grčke policije (odgovorne za vraćanje) na temelju bolje razmjene informacija tijekom cijelog postupka te bolje usklađivanje postupaka povezanih s azilom i povratkom / ponovnim prihvatom. Konkretno, trebalo bi poduzeti određene korake kako bi postupak vraćanja započeo u najranijoj mogućoj fazi.

(10)

     Zajednička ministarska odluka 6373/2016.

(11)

     Od donošenja Izjave do 27. studenoga na grčkim je otocima podneseno ukupno 9304 zahtjeva za azil. Od tih 9304 zahtjeva za azil, grčka služba za azil od 20. ožujka donijela je 6040 odluka u okviru postupaka na otocima, od kojih 4506 o dopustivosti zahtjeva i 1534 o utemeljenosti zahtjeva.

(12)

     Do 27. studenoga 2016.

(13)  Ukupni broj uključuje drugostupanjske odluke kojima se odbacuju prvostupanjske odluke o odbijanju zahtjeva zbog nedopustivosti te one kojima se odobrava izbjeglički status.

(14)

     U 350 predmeta potvrđena je negativna prvostupanjska odluka, a u dvama predmetima odbačena je.

(15)

     Na primjer, krajem listopada oštećeni su radni prostori Europskog potpornog ureda za azil na Lezbosu kad su zapaljeni njihovi kontejneri, a sredinom studenoga zapaljena su skloništa u logoru Souda na Hiosu.

(16)

     Do 5. prosinca.

(17)

     Osobe koje su ispunile zahtjev trebale bi ga moći čim prije podnijeti u skladu s člankom 6. stavkom 2. Direktive o postupcima azila.

(18)

     Na otocima je uz sufinanciranje Europske granične i obalne straže raspoređeno 180 policijskih službenika na sljedeći način: Lezbos – 40, Hios – 40, Samos – 40, Leros – 30, Kos – 30. Oni su dio skupine od 247 policajaca raspoređenih na otocima.

(19)

     Ta znatna financijska pomoć EU-a iskorištena je kao potpora za skloništa, smještaj, zdravstvene usluge, prijevoz i druge objekte u žarišnim točkama te drugdje na otocima u obliku financiranja ministarstva obrane i UNHCR-a; povećani su kapaciteti ministarstva unutarnjih poslova i upravne reforme za obradu zahtjeva za azil i pružanje usluga državljanima trećih zemalja; povećan je broj osoblja u centrima za prvi prihvat; pojačan je kapacitet Europskog potpornog ureda za azil za obradu zahtjeva za azil i uzimanje otisaka prstiju; te je financiran pilot-projekt za potpomognuti dobrovoljni povratak u Tursku.

(20)

     SWD(2016) 791 final.

(21)

     To je uslijedilo nakon Odluke Vijeća (EU) 2016/1754, donesene 28. rujna, kojom se državama članicama omogućuje da ispune svoje obveze utvrđene Odlukom (EU) 2015/1601 tako da preuzmu 54 000 nedodijeljenih mjesta i premjeste podnositelje zahtjeva za međunarodnu zaštitu iz Italije i Grčke ili da na svoje državno područje prihvate sirijske državljane koji se trenutačno nalaze u Turskoj i kojima je međunarodna zaštita nedvojbeno potrebna, a mogu je dobiti preseljenjem ili nekim drugim načinom zakonitog prihvata.

(22)

     Od Izjave EU-a i Turske ukupni broj nezakonitih migranata koji su iz Turske stigli na Cipar iznosi 324.

(23)

     U usporedbi s oko 14 u Grčku, odnosno 13 u Bugarsku u istom razdoblju 2015.

(24)

     Posebno na sastancima na visokoj razini, među ostalim 30. lipnja s prvim potpredsjednikom Timmermansom, 1. rujna s povjerenikom Avramopoulosom, 9. rujna u okviru političkog dijaloga između EU-a i Turske na visokoj razini na čelu s visokom predstavnicom Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku / potpredsjednicom Mogherini i povjerenikom Hahnom te 30. studenoga i 6. prosinca s prvim potpredsjednikom Timmermansom i povjerenikom Avramopoulosom.

(25)

     Prema podacima primljenima od država članica o ponovnom prihvatu turskih državljana.

(26)

     COM(2016) 279 final od 4. svibnja 2016.

(27)

     Jedna od aktivnosti koje se odnose na vidljivost instrumenta za pomoć interaktivna je karta kojom je omogućen izravan prikaz lokacije i očekivanih rezultata različitih projekata: http://ec.europa.eu/enlargement/news_corner/migration/index_en.htm .  

(28)

     Pružanje humanitarne pomoći u okviru instrumenta za pomoć izbjeglicama nastavlja se u skladu sa zakonodavstvom EU-a o humanitarnoj pomoći i načelima utvrđenima u Europskom konsenzusu o humanitarnoj pomoći.

(29)

     Ugovorom je dodijeljen Svjetskom programu za hranu i njegovu partneru u provedbi Turskom Crvenom polumjesecu, koji u radu blisko surađuje s Ministarstvom socijalne i obiteljske politike i tijelom odgovornim za upravljanje u kriznim situacijama (AFAD), koje je osnovano pri Uredu predsjednika Vlade i koordinira djelovanje Turske u izbjegličkoj krizi.

(30)

     Taj se projekt provodi uz sličan projekt izgradnje i opremanja 26 dodatnih škola, vrijedan 70 milijuna EUR, koji nije obuhvaćen instrumentom za pomoć izbjeglicama.

(31)

     Taj bi pregled trebao biti dokument podložan promjenama s pomoću kojeg će se kontinuirano pratiti važnost rezultata postignutih intervencijama. Stoga bi svrha sustava praćenja i evaluacije instrumenta pomoći za izbjeglice bila trostruka – pregled bi istovremeno trebao poslužiti kao mehanizam za praćenje odgovornosti, alat za praćenje rezultata te alat za upravljanje informacijama.

(32)

     SWD(2016) 366 final.

(33)

     U sektorima kao što su zdravstvo, zaštita, obrazovanje i odmah dostupna pomoć, s naglaskom na najugroženija područja.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 8.12.2016.

COM(2016) 792 final

Limité cabinets Embargo jusqu'à l'adoption

PRILOG

 

KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU I VIJEĆU

Četvrto izvješće o napretku u provedbi Izjave EU-a i Turske

Zajednički akcijski plan EU-ova koordinatora za provedbu određenih odredaba

Izjave EU-a i Turske

Prvostupanjska obrada zahtjeva za azil

1.Povećanje broja osoblja za obradu zahtjeva za azil na otocima

·Europski potporni ured za azil (EASO) treba do sredine siječnja povećati broj službenika za obradu zahtjeva za azil poslanih iz država članica na otoke i u Korint s trenutačnih 39 na 100.

·EASO treba do sredine siječnja povećati broj usmenih prevoditelja s trenutačnih 66 na 100.

·Države članice trebaju brzo odgovoriti na dodatne zahtjeve za službenicima i usmenim prevoditeljima.

·Grčka služba za azil treba do sredine siječnja povećati broj svojeg osoblja na otocima s trenutačnih 65 na 100.

2.Obrada predmeta spajanja obitelji u skladu s Dublinskom uredbom

·Grčka služba za azil treba za svaki predmet i poštujući članak 7. Povelje EU-a o temeljnim pravima provjeriti primjenu postupka razmatranja nedopuštenih zahtjeva u skladu s člancima 55. i 56. Zakona 4375/2016 (članak 33. Direktive 2013/32) u predmetima spajanja obitelji u skladu s Dublinskom uredbom imajući u vidu njihov mogući povratak u Tursku, ako od EASO-a i država članica dobije odgovarajuće informacije:

a) o tome da su mogućnosti za spajanje obitelji iz Turske ili u Turskoj u dovoljnoj mjeri pravno utemeljene te

b) informacije kojima bi se omogućila navedena provjera.

Potrebne informacije trebale bi se posebno odnositi na pravo obitelji na spajanje iz Turske ili u Turskoj u skladu s nacionalnim propisima država članica, u mjeri u kojoj to nije uređeno Direktivom o spajanju obitelji (slučaj članova obitelji koji su priznati kao korisnici supsidijarne zaštite u državi članici), i u skladu s nacionalnim propisima Turske.

·Grčka nadležna tijela trebaju donijeti potrebne propise kako bi se članak 60. stavak 4. točka (f) Zakona 4375/2016 mogao primjenjivati na predmete spajanja obitelji u skladu s Dublinskom uredbom.

3.Obrada predmeta ugroženih osoba

·Grčka služba za azil treba za svaki predmet i poštujući članak 7. Povelje EU-a o temeljnim pravima provjeriti primjenu postupka razmatranja nedopuštenih zahtjeva u skladu s člancima 55. i 56. Zakona 4375/2016 (članak 33. Direktive 2013/32) u predmetima ugroženih podnositelja zahtjeva za azil imajući u vidu njihov mogući povratak u Tursku.

·Grčka nadležna tijela trebaju provjeriti može li se članak 60. stavak 4. točka (f) Zakona 4375/2016 primjenjivati na predmete ugroženih podnositelja zahtjeva za azil u skladu s člankom 24. stavkom 3. Direktive o postupcima azila.

·EASO treba grčkoj službi za azil dostaviti relevantne informacije, posebno o postupanju s ugroženim osobama u Turskoj, na temelju kojih bi se mogla provesti navedena provjera.

4.Ubrzavanje intervjua i postupaka procjene zahtjeva za azil

·Grčka služba za azil uz potporu EASO-a treba početi razvrstavati predmete po kategorijama kako bi postupak bio što brži i kvalitetniji (npr. novi dolasci i neriješeni predmeti; grupiranje predmeta po državljanstvu u skladu s dopuštenošću zahtjeva, ispunjeni/neispunjeni uvjeti za priznavanje statusa).

·Grčka služba za azil uz potporu EASO-a treba uvesti mehanizme za jednostavnije vođenje intervjua i donošenje odluka, kao što su posebne upute prilagođene zemlji podrijetla ili dijelovi teksta.

·Grčka služba za prihvat i identifikaciju uz punu potporu EASO-a treba nastaviti informirati migrante o njihovim pravima, obvezama i opcijama koje su im na raspolaganju, usmjeravati ih prema odgovarajućim postupcima, a posebno postupku azila, te osigurati odgovarajuće praćenje.

·Nadležna tijela trebaju pooštriti postupke provedbe predviđenih mjera u slučaju nesuradnje u postupku azila, osigurati podatke o mjestu boravka podnositelja zahtjeva za azil sve dok se njihov zahtjev ne riješi (što uključuje i mogući smještaj u zatvorene centre) te zaključiti postupak azila u slučaju nepojavljivanja podnositelja zahtjeva (implicitno povlačenje zahtjeva).

·Grčka nadležna tijela uz potporu EASO-a trebaju skratiti vrijeme od iskaza interesa za podnošenje zahtjeva za azil do stvarnog podnošenja zahtjeva, u skladu s člankom 6. stavkom 2. Direktive o postupcima azila („čim prije”).

5.Nastavak provedbe i dodatno ubrzanje postupka provjere prihvatljivosti podnositelja zahtjeva iz zemalja podrijetla s niskim stopama priznavanja

·Grčka služba za azil uz potporu EASO-a treba nastaviti provoditi i, ako je primjenjivo, dodatno ubrzati postupak provjere prihvatljivosti podnositelja zahtjeva.

Poboljšanje koordinacije, upravljanja, zaštite i sigurnosti na otocima

6. Poboljšanje zaštite i sigurnosti na otocima

·Grčka policija uz financijsku potporu europske granične i obalne straže i u skladu s okolnostima treba povećati neprestanu prisutnost policijskih službenika u centrima za prihvat i identifikaciju.

·Služba za prihvat i identifikaciju uz potporu grčke policije treba pojačati kontrole na ulazima u centre za prihvat i identifikaciju te patrole unutar smještajnih područja žarišnih točaka (hotspot).

·Grčka policija treba pojačati kontrole u centrima za zadržavanje.

·Grčka policija u suradnji sa službom za prihvat i identifikaciju treba izraditi i testirati planove za sigurnost i evakuaciju uz sudjelovanje svih dionika u žarišnim točkama, a posebno organizacija EU-a.

·Grčka služba za prihvat i identifikaciju uz potporu grčke policije treba unaprijediti sigurnosnu infrastrukturu (veličina ograde, razdvajanje po državljanstvu itd.) radi lakšeg održavanja javnog reda i potpune kontrole osoba i stvari u kampovima.

·Grčka nadležna tijela trebaju i nadalje imati sigurna područja za ugrožene skupine, posebno za maloljetnike bez pratnje te imenovati službenike odgovorne za zaštitu djece.

·Grčka nadležna tijela zajedno s europskom graničnom i obalnom stražom trebaju ispitati kako bi se mogla proširiti potpora europske granične i obalne straže u okviru njezina mandata.

7.Imenovanje trajnih koordinatora žarišnih točaka

·Grčka nadležna tijela trebaju imenovati stalne koordinatore žarišnih točaka koji će što prije preuzeti svoju funkciju (najkasnije sredinom prosinca 2016.) kako bi se osigurala opća koordinacija i opće upravljanje u žarišnim točkama.

·Grčka nadležna tijela trebaju što prije donijeti standardne operativne postupke koji će se provoditi u žarišnim točkama (najkasnije sredinom siječnja 2017.).

Drugostupanjska obrada žalbi u postupku azila

8.Povećanje broja žalbenih odbora

·Grčka nadležna tijela trebaju do kraja prosinca povećati broj žalbenih odbora s trenutačnih 6 na 13, a do veljače na 20.

9.Povećanje broja odluka po žalbenom odboru

·Ne dovodeći u pitanje njihovu neovisnost, žalbeni odbori trebaju povećati broj odluka po odboru i to:

a) koristeći se pravnom pomoći pri sastavljanju odluka; b) specijalizacijom odbora i c) ispitivanjem mogućnosti rada članova odbora u punom radnom vremenu.

·Grčka nadležna tijela trebaju što prije donijeti potrebne propise.

Ograničenje žalbenog postupka u kontekstu postupka azila

10.Grčka nadležna tijela trebaju ispitati mogućnost ograničenja broja koraka u žalbenom postupku u kontekstu postupka azila, potpuno poštujući grčki Ustav i članak 46. Direktive 2013/32.

Osiguravanje učinkovitih operacija vraćanja u Tursku i zemlje podrijetla

11.Zadržavanje broja službenika europske granične i obalne straže na potrebnim razinama

·Države članice i europska granična i obalna straža trebaju brzo odgovoriti na zahtjeve za dodatno osoblje i prijevozna sredstva, koji su potrebni zbog sve većeg broja operacija vraćanja ili broja vraćenih osoba.

·Grčka nadležna tijela trebaju točno procijeniti potrebe za prijevozom kad god okolnosti to dopuštaju.

·Grčka nadležna tijela zajedno s europskom graničnom i obalnom stražom trebaju ispitati kako bi se mogla proširiti potpora europske granične i obalne straže u okviru njezina mandata.

12.Ograničavanje opasnosti od bijega

·Najvažnije je da grčka nadležna tijela imaju jasan i točan sustav registracije i praćenja predmeta (što posebno uključuje precizne podatke o lokaciji i postupcima u tijeku) svih nezakonitih migranata u centrima za prihvat i zadržavanje radi lakšeg planiranja i provedbe postupaka vraćanja.

·Grčka nadležna tijela uz financijsku i tehničku potporu EU-a trebaju uvesti sustav elektroničkog praćenja pojedinačnih predmeta kojim bi se mogla služiti sva relevantna tijela.

·Grčka nadležna tijela trebaju nastaviti aktivno primjenjivati geografsko ograničenje nametnuto migrantima na otocima, možda uz potporu europske granične i obalne straže.

13.Proširenje programa potpomognutog dobrovoljnog povratka i reintegracije na otocima

·Međunarodna organizacija za migracije uz potporu EU-a treba intenzivnije i što prije provoditi kampanje kojima se među migrantima promiče program potpomognutog dobrovoljnog povratka i reintegracije.

·Grčka nadležna tijela trebaju ukloniti administrativne prepreke brzom dobrovoljnom povratku s otoka (posebno kada je riječ o zahtjevima za dobrovoljni povratak u Tursku).

·Grčka treba u cijelosti i u skladu s okolnostima iskoristiti mogućnosti za financijsku potporu i tehničku pomoć koje su joj na raspolaganju u okviru programa koji se financiraju sredstvima EU-a.

14.Donošenje odluka o vraćanju u ranijoj fazi postupka vraćanja

·Grčka policija treba odluke o vraćanju i obavijesti o negativnoj prvostupanjskoj odluci o azilu donositi istovremeno, s time da odluke o vraćanju proizvode učinke tek po završetku postupka azila, kada podnositelj zahtjeva više nema pravo ostati u Grčkoj.

15.Pojačanje suradnje na razini EU-a u području vraćanja migranata

·Potrebna je aktivna suradnja Grčke, Komisije, europske granične i obalne straže i programa EU-a za vraćanje radi povećanja broja prisilnih vraćanja u zemlje podrijetla.

·Grčka bi se na nacionalnoj razini trebala početi koristiti integriranim sustavom EU-a za praćenje vraćanja migranata (IRMA).

·Komisija i države članice trebaju i nadalje pružati diplomatsku podršku kako bi se olakšalo učinkovito vraćanje migranata u zemlje podrijetla, među ostalim u Pakistan, Bangladeš i zemlje Magreba.

16.Potpuno iskorištavanje postojećih sporazuma i dogovora o ponovnom prihvatu

·Grčka uz aktivnu potporu Europske komisije i država članica EU-a treba intenzivnije raditi na ponovnom prihvatu u okviru sklopljenih sporazuma o ponovnom prihvatu i drugih sličnih dogovora radi vraćanja nezakonitih migranata, posebno u Pakistan (Sporazum s EU-om o ponovnom prihvatu) i Afganistan (Zajednički put naprijed u vezi s migracijama između Afganistana i EU-a). Europska granična i obalna straža treba pružati pomoć u operacijama vraćanja.

Stvaranje dovoljnih dodatnih kapaciteta za prihvat i zadržavanje na otocima

17.Grčka nadležna tijela uz potporu EU-a i u skladu s prijedlogom Europske komisije trebaju stvoriti dodatne kapacitete za prihvat i poboljšati postojeće objekte proširenjem postojećih ili uvođenjem novih lokacija odnosno uvođenjem sustava subvencioniranog najma, u suradnji s lokalnim tijelima, kad god je to moguće.

18.Grčka nadležna tijela uz potporu EU-a i u skladu s prijedlogom Europske komisije trebaju što prije stvoriti dovoljne kapacitete za zadržavanje na otocima, u suradnji s lokalnim tijelima kad god je to moguće.

Sprečavanje nezakonitih prelazaka graničnih prijelaza na sjevernim granicama

19.Raspoređivanje službenika europske granične i obalne straže na sjevernim granicama s Albanijom i bivšom jugoslavenskom republikom Makedonijom

·Europska granična i obalna straža treba pozitivno odgovoriti i što prije rasporediti službenike na sjevernu granicu. Ako europska granična i obalna straža ipak ne uspije odgovoriti na sve zahtjeve, snage za brzu intervenciju i jedinice za intervenciju nove Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu preuzet će dio zadaća čim postanu operativne.

·Europska granična i obalna straža treba na zahtjev grčkih nadležnih tijela financirati raspoređivanje službenika grčke policije na sjevernim granicama.

Brže premještanje

20.Povećavanje obveza država članica za premještanje

·Države članice trebaju preuzimati sve više obveza za premještanje u skladu sa svojim kvotama i pritom će od prosinca 2016. obveze preuzimati na mjesečnoj osnovi. Cilj bi trebao biti barem 2000 premještanja mjesečno do prosinca 2016., a zatim taj broj treba postupno povećavati da se do travnja 2017. dosegne cilj od 3000 premještanja mjesečno.

21.Učinkovitija provedba premještanja

·Države članice trebaju premještanja provoditi na mjesečnoj osnovi i do prosinca 2016. povećati mjesečni broj premještanja iz Grčke na barem 2000, a do travnja 2017. na barem 3000 mjesečno te postupno povećavati mjesečni broj premještanja.

·Države članice trebaju se pridržavati rokova i postupaka utvrđenih u Odluci o premještanju (Odluka Vijeća 2015/1523) i odgovarajućeg protokola o premještanju, a posebno roka za odgovor od 10 radnih dana, trebaju osobe kojima je premještanje odobreno slati u skupinama od najviše njih 50, biti fleksibilne u pogledu organizacije letova, izbjegavati kašnjenja transfera podnositelja zahtjeva za premještanje kojima je premještanje odobreno, sve više uključivati časnike za vezu u aktivnosti upoznavanja s kulturom i informiranja te osigurati odgovarajuće obrazloženje za odbijanje preko sigurnih komunikacijskih kanala grčke policije.

·Države članice trebaju razvijati potrebne kapacitete za prihvat, među ostalim i za prihvat maloljetnika bez pratnje, kako bi se omogućilo premještanje podnositelja zahtjeva koji su na čekanju u skladu s njihovim kvotama.

·Grčka nadležna tijela trebaju pripremiti dodatne lokacije za premještanje (ili postojeće lokacije prenamijeniti u lokacije za premještanje) u skladu s povećanjem kapaciteta za obradu grčke službe za azil te postupnim povećanjem obveza država članica za premještanje.

·Međunarodna organizacija za migracije treba nastaviti povećavati svoje kapacitete za obradu u skladu s novim ciljevima u pogledu mjesečnih transfera.

Osiguranje financiranja i odgovarajuće tehničke pomoći

22.Osiguranje maksimalne apsorpcije sredstava dostupnih za migracije te pozorno praćenje

·Grčka nadležna tijela uz potporu Komisije trebaju bez odgađanja poduzeti sve potrebne mjere kako bi se osiguralo potpuno i učinkovito korištenje financijskih sredstava grčkih nacionalnih programa iz fondova za unutarnje poslove (FAMI i ISF).

·Grčka nadležna tijela trebaju odmah iz državnog proračuna osigurati potrebna sredstva za sufinanciranje.

·Grčka nadležna tijela trebaju što prije Komisiji dostaviti akcijski plan provedbe nacionalnih programa.  

·Grčka nadležna tijela i Komisija trebaju uskoro dovršiti reviziju nacionalnih programa u skladu sa sredstvima iz fondova FAMI i ISF kojom se uzimaju u obzir novi izazovi u Grčkoj, uključujući provedbu Izjave EU-a i Turske.

23.Prema potrebi, dopunjavanje sredstava iz fondova FAMI i ISF za nacionalne programe

·Komisija treba i nadalje prema potrebi osiguravati dodatno financiranje (hitna potpora, humanitarna pomoć itd.) te tehničku pomoć Grčkoj radi provedbe Izjave EU-a i Turske u Grčkoj.