1.Uvod

Ubrzavanje prelaska na niskougljično konkurentno gospodarstvo hitna je potreba, ali i izvrsna prilika za Europu.

Riječ je o glavnom izazovu našeg doba. Neuspjeh može ugroziti našu dobrobit. Uspjeh bi otvorio dosad nezabilježene gospodarske prilike i nove puteve do blagostanja, dobrobiti i rasta 1 .

Europska unija u dobrom je položaju da predvodi taj prelazak, koji je Pariškim sporazumom 2 dobio novi zamah i smjer. Europa je među prvacima globalne borbe protiv klimatskih promjena, pokretačka snaga razvoja obnovljivih izvora energije te svjetski predvodnik u energetski učinkovitim rješenjima za industriju, promet i zgrade. Europska poduzeća ostvarila su komparativnu prednost na mnogim svjetskim tržištima, na kojima je globalna konkurencija sve jača, a europski znanstvenici i inovatori šire granice spoznaja 3 .

Nadovezujući se na tu snažnu osnovu Komisija predstavlja paket zakonodavnih mjera radi utvrđivanja jasnog okvira za djelovanje, na temelju triju općih ciljeva:

energetska učinkovitost na prvom je mjestu,

Europa kao svjetski predvodnik u obnovljivim izvorima energije,

pošteni uvjeti za potrošače.

Europa mora povećati ulaganja u energetsku učinkovitost i tehnologije u području obnovljivih izvora energije kao i u razvijanje poslovnih modela u području čiste energije, uz prihvaćanje novih mogućnosti i osnaživanja potrošača kao rezultata digitalizacije.

Kao što je navedeno u Komunikaciji „Čista energija za sve Europljane” 4 , inovacije su jedno od ključnih područja u kojima se u kratkom roku mogu ojačati i preusmjeriti konkretne mjere, a sinergije poboljšati u cilju potpore radnim mjestima, rastu i ulaganjima u Europi. Ključna ulaganja moraju doći iz privatnog sektora. No, Europska unija može i trebala bi imati presudnu ulogu. U ovoj se Komunikaciji iznosi sveobuhvatna strategija za tri glavne poluge na razini politike koje EU može upotrijebiti za poticanje privatnog ulaganja u inovacije u području čiste energije.

EU može postaviti politički cilj i stvoriti odgovarajuće poslovno okruženje ciljanim signalima, politikama, standardima i propisima. Riječ je o davanju snažnih i dosljednih poticaja za privatna ulaganja u istraživanje, razvoj i uvođenje čiste energije. U politici i regulatornim okvirima na razini EU-a potrebno je dati prednost energetskoj učinkovitosti, postaviti ambiciozne ciljeve za svjetsko vodstvo u obnovljivim izvorima energije, a potrošača staviti u središte energetskog sustava.

EU može uvesti i namjenske financijske instrumente kako bi smanjio rizik za privatna ulaganja u netestirane, ali perspektivne tehnologije ili poslovne modele u području čiste energije. Riječ je o korištenju javnim zajmovima, vlasničkom ulaganju i financijskim jamstvima u projektima za koje je teško sva sredstva dobiti iz privatnog sektora zbog tržišne, tehnološke ili znanstvene nesigurnosti. Kao što je vidljivo iz Plana ulaganja za Europu 5 , navedenim se instrumentima EU-a smanjuje rizik za privatni sektor, što otvara mogućnost za privatna ulaganja do kojih inače ne bi došlo.

EU može usmjeriti financiranje istraživanja i inovacija, osobito putem Obzora 2020., kako bi se širile granice znanstvenih spoznaja. Riječ je o financiranju istraživanja potaknutog znatiželjom, istraživanja usmjerenog na misije i demonstracijskih projekata kako bi se potaknuo i ubrzao prelazak s laboratorija na uspješnu robu i usluge kojima se stvaraju radna mjesta i generira rast.

Uz navedene tri kategorije djelovanja Unija ima važnu ulogu kao sudionik u međunarodnim inicijativama o inovacijama u području čiste energije i kao pomagač u provedbi koordiniranih mjera između gradova, regija i država članica.

Cilj strategije dva su ključna politička prioriteta Europske unije: izgradnja otporne energetske unije čiji je glavni cilj napredna politika borbe protiv klimatskih promjena te davanje novog poticaja radnim mjestima, rastu i ulaganjima. U središtu strategije koordinirani je angažman na promicanju i razvijanju razvojnih tehnologija, usluga i poslovnih modela te socijalnih inovacija, čime se doprinosi rastu i zapošljavanju te povećanju konkurentnosti industrije EU-a na svjetskim tržištima. Strategija će ujedno služiti i kao ispitni model za buduće horizontalne pristupe radi poticanja inovacija i konkurentnosti u EU-u.

2.Energetski sustav u tranziciji

Energetski sustav došao je do točke preokreta. Obnovljivi izvori energije sve su više troškovno konkurentni i predstavljaju sve veći udio u proizvodnji električne energije. Stope energetskog intenziteta (mjerenje potrošnje energije u odnosu na ekonomski rezultat) opadaju, osobito u razvijenim zemljama. EU je uvelike zaslužan za taj uspjeh, premda ima još puno posla. Zbog vodeće uloge u borbi protiv klimatskih promjena europske su industrije energetski najučinkovitije u svijetu i postale su svjetski predvodnici u inovacijama kojima se stvaraju nove tehnologije, materijali i rješenja. Klimatska i energetska politika EU-a cjelovita je od početka, a cilj joj je koordinirati ulaganja EU-a, država članica i industrije, kao i usklađivati odgovarajuće političke i regulatorne okvire.

Daljnji napredak iziskivat će još veće napore. Potrebna su nova rješenja za pohranu energije i razvoj šireg portfelja isplativih tehnologija u području obnovljivih izvora energije. Usto, potrebno je puno brže uvoditi postojeće energetski učinkovite tehnologije u stambenim fondovima, prometnim sustavima i proizvođačkoj praksi. Nedavno ažuriran Strateški plan za energetsku tehnologiju ima važnu ulogu u tom smislu 6 .

Što je važnije, prelazak na niskougljično, energetski učinkovito gospodarstvo otporno na klimatske promjene zahtijevat će decentraliziraniji, otvoren sustav i angažman cijelog društva. Energetski sustav tradicionalno obilježavaju dominacija velikih poduzeća, pozicioniranih pružatelja usluga i centralizirani tehnološki projekti velikih razmjera. No, u budućnosti potrošač mora biti u središtu energetskog sustava: zahtijevajući konkurentna niskougljična rješenja, sudjelujući kao proizvođač i upravitelj decentraliziranih energetskih mreža, djelujući kao ulagač putem decentraliziranih platformi te pokrećući promjene putem inovacija korisnika.

Energetski sustav odozdo prema gore, usredotočen na korisnika, pokretač je brojnijih inovacija. Istovremeno, decentralizacija je moguća zahvaljujući drugim inovacijama, od kojih je najvažnija digitalizacija ključnih aspekata energetskog tržišta i prometnog sustava. Danas, i još više sutra, digitalizacija znači manje prepreke ulasku. To znači da potrošač, lokalna zajednica i malo novoosnovano poduzeće mogu sudjelovati u razvoju energetskih inovacija ili ga čak predvoditi.

Za potporu niskougljičnim inovacijama, energetski učinkovitim projektima i obnovljivim izvorima energije potreban je sustav otvorenih inovacija. Poduzeća i industrije sve bolje razumiju da složenost današnjeg svijeta znači da ni jedna osoba ili subjekt ne može ponuditi potpuno rješenje. Nadalje, najzanimljivije inovacije koje omogućuju stvaranje tržišta javljaju se na sjecištu različitih sektora, disciplina i pristupa 7 .

3.Politički signali i regulatorni okviri

Inovacije u području čiste energije zahtijevaju jedinstveno tržište koje dobro funkcionira i čvrstu politiku tržišnog natjecanja, koja novim akterima omogućuje da na tržište donesu inovacije uz jednake uvjete kao i pozicionirani pružatelji usluga. Dovršenje unije tržišta kapitala 8 značit će više prilika za prekogranične tokove kapitala i veći naglasak na odgovarajućim instrumentima koji se koriste financijskim sredstvima kao što su zelene obveznice. To znači više mogućnosti za financiranje inovativnih projekata u područjima energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Veći naglasak na otvorenim inovacijama i otvorenoj znanosti stvorit će više prilika da rezultati istraživanja stignu do tržišta, osobito za manja poduzeća 9 .

Uz te široke preduvjete za bolji ekosustav inovacija, ubrzavanje inovacija u području čiste energije iziskivat će važne promjene u subvencijama za energiju i propisima o energiji.

Preostale, ali još uvijek važne, politike koje pogoduju upotrebi nafte, ugljena i drugih goriva s visokim emisijama ugljika, uključujući subvencije pojedinih država članica, trebalo bi shvatiti kao prepreku inovacijama u području čiste energije. Te politike maskiraju prave troškove fosilnih goriva za društvo i umjetno snižavaju njihove cijene. To pak otežava situaciju za inovativne projekte u području čiste energije koji moraju ispuniti teže tržišne uvjete.

Navedene su politike izravno u suprotnosti s obvezama EU-a na temelju Pariškog sporazuma te u kontekstu G20 i G7. U izvješću Komisije Cijene i troškovi energije u Europi, 10 izdanom zajedno s ovom Komunikacijom, stoji da su 2012. izravne godišnje subvencije za fosilna goriva iznosile oko 41,9 milijardi EUR. Kad su se uračunali okolišni vanjski učinci, one su iznosile 300 milijardi EUR. U kontekstu oskudnih resursa porezni teret tih subvencija znači da se potencijalno manje resursa može namijeniti javnom financiranju istraživanja i inovacija u području čiste energije. U Europi je 2014. za to financiranje 28 država članica EU-a izdvojilo 4,2 milijarde EUR. Instrumentima EU-a podupiru se inovacije u području čiste energije, primjerice izdvaja se 1,1 milijarda EUR iz programa EU-a Obzor 2020. Stoga bi preusmjeravanje samo dijela od 41,9 milijardi EUR izravnih subvencija za fosilna goriva imalo velik učinak.

Promicanje tehnologija u području energije iz obnovljivih izvora središnji je element globalnog vodstva EU-a u prelasku na čistu tehnologiju. Direktivom o modelu tržišta električne energije 11 , u kombinaciji s višim cijenama ugljika, nastoji se stvoriti tržište koje pogoduje obnovljivim izvorima energije i kojim bi se smanjila potreba za posebnim programima potpore. To bi omogućilo da se javne potpore postupno preusmjere na manje spremne tehnologije u području električne energije iz obnovljivih izvora te da se istraživački i inovacijski napori nadopune instrumentima za povećanje tržišne potražnje za tim tehnologijama.

Krajnje je vrijeme za promjene. Trenutačne niske cijene nafte i plina otvaraju priliku za postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva bez štetnih posljedica na društvenu dobrobit.

Prema brojkama Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj te Međunarodne agencije za energiju velik udio subvencija rezultat je povlaštenih poreznih tretmana za fosilna goriva, što Komisija preispituje u kontekstu šireg promišljanja o oporezivanju energije u EU-u.

U Komunikaciji „Čista energija za sve Europljane” 12 Komisija iznosi niz mjera koje bi pomogle da se financijski tokovi preusmjere na prelazak na čistu energiju, uključujući mjere za jačanje transparentnosti u pogledu subvencija i njihova učinka na inovacije.

Stvaranje pravih tržišnih uvjeta za inovacije uključuje uspostavu stabilnog, dugoročnog, transparentnog i predvidljivog regulatornog okruženja. U svibnju 2015. Komisija je predstavila revidirani paket o boljoj regulativi 13 , u kojem navodi da inovacije treba temeljito razmotriti u svim novim zakonodavnim prijedlozima. To je naglašeno i u nedavnim zaključcima Vijeća koji se odnose na „načelo inovativnosti” 14 . Nadalje, iznimno su važne i norme i stavljanje inovativnih energetskih tehnologija na tržište 15 .

Uredba može ubrzati pojavu inovativnih niskougljičnih tehnologija i djelovati kao poticaj za veću konkurentnost te olakšati stvaranje dovoljno velikih tržišta koja bolje funkcioniraju i uspostavu veće političke sigurnosti. Uz ovu Komunikaciju Komisija predlaže i širok paket zakonodavnih i nezakonodavnih mjera u okviru energetske unije. Te će mjere pružiti jasan okvir za poticanje inovacija koje su potrebne za postizanje konkurentnog niskougljičnoga gospodarstva. Primjerice, preoblikovanjem europskoga energetskog tržišta poduprijet će se ulazak obnovljivih izvora energije na tržište, omogućiti djelotvorno upravljanje potražnjom i otvoriti regionalno integrirana energetska tržišta. Direktivom o energetskoj učinkovitosti zgrada 16 dat će se poticaj razvoju inovacija kako bi do 2050. postojale četvrti s viškom energije, a europski stambeni fond tvorile zgrade gotovo nulte potrošnje energije. Revidiranom Direktivom o energiji iz obnovljivih izvora, potaknut će se, među ostalim, razvoj iduće generacije rješenja u području energije iz obnovljivih izvora u sektorima hlađenja, prometa i električne energije.

Postojećim Komisijinim prijedlozima o reviziji sustava EU-a za trgovanje emisijama 17 , Uredbom o raspodjeli tereta 18 , kao i prijedlogom za integraciju Uredbe o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstva 19 u ukupne napore za smanjenje emisija stakleničkih plinova stimulirat će se niskougljične inovacije. Akcijskim planom za kružno gospodarstvo 20 doprinijet će se povećanju energetske učinkovitosti i smanjenju emisija zahvaljujući boljem iskorištavanju sirovina i recikliranju sekundarnih sirovina i otpada. Odgovarajuća uloga biogospodarstva razmatrat će se tijekom iduće revizije strategije o biogospodarstvu i njezina potencijalnog ažuriranja. Dekarbonizacija prometa bit će dodatni faktor privlačenja za inovacije. Nedavna Komunikacija o europskoj strategiji za mobilnost s niskom razinom emisije 21 sadržava akcijski plan za lakši prelazak na mobilnost s niskom razinom emisije i pruža nove prilike za inovacije, stvaranje radnih mjesta i smanjenje europske energetske ovisnosti.

Najzad, javna nabava može i treba služiti kao dodatni snažan instrument za stvaranje tržišta za inovativne proizvode. Europskom normizacijom može se dodatno poduprijeti zelena javna nabava za inovativne proizvode te pomoći javnim tijelima u razvijanju potrebnih tehničkih specifikacija. Kao što je navedeno u Inicijativi za novoosnovana i rastuća poduzeća 22 , Komisija će 2017. uvesti mjere o nabavi u EU-u kako bi, među ostalim, potaknula države članice na postavljanje ambicioznih ciljeva u pogledu kupnje inovacija.

Politički signali i regulatorni okviri – Predložene mjere:

Prilikom revizije Smjernica o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014. – 2020. Komisija će ispitati i kako ta pravila, zajedno s pravilima o državnoj potpori za ulaganja u istraživanje i inovacije, omogućuju državama članicama da stimuliraju inovacije u tehnologije i rješenja za energiju iz obnovljivih izvora.

U Komunikaciji „Čista energija za sve Europljane” Komisija iznosi niz mjera koje bi pomogle da se financijski tokovi preusmjere na prelazak na čistu energiju, uključujući mjere za jačanje transparentnosti u pogledu subvencija i njihova učinka na inovacije.

Kad je riječ o budućim zakonodavnim prijedlozima koji se odnose na čistu energiju i klimatsku politiku, među ostalim revizija strategija nakon 2020. o osobnim automobilima/kombijima i o kamionima i autobusima 23 , temeljito će se analizirati njihov učinak na istraživanje i inovacije.

Budući godišnji programi rada Unije za europsku normizaciju bit će usmjereni na prioritete energetske unije, osobito dekarbonizaciju gospodarstva i potporu zelenoj javnoj nabavi 24 .

Komisija će ispitati mogućnosti za poticanje tržišnog prihvaćanja inovativnih rješenja u području čiste energije putem javne nabave, uključujući u kontekstu revizije Direktive o čistim vozilima (Direktiva 2009/33/EZ) te putem daljnjeg razvijanja neobaveznih kriterija za zelenu javnu nabavu.

4.Financijski instrumenti za poticanje ulaganja privatnog sektora

Za izgradnju konkurentnog niskougljičnoga gospodarstva Europa treba mobilizirati znatnu količinu ulaganja 25 . Procjenjuje se da su 2014. privatna ulaganja u istraživačke i inovacijske prioritete u okviru energetske unije u EU-u iznosila 22,9 milijardi EUR. Iako ta brojka govori o povećanju u odnosu na prethodne godine, do tog bi rasta trebalo dolaziti puno većom brzinom kako bismo postigli sve svoje ciljeve.

EU raspolaže nizom različitih instrumenata financiranja za potporu niskougljičnim inovacijama. Oni obuhvaćaju cijeli inovacijski lanac vrijednosti, od istraživanja i razvoja do uvođenja spremnih tehnologija. Kao što je istaknuto u Komunikaciji „Čista energija za sve Europljane”, idućih će godina poticanje dodatnih ulaganja u primjenu spremnih izvora obnovljive energije i energetski učinkovitih rješenja biti od presudne važnosti. Zbog toga je važno koristiti se javnim potporama za poboljšanje profila rizika ključnih projekata, osigurati veću vidljivost, lakši i jednostavniji pristup te mogućnosti kombiniranja za nositelje projekata, u skladu s već poduzetim horizontalnim mjerama u kontekstu Plana ulaganja za Europu. Europski fond za strateška ulaganja ključan je instrument u tom pogledu: s pomoću više od 25 % njegovih sadašnjih ulaganja u više od 40 projekata mobiliziraju se financijska sredstva u prioritetne sektore energetike, okoliša i učinkovitosti resursa pa se procjenjuje da potaknuta ulaganja iznose i do 30 milijardi EUR. Na temelju uspjeha Europskog fonda za strateška ulaganja 26 u prvoj godini djelovanja Komisija je predložila da se rad Fonda produlji do kraja 2020., a tražila je i da bi najmanje 40 % projekata u okviru dijela za infrastrukturu i inovacije u Europskom fondu za strateška ulaganja trebalo doprinijeti klimatskoj i energetskoj politici te politici u području okoliša u skladu s ciljevima konferencije COP21 27 . Usto, financijski su instrumenti dostupni i u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova. Države članice i regije već su isplanirale da će u razdoblju od 2014. do 2020. u niskougljično gospodarstvo uložiti 6 milijardi EUR, a u inovacije 5 milijardi EUR.

Međutim, kako bi se ubrzale inovacije u području čiste energije, potrebno je ne samo uvoditi spremne tehnologije, nego i upotrijebiti javne resurse za potporu revolucionarnim tehnologijama i uklanjanju razlika u privatnom financiranju u ranijim fazama inovacijskog ciklusa. Nova ulaganja moraju biti usmjerena na kritičnu fazu povećanja niskougljičnih, energetski učinkovitih rješenja u kojoj ona iz demonstracijske faze prelaze na tržište. U toj su fazi obično potrebna velika ulaganja, ali preostale nesigurnosti u pogledu troškova, uspješnosti i integracije na tržište prevelik su rizik za ulagače iz privatnog sektora.

Pionirski demonstracijski projekti komercijalnih razmjera osobito su velik rizik za privatni sektor. Za potporu tima vrstama projekata Europska komisija prošle je godine zajedno s Europskom investicijskom banom pokrenula instrument Program za demonstracijske projekte u području energetike 28 kao dio instrumenta Innovfin u okviru Obzora 2020. U okviru Programa za demonstracijske projekte u području energetike vlada veliko zanimanje za zajmove i jamstva za zajmove namijenjene pionirskim niskougljičnim tehnologijama u području obnovljivih izvora energije, gorivnih ćelija i vodika.

Komisija nastoji mobilizirati javna sredstva u EU-u mobilizacijom privatnih ulaganja. U prijedlogu Komisije o reviziji sustava EU-a za trgovanje emisijama kao nasljednik sadašnjeg programa NER 300 predlaže se Fond za inovacije. Brzom uspostavom Fonda za inovacije trebala bi se poduprijeti ulaganja u visoko inovativne niskougljične tehnologije za energetski intenzivne industrije, kao i za energiju iz obnovljivih izvora te hvatanje, skladištenje i uporabu ugljika. Za to će biti potrebna snažna povezanost s drugim instrumentima EU-a, osobito Programom za demonstracijske projekte u području energetike u okviru Innovfina, Europskim fondom za strateška ulaganja te europskim strukturnim i investicijskim fondovima. Budućim Fondom za inovacije u okviru sustava trgovanja emisijama trebala bi se poduprijeti ulaganja u niskougljične inovacije u području energije iz obnovljivih izvora, hvatanja, skladištenja i uporabe ugljika te u energetski intenzivnu industriju. Komisija je predložila i da Fond za inovacije počne s radom prije 2021.

Komisija i Europska investicijska banka uspostavit će Instrument za čišći promet radi potpore uvođenju prometnih rješenja koja obuhvaćaju alternativne izvore energije. Financijski proizvodi i savjetodavne usluge EIB-a bit će dostupni javnim i privatnim subjektima. Nadalje, projekti mogu ispunjavati uvjete za sredstva iz Instrumenta za povezivanje Europe ili jamstva Europskog fonda za strateška ulaganja.

Kako bi se financiralo što više projekata te maksimalno povećao učinak Europskog fonda za strateška ulaganja i drugih financijskih instrumenata, mora postojati snažan portfelj inovativnih projekata koji su spremni za ulaganje i za tržište. U okviru Europskog fonda za strateška ulaganja Komisija je razvila Europski portal projekata ulaganja 29 kojim se nastoji izgraditi most između promotora projekata EU-a i ulagača diljem svijeta. Portal omogućuje vidljivost promotorima projekata koji traže potencijalne ulagače te pristup transparentnom portfelju izvedivih projekata u Europskoj uniji, a nositelji i promotori projekata dobivaju lak pristup ulagačima.

Nadalje, javno-privatna partnerstva u području istraživanja kao što su zajedničke tehnološke inicijative za gorivne ćelije i vodik, Cleansky, Istraživanje o upravljanju zračnim prometom jedinstvenog europskog neba, Shift2Rail i inicijativa za bioindustriju, kao i ugovorna javno-privatna partnerstva npr. Zelena vozila i Resursnom i energetskom učinkovitošću do održive prerađivačke industrije važan su izvor novih ulaganja, što je rezultat zajedničkog sufinanciranja istraživanja i razvoja s industrijom. Navedena partnerstva ujedno tvore i portfelj projekata. Još jedan ključan izvor novih ulaganja u čistu energiju te naknadnih projektnih prijedloga koji su spremni za financiranje sredstvima EU-a bit će zajednice znanja i inovacija, osobito Zajednica znanja i inovacija – InnoEnergy te Zajednica znanja i inovacija – Klima. Zajednice znanja i inovacija sredstvo su povezivanja europskih izvora financiranja istraživanja i inovacija, npr. Obzora 2020. i europskih strukturnih i investicijskih fondova 30 , s privatnim partnerima te povezuju regionalne i lokalne aktivnosti s poduzećima, novoosnovanim poduzećima te malim i srednjim poduzećima. Njihov će se rad proširiti na savjetodavne usluge o pristupu kapitalu, tehničkoj pomoći ili prijedlozima poslovnih modela.

Financijski instrumenti za poticanje privatnog ulaganja – Predložene mjere

Europska komisija nastoji barem udvostručiti proračun za Program za demonstracijske projekte u području energetike u okviru instrumenta Innovfin i povećati njegovo područje primjene upotrebom sredstava preusmjerenih iz različitih izvora uključujući Obzor 2020., Europski fond za strateška ulaganja i druge instrumente. Razvijaju se sinergije s drugim instrumentima, a cilj je razviti savjetodavni alat u obliku jedinstvene kontaktne točke kako bi se ulagači i nositelji projekata mogli snaći među različitim dostupnim instrumentima.

Komisija i Europska investicijska banka uspostavit će Instrument za čišći promet radi potpore uvođenju prometnih rješenja koja obuhvaćaju alternativne izvore energije. Za uspostavu portfelja projekata promicat će se ciljane inicijative za suradnju kao što je nova inicijativa za uvođenje čistih autobusa (na alternativna goriva).

Preko Europskog portala projekata ulaganja i drugih kanala Komisija će privući pozornost ulagača na portfelj inovativnih projekata i to ulagača iz relevantnih javno-privatnih partnerstava koja primaju potporu iz Obzora 2020. te ulagača iz zajednica znanja i inovacija InnoEnergy i Klima u okviru Europskog instituta za inovacije i tehnologiju.

5.Financiranje znanosti i tehnologije u području energije i njihovo uvođenje na tržište

Europska unija jedan je od globalnih predvodnika i najvećih javnih ulagača u istraživanje i inovacije u području čiste energije. U okviru Obzora 2020. izdvaja se 5,7 milijardi EUR za društveni izazov „Sigurna, čista i učinkovita energija”. U kombinaciji s drugim područjima Obzora 2020. više od 10 milijuna EUR sredstava za energiju namijenjeno je istraživanju i inovacijama u području čiste energije.

Usto, ulažu se znatna sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, uključujući u okviru strategija pametne specijalizacije 31 . Uključivanje industrije, istraživača i javnih tijela te strategije pametne specijalizacije služe da se financijska potpora država članica usmjeri na područja s potencijalom za velik rast, kao što je niskougljično gospodarstvo.

Nadovezujući se na taj uspjeh širenje granica znanosti i znanja nužan je uvjet za osiguravanje kvalitete i učinka budućih europskih ulaganja u niskougljično gospodarstvo. Tome je posvećeno nekoliko elemenata Obzora 2020.:

Temeljno istraživanje: Pionirska istraživanja i dalje će se financirati u okviru Obzora 2020. preko Europskog istraživačkog vijeća 32 , koje u pozivima na prijedloge primjenjuje pristup odozdo prema gore. Od 2007. Europsko istraživačko vijeće dodijelilo je bespovratna sredstva za 248 istraživačkih projekata u području energije, pri čemu su sredstva EU-a iznosila oko 500 milijuna EUR.

Inovacije za stvaranje tržišta: Kao novu mjeru koja će se uvesti u preostalom razdoblju Obzora 2020. Komisija će razmotriti osnivanje Europskog vijeća za inovacije 33 kako bi se doprinijelo generiranju revolucionarnih inovacija koje mogu osvojiti ili s pomoću kojih se mogu stvarati nova tržišta. Potencijalnim osnivanjem Europskog vijeća za inovacije dopunila bi se predložena Inicijativa za novoosnovana i rastuća poduzeća 34 tako što bi se poseban naglasak stavio na novoosnovana te na mala i srednja poduzeća. Cilj je poboljšati izglede za pridobivanje, podupiranje i rast najzanimljivijih primjera europskih inovacija koje izazivaju promjene na tržištu i stvaraju tržišta, uz interdisciplinarni pristup odozdo prema gore, među ostalim na sjecištu energije, prometa i digitalnih tehnologija. Prvi skup mjera uvest će se 2017. u okviru Obzora 2020., a Komisija će nastojati osnažiti taj pristup u budućim programima.

Istraživanje i inovacije usmjereni na misije: Komisija će istražiti nove pristupe nadahnute međunarodnom najboljom praksom. To uključuje pristupe koji kombiniraju usmjerenost na cilj i misiju kako bi se utvrdili i odabrali projekti potencijalno velikog učinka, izravnu uključenost u svakodnevno upravljanje projektom i razne oblike ciljane, prilagođene pomoći, kao i ovlast za restrukturiranje ili prestanak financiranja ako se ne dostignu dogovorene ključne točke (npr. program Catapult u Ujedinjenoj Kraljevini ili američka Agencija za napredne istraživačke projekte u području energije).

Motivacijske nagrade: Komisija će upotrijebiti motivacijske nagrade kao instrument odozdo prema gore za generiranje revolucionarnih inovacija, a natjecatelji će imati potpunu slobodu u osmišljavanju najdjelotvornijih rješenja. To se temelji na dosadašnjem iskustvu u Obzoru 2020. (8,25 milijuna EUR za pet nagrada koje se trenutačno dijele u području čiste energije).

Osim naglaska na istraživanju i inovacijama u području čiste energije za ispunjavanje ciljeva ove Komunikacije bit će potrebno uključiti i druga područja:

Istraživanja u području klime: Obzorom 2020. podupiru se istraživanja koja će poslužiti kao temelj za buduće izvješće Međunarodnog tijela za klimatske promjene 2018. U izvješću će se predstaviti zaključci istraživanja o globalnom zagrijavanju od 1,5°C te će se jači naglasak nedvojbeno staviti na nastojanja EU-a u budućnosti. U tom će se kontekstu u okviru Europske inicijative o načinima dekarbonizacije, koju vodi Odbor na visokoj razini i koja je dio Obzora 2020., znanstvenim putem pokušati utvrditi izvedivi i vjerodostojni načini koji su u skladu s Pariškim sporazumom.

Istraživanje svemira: Programom Obzor 2020. podupiru se istraživanja koja bi Europi omogućila praćenje antropogenih emisija ugljikova dioksida u cijelom svijetu.

Istraživanje prometa: U okviru Obzora 2020. dekarbonizacija prometnog sustava podupire se unapređenjem energetske učinkovitosti vozila, električne mobilnosti i tehnologija za baterije, prelaskom na ekološki prihvatljiva rješenja u pogledu mobilnosti te poticanjem digitalizacije za učinkovitiji promet i mobilnost. Aktivnostima će se promicati stvaranje novih poslovnih modela te norme i propisi koji pogoduju inovacijama, osobito u gradskim područjima. Sadašnje mjere politike dopunit će se mjerama u području istraživanja i inovacija kako bi se poduprlo uvođenje spremnih inovativnih tehnologija, npr. u javnom prijevozu bez emisija ili inteligentnim prometnim sustavima.

Društvene i humanističke znanosti: Kako bi produbila razumijevanje bihevioralnih ili drugih socioekonomskih uvjeta povezanih s društvenim prihvaćanjem klimatskih i energetskih politika ili sa suprotstavljanjem tim politikama, Komisija uspostavlja novu platformu za istraživanja u području energije. Povezivanjem stručnjaka za energiju iz društvenih i humanističkih znanosti te iz više tehničkih područja kao i uključivanjem svih europskih regija platformom će se dati prijeko potreban poticaj interdisciplinarnom i međusektorskom radu. Svrha je platforme bolje iskoristiti izniman potencijal za društvene inovacije u području energije i savladati postojeće društvene prepreke, a potom iznijeti prijedloge kreatorima europskih politika i tako pomoći u postizanju ciljeva energetske unije.

Primjeri europskih projekata inovacija u području čiste energije financiranih iz Obzora 2020.:

1. Iz Programa za demonstracijske projekte u području energetike u okviru instrumenta Innovfin osigurano je 10 milijuna EUR zajma za opsežan pionirski demonstracijski projekt, tj. za koncept WaveRoller finskog poduzeća AW Energy. Projektom se nastoji premostiti jaz između demonstracijske faze i komercijalne upotrebe pretvorbe energije valova u električnu energiju, koja ima velik potencijal na svjetskom tržištu.

2. Europska investicijska banka dala je zajam od 20 milijuna EUR kvazivlasničkog kapitala poduzeću Heliatek iz Njemačke u okviru programa Financiranje za rast poduzeća srednje tržišne kapitalizacije iz Instrumenta Innovfin. Poduzeće je izumilo i patentiralo jedinstvenu tehnologiju proizvodnje električne energije izradom solarnih filmova (Heliafilm®) s pomoću organskih fotonaponskih ćelija koje se mogu ugraditi u staklene ili fasadne elemente ili na krovovima.

3. Projektu ELIPTIC (Elektrifikacija javnog prijevoza u gradovima) dodijeljeno je 6 milijuna EUR sredstava iz Obzora 2020. za istraživanje načina elektrifikacije sustava gradskog javnog prijevoza s pomoću optimizacije postojeće infrastrukture u europskim gradovima, čime javni prijevoz postaje okosnica električne mobilnosti te se tako smanjuje potrošnja fosilnih goriva i povećava kvaliteta zraka.

Kako bi Europa postala predvodnik u energiji iz obnovljivih izvora, potrebno je riješiti ključna uska grla, odnosno integrirati energiju iz obnovljivih izvora u energetski sustav te razviti napredna rješenja za pohranu radi osiguravanja stabilne opskrbe energijom za kućanstva i industriju. Nadalje, za postizanje većeg napretka u provedbi načela „energetska učinkovitost na prvome mjestu” mora se riješiti problem dekarbonizacije stambenog fonda EU-a jer je on odgovoran za više od 40 % krajnje potražnje za energijom. Usto, prometni sustav ima velik potencijal za smanjenje emisija ugljikova dioksida, ali za to su potrebna rješenja u pogledu skladištenja i digitalne inovacije kao potpora prometu i uslugama pametne mobilnosti.

Dobrim postavljanjem prioriteta može se doprinijeti postizanju dugotrajnog učinka i iskoristiti prilike za smanjenje emisija ugljikova dioksida, povećanje industrijske konkurentnosti i iskorištavanje prilika za izvoz. Zato se potrebno usmjeriti na inovacije koje omogućuju širu primjenu tehnologija za energiju iz obnovljivih izvora i veće energetske uštede. One su od izravne važnosti za građane jer su isplativije ili građanima omogućuju sudjelovanje u energetskoj tranziciji. Nadovezujući se na već postignut napredak u okviru Integriranog strateškog plana za energetsku tehnologiju Komisija planira da se buduća sredstva dostupna u okviru Obzora 2020. jasnije namijene četirima povezanim strateškim prioritetima, čiji je glavna pokretačka snaga digitalizacija:

1. Dekarbonizacija stambenog fonda EU-a do 2050.: od zgrada gotovo nulte potrošnje energije do četvrti s viškom energije: Kao što je istaknuto u Inicijativi Komisije za europske zgrade 35 , zgrade su ključan dio europskog prelaska na čistu energiju. Iako EU već jest svjetski predvodnik u inovativnim sustavima za zgrade, istraživanje i inovacije u tom području moraju ostati prioritet kako bi se u budućnosti to vodstvo dodatno proširilo. Stambeni fond EU-a ima ukupnu površinu od oko 25 milijardi m² 36 . Na zgrade otpada 40 % krajnje potražnje za energijom u EU-u, više nego na bilo koji drugi sektor. Međutim, zgrade imaju i velik potencijal za energetske uštede. Nakon obnove i unapređenja (uz uvažavanje ugrađene energije) zgrade mogu doprinijeti proizvodnji viška energije iz obnovljivih izvora ili biti ključan kapacitet za pohranu energije.

2. Jačanje vodstva EU-a u području energije iz obnovljivih izvora: Daljnja integracija sustava i razvoj iduće generacije tehnologija u području energije iz obnovljivih izvora, uključujući potencijalno presudne pomake, potrebni su kako bi obnovljivi izvori energije postali dominantan izvor u proizvodnji primarne energije i električne energije 37 . To je ujedno preduvjet za transformaciju sektora s visokim emisijama ugljika, kao što je promet, u kojima su potrebni snažni poticaji za inovacije u području alternativnih oblika energije (npr. električna energija iz obnovljivih izvora, napredna biogoriva i druga sintetička goriva dobivena upotrebom ugljikova dioksida i drugih ponovno upotrijebljenih stakleničkih plinova). Među ostalim, potrebna su ciljana istraživanja i potpora inovacijama, u bliskoj suradnji s industrijom, kako bi Europa zadržala svjetsko vodstvo u tehnologijama za energiju iz obnovljivih izvora.

3. Razvijanje ekonomičnih i integriranih rješenja za pohranu energije: Kako bi olakšala i omogućila prelazak na niskougljični energetski sustav (uključujući promet) koji se temelji prvenstveno na obnovljivim izvorima, Europska unija mora ubrzati punu integraciju uređaja za pohranu (kemijskih, elektromehaničkih, električnih, mehaničkih i toplinskih) u energetski sustav i to na razini kućanstava i mreža te na komercijalnoj razini 38 .

4. Električna mobilnost i integriraniji gradski prometni sustav: Brzi razvoj i uvođenje iduće generacije električnih vozila na temelju naprednih koncepata baterija i novih pogonskih sustava, inovativna infrastruktura za punjenje i povezani poslovni modeli i usluge ključni su elementi buduće niskougljične mobilnosti, zajedno uz integriraniji gradski prometni sustav koji se koristi novim digitalnim tehnologijama i europskim globalnim navigacijskim satelitskim sustavom za poboljšanje energetske učinkovitosti. 39

Učinak Obzora 2020. na ta četiri povezana strateška prioriteta dodatno će se povećati sinergijama s povezanim ulaganjima europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Financiranje znanosti i tehnologije u području energije i njihovo uvođenje na tržište – Predložene mjere

Želi li EU postići cilj o svjetskom vodstvu u rješenjima u području čiste energije, financiranje iz proračuna EU-a treba biti usmjereno na inovacije koje izazivaju promjene na tržištu, inkrementalne inovacije te niz ciljanih projekata velikog učinka. Kako bi provela taj cilj:

Komisija će istražiti načine da u okviru Obzora 2020. ojača postojeće pristupe odozdo prema gore u području inovacija te će istražiti druge mehanizme, uključujući potencijalno osnivanje Europskog vijeća za inovacije. Na taj će se način bolje poduprijeti tehnologije, inovacije i poslovni modeli koji mogu uzrokovati promjene na tržištu, uključujući revolucionarne inovacije za niskougljično gospodarstvo koje nisu predviđene strateškim financiranjem usmjerenim na misije.

Komisija namjerava izdvojiti više od 2 milijarde EUR sredstava iz programa rada Obzora 2020. za razdoblje od 2018. do 2020. kao potporu istraživačkim i inovacijskim projektima u četirima prioritetnim područjima: 1. dekarbonizaciji stambenog fonda EU-a do 2050.: od zgrada gotovo nulte potrošnje energije do četvrti s viškom energije; 2. jačanju vodstva EU-a u području energije iz obnovljivih izvora; 3. razvijanju ekonomičnih i integriranih rješenja za pohranu energije i 4. električnoj mobilnosti i integriranijem gradskom prometnom sustavu. To predstavlja godišnje povećanje proračuna od 35 % za ta četiri područja u odnosu na 2014. – 2015.

Komisija će ojačati potporu iz europskih strukturnih i investicijskih fondova tematskim platformama za pametnu specijalizaciju, osobito onima namijenjenima energiji i industrijskoj modernizaciji, što će uvelike pomoći regionalnim inovacijskim i industrijskim klasterima da rade na konkretnim projektima ulaganja u područjima kao što su digitalne i ključne razvojne tehnologije te energetska učinkovitost. Usto, za četiri prioritetna područja mobilizirat će se javni i privatni dionici u sinergiji s drugim instrumentima i programima financiranja u EU-u.

U kontekstu postojećih instrumenata i pravila financiranja u okviru Obzora 2020. Komisija će uspostaviti pilot-program sljedećih obilježja: pristup koji kombinira usmjerenost na cilj i misiju za utvrđivanje i odabir projekata potencijalno velikog učinka, izravnu uključenost u svakodnevno upravljanje projektom i razne oblike ciljane, prilagođene pomoći, kao i ovlast za restrukturiranje ili prestanak financiranja ako se ne dostignu određene ključne točke. Naglasak programa bit će na postignutim brzim učincima i važnosti za tržište.

Komisija namjerava uvesti prestižnu motivacijsku nagradu za inovacije u području energije kojom bi se revolucionarne inovacije nagrađivale iznosom u rasponu od 5 do 10 milijuna EUR, npr. u jednim od sljedećih područja: 1. umjetna fotosinteza, 2. projektiranje i izgradnja zgrada gotovo nulte potrošnje s niskim troškovima, 3. program trgovanja energijom u okviru zajednice ili 4. društvene inovacije u području energije i/ili prometa na gradskoj razini.

6.Jačanje uloge Europe u svijetu

U skladu s prioritetom Komisije da bude snažniji globalni akter Europa treba bolje iskoristiti svoju ulogu svjetskog predvodnika u borbi protiv klimatskih promjena i pionira niskougljičnih i energetski učinkovitih rješenja kako bi osigurala da ostane u središtu svjetskih vrijednosnih lanaca, uz povezane koristi za svoju proizvodnu industriju i izvoz na svjetska tržišta. Financiranje borbe protiv klimatskih promjena i provedba nacionalnih obveza poticaj su za globalnu suradnju u području tehnologije te za stvaranje tržišnih prilika za europska poduzeća. U Pariškom sporazumu naglašava se uloga istraživanja i inovacija na temelju sustavnog promatranja, osobito u suradnji s gospodarstvima u razvoju i usponu.

Sve veće globalne energetske potrebe, osobito na tržištima u usponu, velika su prilika da europska poduzeća izvoze tehnologije s niskim emisijama, a po mogućnosti i „štedljive” inovacije prilagođene lokalnim uvjetima. Za poticanje inovacija i stvaranje tržišta potrebna su nova strateška partnerstva, posebno s gospodarstvima u usponu.

Bliska suradnja s međunarodnim partnerima od velike je strateške važnosti. To je naglašeno i odlukom Europske komisije iz 2016. o pridruživanju, u ime EU-a, inicijativi Misija za inovacije 40 koja je pokrenuta na konferenciji COP 21. U ovom trenutku članovi su 22 zemlje (od toga osam država članica EU-a) i EU, koji su se obvezali udvostručiti javno financiranje istraživanja u području čiste energije tijekom idućih pet godina. Misija za inovacije pomoći će preokrenuti trend smanjenja javnih izdataka za istraživanje u području čiste energije, koji je još uvijek ispod svojeg prethodnog vrhunca 41 i daleko ispod puno viših razina potrebnih za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma. Nadalje, fokus javnih izdataka uskladit će se s onim velikih privatnih ulagača, primjerice putem suradnje s Koalicijom za revolucionarnu energiju 42 . EU će imati vodeću ulogu u Misiji za inovacije, a poseban će naglasak biti na ostvarivanju sinergija s Koalicijom za revolucionarnu energiju. Članovi Misije za inovacije utvrdili su sedam inovacijskih izazova koji su ključni za postizanje niskougljičnoga gospodarstva. EU će biti predvodnik u inovacijskom izazovu pretvorbe sunčeve svjetlosti za stvaranje solarnih ćelija koje se mogu pohraniti te u inovacijskom izazovu ekonomičnog grijanja i hlađenja zgrada. Aktivno će sudjelovati i u drugim inovacijskim izazovima, u bliskoj suradnji s drugim članovima Misije za inovacije.

Međunarodnim djelovanjem, jačanjem strateških istraživačkih partnerstava i razmjenom znanja, stručnih znanja, tehnologije i kvalificiranog osoblja s ključnim zemljama Europska komisija i dalje će podupirati zemlje u razvoju i usponu u njihovoj energetskoj tranziciji, čime će doprinijeti provedbi ciljeva održivog razvoja (osobito 7. cilja „Pristupačna i čista energija” i 13. cilja „Klimatska politika”). Nedavno donesenim prijedlogom Europskog plana vanjskih ulaganja preko Europskog fonda za održivi razvoj 43 nastoje se privući privatna ulaganja u afričke zemlje, što može biti od presudne važnosti za uvođenje niskougljičnih energetskih infrastruktura i potporu inovativnih rješenja u području energije. Te će aktivnosti biti blisko povezane s europskom međunarodnom klimatskom, trgovinskom i razvojnom suradnjom. Usto, EU će se koristiti svojim instrumentima trgovinske politike i povezanom tehnološkom pomoći da potakne treće zemlje na donošenje klimatski neutralnih rješenja.

Europska komisija aktivna je na nekoliko polja kako bi pomogla osigurati da su europska istraživanja i inovacije „otvoreni prema svijetu” 44 . Primjenjujući navedeni pristup cilj je Obzora 2020. da istraživači i inovatori iz zemalja u razvoju surađuju s europskim kolegama u razvoju tih niskougljičnih tehnologija i rješenja u području energije koja najviše odgovaraju lokalnim potrebama. Na taj će se način stvoriti tržišne prilike za poduzeća u EU-u i pomoći izvozu EU-a, kao i ojačati kapaciteti zemalja u razvoju i iskoristiti prednosti međunarodne znanstvene suradnje kako bi se nove tehnologije uvele na tržišta.

Europska poduzetnička mreža, stvorena 2008. kako bi pomogla malim i srednjim poduzećima u iskorištavanju poslovnih prilika u EU-u i šire, trebala bi proširiti područje djelovanja i tako pružiti dodatnu potporu poduzećima u EU-u koja razvijaju inovativna rješenja u području čiste energije.

Jačanje uloge Europe u svijetu – Predložene mjere:

Komisija će surađivati s državama članicama kako bi Europska unija imala vodeću ulogu u globalnoj inicijativi Misija za inovacije. EU će biti predvodnik u inovacijskom izazovu pretvorbe sunčeve svjetlosti za stvaranje solarnih ćelija koje se mogu pohraniti i u inovacijskom izazovu ekonomičnog grijanja i hlađenja zgrada te će imati aktivnu ulogu u drugim inovacijskim izazovima. Komisija će se usredotočiti na postizanje sinergija s privatnim sektorom, uključujući Koaliciju za revolucionarnu energiju.

Komisija će surađivati s državama članicama na pokretanju jednog ili dvaju zajedničkih programa provedbe u zemljama u razvoju u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, s naglaskom na Africi kao povlaštenom partneru u kontekstu sastanka na vrhu EU-a i Afrike 2017. U takvim će se programima objediniti istraživanje i inovacije s izgradnjom kapaciteta u zemlji domaćinu, pri čemu su obje komponente nužne za postizanje uspjeha na terenu. Financijski doprinos EU-a sastojat će se od doprinosa iz Obzora 2020. i/ili programa razvojne suradnje, prema potrebi. Inicijativa će se prema potrebi dopuniti tehničkom pomoći.

Europska poduzetnička mreža proširit će se na dodatna tržišta trećih zemalja kako bi se malim i srednjim poduzećima olakšali poslovna suradnja, prijenos tehnologije, prijenos znanja i suradnja na istraživačkim projektima, uz okoliš, energiju iz obnovljivih izvora i održivu izgradnju kao najvažnije sektore.

7.Ključni akteri u energetskoj tranziciji

Kako bi se stvorio dugotrajan učinak i osigurala primjena inovativnih rješenja koje će Komisija poduprijeti ovom strategijom, građani, gradovi, regije i države članice imaju važne uloge.

Građani su najvažniji za uspješnu primjenu niskougljičnih inovativnih rješenja, od pametnih brojila u njihovim domovima do velikih skupina vjetroelektrana. Od ključne je važnosti pronaći nove i bolje načine da europski građani sudjeluju u prelasku na niskougljično gospodarstvo te artikulirati već visoke razine potpore javnosti. Angažiraniji građani preuzimaju veću odgovornost za vlastitu energetsku sigurnost i sigurnost EU-a te pomažu u oblikovanju novih i originalnih poslovnih modela.

Regije i gradska područja najpogodniji su za testiranje i primjenu integriranih inovativnih rješenja u izravnoj vezi s građanima. Na temelju posebne potpore regijama i gradovima u okviru regionalne politike EU-a (Plan EU-a za gradove) te na temelju konferencije Habitat III (globalni Novi plan za gradove, globalni Sporazum gradonačelnika 45 , Europsko inovacijsko partnerstvo za pametne gradove i zajednice i mreža CIVITAS 46 ) europski gradovi i regije bili su instrumenti u promicanju odgovornosti za energetsku tranziciju i davanju poticaja inovacijama povezanima s klimom i energijom. Usto, mreže susjedstava, gradova i regija mogu pomoći u dijeljenju najbolje prakse i objedinjavanju resursa i ulaganja. U tom smislu potrebno je proširiti potporu putem platformi pametne specijalizacije i Obzora 2020. za pametne i održive gradove kako bi se obuhvatili aspekti uključivih gradova i tako proširili postignuti rezultati. Inicijative kao što su područje od važnosti „Pametni i održivi gradovi” u okviru Obzora 2020., zajednička programska inicijativa Urbana Europa i urbane inovativne mjere 47 te Europsko inovacijsko partnerstvo za pametne gradove i zajednice trebalo bi sustavno pojednostavnjivati i proširivati kako bi se poticao daljnji razvoj i primjena niskougljičnih, energetski učinkovitih rješenja u svim sektorima urbanog društva. Kako bi se to postiglo, od ključne su važnosti bolje mjerenje i dijeljenje podataka, kao i razvoj interoperabilnijih sustava i povezanih jamstava sigurnosti i privatnosti podataka.

Putem uspostavljenih urbanih ekosustava povezanih s inovacijama („pametni gradovi”), investicijskih platformi za objedinjavanje malih projekata u području energetske učinkovitosti ili energije iz obnovljivih izvora te putem rada na ekološki prihvatljivijim rješenjima za gradski promet potpora gradova nužna je za primjenu inovacija u području čiste energije koje se promiču mjerama iz ove Komunikacije.

Osim gradova i regija, države članice presudne su za napredak u energetskoj tranziciji. Na snazi su brojni mehanizmi s pomoću kojih se istraživačke i inovacijske aktivnosti u EU-u povezane s energijom koordiniraju s aktivnostima država članica ili bolje usklađuje potpora javnog sektora s potporom privatnog sektora. Ipak, ima mjesta za veću učinkovitost i ostvarivanje većih sinergija.

Strateški plan za energetsku tehnologiju, koji obuhvaća 28 država članica i četiri pridružene zemlje, kao i industrijske i akademske dionike, središnji je dio upravljačke strukture energetske unije. Koordinacijom njihovih aktivnosti i stvaranjem većih sinergija Strateški plan za energetsku tehnologiju u posljednjih je nekoliko godina olakšao udvostručivanje ukupnih godišnjih ulaganja u istraživanje i razvoj prioritetnih tehnologija prema Strateškom planu. Utvrđeni su zajednički istraživački i inovacijski ciljevi u deset prioritetnih područja mjera kako bi se dodatno povećala koordinacija zajedničkih ulaganja, što odražava sve veću razinu obveze. Slično tome, u području prometa uspostavljen je Strateški program za istraživanje i inovacije u prometu, strukturiran oko razvoja sedam stručnih planova i odgovarajućih upravljačkih mehanizama za potporu istraživanju, inovacijama i primjeni te za njihovo ubrzavanje. I Strateški plan za energetsku tehnologiju i Strateški program za istraživanje i inovacije u prometu pružit će važne strukture za usklađivanje s aktivnostima opisanima u ovoj Komunikaciji, poduprijet će njihovu provedbu i stvoriti sinergije za postizanje učinka.

Ključni akteri u energetskom sustavu – Predložene mjere:

Preko upravljačkih struktura energetske unije, osobito preko Plana SET, Komisija će surađivati s državama članicama radi usklađivanja ulaganja država članica u okviru četiriju prioritetnih područja navedenih u odjeljku 5. te istraživanja mogućnosti za razvoj relevantnih važnih projekata od zajedničkog europskog interesa.

Upravljanjem energetskom unijom osigurat će se da su u nacionalnim integriranim energetskim i klimatskim planovima utvrđeni nacionalni ciljevi i mjere u pogledu istraživanja, inovacija i konkurentnosti te da su ciljevi, politike i mjere usklađeni s ciljevima EU-a. Nadalje, dvogodišnjim integriranim izvješćima o napretku i izvješćima o stanju energetske unije osigurat će se potrebne daljnje mjere i praćenje.

Komisija će s državama članicama uspostaviti posebnu upravljačku strukturu za Strateški program za istraživanje i inovacije u prometu radi usklađivanja strateških planova za dugoročne istraživačke i inovacijske mjere u prometu te radi njihova boljeg povezivanja s energetskim sektorom i digitalnim tehnologijama.

Komisija će stimulirati dijeljenje i poboljšanje najbolje prakse te pametnih, održivih i uključivih urbanih demonstracijskih projekata, među ostalim i onih koji se podupiru u okviru Europskog inovacijskog partnerstva za pametne gradove i zajednice te u okviru urbanih mjera za gradove. U tu će se svrhu također upotrijebiti podaci i proizvodi iz programa Copernicus Europske komisije za promatranje Zemlje.

8.Zaključci

Mjere politike iznesene u ovom dokumentu srž su stupa energetske unije koji se odnosi na istraživanje i inovacije. One tvore integralni dio šireg paketa „mjera za olakšavanje” koje su potrebne za poticanje prelaska na čistu energiju, koji je pak predstavljen u današnjoj Komunikaciji „Čista energija za sve Europljane”. Komisija će nastojati provesti te mjere do kraja svojeg mandata te će izvijestiti o napretku u okviru godišnjeg izvješća o stanju energetske unije.

(1) 1 600 milijardi 4 400 milijardi Projekcije kretanja na globalnom tržištu za niskougljična i energetski učinkovita rješenja iznose od do EUR godišnje, uz potencijal visokog rasta, osobito izvan Europe.

(2)

Vidjeti Razdoblje nakon Pariza, COM(2016) 110 final.

(3) Povećanje inovacija u energetskoj uniji radi postizanja novih klimatskih, konkurentnih i društvenih ciljeva Europa je na vodećem mjestu kad je riječ o patentima visoke vrijednosti za tehnologije za ublažavanje klimatskih promjena. Vidjeti (i24C, 2016.), str. 35.

(4) COM(2016) 860

(5) COM(2014) 903 Plan ulaganja za Europu

(6) C(2015) 6317 final „Ususret integriranom strateškom planu za energetsku tehnologiju (SET): ubrzavanje preobrazbe europskog energetskog sustava

(7) U energetskom sustavu EU-a inovacije nisu samo nove tehnologije, nego i novi poslovni modeli i usluge koje izazivaju promjene na tržištu, društvene inovacije te novi politički i financijski mehanizmi. Vidjeti Povećanje inovacija u energetskoj uniji radi postizanja novih klimatskih, konkurentnih i društvenih ciljeva (i24C, 2016.), str. 14.

(8) COM(2016) 601 final, Unija tržišta kapitala – ubrzavanje reforme

(9)

Vidjeti Otvorene inovacije, otvorena znanost, otvorenost prema svijetu, 2016., Europska komisija, ISBN 978-92-79-57346-0.

(10) SWD(2016) 420

(11) COM(2016) 864

(12) COM(2016) 860 ]

(13) COM(2016) 615 final, Bolja regulativa: ostvarivanje boljih rezultata za jaču Uniju

(14) Zaključci Vijeća o konkurentnosti, svibanj 2016.

(15) Provjera ekoloških tehnologija omogućuje da treće osobe provjere djelotvornost tehnologije. Vidjeti http://ec.europa.eu/environment/ecoap/etv/

(16) Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada

(17) COM(2015) 0337 final – 2015/0148 (COD)

(18) COM(2016) 0482 final – 2016/0231: Uredba o raspodjeli tereta

(19) COM(2016) 479 final 2016/0230 (COD)

(20) COM (2015) 614 final, Zatvaranje kruga – akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo.

(21) COM(2016) 502 final

(22) COM(2016) 733 final

(23) Vidjeti Program rada Komisije za 2017., Prilog I., COM(2016) 710 final),

(24) Vidjeti COM(2008) 400.

(25) Vidjeti Svjetsku energetsku prognozu za 2016.

(26) COM(2014) 903 Plan ulaganja za Europu.

(27) COM(2016) 581 final

(28) http://www.eib.org/products/blending/innovfin Za Demonstracijske projekte u području energetike vidjeti

(29) www.ec.europa.eu/eipp Europski portal projekata ulaganja:

(30) Uredba (EU) br. 1303/2013

(31) http://s3platform.jrc.ec.europa.eu/

(32) Za informacije o Europskom istraživačkom vijeću posjetiti https://erc.europa.eu

(33) Radni naslov

(34) Vidjeti Komunikaciju „Budući predvodnici u Europi: inicijativa za novoosnovana i rastuća poduzeća”, COM(2016) 733 final

(35) COM(2016) 860 Prilog I.

(36) Europske zgrade pod mikroskopom Vidjeti (2011.).

(37) Procjeni učinka plana za 2050. SEC(2011) 1565/2, Dio ½ Vidjeti scenarij za visok udio energije iz obnovljivih izvora u .

(38) U ovom trenutku potpora EU-a za istraživanje i inovacije koji se odnose na pohranu uglavnom dolazi u obliku aktivnosti povezanih s pametnom mrežom iz Plana SET te u kontekstu Zajedničkog poduzeća za gorivne ćelije i vodik.

(39) COM(2016) 501 final Vidjeti Komunikaciju „Europska strategija za mobilnost s niskom razinom emisije, .

(40) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-16-2063_it.htm Priopćenje za tisak, 3. lipnja 2016. Europska unija pridružuje se Misiji za inovacije, globalnoj inicijativi u području čiste energije:

(41) Javna potrošnja za istraživanje i inovacije u području energije u zemljama članicama Međunarodne agencije za energiju , OECD/IEA (2015.).

(42) Koalicija za revolucionarnu energiju skupina je više od 20 ulagača iz raznih zemalja koji su pokrenuli inicijativu usporedno s Misijom za inovacije u svrhu ulaganja u istraživanje u području čiste energije.

(43) Vidjeti COM(2016) 0581.

(44) Vidjeti Otvorene inovacije, otvorena znanost, otvorenost prema svijetu, 2016., Europska komisija, ISBN 978-92-79-57346-0.

(45) http://www.covenantofmayors.eu/index_en.html Vidjeti .

(46) CIVITAS je osmišljen kao program koji gradovima omogućuje da uče jedni od drugih i razmjenjuju ideje

(47) http://www.uia-initiative.eu/