EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 15.7.2016.

COM(2016) 471 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE

GODIŠNJE IZVJEŠĆE ZA 2015.
O ODNOSIMA EUROPSKE KOMISIJE S NACIONALNIM PARLAMENTIMA

IZVJEŠĆE KOMISIJE

GODIŠNJE IZVJEŠĆE ZA 2015.

O ODNOSIMA EUROPSKE KOMISIJE S NACIONALNIM PARLAMENTIMA

1.    Uvod

U 2015. obilježena je prva puna godina mandata nove Komisije pod vodstvom Jean-Claudea Junckera. Pri utvrđivanju političkih prioriteta tijekom svojeg mandata predsjednik Juncker naglasio je važnost odnosa Komisije s nacionalnim parlamentima, posebno u pogledu primjenjivanja načela supsidijarnosti. Isto je tako izrazio svoju namjeru da istraži načine poboljšanja interakcije Komisije s nacionalnim parlamentima „kojom će se Europska unija približiti svojim građanima” 1 .

Predanost Komisije uspostavi novog partnerstva s nacionalnim parlamentima odražavala se u mandatnim pismima koja je predsjednik Juncker uputio svojim kolegama povjerenicima. U njima ih je pozvao da nacionalnim parlamentima osobno predstave i objasne važne prijedloge ili inicijative. Zahvaljujući ponovnom naglasku na važnosti izravnih osobnih kontakata članovi Komisije posjetili su nacionalne parlamente više od 200 puta tijekom 2015. (više pojedinosti nalazi se u odjeljku 4.).

Nadalje, Komisija je poduzela korake za obnovu svojih dvaju tradicionalnih kanala pisane komunikacije s nacionalnim parlamentima, odnosno političkog dijaloga i mehanizma kontrole poštovanja načela supsidijarnosti. Komisija je odustala od svoje ranije prakse u okviru koje je odgovore na mišljenja nacionalnih parlamenata potpisivao samo potpredsjednik zadužen za međuinstitucijske odnose. Sada odgovore supotpisuju prvi potpredsjednik i potpredsjednik ili član Komisije odgovoran za predmetno područje politike. Time se naglašava politička važnost koju Komisija pridaje tom dijalogu. Nadalje, Komisija je 2015. poduzela korake za poboljšanje načina na koji odgovara na mišljenja nacionalnih parlamenata kako bi ojačala političku narav odgovora i istodobno nastavila pružati bitne odgovore na sva postavljena tehnička pitanja.

U ovom jedanaestom godišnjem izvješću o odnosima Komisije s nacionalnim parlamentima naglasak je na političkom dijalogu koji je Komisija pokrenula 2006. kako bi u svim područjima politike osigurala okvir za razmjenu informacija i mišljenja o zakonodavnim prijedlozima i nezakonodavnim inicijativama. Mehanizam kontrole poštovanja načela supsidijarnosti, na temelju kojeg se nacionalnim parlamentima daje pravo da ocijene jesu li zakonodavni prijedlozi u područjima koja nisu u isključivoj nadležnosti Europske unije u skladu s načelom supsidijarnosti, tema je Godišnjeg izvješća o supsidijarnosti i proporcionalnosti za 2015. 2 To se izvješće objavljuje istodobno s ovim izvješćem i trebalo bi se smatrati njegovom dopunom.

2.    Pisana mišljenja nacionalnih parlamenata

a. Opće napomene

Kao odraz nove političke predanosti Komisije usredotočenijem pristupu usmjerenom na prioritete i rezultate, njezin program rada za 2015. uključivao je 23 nove inicijative koje su se trebale donijeti tijekom godine. Ta je brojka predstavljala naglo smanjenje u odnosu na prosječno više od 130 novih inicijativa predloženih u svakom godišnjem programu rada tijekom prethodnih pet godina.

Usredotočenost Komisije na ograničeni broj ključnih pitanja važnih za europske građane i smanjenje broja novih inicijativa doveli su do smanjenja ukupnog broja mišljenja (uključujući obrazložena mišljenja) zaprimljenih od nacionalnih parlamenata. Njihov se broj 2015. smanjio za više od 30 %, s 506 mišljenja zaprimljenih 2014. na 350 u 2015. (vidi Prilog 1.) 3 .

b. Sudjelovanje i opseg

Aktivnost političkog dijaloga, mjerena brojem mišljenja poslanih Komisiji, bila je kao i prethodnih godina nejednako raspodijeljena među nacionalnim parlamentima. Deset najaktivnijih domova uputilo je približno 70 % svih mišljenja, što je, doduše, bilo smanjenje u odnosu na 80 % u 2014.

Portugalski Assembleia da República podnio je najveći broj mišljenja. Njegovih 55 mišljenja činilo je 15 % ukupnog broja zaprimljenih mišljenja. Neovisno o tome, nastavljen je njegov silazni trend iz posljednjih godina u pogledu apsolutnog broja izdanih mišljenja i njihovog udjela u ukupnom broju (227 mišljenja u 2012. (31 %), 192 u 2013. (31 %) i 118 u 2014. (23 %)). Ostali su nacionalni parlamenti ili domovi koji su poslali deset ili više mišljenja u 2015. rumunjski Camera Deputaţilor (47), češki Senát (25), talijanski Senato della Repubblica (25), francuski Assemblée nationale (23), House of Lords Ujedinjene Kraljevine (22), njemački Bundesrat (20), rumunjski Senat (14), španjolski Congreso de los Diputados i Senado (11), češki Poslanecká snĕmovna (10) i švedski Riksdag (10).

Međutim, za razliku od prethodnih godina, kada su mišljenja bila jasno usredotočena na zakonodavne prijedloge, sve se veći broj domova odlučio izdati mišljenja o nezakonodavnim prijedlozima, kao što su komunikacije i zelene knjige. Jedanaest od 19 dokumenata Komisije za koje je zaprimljen najveći broj mišljenja nacionalnih parlamenata pripada tim kategorijama. Komisija je poticala nacionalne parlamente da se u većoj mjeri uključe u predzakonodavnu fazu te pozdravlja te iskaze interesa.

c. Ključne teme političkog dijaloga i ishod politike

Sljedeći su dokumenti Komisije bili među onima koji su privukli najveću pozornost, odnosno deset ili više mišljenja, nacionalnih parlamenata u 2015. (više pojedinosti nalazi se u Prilogu 3.).

1.Komunikacija o programu rada Komisije za 2015.: Novi početak 4

2.Prijedlog Uredbe o uspostavi mehanizma premještanja u krizama i izmjeni postojećeg zakonodavstva u pogledu postupanja država članica sa zahtjevima za međunarodnu zaštitu koje su podnijeli državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva 5

3.Prijedlog Uredbe o izmjeni postojećeg zakonodavstva u pogledu mogućnosti država članica da ograniče ili zabrane uporabu genetski modificirane hrane i hrane za životinje na svojem državnom području 6

4.Prijedlog Uredbe o Europskom fondu za strateška ulaganja 7

5.Prijedlog Direktive Vijeća o izmjeni postojećeg zakonodavstva u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja 8

Budući da su jedan dom ili više njih za tri od tih dokumenata izdali obrazložena mišljenja, upućuje se na Godišnje izvješće o supsidijarnosti i proporcionalnosti, koje sadržava detaljniji opis aspekata koji se odnose na supsidijarnost.

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o programu rada Komisije za 2015.: Novi početak

U prvom programu rada Junckerove Komisije zabilježena je jasna promjena u odnosu na prošlost. Sadržavao je predanost Komisije usmjeravanju napora i resursa na prijedloge s vjerojatno najvećim učinkom na zapošljavanje i rast. U njemu je predstavljen relativno ograničeni broj novih prijedloga usmjerenih na deset prioriteta iz političkih smjernica predsjednika Junckera i navedeno je za povlačenje oko 80 zakonodavnih akata u postupku koje su podnijele prethodne komisije. Riječ je bila o prijedlozima o kojima se nije pregovaralo, koji su kasnili u odnosu na događaje ili koji su se tijekom pregovora ublažili do te mjere da više nisu služili za postizanje početnih ciljeva 9 . Programom rada za 2015. bila je utvrđena i obveza preispitivanja 79 postojećih zakonodavnih akata kako bi se vidjelo jesu li oni još uvijek primjereni svojoj namjeni.

Program rada za 2015. donesen je 16. prosinca 2014. te ga je prvi potpredsjednik Frans Timmermans poslao predsjednicima odbora za europska pitanja svih nacionalnih parlamenata. Kao odgovor zaprimljeno je 26 mišljenja, što ga čini dokumentom Komisije s najvećim brojem primjedaba u promatranoj godini. Ta brojka uključuje pojedinačna mišljenja o programu rada koja je podnijelo 12 domova 10 i zajedničko mišljenje 14 domova 11 u kojem je svaki dom utvrdio svoje prioritete među inicijativama koje je predložila Komisija. To je zajedničko mišljenje podneseno nakon neformalnog sastanka o ulozi nacionalnih parlamenata, koji je 19. siječnja 2015. u Bruxellesu organizirao nizozemski Tweede Kamer. Na sastanku se raspravljalo i o načinima poboljšanja postupka obrazloženog mišljenja ili „žutog kartona” (vidi odjeljak 3. u nastavku). Svi domovi koji su potpisali zajedničko mišljenje utvrdili su strategiju jedinstvenog digitalnog tržišta kao prioritet. Ostale inicijative koje su gotovo svi domovi utvrdili kao prioritet uključivale su strateški okvir za energetsku uniju, paket za mobilnost radne snage, strategiju trgovine i ulaganja za zapošljavanje i rast te Europski migracijski program.

Komisija je u svojim odgovorima na zaprimljena mišljenja pozdravila iskaze interesa nacionalnih parlamenata za program rada i sveobuhvatnu potporu usredotočenosti Komisije na manji broj inicijativa kojima se dodaje vrijednost na europskoj razini. Pozdravila je i priliku pruženu programom rada da s nacionalnim parlamentima u ranoj fazi razmjeni mišljenja o prioritetima.

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi mehanizma premještanja u krizama i izmjeni Uredbe (EU) 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva

Kao odgovor na izbjegličku krizu i u skladu s Europskim migracijskim programom 12 , prijedlogom Komisije za mehanizam premještanja u krizama namjerava se uvesti strukturirani mehanizam solidarnosti. Komisija ga može aktivirati u bilo kojem trenutku kako bi pomogla svakoj državi članici koja je suočena s kriznom situacijom i čiji je sustav azila pod prekomjernim pritiskom zbog velikog i nerazmjernog priljeva državljana trećih zemalja. Komisija bi na temelju objektivnih i provjerljivih kriterija utvrdila takve buduće hitne situacije i preraspodjelu državljana trećih zemalja. To je dio paketa prijedloga koji uključuje hitno premještanje 120 000 izbjeglica iz Grčke, Mađarske i Italije, zajednički europski popis sigurnih zemalja podrijetla i učinkovitiju politiku vraćanja.

U pogledu tog prijedloga podneseno je dvanaest mišljenja u 2015., uključujući pet obrazloženih mišljenja 13 . U njima su nacionalni parlamenti tvrdili:

da EU nije nadležan za uvođenje trajnog mehanizma premještanja koji bi Komisija aktivirala,

da predložena Uredba ne bi imala stvarnu dodanu vrijednost u usporedbi s postojećim mogućnostima djelovanja države članice i

da se nacrtom Uredbe prelazi ono što je potrebno za ostvarenje cilja te se time krše načela supsidijarnosti i proporcionalnosti.

Komisija je u svojim odgovorima navela da prijedlog čini dio šireg paketa ambicioznih mjera, koje već jesu ili će biti predložene, za odgovor na trenutačnu izbjegličku krizu. Komisija je u vezi s pravnom osnovom naglasila da bi se prijedlog trebao donijeti na jednakoj pravnoj osnovi kao i Uredba (EU) br. 604/2013, koja se njime namjerava izmijeniti. Komisija je podsjetila na to da su zbog izbjegličke krize sustavi azila država članica pod prekomjernim pritiskom, čime se može ugroziti primjena pravila Dublinske uredbe. U tom pogledu postojećim sustavom nije bilo predviđeno nikakvo odstupanje od kriterija odgovornosti, što je dovelo do neravnoteža, a u nekim slučajevima i do pogoršanja krize.

Komisija je nadalje tvrdila da bi se kriznim mehanizmom za premještanje podnositelja zahtjeva omogućilo EU-u da, bez potrebe za tim da se svaki put prolazi kroz dugotrajan postupak donošenja, odgovori na hitnu situaciju i pomogne državama članicama suočenima s hitnom situacijom. Komisija je naglasila da djelovanje pojedinačnih država članica ne bi bilo dovoljno za rješavanje tih situacija. Provedbom neusklađenih rješenja ne bi se pridonijelo postizanju sveobuhvatnog odgovora na nerazmjeran priljev osoba ni pravednoj podjeli odgovornosti među državama članicama.

Stoga je prema mišljenju Komisije jasno da se djelovanjima pojedinačnih država članica ne može zadovoljavajuće odgovoriti na zajedničke izazove s kojima su u tom području suočene sve države članice.

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 u pogledu mogućnosti država članica da ograniče ili zabrane uporabu genetski modificirane hrane i hrane za životinje na svojem državnom području

Kada je kao predsjednik Europske komisije tražio podršku Europskog parlamenta, Jean-Claude Juncker izrazio je svoju namjeru preispitivanja zakonodavstva o odobrenju genetski modificiranih organizama. U okviru postojećeg sustava države članice nikada nisu postigle kvalificiranu većinu u korist ili protiv odobrenja te su time donošenje konačne odluke o odobrenju uvijek prepuštale Komisiji. Predloženim bi se preispitivanjem državama članicama omogućilo da na nacionalnoj razini donesu konačne odluke o ograničenju ili zabrani uporabe genetski modificirane hrane ili hrane za životinje nakon njihova odobrenja na europskoj razini. Takve bi se odluke mogle donositi samo pod uvjetom da su nacionalne mjere izuzeća usklađene s pravom Unije i da nisu povezane sa zdravstvenim i okolišnim razlozima. Njih za Europsku uniju kao cjelinu ocjenjuje Europska agencija za sigurnost hrane.

Komisija je zaprimila 12 mišljenja, uključujući dva obrazložena mišljenja, koja su detaljnije opisana u Godišnjem izvješću o supsidijarnosti i proporcionalnosti za 2015. 14 Ostale kritike uključuju nepredviđene troškove proizvođača i uvoznika i potencijalno narušavanje jedinstvenog tržišta. Tvrdilo se i da bi do zabrane genetski modificiranih usjeva moglo doći zbog političkih, a ne znanstvenih razloga. Nekoliko nacionalnih parlamenata smatralo je prijedlog štetnim za sigurnost genetski modificirane hrane i hrane za životinje u EU-u, ali je imalo drukčija mišljenja o prikladnom mehanizmu za procjenu rizika. Na primjer, irski Houses of the Oireachtas smatrao je da bi Europska agencija za sigurnost hrane trebala zadržati isključivu odgovornost za ocjenjivanje sigurnosti genetski modificiranih organizama na europskoj razini. Njemački je Bundesrat sa svoje strane zatražio potpunu reviziju postupka procjene rizika.

Europski parlament u prvom je čitanju 28. listopada 2015. odbacio prijedlog zbog sumnja u pogledu njegove usklađenosti s jedinstvenim tržištem i njegove izvedivosti. Vijeće još nije zauzelo stajalište o prijedlogu. Komisija je sa svoje strane prijedlog prepoznala kao jednu od inicijativa u pogledu kojih želi ostvariti brzi napredak sa suzakonodavcima (Europskim parlamentom i Vijećem) 15 .

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za strateška ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013

Prvi prioritet koji je naveo predsjednik Juncker u svojim političkim smjernicama za novu Komisiju odnosio se na jačanje konkurentnosti Europe i poticanje ulaganja u svrhu stvaranja novih radnih mjesta. U siječnju 2015. Komisija je u bliskom partnerstvu s Europskom investicijskom bankom podnijela prijedlog za uspostavu Europskog fonda za strateška ulaganja. Cilj je bio prevladavanje postojećeg investicijskog jaza u Europskoj uniji mobiliziranjem privatnog financiranja za strateška ulaganja koja tržište ne može financirati samo. Djelovanje Fonda usmjereno je na strateška ulaganja u infrastrukturu i inovacije te na rizično financiranje za mala i srednja poduzeća te poduzeća srednje tržišne kapitalizacije u Europi.

U pogledu te velike političke inicijative bilo je podneseno jedanaest mišljenja u okviru političkog dijaloga 16 . Nacionalni parlamenti općenito su pozdravili prijedlog za stvaranje mehanizma potpore strateškim ulaganjima na europskoj razini. Zatražili su brzu provedbu prijedloga i ustrajali na transparentom procesu odabira projekata koji će se financirati.

Istodobno je određeni broj nacionalnih parlamenata strahovao da će doći do smanjenja financijskih sredstava predviđenih za znanost, istraživanje i inovacije u okviru programa Obzor 2020. kako bi se financirao Europski fond za strateška ulaganja. Nekoliko je domova zatražilo da se resursi Fonda usmjere na ulaganja korisna za istraživanje i inovacije u Europi. Austrijski Bundesrat i njemački Bundesrat usprotivili su se upotrebi predloženog fonda kao sredstva za financiranje projekata nuklearne energije. Naposljetku, određeni broj domova, uključujući talijanski Senato della Repubblica, rumunjski Camera Deputaţilor, rumunjski Senat i slovački Národná Rada, zatražio je uravnoteženu raspodjelu sredstava u cijeloj Europi u cilju smanjenja regionalnih nejednakosti.

Nakon što su je odobrili Europski parlament i Vijeće, Uredba o uspostavi Europskog fonda za strateška ulaganja stupila je na snagu 25. lipnja 2015. Tim je rokom ispunjen ambiciozan cilj da fond postane operativan do lipnja 2015. postavljen u Komunikaciji „Plan ulaganja za Europu” 17 . Uredbom koju su dogovorili suzakonodavci predloženo smanjenje financijskih sredstava dodijeljenih programu Obzor 2020. umanjeno je za 500 milijuna EUR. Predloženo smanjenje od 3,3 milijarde EUR za Instrument za povezivanje Europe umanjeno je na 2,8 milijardi EUR. U pogledu transparentnosti europskog portfelja projekata, u članku 15. stavku 1. Uredbe utvrđeno je da će Komisija uz potporu Europske investicijske banke uspostaviti portal koji će služiti kao javno dostupna i lako upotrebljiva baza podataka projekata te sadržavati sve relevantne informacije o svakom projektu.

Suzakonodavci su u pogledu odabira projekata dodali članak o kriterijima prihvatljivosti za upotrebu jamstva Europske unije. U njemu je utvrđeno da Europski fond za strateška ulaganja pruža podršku projektima koji:

I.su ekonomski održivi;

II.su u skladu s politikama Unije, uključujući cilj teritorijalne kohezije;

III.pružaju dodatnost, kako je definirana u članku 5. Uredbe;

IV.u najvećoj mjeri mobiliziraju kapital privatnog sektora i

V.tehnički su održivi.

Odredba o usklađenosti s politikama Unije i ciljem teritorijalne kohezije jasan je odgovor na zahtjeve za osiguranje regionalne uravnoteženosti.

Od njezina stupanja na snagu Grupa Europske investicijske banke već je odobrila široki niz projekata koji će primati potporu Fonda. Europska investicijska banka procjenjuje da je do svibnja 2016. Fond aktivirao oko 100 milijardi EUR za ulaganja u Europi 18 .

Prijedlog direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja

Program rada za 2015. sadržavao je jasnu predanost ulaganju većih napora u borbi protiv utaja poreza i poreznih prijevara. Komisija je tijekom godine donijela niz prijedloga kako bi odgovorila na pozive javnosti na pravednost i poreznu transparentnost. Njima se istodobno poduzećima osiguravaju ravnopravni uvjeti na jedinstvenom tržištu. Predložena Direktiva čini dio šireg paketa mjera za poreznu transparentnost donesenog 18. ožujka 2015. Ona je i odraz rada Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj te skupine zemalja G20 na smanjivanju porezne osnovice i preusmjeravanju dobiti. Prijedlog se odnosi na sustavniji i obvezujući pristup razmjeni informacija između država članica i Komisije. Njime će se obuhvatiti sva buduća porezna mišljenja s prekograničnim učinkom i sva mišljenja izdana tijekom prethodnih deset godina koja još uvijek budu na snazi u trenutku stupanja na snagu predložene Direktive 19 .

Komisija je zaprimila deset mišljenja o tom prijedlogu, uključujući jedno obrazloženo mišljenje koje je podnio švedski Riksdag i kojim se osporava usklađenost prijedloga s načelom supsidijarnosti 20 . Razlozi koje je iznio švedski Riksdag i odgovor Komisije detaljnije su opisani u Godišnjem izvješću o supsidijarnosti i proporcionalnosti za 2015.

Među ostalim domovima koji su podnijeli mišljenja, mnogi su iskazali potporu djelovanju na europskoj razini u cilju rješavanja agresivnog poreznog planiranja, ali je nekoliko njih izrazilo zabrinutost u pogledu određenih elemenata prijedloga. Točnije, određeni su domovi doveli u pitanje zahtjev prijedloga da se države članice obveže na razmjenu informacija o svim poreznim rješenjima, pod uvjetom da su ona još uvijek valjana, izdanima deset godina prije očekivanog datuma stupanja na snagu predložene Direktive (1. siječnja 2016.). Dva su se doma usprotivila bilo kakvoj retroaktivnosti 21 . Nekoliko je domova izrazilo zabrinutost u pogledu administrativnog opterećenja koje bi se uvelo predloženom Direktivom i izvedivosti njezine primjene od 1. siječnja 2016. 22 Slovački Národná Rada istaknuo je potrebu za jasnim definiranjem vrste informacija koje će se razmjenjivati i obveza država članica kako bi se izbjegla razmjena nerelevantnih informacija. Njemački Bundesrat smatrao je da bi u razmjeni informacija trebale sudjelovati samo one države članice na koje se određeno porezno rješenje izravno odnosi.

Nakon rasprava u Europskom parlamentu i Vijeću predložena je Direktiva donesena 8. prosinca 2015., samo devet mjeseci nakon što je Komisija predstavila svoj početni prijedlog 23 . U donesenoj Direktivi zadržana su ključna načela koje je predložila Komisija, ali su se ona u nekoliko točaka razlikovala od početnog prijedloga. Kao prvo, državama članicama dan je rok do kraja 2016. za prijenos novih pravila u nacionalno pravo tako da će Direktiva sada stupiti na snagu 1. siječnja 2017., godinu dana kasnije no što je početno bilo planirano. Kao drugo, zahtjev u pogledu razmjene informacija o poreznim mišljenjima izdanima tijekom deset godina prije stupanja na snagu Direktive skraćen je na pet godina uz dodatnu odredbu o poreznim mišljenjima izdanima, izmijenjenima ili obnovljenima 2012. i 2013. 24 Naposljetku, u Direktivi je detaljnije utvrđeno koje bi informacije države članice među sobom trebale izmjenjivati i definiran je ograničeni skup osnovnih informacija koje bi trebalo priopćiti Komisiji. Tim bi se informacijama Komisiji trebalo omogućiti da u svakom trenutku prati i ocjenjuje učinkovitu primjenu obvezne automatske razmjene informacija o prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom i prethodnim sporazumima o transfernim cijenama.

3.    Širi kontekst

Nacionalni parlamenti nastavili su 2015. raspravljati o svojoj ulozi u procesu donošenja odluka na europskoj razini. Pritom su se mogli pozvati na izvješća koja su 2014. izdala tri doma 25 .

U siječnju 2015. neformalna radna skupina koja se sastojala od određenog broja domova parlamenata sastala se u Bruxellesu kako bi raspravila o programu rada Komisije za 2015. Skupina je raspravljala i o tome kako poboljšati postupak obrazloženog mišljenja ili „žutog kartona” iz Protokola (br. 2) Ugovorâ o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti. Na drugom sastanku neformalne radne skupine, održanom u svibnju u Varšavi, raspravljalo se o toj temi i o mogućem uvođenju unaprijeđenog oblika političkog dijaloga, koji je poznat i kao „zeleni karton” 26 . O rezultatima se izvijestilo na 53. sastanku COSAC-a (Konferencija parlamentarnih odbora za poslove Unije parlamenata Europske unije). Radna skupina za jačanje političkog dijaloga i poboljšanje postupka obrazloženog mišljenja ponovno se sastala u listopadu za vrijeme luksemburškog predsjedanja COSAC-om 27 .

Na sastanku predsjednikâ COSAC-a u srpnju prvi potpredsjednik Timmermans potvrdio je da nacionalni parlamenti nastoje pronaći način za osiguravanje pozitivnije i proaktivnije uloge u europskim poslovima, na primjer primjenom „zelenog kartona”. Iako je istaknuo Komisijino isključivo pravo inicijative, naveo je da bi Komisija konstruktivnom smatrala svaku inicijativu u pogledu koje se može računati na široku potporu nacionalnih parlamenata. Istodobno je, međutim, naglasio da je Komisija obvezna djelovati u skladu s postojećim ugovorima, uključujući osmotjedni rok iz Protokola, tijekom kojeg nacionalni parlamenti mogu izdati obrazloženo mišljenje o nacrtu zakonodavnog akta.

Ubrzo nakon sastanka predsjednikâ COSAC-a 16 domova parlamenata sastalo se na inicijativu House of Lords Ujedinjene Kraljevine radi supotpisivanja probnog „zelenog kartona”. U njemu se od Komisije zahtijevalo da pri predstavljanju svojeg revidiranog paketa za kružno gospodarstvo donese strateški pristup smanjenju rasipanja hrane u Europskoj uniji 28 . Tu inicijativu povezanu s rasipanjem hrane podržala su i dva druga nacionalna parlamenta te jedan dom 29 . Komisija se u svojem odgovoru zahvalila domovima na prijedlozima, koje je smatrala jasnim dokazom njihove spremnosti da proaktivno i konstruktivno pridonesu političkoj raspravi na europskoj razini. Neki od prijedloga za doniranje hrane, prikupljanje podataka i praćenje naknadno su se odrazili u paketu za kružno gospodarstvo donesenom u prosincu 30 .

Naposljetku, nacionalni parlamenti u skladu s člankom 12. Ugovora o Europskoj uniji imaju posebnu ulogu u području slobode, sigurnosti i pravde jer sudjeluju u ocjeni mehanizama za provedbu politika Unije u tom području i uključuju se u politički nadzor Europola i ocjenu aktivnosti Eurojusta. U tom je kontekstu Komisija 2013. predstavila prijedlog uredbe o Europolu 31 radi usklađivanja te agencije sa zahtjevima Ugovora iz Lisabona. Među ostalim je predložila uvođenje mehanizma nadzora aktivnosti Europola koji provodi Europski parlament zajedno s nacionalnim parlamentima. Suzakonodavci su nakon gotovo tri godine međuinstitucijskih pregovora postigli dogovor. Konačnim je kompromisom predviđena uspostava Zajedničke skupine za parlamentarni nadzor (JPSG), koju će zajedno osnovati nadležni odbor Europskog parlamenta i nacionalni parlamenti.

4.    Bilateralni kontakti i posjeti

Na poziv predsjednika Junckera na „predanost novom partnerstvu s nacionalnim parlamentima” članovi Komisije odgovorili su provedbom više od 200 posjeta nacionalnim parlamentima tijekom 2015. Predsjednik Juncker, potpredsjednici ili članovi Komisije posjetili su gotovo svih 28 nacionalnih parlamenata, a mnoge domove i više puta. Osim toga, neki su nacionalni parlamenti poslali izaslanstva u Bruxelles ili su tamo sazvali sastanke odbora te time iskoristili priliku da se sastanu s članovima Komisije.

Posebno treba istaknuti posjete državama članicama koje su članovi Komisije obavili kako bi predstavili ključne inicijative dionicima i građanima. Na primjer, Plan ulaganja za Europu, jedan od glavnih prioriteta Komisije u prvoj godini mandata, promicao je potpredsjednik Jyrki Katainen tijekom putujuće kampanje u gotovo svim državama članicama, uključujući posjete nacionalnim parlamentima. Slično tome, potpredsjednik Maroš Šefčovič iskoristio je svoju široku turneju posvećenu energetskoj uniji kako bi raspravio o koristima nove politike Komisije s nacionalnim parlamentarnim zastupnicima u gotovo svim državama članicama 32 . Naposljetku, zbog velikog zanimanja javnosti za trgovinska pitanja, članica Komisije Cecilia Malmström posjetila je više nacionalnih parlamenata s kojima je raspravljala o pitanjima, uključujući transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo o kojem Europska unija pregovara sa SAD-om.

Stajalište je Komisije da su ti izravni kontakti s nacionalnim parlamentarnim zastupnicima neprocjenjivi za poticanje boljeg razumijevanja politika Unije i potpore njima. Prvi je potpredsjednik Timmermans to istaknuo u svojim primjedbama na sastanku predsjednika COSAC-a održanom u srpnju 2015. u Luxembourgu (vidi odjeljak u nastavku).

Kao i prethodnih godina, dužnosnici Komisije prisustvovali su raznim sastancima odbora nacionalnih parlamenata. Osim toga, dužnosnike Komisije redovito se pozivalo da predstave ključne inicijative na sastancima stalnih predstavnika nacionalnih parlamenata u Bruxellesu. Nadalje, službenici za europski semestar u predstavništvima Komisije u državama članicama ostali su u kontaktu s nacionalnim parlamentima u pogledu europskog semestra i drugih gospodarskih pitanja.

5.    Glavni sastanci i konferencije

Uključivanje Komisije u rad nacionalnih parlamenata nastavilo se tijekom 2015. njezinim prisustvovanjem nizu važnih međuparlamentarnih sastanaka i konferencija.

COSAC

Konferencija parlamentarnih odbora za poslove Unije parlamenata Europske unije (COSAC) zadržala je svoj redoviti ciklus sastajanja dva puta u svakom semestru. Na jednom se sastanku okupljaju predsjednici parlamentarnih odbora, dok je drugi sastanak u obliku plenarne sjednice. Europski parlament prisustvovao je svim sastancima kao član COSAC-a. Komisija, koja u COSAC-u ima status promatrača, jednako je tako prisustvovala svim sastancima. Komisija je u skladu sa svojom standardnom praksom dostavila pisani odgovor na doprinose koje je donio COSAC na svojim dvjema plenarnim sjednicama održanima tijekom godine.

Na sastanku predsjednika COSAC-a u veljači, kojem je prisustvovao prvi potpredsjednik Timmermans, izaslanici su raspravljali o prioritetima latvijskog predsjedanja i Istočnom partnerstvu ususret sastanku na vrhu Istočnog partnerstva u Rigi, koji je održan u svibnju. Na 53. plenarnoj sjednici COSAC-a, održanoj od 31. svibnja do 2. lipnja, sudionici su raspravljali o nizu pitanja, uključujući energetsku i trgovinsku politiku Unije, uz sudjelovanje potpredsjednika Šefčoviča odnosno povjerenice Malmström. Parlamentarni nadzor poslova Europske unije bila je druga važna točka dnevnog reda 33 .

Na sastanku predsjednika COSAC-a održanom tijekom luksemburškog predsjedanja Vijećem izaslanici su u prisustvu prvog potpredsjednika Timmermansa raspravljali o tome kako ojačati politički dijalog (vidji odjeljak 3. u nastavku). 54. sastankom COSAC-a, održanom od 30. studenoga do 2. prosinca u Luxembourgu, osiguran je forum za raspravu o europskom programu o migraciji, strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta, uz glavnog govornika potpredsjednika Andrusa Ansipa, i politici proširenja 34 .

Europski parlamentarni tjedan i konferencije iz članka 13.

Treći Europski parlamentarni tjedan održan je 3. i 4. veljače 2015. u Europskom parlamentu. Na događaju su se okupili parlamentarni zastupnici iz cijele Europe kako bi raspravljali o gospodarskim, proračunskim i socijalnim pitanjima. Na prvom događaju tjedna, međuparlamentarnom sastanku o ciklusima europskog semestra za 2014. i 2015., govorio je predsjednik Juncker, a dodatni glavni govornici bili su potpredsjednik Katainen i povjerenica Marianne Thyssen. Drugi događaj, međuparlamentarnu konferenciju u skladu s člankom 13. Ugovora o stabilnosti, usklađivanju i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji (koji se naziva i „Fiskalni ugovor”), zajednički su organizirali latvijski Saeima i Europski parlament, koji su i predsjedali konferencijom. Nakon donošenja osnovnih načela na Konferenciji predsjednika nacionalnih parlamenata Europske unije, koja je u travnju 2015. održana u Rimu, međuparlamentarna konferencija donijela je poslovnik na svojem sastanku održanom 9. i 10. studenoga 2015. u Luxembourgu.

Konferencije za ZVSP/ZSOP

Međuparlamentarna konferencija za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku (ZVSP) te zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku (ZSOP) i dalje je još jedan važan forum za razmjenu između nacionalnih parlamenata i institucija Europske unije. Šesta sjednica konferencije, čiji je domaćin bio latvijski Saeima, održana je u ožujku, a nakon nje 2015. slijedio je sedmi sastanak, čiji je domaćin bio luksemburški Chambre des Députés. Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku / potpredsjednica Komisije Federica Mogherini prisustvovala je objema konferencijama, na kojima se raspravljalo o prioritetima i strategijama Unije u oba područja politike.

6.    Zaključci i izgledi

Tijekom prve godine mandata pod predsjedanjem Jean-Claudea Junckera nova je Komisija ostvarila znatan napredak u pogledu predanosti uspostavi novog partnerstva s nacionalnim parlamentima. Broj mišljenja zaprimljenih u okviru političkog dijaloga i mehanizma kontrole poštovanja načela supsidijarnosti smanjio se kao odraz nove usredotočenosti Komisije na ograničeni broj ključnih inicijativa. Neovisno o tome, članovi Komisije osigurali su visoku razinu osobne interakcije s nacionalnim parlamentarnim zastupnicima brojnim posjetima državama članicama, prisustvovanjem međuparlamentarnim sastancima i drugim događajima.

Komisija prepoznaje da nacionalni parlamenti, kao predstavnici europskih građana na nacionalnoj razini, imaju važnu ulogu u premošćivanju jaza između europskih institucija i javnosti. Komisija nastavlja poštovati ravnotežu među institucijama koje djeluju na europskoj razini i vodi računa o svojem pravu inicijative. Međutim, dokazala je da je spremna razmotriti prijedloge nacionalnih parlamenata, kao što je njihova zajednička inicijativa povezana s rasipanjem hrane, u pogledu kojih se pokazalo da bi se djelovanjem na europskoj razini mogla ostvariti dodatna korist.

Ova Komisija namjerava graditi na temeljima koje je postavila tijekom prve godine svojeg mandata kako bi uspostavila bliskiji odnos s nacionalnim parlamentima. Komisija je u svojem programu rada za 2016. iskazala namjeru da ispita dodatne korake kako bi osigurala važniju ulogu nacionalnih parlamenata u procesu donošenja odluka na europskoj razini. Komisija sa zadovoljstvom iščekuje pozitivne doprinose nacionalnih parlamenata toj važnoj raspravi.

(1)

     Novi početak za Europu: Moj program za zapošljavanje, rast, pravednost i demokratske promjene – političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju ( http://ec.europa.eu/priorities/docs/pg_en.pdf ).

(2)

     COM(2016) 469 final

(3)

     Uključujući osam obrazloženih mišljenja zaprimljenih u okviru mehanizma kontrole poštovanja načela supsidijarnosti.

(4)

     COM(2014) 910 final od 16. prosinca 2014.

(5)

     COM(2015) 450 final od 9. rujna 2015.

(6)

     COM(2015) 177 final od 22. travnja 2015.

(7)

     COM(2015) 10 final od 13. siječnja 2015.

(8)

     COM(2015) 135 final od 18. ožujka 2015.

(9)

     Komisija je nakon rasprava s ostalim institucijama naknadno potvrdila povlačenje 73 zakonodavna prijedloga u postupku, SL C 80, 7.3.2015., str. 17.

(10)

     Hrvatski sabor, češki Senát, francuski Assemblée nationale, francuski Sénat, njemački Bundesrat, mađarski Országgyűlés, talijanski Senato della Repubblica, litavski Seimas, poljski Senat, portugalski Assembleia da República, švedski Riksdag i House of Lords Ujedinjene Kraljevine.

(11)

     Jedno pismo koje se računa kao 14 mišljenja i koje je dostavio nizozemski Tweede Kamer, a supotpisali su ga Hrvatski sabor, ciparski Vouli ton Antiprosopon, češki Poslanecká sněmovna i Senát, nizozemski Eerste Kamer, mađarski Országgyűlés, talijanski Senato della Repubblica, litavski Seimas, poljski Senat, portugalski Assembleia da República, rumunjski Camera Deputaților, slovački Národná Rada i House of Lords Ujedinjene Kraljevine.

(12)

     COM(2015) 240 final od 13. svibnja 2015.

(13)

     Češki Poslanecká sněmovna (obrazloženo mišljenje), čaški Senát (dva mišljenja od kojih je jedno bilo obrazloženo mišljenje), njemački Bundesrat, mađarski Országgyűlés (obrazloženo mišljenje), talijanski Camera dei Deputati, talijanski Senato della Repubblica, poljski Senat, rumunjski Camera Deputaților (dva mišljenja od kojih je jedno bilo obrazloženo mišljenje), slovački Národná Rada (obrazloženo mišljenje), španjolski Congreso de los Diputados i Senado. Dodatno mišljenje ciparskog Vouli ton Antiprosopon zaprimljeno je u 2016.

(14)

     Obrazložena mišljenja podnijeli su nizozemski Tweede Kamer te španjolski Congreso de los Diputados i Senado. I belgijski je Chambre des représentants / Belgische Kamer van volksvertegenwoordigers podnio mišljenje kojim osporava usklađenost prijedloga s načelom supsidijarnosti, ali je ono zaprimljeno nakon isteka osmotjednog roka iz Protokola 2. o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti. Preostalih devet mišljenja podnijeli su austrijski Bundesrat, bugarski Narodno Sabranie, Hrvatski sabor, ciparski Vouli ton Antiprosopon, češki Senát, njemački Bundesrat, irski Houses of the Oireachtas, portugalski Assembleia da República i rumunjski Senat.

(15)

     Vidi Prilog III. Programu rada Komisije za 2016.: Vrijeme je za drugačiji način rada.

(16)

   Austrijski Bundesrat, češki Senát, njemački Bundesrat, francuski Assemblée nationale, talijanski Senato della Repubblica, talijanski Camera dei Deputati, portugalski Assembleia da República, rumunjski Camera Deputaților, rumunjski Senat, slovački Národná Rada, španjolski Congreso de los Diputados i Senado.

(17)

     COM(2014) 903 final od 26. studenoga 2014.

(18)

      https://ec.europa.eu/priorities/sites/beta-political/files/201606_eu_wide_en.pdf .

(19)

     Porezno je mišljenje potvrda koju porezna tijela izdaju poreznim obveznicima i u kojoj je navedeno kako će se izračunavati njihov porez. Poduzeća često traže takva mišljenja prije uspostave velikih ili složenih komercijalnih struktura.

(20)

     Preostalih devet mišljenja podnijeli su belgijski Chambre des représentants, francuski Assemblée nationale, njemački Bundesrat, talijanski Senato della Repubblica, portugalski Assembleia da República, rumunjski Camera Deputaţilor, rumunjski Senat, slovački Národná Rada, španjolski Congreso de los Diputados i Senado.

(21)

     Njemački Bundesrat i rumunjski Camera Deputaților.

(22)

     Njemački Bundesrat, talijanski Senato della Repubblica i rumunjski Senat.

(23)

     Direktiva Vijeća (EU) 2015/2376 od 8. prosinca 2015, SL L 332, 18.12.2015., str. 1.

(24)

     Informacije koje se odnose na prethodna porezna mišljenja s prekograničnim učinkom i prethodne sporazume o transfernim cijenama izdane, izmijenjene ili obnovljene između 1. siječnja 2012. i 31. prosinca 2013. trebaju se priopćavati samo ako su oni još uvijek na snazi 1. siječnja 2014. Informacije o mišljenjima i prethodnim sporazumima o transfernim cijenama izdanima između 1. siječnja 2014. i 31. prosinca 2016. priopćavaju se bez obzira na to jesu li oni još uvijek na snazi.

(25)

     Riječ je o sljedećim trima izvješćima: „Dvadeset i tri preporuke za jačanje uloge nacionalnih parlamenata u mijenjanju europskog upravljanja”, koje je izdao danski Folketing, „Uloga nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji”, koje je izdao House of Lords Ujedinjene Kraljevine i „Naprijed u Europu – o ulozi Tweede Kamera i nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji”, koje je izdao nizozemski Tweede Kamer. Detaljniji opis sadržaja triju izvješća nalazi se u Godišnjem izvješću Komisije za 2014. o odnosima s nacionalnim parlamentima.

(26)

     Ideja „zelenog kartona” iz izvješća „Uloga nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji”, koje je izdao House of Lords Ujedinjene Kraljevine kao način da se skupini nacionalnih parlamenata omogući „izrada konstruktivnih prijedloga politika ili zakonodavnih prijedloga”.

(27)

      http://www.cosac.eu/54-luxembourg-2015/cosac-working-group-30-october-2015/ .

(28)

     Potpisnici tog zajedničkog mišljenja bili su sljedeći: bugarski Narodno Sabranie, Hrvatski sabor, ciparski Vouli ton Antiprosopon, češki Poslanecká sněmovna, nizozemski Tweede Kamer, francuski Assemblée nationale i Sénat, mađarski Országgyűlés, talijanski Senato della Repubblica, latvijski Saeima, litavski Seimas, luksemburški Chambre des Députés, malteški Kamra tad-Deputati, portugalski Assembleia da República, slovački Národná Rada i House of Lords Ujedinjene Kraljevine.

(29)

     Danski Folketing, irski Houses of the Oireachtas i češki Senát.

(30)

     Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 2.12.2015. Zatvaranje kruga – akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo (COM(2015) 614 final).

(31)

     COM(2013) 173 final

(32)

      http://ec.europa.eu/priorities/energy-union-tour_en .

(33)

  http://www.cosac.eu/53-latvia-2015/ .

(34)

 http://www.cosac.eu/54-luxembourg-2015/.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 15.7.2016.

COM(2016) 471 final

PRILOZI

IZVJEŠĆU KOMISIJE

Godišnje izvješće za 2015.
o odnosima Europske komisije s nacionalnim parlamentima

Prilog 1.

Broj mišljenja koje je Komisija zaprimila u 2015. prema nacionalnom parlamentu / domu (politički dijalog i mehanizam kontrole poštovanja načela supsidijarnosti)

Država članica	Dom	Ukupan broj mišljenja 1	Broj obrazloženih mišljenja (Protokol br. 2) 2
Portugal	Assembleia da República	55	0
Rumunjska	Camera Deputaților	47	1
Češka	Senát	25	1
Italija	Senato della Repubblica	25	0
Francuska	Assemblée nationale	23	0
Ujedinjena Kraljevina	House of Lords	22	0
Njemačka	Bundesrat	20	0
Rumunjska	Senat	14	0
Španjolska	Congreso de los Diputados i Senado (oba doma)	11 3	1 4
Češka	Poslanecká sněmovna	10	1
Švedska	Riksdag	10	1
Irska	Dáil Éireann i Seanad Éireann (oba doma)	9 5	0
Francuska	Sénat	8	0
Ujedinjena Kraljevina	House of Commons	8	0
Austrija	Bundesrat	7	0
Italija	Camera dei Deputati	7	0
Slovačka	Národná Rada	7	1
Nizozemska	Tweede Kamer	6	1
Hrvatska	Hrvatski sabor	5	0
Mađarska	Országgyűlés	5	1
Litva	Seimas	4	0
Cipar	Vouli ton Antiprosopon	4	0
Poljska	Senat	3	0
Belgija	Chambre des représentants / Belgische Kamer van volksvertegenwoordigers	2	0 6
Bugarska	Narodno Sabranie	2	0
Danska	Folketing	2	0
Njemačka	Bundestag	2	0
Luksemburg	Chambre des Députés	2	0
Nizozemska	Eerste Kamer	2	0
Finska	Eduskunta	1	0
Latvija	Saeima	1	0
Malta	Kamra tad-Deputati	1	0
Austrija	Nationalrat	0	0
Belgija	Sénat de Belgique / Senaat	0	0
Estonija	Riigikogu	0	0
Grčka	Vouli ton Ellinon	0	0
Poljska	Sejm	0	0
Slovenija	Državni zbor	0	0
Slovenija	Državni svet	0	0
UKUPNO		350	8

Prilog 2.

Dokumenti Komisije koji su potaknuli najveći broj mišljenja 7 koje je Komisija zaprimila u 2015. (politički dijalog i mehanizam kontrole poštovanja načela supsidijarnosti)

	Dokument Komisije	Naslov	Ukupan broj mišljenja 8	Broj obrazloženih mišljenja (Protokol br. 2) 9
1	COM(2014) 910	Komunikacija o programu rada Komisije za 2015.: Novi početak	26 10	0
2	COM(2015) 450 11	Prijedlog uredbe o uspostavi mehanizma premještanja u krizama i izmjeni Uredbe (EU) br. 604/2013 o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva	12 12	5
3	COM(2015) 177	Prijedlog uredbe o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 u pogledu mogućnosti država članica da ograniče ili zabrane uporabu genetski modificirane hrane i hrane za životinje na svojem državnom području	12 13	2
4	COM(2015) 10 14	Prijedlog uredbe o Europskom fondu za strateška ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013	11 15	0
5	COM(2015) 135 16	Prijedlog direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja	10 17	1
6	COM(2015) 80 18	Komunikacija o okvirnoj strategiji za otpornu energetsku uniju s naprednom klimatskom politikom	9	0
7	COM(2015) 452 19	Prijedlog uredbe o utvrđivanju zajedničkog popisa EU-a sigurnih zemalja porijekla za potrebe Direktive 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim postupcima za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite i o izmjeni Direktive 2013/32/EU	8 20	0
8	COM(2015) 63	Vidjeti zelenu knjigu – Stvaranje unije tržišta kapitala	7	0
9	COM(2015) 46	Prijedlog uredbe o izmjeni Uredbe (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom socijalnom fondu u pogledu povećanja iznosa početnog pretfinanciranja za operativne programe koji dobivaju potporu u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih	7 21	0
10	COM(2015) 216 22	Komunikacija o prijedlogu međuinstitucijskog sporazuma o boljoj regulativi	7	0
11	COM(2015) 82 23	Komunikacija o ostvarenju cilja od 10 % elektroenergetske interkonekcije – priprema europske elektroenergetske mreže za 2020.	7	0
12	COM(2014) 903	Komunikacija o Planu ulaganja za Europu	6 24	0
13	COM(2015) 240	Komunikacija o europskom programu o migraciji	6	0
14	COM(2015) 192	Komunikacija o strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu	6	0
15	COM(2015) 451 25	Prijedlog odluke Vijeća o uvođenju privremenih mjera u području međunarodne zaštite u korist Italije, Grčke i Mađarske	5	0
16	COM(2015) 453 26	Komunikacija o Akcijskom planu EU-a o vraćanju	5	0
17	COM(2015) 337 27	Prijedlog direktive o izmjeni Direktive 2003/87/EZ radi poboljšanja troškovno učinkovitih smanjenja emisija i ulaganja za niske emisije ugljika	5 28	0
18	COM(2015) 81 29	Komunikacija o Pariškom protokolu – plan za rješavanje problema globalnih klimatskih promjena nakon 2020.	5	0
19	COM(2015) 340 30	Komunikacija o pokretanju postupka javnog savjetovanja o novom modelu energetskog tržišta	5	0

Prilog 3.

Broj mišljenja koja je Komisija zaprimila u 2015. prema nadležnoj službi Komisije (politički dijalog i mehanizam kontrole poštovanja načela supsidijarnosti)

Nadležna služba Komisije	Ukupan broj mišljenja 31
GU za migracije i unutarnje poslove	63
Glavno tajništvo	58
GU za ekonomske i financijske poslove	29
GU za okoliš	28
GU za energetiku	25
GU za zdravlje i sigurnost hrane	18
GU za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala	14
GU za oporezivanje i carinsku uniju	13
GU za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike	10
GU za pomorstvo i ribarstvo	10
GU za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje	9
GU za poljoprivredu i ruralni razvoj	8
Europska služba za vanjsko djelovanje (EEAS) 32	8
GU za pravosuđe i zaštitu potrošača	8
GU za susjedsku politiku i pregovore o proširenju	8
GU za trgovinu	8
GU za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije	7
GU za klimatsku politiku	5
GU za mobilnost i promet	5
GU za obrazovanje i kulturu	4
GU za regionalnu i urbanu politiku	4
GU za međunarodnu suradnju i razvoj	2
Služba za instrumente vanjske politike	2
Pravna služba	2
GU za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu	1
Eurostat	1
UKUPNO	350

(1)

     Broj uključuje mišljenja i obrazložena mišljenja zaprimljena od nacionalnih parlamenata.

(2)

     Da bi se moglo nazvati obrazloženim mišljenjem u skladu s definicijom iz Protokola br. 2., u mišljenju mora biti jasno navedena povreda supsidijarnosti i ono mora biti poslano Komisiji u roku od osam tjedana od prenošenja zakonodavnog prijedloga nacionalnim parlamentima.

(3)

     Računaju se kao jedanaest mišljenja dvaju domova.

(4)

     Računa se kao jedno obrazloženo mišljenje dvaju domova.

(5)

     Računaju se kao devet mišljenja dvaju domova.

(6)

     Chambre des Représentants / Belgische Kamer van volksvertegenwoordigers podnio je mišljenje u kojem je navedena povreda supsidijarnosti. Međutim, to je mišljenje poslano više od osam tjedana nakon što je Komisija dostavila zakonodavni prijedlog nacionalnim parlamentima.

(7)

     U tablici su navedeni svi dokumenti Komisije za koje je zaprimljeno najmanje pet mišljenja.

(8)

     Broj uključuje mišljenja i obrazložena mišljenja zaprimljena od nacionalnih parlamenata.

(9)

     Da bi se moglo nazvati obrazloženim mišljenjem u skladu s definicijom iz Protokola br. 2., u mišljenju mora biti jasno navedena povreda supsidijarnosti i ono mora biti poslano Komisiji u roku od osam tjedana od prenošenja zakonodavnog prijedloga nacionalnim parlamentima.

(10)

     Od čega se računa da je 14 mišljenja iz pisma koje su poslali nizozemski Tweede Kamer u svoje ime, ciparski Vouli ton Antiprosopon, češki Poslanecká sněmovna i Senat, Hrvatski sabor, mađarski Országgyűlés, litavski Seimas, talijanski Senato della Repubbilca, nizozemski Eerste Kamer, poljski Senat, portugalski Assembleia da República, rumunjski Camera Deputaților, slovački Národná Rada i House of Lords Ujedinjene Kraljevine.

(11)

     Jedno od mišljenja koje se odnosi na taj dokument Komisije dostavio je češki Senát i odnosilo se i na COM(2015) 451, COM(2015) 452, COM(2015) 453 i JOIN(2015) 40. Jedno mišljenje dostavio je talijanski Camera dei Deputati i odnosilo se i na COM(2015) 451 i COM(2015) 452.

(12)

   Od čega su jedno zajednički dostavila dva španjolska doma i jedno zajednički dva doma irskog Houses of the Oireachtas, a svako se računa kao jedno mišljenje dvaju domova.

(13)

   Od čega su jedno zajednički dostavila dva španjolska doma i ono se računa kao jedno mišljenje dvaju domova.

(14)

Jedno od mišljenja koje se odnosi na taj dokument Komisije dostavio je francuski Assemblée nationale i odnosilo se i na COM(2015) 11 i COM(2015) 12. Jedno mišljenje dostavio je talijanski Camera dei Deputati i odnosilo se i na COM(2014) 903 i jedno mišljenje dostavio je portugalski Assembleia da República i odnosilo se i na COM(2015) 11.

(15)

     Od čega su jedno zajednički dostavila dva španjolska doma i ono se računa kao jedno mišljenje dvaju domova.

(16)

     Jedno od mišljenja koje se odnosi na taj dokument Komisije dostavio je talijanski Senato della Repubblica i odnosilo se i na COM(2015) 129.

(17)

     Od čega su jedno zajednički dostavila dva španjolska doma i ono se računa kao jedno mišljenje dvaju domova.

(18)

     Jedno od mišljenja koje se odnosi na taj dokument Komisije dostavio je češki Senát i odnosilo se i na COM(2015) 82. Jedno mišljenje dostavio je češki Poslanecká sněmovna i odnosilo se i na COM(2015) 82, jedno mišljenje dostavio je talijanski Senato della Repubblica i odnosilo se i na COM(2015) 81 i COM(2015) 82, jedno mišljenje dostavio je talijanski Camera dei Deputati i odnosilo se i na COM(2015) 81 i COM(2015) 82 i jedno mišljenje dostavio je rumunjski Senat i odnosilo se i na COM(2015) 81 i COM(2015) 82.

(19)

     Jedno od mišljenja koje se odnosi na taj dokument Komisije dostavio je češki Senát i odnosilo se i na COM(2015) 450, COM(2015) 451, COM(2015) 453 i JOIN(2015) 40. Drugo mišljenje koje je dostavio češki Senat odnosilo se i na COM(2015) 453 i JOIN(2015) 40. Jedno mišljenje dostavio je talijanski Camera dei Deputati i odnosilo se i na COM(2015) 450 i COM(2015) 451.

(20)

     Od čega su jedno zajednički dostavila dva španjolska doma i ono se računa kao jedno mišljenje dvaju domova.

(21)

     Od čega su jedno zajednički dostavila dva španjolska doma i ono se računa kao jedno mišljenje dvaju domova.

(22)

     Jedno od mišljenja koje se odnosi na taj dokument Komisije dostavio je češki Senát i odnosilo se i na COM(2015) 215. Jedno mišljenje dostavio je francuski Sénat i odnosilo se i na COM(2015) 215, jedno mišljenje dostavio je francuski Assemblée nationale i odnosilo se i na COM(2015) 215, jedno mišljenje dostavio je House of Lords Ujedinjene Kraljevine i odnosilo se i na COM(2015) 215 i jedno mišljenje dostavio je talijanski Senato della Repubblica i odnosilo se i na COM(2015) 215.

(23)

     Jedno od mišljenja koje se odnosi na taj dokument Komisije dostavio je češki Senát i odnosilo se i na COM(2015) 80, jedno mišljenje dostavio je češki Poslanecká sněmovna i odnosilo se i na COM(2015) 80, jedno mišljenje dostavio je talijanski Senato della Repubblica i odnosilo se i na COM(2015) 80 i COM(2015) 81, jedno mišljenje dostavio je talijanski Camera dei Deputati i odnosilo se i na COM(2015) 80 i COM(2015) 81 i jedno mišljenje dostavio je rumunjski Senat i odnosilo se i na COM(2015) 80 i COM(2015) 81.

(24)

     Dodatno mišljenje o tom dokumentu Komisije koje je poslao francuski Sénat zaprimljeno je 2014.

(25)

     Jedno od mišljenja koje se odnosi na taj dokument Komisije dostavio je češki Senát i odnosilo se i na COM(2015) 450, COM(2015) 452, COM(2015) 453 i JOIN(2015) 40. Jedno od mišljenja dostavio je talijanski Camera dei Deputati i odnosilo se i na COM(2015) 450 i COM(2015) 452.

(26)

     Dva mišljenja koja se odnose na taj dokument Komisije dostavio je češki Senát. Prvo od njih odnosilo se i na COM(2015) 450, COM(2015) 451, COM(2015) 452 i JOIN (2015) 40. Drugo se odnosilo i na COM(2015) 452 i JOIN(2015) 40.

(27)

     Jedno od mišljenja koje se odnosi na taj dokument Komisije dostavio je češki Senát i odnosilo se i na COM(2015) 339, COM(2015) 340 i COM(2015) 341.

(28)

     Od čega su jedno zajednički dostavila dva španjolska doma i ono se računa kao jedno mišljenje dvaju domova.

(29)

     Jedno od mišljenja koje se odnosi na taj dokument Komisije dostavio je talijanski Senato della Repubblica i odnosilo se i na COM(2015) 80 i COM(2015) 82.

(30)

     Jedno od mišljenja koje se odnosi na taj dokument Komisije dostavio je češki Senát i odnosilo se i na COM(2015) 337, COM(2015) 339 i COM(2015) 341. Jedno mišljenje dostavio je talijanski Camera dei Deputati i odnosilo se i na COM(2015) 339.

(31)

     Broj uključuje mišljenja i obrazložena mišljenja zaprimljena od nacionalnih parlamenata.

(32)

     EEAS nije služba Komisije, već neovisno tijelo.