EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 19.4.2016.
COM(2016) 178 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA
Inicijativa Europski oblak – Stvaranje konkurentnog podatkovnoga gospodarstva znanja u Europi
{SWD(2016) 106 final}
{SWD(2016) 107 final}
Uvod
Danas se u svijetu bilježi nezapamćena količina i raznolikost proizvedenih podataka. Uz podatke koje stvaraju milijarde ljudi koji se koriste digitalnim uređajima i uslugama za osobne i poslovne potrebe te podatke koje generira sve veći broj povezanih predmeta, tu su i podaci koji proizlaze iz istraživanja, digitalizirane književnosti i arhiva te podaci javnih službi kao što su bolnice i zemljišne knjige. Taj fenomen velikih podataka (eng. Big Data) stvara nove mogućnosti za razmjenu znanja, istraživanja te razvoj i provedbu javnih politika.
Usto, zahvaljujući oblaku sve je lakše koristiti se tim podacima. Oblak možemo shvatiti kao kombinaciju sljedećih triju nezavisnih elemenata: podatkovne infrastrukture u kojima se podaci pohranjuju i u kojima se njima upravlja, brzih širokopojasnih mreža kojima se podaci prenose i sve snažnijih računala koja se mogu upotrebljavati za obradu podataka. Mogućnost analize i upotrebe tih velikih podataka utječe na svjetsko gospodarstvo i društvo te omogućuje važne industrijske i socijalne inovacije. Ključan dio tog utjecaja jest promjena u načinu provedbe znanstvenih istraživanja s obzirom na to da smo sve bliži prelasku na otvorenu znanost .
Zahvaljujući oblaku omogućeni su neprekinut protok, razmjena i ponovno korištenje podacima na globalnim tržištima i preko granica te među institucijama i istraživačkim disciplinama. S obzirom na kapacitet koji je trenutačno dostupan u Europi, podaci koji proizlaze iz istraživanja i industrija EU-a često se obrađuju drugdje, zbog čega europski istraživači i inovatori često odlaze tamo gdje im je odmah dostupan veliki podatkovni kapacitet. Istodobno, budući da je Europa najveći izvor znanstvenih spoznaja na svijetu, u dobrom je položaju da na svjetskoj razini preuzme vodstvo u razvoju oblaka za znanost.
Kako bi u potpunosti iskoristila potencijal podataka kao ključnog pokretača otvorene znanosti i četvrte industrijske revolucije , Europa mora odgovoriti na sljedeća konkretna pitanja:
Kako u najvećoj mogućoj mjeri povećati poticaje za razmjenu podataka i kapacitet njihova iskorištavanja?
Kako osigurati korištenje podacima u najširoj mogućoj mjeri u svim znanstvenim disciplinama te u privatnom i javnom sektoru?
Kako bolje povezati postojeće i nove podatkovne infrastrukture diljem Europe?
Kako na najbolji način koordinirati potporu dostupnu europskim podatkovnim infrastrukturama pri njihovu prelasku na egzaskalarno računalstvo 1 ?
Koristi koje bi u području znanosti, tehnologije i inovacija mogle proizići iz rješavanja tih izazova istaknula je i sama znanstvena zajednica , ali i vlade članica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) . Važnost rješavanja tih izazova za cjelokupno gospodarstvo i društvo države članice EU-a potvrdile su 2015. 2 Kao izravni odgovor, ovom se Komunikacijom predlaže inicijativa Europski oblak, kojom se Europi može osigurati mjesto u svjetskom podatkovnom gospodarstvu. 3
Inicijativa Europski oblak temelji se na strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta, kojoj je cilj, među ostalim, u najvećoj mogućoj mjeri povećavati potencijal rasta europskog digitalnoga gospodarstva 4 . Cilj te inicijative jest uspostaviti europski oblak za otvorenu znanost, pouzdano i otvoreno okruženje koje znanstvenoj zajednici omogućuje pohranjivanje, razmjenu i ponovno korištenje znanstvenim podacima i rezultatima 5 . Cilj joj je uspostavom europske podatkovne infrastrukture omogućiti potrebne kapacitete u pogledu moćnog računalstva i brze povezivosti te visokokapacitetna rješenja u oblaku. 6 ˆˆƒKorisničku bazu u početku će činiti znanstvena zajednica, a zatim će se proširiti na javni sektor i industriju te će pružati rješenja i tehnologije od kojih će koristi imati sva područja gospodarstva i društva. To zahtijeva zajedničke napore svih zainteresiranih za iskorištavanje podatkovne revolucije u Europi kao ključne sastavnice globalnog rasta.
Inicijativa Europski oblak nastavlja se na postignuća strategije Europski oblak 7 i strategije Računalstva visokih performansi (HPC) 8 . Temeljit će se na inicijativama kao što je nedavno najavljen važni projekt od zajedničkog europskog interesa (IPCEI) u području HPC-a i aplikacija povezanih s velikim podacima 9 . Njome se dodatno unapređuje politika opisana u Komunikaciji o velikim podacima 10 i podupire program politike europske otvorene znanosti 11 , kojoj je cilj na temelju postignuća otvorenog pristupa 12 povećati kvalitetu i učinak znanosti. Ovom Komunikacijom pokreće se postupak kojim će Komisija zajedno s državama članicama i relevantnim dionicima raditi na tome da se ostvare ciljevi inicijative Europski oblak.
Inicijativa Europski oblak bit će dopunjena daljnjim mjerama u okviru strategije jedinstvenog digitalnog tržišta (ugovori o oblaku za poslovne korisnike i promjenu pružatelja usluga u oblaku) te inicijativom o slobodnom protoku podataka 13 .
Pet razloga zašto Europa još ne iskorištava puni potencijal podataka
Prvo, mnoga europska poduzeća, istraživačke zajednice i javna tijela tek trebaju iskoristiti puni potencijal podataka i njihov potencijalno transformacijski učinak na tradicionalne sektore i način provedbe istraživanja 14 . Podacima proizašlima iz javno financiranih istraživanja nije uvijek moguće pristupiti, a podaci koje su generirala ili prikupila poduzeća često nisu dostupni trećim osobama. Razlozi za to nisu uvijek komercijalne prirode. Neki podatke i dalje smatraju imovinom koju treba zaštititi, dok mnoga poduzeća (posebno MSP-ovi), akademska zajednica i javni sektori jednostavno nisu svjesni vrijednosti razmjene podataka. Razlozi među ostalim uključuju nedostatak jasne strukture inicijativa i nagrada za razmjenu podataka (uglavnom u akademskoj zajednici), nedostatak jasne pravne osnove 15 (uglavnom u javnom sektoru) i vještina povezanih s podacima, kao i nedostatak priznavanja njihove vrijednosti (u svim sektorima). Okvirom EU-a za zaštitu podataka sprječavaju se ograničenja slobodnog protoka osobnih podataka na temelju privatnosti i zaštite osobnih podataka. Druge pravne i tehničke prepreke slobodnom kretanju podataka uklonit će se nadolazećom inicijativom jedinstvenog digitalnog tržišta o slobodnom protoku podataka.
Drugo, nedostatak interoperabilnosti onemogućuje rješavanje velikih društvenih izazova koji zahtijevaju učinkovitu razmjenu podataka i multidisciplinarni pristup uz sudjelovanje raznih dionika, npr. klimatske promjene koje klimatolozi ne mogu riješiti samostalno. Iako je problem interoperabilnosti i razmjene podataka riješen u pojedinim sektorima (npr. podaci o položaju u okviru direktive INSPIRE 16 , zdravstveni podaci u okviru direktive o pravima pacijenata 17 ), znanstvenicima, industriji, javnim upravama i donositeljima politika i dalje nisu dostupni mnogi skupovi podataka. Iako su za interoperabilnost administrativnih podataka uglavnom potrebni minimalni standardi, pravna sigurnost u pogledu pristupa i upotrebe te praktična potpora, 18 razmjenu podataka u području istraživanja otežava i veličina skupova podataka, raznolikost njihovih formata, složenost softvera potrebnih za analizu i čvrsta podjela među disciplinama. Jednostavni „metapodaci” 19 koji omogućuju utvrđivanje podataka i specifikacija za njihovu razmjenu potrebni su kako bi se podatke učinilo široko dostupnima za obradu zajedničkim alatima za analizu podataka otvorenog koda. Potrebno je riješiti i pitanja dugoročnog čuvanja i pohrane podataka. Diljem svijeta već postoje lokalne inicijative 20 i neke države članice napreduju u tom području, ali je europsko sudjelovanje u njima ograničeno i ti su napori vrlo rascjepkani.
Treće, rascjepkanost koči znanost koju pokreću podaci 21 . Podatkovne infrastrukture podijeljene su po znanstvenim i gospodarskim područjima, državama i modelima upravljanja. Razlikuju se politike pristupa mreži, pohranjivanja podataka i računalstva. Nepovezana i spora podatkovna i računalna infrastruktura koči znanstvena otkrića, stvara nekompatibilnosti i usporava protok znanja. Podaci u području istraživanja koji se mogu razmjenjivati, alati za analizu otvorenih podataka i povezane računalne infrastrukture trebaju biti dostupni velikoj većini istraživača 22 u Europi, a ne samo vrhunskim znanstvenicima u vodećim disciplinama iz ključnih istraživačkih institucija. Nadalje, europska sveučilišta i istraživački centri obično djeluju u okviru nacionalnih struktura te im nedostaje okruženje na europskoj razini za računalnu analizu, pohranu te analizu podataka. Zbog toga je znanstvena suradnja u EU-u otežana, a posebno multidisciplinarna suradnja temeljena na podacima 23 . U nedavnom javnom savjetovanju 24 velika većina ispitanika izjavila je da bi se europskim oblakom za otvorenu znanost omogućila učinkovitija suradnja zahvaljujući boljoj razmjeni resursa na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Četvrto, u znanosti i inženjerstvu u Europi postoji sve veća potražnja za vrhunskom infrastrukturom u području računalstva visokih performansi na svjetskoj razini (HPC) 25 . Simulacija čitavog zrakoplova sljedeće generacije, klimatski modeli, povezivanje genoma i zdravlja, razumijevanje ljudskog mozga, in silico ispitivanje kozmetičkih proizvoda za smanjenje testiranja na životinjama – samo su neke od disciplina za koje su potrebne mogućnosti egzaskalarnog računalstva. Iako bi se kvantnim računalstvom dugoročno gledajući mogli riješiti računalni problemi koji nadilaze kapacitet postojećih superračunala 26 , konkurentnost EU-a ovisi i o potpori HPC-a paneuropskim podatkovnim infrastrukturama.
Na svjetskoj razini SAD, Kina, Japan, Rusija i Indija brzo napreduju. Te su zemlje HPC proglasile strateškim prioritetom, financiraju programe za razvoj nacionalnih ekosustava HPC-a (hardver, softver, aplikacije, vještine, usluge i međusobna povezanost) i rade na razvoju egzaskalarnih superračunala 27 . Europa ne sudjeluje u utrci u području HPC-a u mjeri koja bi bila u skladu s njezinim gospodarskim potencijalom i potencijalom znanja. Zaostaje za ostalim regijama jer ne ulaže u svoje ekosustave HPC-a i ne iskorištava prednosti intelektualnog vlasništva u tom području. U pogledu nabave, industrija EU-a pruža oko 5 % resursa HPC-a na svjetskoj razini, a iskorištava samo trećinu. Budući da Europa sve više ovisi o drugim regijama kada je riječ o kritičnoj tehnologiji, prijeti joj opasnost od blokade ili kašnjenja tehnologije ili, pak, nedostatka strateškog iskustva i znanja. Europa zaostaje i u pogledu same ukupne računalne snage: samo jedna od deset vodećih infrastruktura HPC-a nalazi se u EU-u (njemački Höchstleistungsrechenzentrum u Stuttgartu, koji zauzima osmo mjesto). U SAD-u ih se nalazi pet, a Kina od 2013. ima najbrže superračunalo na svijetu.
Nijedna država članica EU-a samostalno nema financijske resurse za razvoj potrebnog ekosustava HPC-a u vremenskom razdoblju koje bi omogućilo konkurentnost s SAD-om, Japanom ili Kinom 28 . Međutim dosad nisu poduzete mjere za premošćivanje razlike između unutarnje potražnje i ponude u EU-u 29 . EU je uspostavio ugovorno javno-privatno partnerstvo u području HPC-a kako bi razvio egzaskalarnu tehnologiju, ali ne postoji europski okvir za njegovu integraciju u velike računalne sustave.
Naposljetku, proizvođačima i korisnicima znanstvenih podataka mora se omogućiti ponovno korištenje podacima i upotreba naprednih analitičkih tehnika kao što je rudarenje podataka i tekstova u okruženju koje je barem jednako pouzdano kao i njihova vlastita infrastruktura. Države članice jasno su naglasile važnost istraživačkih podataka EU-a te da je potrebno osigurati da znanost koju pokreću podaci bude od koristi europskom društvu 30 . Pri svakom korištenju i ponovnom korištenju znanstvenim podacima treba osigurati odgovarajuću zaštitu osobnih podataka, u skladu s propisima EU-a o zaštiti podataka 31 . Sadašnjim i budućim revizijama zakonodavstva EU-a o autorskom pravu 32 omogućit će se opći okviri, relevantni u ovom kontekstu.
Koja su rješenja?
1.Europski oblak za otvorenu znanost
Cilj europskog oblaka za otvorenu znanost jest omogućiti Europi da zauzme vodeće mjesto na svjetskoj razini u podatkovnim infrastrukturama kako bi europski znanstvenici u potpunosti mogli iskoristiti prednosti znanosti koju pokreću podaci. Konkretno, europskim istraživačima (kojih je 1,7 milijuna) i stručnjacima u području znanosti i tehnologije (kojih je 70 milijuna) omogućit će se besplatno virtualno okruženje s otvorenim i cjelovitim uslugama pohrane, analize i ponovne upotrebe istraživačkih podataka te upravljanja njima, bez obzira na granice i znanstvene discipline. Njegov će razvoj biti u rukama znanstvene zajednice, koja okuplja najnaprednije korisnike i najveće pokretače znanosti u svijetu. Europski oblak za otvorenu znanost bit će na raspolaganju za potrebe obrazovanja i osposobljavanja u području visokog obrazovanja, a s vremenom i institucionalnim i poslovnim korisnicima jer će se promicati šira upotreba tih tehnologija.
Uspostava europskog oblaka za otvorenu znanost započet će udruživanjem postojećih znanstvenih podatkovnih infrasktruktura iz različitih disciplina i država članica. Time će pristup znanstvenim podacima postati jednostavniji, jeftiniji i učinkovitiji. Omogućit će se stvaranje novih tržišnih mogućnosti i nova rješenja u ključnim područjima kao što su zdravstvo, okoliš ili prijevoz. Europskim oblakom za otvorenu znanost stvorit će se sigurno okruženje u kojem je po tvornički ugrađena zaštita privatnosti i podataka, na temelju priznatih standarda te u kojem se korisnici mogu pouzdati u sigurnost podataka i razumjeti rizike povezane s odgovornošću. Poslužit će kao potpora drugim mjerama koje Komisija poduzima kako bi promovirala otvorenu znanost u Europi, kao što su slobodan pristup znanstvenim publikacijama i podacima u okviru programa Obzor 2020. te okupljanje ključnih dionika za zajedničku pripremu daljnjih mjera. Upravljanje europskim oblakom za otvorenu znanost bit će definirano nakon dovršetka temeljitog postupka pripreme, koji je već u tijeku.
Konkretno, za razvoj europskog oblaka za otvorenu znanost bit će potrebno sljedeće:
Otvoren pristup kao standard svim znanstvenim podacima koji nastaju u okviru programa Obzor 2020. Time će se proširiti aktualni pilot-projekt 33 , u okviru kojeg su predviđeni projekti za provedbu plana upravljanja podacima kako bi se istraživački podaci mogli pronaći te kako bi se omogućila njihova dostupnost, interoperabilnost i ponovna uporaba (načela FAIR) 34 .
Podizanje svijesti i promjena struktura poticaja za članove akademske zajednice, industriju i javne službe u cilju razmjene podataka te poboljšanja izobrazbe, pismenosti i vještina u području upravljanja podacima. Istodobno će se revidirati načela i smjernice o pristupu istraživačkim podacima u Europi 35 , u cilju jačanja i koordinacije njihove provedbe.
Razvijanje specifikacija za interoperabilnost i razmjenu podataka među disciplinama i infrastrukturama, nadogradnja postojećih inicijativa kao što su Udruga za istraživačke podatke i Belmontski forum te pravne odredbe kao što su odredbe direktive INSPIRE. S vremenom će se sve potrebe u pogledu novih normi trebati obuhvatiti Prioritetima normizacije IKT-a za jedinstveno digitalno tržište.
Stvaranje primjerene paneuropske upravljačke strukture u cilju objedinjenja znanstvenopodatkovne infrastrukture i rješavanja problema rascjepkanosti. Institucijski ustroj obuhvaćat će dugoročno financiranje, održivost, čuvanje podataka i upravljanje njima. Temeljit će se na postojećim strukturama kako bi se uključili korisnici iz područja znanosti, ulagači u istraživanja i provedbena tijela 36 .
Razvijanje usluga u oblaku za otvorenu znanost. Uz potporu europske podatkovne infrastrukture njima će se istraživačima omogućiti pronalaženje razmijenjenih istraživačkih podataka i pristup njima, upotreba naprednog analitičkog softvera, resursa računalstva visokih performansi i učenje o najboljoj praksi u području znanosti koju pokreću podaci iz vodećih disciplina.
Proširenje znanstvene baze korisnika europskog oblaka za otvorenu znanost na istraživače i inovatore iz svih disciplina i država članica, kao i iz partnerskih zemalja i globalnih inicijativa, kako bi mogli pridonijeti izvrsnosti i imati koristi od inicijative 37 .
Inicijativom će se ojačati druge mjere u okviru otvorene znanosti, koje su zatražili Vijeće 38 i Europski parlament 39 , te mjere u okviru predstojećeg Komisijina programa u području politike otvorene znanosti. Njome će se poticati najbolja praksa u pogledu pronalaženja podataka i pristupa podacima te će se omogućiti da vještine istraživača povezane s podacima budu priznate i nagrađene. Omogućit će lakšu replikaciju rezultata i ograničiti neiskorištenost podataka npr. podaci o kliničkom ispitivanju (istraživački integritet). Pridonijet će se i jasnoći modela financiranja stvaranja i čuvanja podataka te će se smanjiti rente, a tržište pripremiti za inovativne istraživačke usluge (npr. napredno rudarenje podataka i tekstova). Inicijativom se može pridonijeti i rješavanju pitanja potvrde podataka i zaštite osobnih podataka 40 . Komisija će se savjetovati s dionicima i surađivati s pružateljima usluga u području istraživanja i razvoja kako bi utvrdila jesu li u području znanosti potrebne provedbene smjernice povezane s politikama i propisima Unije o zaštiti podataka te je li potrebno osigurati da se u okviru inicijative pravna načela provode „po zadanom” od najranije moguće faze.
|
Mjere |
Vremenski okvir |
|
Komisija će surađivati s političkim partnerima i partnerima u području istraživanja kako bi potaknula suradnju i stvorila ravnopravne uvjete u području razmjene znanstvenih podataka i znanosti temeljene na podacima. |
od 2016. |
|
Komisija će se koristiti radnim programima Obzor 2020. u cilju financiranja integracije i konsolidacije platformi e-infrastrukture, objedinjenja postojećih istraživačkih infrastruktura i znanstvenih oblaka te potpore razvoju usluga u oblaku za otvorenu znanost. |
od 2016. |
|
Komisija će svim novim projektima u okviru programa Obzor 2020. omogućiti pristup istraživačkim podacima koji će po zadanom biti otvoreni. |
od 2017. |
|
Komisija će revidirati svoje preporuke iz 2012. o pristupu i čuvanju znanstvenih podataka 41 u cilju poticanja razmjene znanstvenih podataka i stvaranja poticajnih programa, sustava nagrađivanja te programa izobrazbe za istraživače i poduzeća kako bi ih se potaknulo na razmjenu podataka, u uskoj vezi s inicijativom jedinstvenog digitalnog tržišta o slobodnom protoku podataka. |
od 2017. |
|
Komisija će surađivati s državama članicama kako bi povezale prioritetne europske istraživačke infrastrukture 42 s europskim oblakom za otvorenu znanost. |
od 2017. |
|
U suradnji s dionicima i relevantnim globalnim inicijativama Komisija će djelovati u smjeru akcijskog plana za interoperabilnost znanstvenih podataka, uključujući „metapodatke”, specifikacije i certifikacije. |
do kraja 2017. |
2.Europska podatkovna infrastruktura
Kada bude u cijelosti uspostavljena, europska podatkovna infrastruktura bit će temelj europskog oblaka za otvorenu znanost. Europskim znanstvenicima te drugim vodećim industrijskim korisnicima (uključujući MSP-ove) i javnom sektoru potreban je integrirani kapacitet u području prvoklasnog računalstva visokih performansi, brza povezivost te vrhunske podatkovne i softverske usluge 43 . Ta će infrastruktura omogućiti potpuno iskorištavanje potencijala velikih podataka i digitalizacije kao standarda 44 . Zahvaljujući uvođenju egzaskalarnog superračunalnog sustava utemeljenog na tehnologiji EU-a (oko 2022.), koji bi bio među tri najbolja na svijetu, europska podatkovna infrastruktura pridonijet će i EU-ovu stjecanju statusa jedne od vodećih svjetskih sila u području superračunalstva. Cilj bi trebao biti da Europa raspolaže s barem dva izvora te tehnologije.
Iako se postojećom strategijom računalstva visokih performansi 45 podupiru istraživanje i razvoj utrživih tehnologija u području računalstva visokih performansi, u njoj nije predviđen razvoj egzaskalarnog superračunala. U okviru europske podatkovne infrastrukture osigurat će se potrebni resursi i kapaciteti kako bi se zatvorio krug od istraživanja i razvoja do isporuke i puštanja u rad egzaskalarnih sustava računala visokih performansi koji su rezultat zajedničkog rada korisnika i dobavljača. To će uključivati podatkovnu povezivost i pohranu velikih podataka kako bi usluge superračunalnog sustava bile dostupne diljem EU-a, neovisno o lokaciji superračunala. Prvi korak nedavno su poduzeli Luksemburg, Francuska, Italija i Španjolska u okviru važnog projekta od zajedničkog europskog interesa ( IPCEI ) u području HPC-a i aplikacija povezanih s velikim podacima 46 .
Na temelju paneuropske infrastrukture i usluga u području računalstva visokih performansi (PRACE), transeuropske mreže velike brzine (GÉANT), ugovornog javno-privatnog partnerstva u području HPC-a 47 , zajedničkog poduzeća ECSEL 48 i IPCEI-ja u području HPC-a i velikih podataka, Komisija i države članice sudionice poduzet će sljedeće:
poticati ekosustav HPC-a koji može razviti novu europsku tehnologiju, primjerice čipove s niskom potrošnjom energije za računala visokih performansi 49 ;
integrirati tehnologije u prototipove sustava, suprojektiranjem 50 rješenja i nabavom sustava HPC-a; tako razvijena infrastruktura u području HPC-a bit će usmjerena na superračunala vrhunskih kapaciteta povezana s računalnim centrima srednje veličine u državama članicama EU-a i paneuropskom podatkovnom i softverskom infrastrukturom u cilju pružanja usluga superračunalstva;
osigurati neprekinutu, pouzdanu i sigurnu povezivost velike brzine kako bi HPC bio dostupan u cijelom EU-u; transeuropskom mrežom velike brzine (GÉANT) i nacionalnim istraživačkim i obrazovnim mrežama (NREN) već je povezano 50 milijuna istraživača i studenata; ta će se infrastruktura unaprjeđivati u skladu s povećanjem obujma prijenosa podataka i širenjem korisničke baze.
Europska podatkovna infrastruktura pridonijet će digitalizaciji industrije, razvoju europskih platformi za nove strateške aplikacije (npr. istraživanja u području medicine, aeronautike i svemira, energetike) i poticanju industrijskih inovacija. Njome će se proširiti korisnička baza HPC-a jer će se s pomoću oblaka omogućiti jednostavniji pristup i istraživačima u ključnim znanstvenim disciplinama i onima koji rade u malim laboratorijima i na malim izoliranim projektima. Industrija, prije svega MSP-ovi koji ne raspolažu internim kapacitetima i javna tijela (npr. pametni gradovi i prometni sustavi) imat će koristi od resursa, aplikacija i analitičkih alata u oblaku povezanih s HPC-om koji će biti jednostavni za uporabu 51 . U tom kontekstu Komisija će poticati uvođenje kapaciteta za obradu i iskorištavanje podataka čiji su izvor sateliti Sentinel, podataka službi u okviru programa Copernicus i drugih podataka dobivenih promatranjem Zemlje, kako bi se omogućilo uzajamno obogaćivanje različitih skupova podataka, potaknuo razvoj inovativnih proizvoda i usluga te maksimalno povećale socioekonomske koristi koje proizlaze iz podataka dobivenih promatranjem Zemlje u Europi.
Funkcioniranje europske podatkovne infrastrukture bit će povezano s nacionalnim i regionalnim znanstvenim i javnim podatkovnim centrima. U njezinu će se okviru utvrditi i primjenjivati najbolja praksa na temelju programâ certificiranja te zajedničkih europskih i svjetskih normi i specifikacija 52 radi rješavanja postojećeg problema nedostatne interoperabilnosti između nacionalnih i disciplinarnih podatkovnih centara. 53
Europska podatkovna infrastruktura uključivat će upravljačku strukturu za upravljanje podatkovnom infrastrukturom i uslugama te za njihov razvoj 54 , donošenje odluka o financiranju, dugoročnoj održivosti i sigurnosti. Ta bi struktura trebala uključivati korisnike (europski oblak za otvorenu znanost i druge dugoročne korisnike kao što je javni sektor), provedbena tijela (PRACE, GEANT) i ulagače te bi se trebala temeljiti na postojećim upravljačkim strukturama.
|
Mjere |
Vremenski okvir |
|
Komisija i države članice sudionice trebale bi razviti i uspostaviti sveobuhvatnu europsku podatkovnu i mrežnu infrastrukturu te infrastrukturu u području HPC-a, uključujući sljedeće: nabavu dvaju suprojektiranih prototipnih egzaskalarnih superračunala i dvaju operativnih sustava koji će biti među tri najbolja na svijetu; uspostavu europskog centra za velike podatke 55 , osuvremenjivanje temeljne mreže za istraživanje i inovacije (GEANT) i integraciju mreža europskih javnih službi. |
2016. – 2020. od 2018. od 2016. od 2016. |
Iskorištavanje potencijala kvantnih tehnologija
Sljedeći napredak u području superračunalstva i sigurnog umrežavanja mogao bi se temeljiti na kvantnim tehnologijama. Vodeća poduzeća u Europi, azijsko-pacifičkoj regiji i Sjevernoj Americi počinju ulagati u kvantnu tehnologiju, no za prelazak u fazu utrživih proizvoda potrebna je veća razina ulaganja. Europa mora biti predvodnik tog budućeg napretka 56 . Europsku podatkovnu infrastrukturu trebalo bi dopuniti vodećom inicijativom velikih razmjera, koja bi trebala biti ambiciozna i dugoročna te usmjerena na oslobađanje punog potencijala kvantnih tehnologija, ubrzavanje njihova razvoja i stvaranje komercijalnih proizvoda za javne i privatne korisnike. Do kraja 2017. Europska komisija poduzet će pripremne mjere za vodeću inicijativu, uključujući savjetovanje s dionicima i procjenu učinka, uzimajući u obzir rezultate evaluacije programa Obzor 2020. koja se provodi za međurazdoblje 57 .
|
Mjera |
Vremenski okvir |
|
Europska komisija poduzet će do kraja 2017. pripremne mjere za vodeću inicijativu, uključujući savjetovanje s dionicima i procjenu učinka 58 , uzimajući u obzir rezultate privremene evaluacije programa Obzor 2020 59 , u cilju pokretanja sljedeće faze u 2018. 60 |
2016. – 2019. |
3.Širenje pristupa i stjecanje povjerenja
Uvođenje usluga u oblaku u javnom sektoru odvija se sporo i neujednačeno. 61 Razlog tomu jest nedostatak povjerenja i ograničene sinergije između javnog sektora i akademske zajednice. Rascjepkanost podatkovnih infrastruktura prepreka je stvaranju kritične mase i pronalasku zajedničkih rješenja za različite skupine korisnika. Korisnička baza europskog oblaka za otvorenu znanost i europske podatkovne infrastrukture proširit će se na javni sektor, primjerice pilot-projektima velikih razmjera koji će uključivati e-upravu 62 i dionike iz javnog sektora te postupnim otvaranjem europske podatkovne infrastrukture korisnicima iz industrije i javnog sektora radi stvaranja europske dimenzije. Europskim oblakom za otvorenu znanost s vremenom će se osigurati da javni podaci budu u potpunosti na raspolaganju znanstvenicima, donositeljima politika i poslovnim subjektima, bilo da je riječ o pronalaženju podataka, bilo o pristupu tim podacima odnosno njihovu iskorištavanju. Izvučene pouke poslužit će kao konkretne smjernice za uvođenje usluga u oblaku u javnim upravama diljem Europe.
Javni je sektor izvor ogromne količine podataka (npr. promatranje Zemlje u okviru programa Copernicus, podaci o položaju obuhvaćeni direktivom INSPIRE) i potreban mu je veći računalni kapacitet (npr. za sustave informacija o prometu i informiranja putnika u stvarnom vremenu, aplikacije povezane s konceptom pametnog grada ili za oblikovanje politika) te će stoga imati koristi od ekonomije razmjera, fleksibilnosti i kontinuiteta. Dakle, javnosti će se omogućiti jeftinije, brže, bolje i međusobno povezane javne usluge, kao i bolje donošenje politika zahvaljujući troškovno prihvatljivim i sigurnim uslugama utemeljenima na podacima i računalstvu.
Slično tomu, korist od europskog oblaka za otvorenu znanost i europske podatkovne infrastrukture imat će i poslovni subjekti, uključujući MSP-ove, koji ne raspolažu troškovno učinkovitim i jednostavnim pristupom pohranjenim podacima, povezanim uslugama i naprednom računalstvu. Poduzet će se mjere kako bi se korisnička baza postupno proširila na inovativne MSP-ove i industriju, u okviru podatkovnih i softverskih centara izvrsnosti te centara za inovacije u području podatkovnih usluga za MSP-ove. Za te će mjere biti potrebna uska suradnja s privatnim sektorom: MSP-ovima, velikim korisnicima HPC-a u području znanosti i industrije te industrijom usluga u oblaku, koji moraju biti uključeni od samog početka.
Nadalje, inicijativa Europski oblak morat će zadovoljiti visoke standarde kvalitete, pouzdanosti i povjerljivosti kako bi se osigurala zašita osobnih podataka i intelektualnog vlasništva, te sigurnosti – u smislu otpornosti i zašite od neovlaštenog pristupa. Radi smanjenja troškova, lakšeg pristupa i opće usklađenosti, znanstvena zajednica može ponovno iskoristiti i primjenjivati postojeće instrumente u području javnog sektora, prije svega ključne sastavnice povezane s povjerenjem i sigurnosti infrastruktura digitalnih usluga u okviru Instrumenta za povezivanje Europe. Opći okvir činit će opća pravila o zaštiti podataka, Direktiva o sigurnosti mreža i informacija (NIS) 63 te revidirani propisi EU-a u području autorskog prava. S obzirom na globalnu dimenziju računalstva u oblaku važno je da europsko podatkovno gospodarstvo ostane povezano s ostatkom svijeta te da se na svjetskoj razini uspostave visoke norme za zaštitu podataka koje bi u načelu bile jednake europskim normama.
Rad na odgovarajućim normama dio je plana prioritetnih normi u području IKT-a u okviru jedinstvenog digitalnog tržišta 64 ; na razini EU-a uspostavit će se odgovarajući program certificiranja kako bi se zajamčila sigurnost, prenosivost podataka i interoperabilnost u skladu s pravnim zahtjevima 65 , uključujući certifikacijski program koji je u pogledu sigurnosti osobnih podataka već predviđen općom uredbom o zaštiti podataka. Iako postoji određen broj programa certificiranja 66 , njihov opseg i područje primjene znatno se razlikuju te ne postoji zajednički pristup minimalnim zahtjevima u području nabave ili upravljanja resursima javnog sektora u oblaku. U tom pogledu, u okviru suradnje s industrijom i javnim tijelima kapaciteti industrije uskladit će se sa zahtjevima znanstvene zajednice i javnog sektora.
Širenje pristupa europskom oblaku za otvorenu znanost i europskoj podatkovnoj infrastrukturi provest će se u skladu s odgovarajućim zakonodavstvom, posebno kada je riječ o ponovnom korištenju podataka u druge svrhe.
|
Mjere |
Vremenski okvir |
|
U partnerstvu s industrijom i javnim sektorom, Komisija se obvezuje poduzeti sljedeće: -rješenja povezana s HPC-om i velikim podacima prilagoditi okruženju oblaka kako bi se omogućio širi pristup, prije svega za MSP-ove; -razviti ekosustav za jačanje europske industrije u oblaku iskorištavanjem europskog oblaka za otvorenu znanost kao pogona za ispitivanje inovativnih tehnoloških rješenja u oblaku; -izraditi platformu koja će javnim tijelima omogućiti da otvore pristup svojim podacima i uslugama, čime će se u EU-u stvoriti temelj za realizaciju koncepta „uprave kao pružatelja usluga”. |
2016. – 2020. |
|
Kako bi omogućila uvođenje tehnologija velikih podataka, Komisija će javnim upravama osigurati okruženje za ispitivanje velikih podataka (pilot-projekti velikih razmjera), među ostalim i u okviru predloženog IPCEI-ja. |
od 2016. |
|
Komisija će u suradnji s industrijom i državama članicama promicati uporabu postojećih relevantnih certifikata i normi te, bude li to potrebno, uvođenje certificiranja i označivanja na razini EU-a, prije svega radi potpore javnoj nabavi usluga u oblaku. |
od 2016. |
Financijske implikacije
Digitalna transformacija u Europi zahtjeva mjere velikih razmjera. Za inicijativu Europski oblak mogu se odrediti različiti izvori financiranja EU-a:
Okvirni program za istraživanje i inovacije Obzor 2020.
Instrument za povezivanje Europe (CEF)
Europski strukturni i investicijski fondovi (ESIF)
Europski fond za strateška ulaganja (EFSU).
Kako bi se investicijski ciklus podržao u cijelosti, potrebni su različiti izvori financiranja. Veliki infrastrukturni projekti prvo se podupiru javnim bespovratnim sredstvima, a zatim tijekom daljnjeg razvoja instrumentima podjele rizika i tržišnim instrumentima. No s obzirom na to da su za takve inicijative potrebne dosljedne i koordinirane mjere, jasno je da rascjepkanost raspoloživih izvora financiranja predstavlja nedostatak.
Postojećim financijskim sredstvima u okviru Obzora 2020 omogućit će se potpora europskom oblaku za otvorenu znanost i pokretanje projekta europske podatkovne infrastrukture. Prema početnim procjenama potrebna dodatna javna i privatna ulaganja iznose 4,7 milijardi EUR tijekom razdoblja od pet godina. To uključuje 3,5 milijardi EUR za podatkovnu infrastrukturu 67 , 1 milijardu EUR za vodeću paneuropsku inicijativu velikih razmjera u području kvantne tehnologije te 0,2 milijarde EUR za mjere širenja pristupa i stvaranja povjerenja. S državama članicama raspravit će se o dodatnim odredbama kojima bi se osigurala potpora europskom oblaku za otvorenu znanost i nakon razdoblja obuhvaćenog Obzorom 2020. Inicijativa će s vremenom sama generirati vlastite prihode kako bude uzimala maha u znanstvenoj zajednici, među inovativnim novoosnovanim poduzećima te u javnom sektoru.
Komisija namjerava predložiti načine na koje se različiti izvori financiranja na nacionalnoj razini i razini EU-a mogu objediniti kako bi se u potpunosti ostvarili ciljevi ove Komunikacije; o njima će raspraviti s državama članicama nakon što se provedu odgovarajuće evaluacije, procjene učinka i savjetovanje. Za uspostavu infrastrukture na toj razini ambicije bit će potrebno aktivno sudjelovanje država članica, prije svega iskorištavanjem strukturnih fondova i jamstava u okviru EFSU-a 68 , ali i znatna ulaganja privatnog sektora te odgovarajući mehanizmi koordinacije. U tom pogledu predloženi važan projekt od zajedničkog europskog interesa (IPCEI) u području HPC-a i velikih podataka svjedoči o mogućnostima i pozitivnim učincima sudjelovanja država članica.
|
Mjere |
Vremenski okvir |
|
U suradnji s državama članicama i dionicima Komisija će istražiti odgovarajuće mehanizme upravljanja i financiranja za potrebe europskog oblaka za otvorenu znanost i europske podatkovne infrastrukture te će definirati plan provedbe. |
od 2016. |
|
Komisija će predložiti pristupe za objedinjenje različitih izvora financiranja kako bi o njima raspravila s državama članicama i dionicima, u cilju postizanja ciljeva ove Komunikacije. |
2016. |
ZAKLJUČCI
Cilj inicijative Europski oblak jest znanstvenoj zajednici, industriji i javnim tijelima omogućiti pristup vrhunskoj podatkovnoj infrastrukturi i uslugama u oblaku s obzirom na to da su to čimbenici o kojima sve više ovisi uspjeh u digitalnom gospodarstvu.
Inicijativom Europski oblak trebao bi se svakom istraživačkom centru, istraživačkom projektu i istraživaču u Europi omogućiti pristup vrhunskim kapacitetima u području superračunalstva, pohrane podataka i analize koji su im potrebni za uspjeh u globalnom inovacijskom sustavu utemeljenom na podacima.
Inicijativa će omogućiti da se baza korisnika infrastrukture i usluga proširi na javni sektor i industriju, uključujući MSP-ove, čime će se osigurati primjerena razina sigurnosti, prenosivosti podataka i interoperabilnosti te usklađenost s pravnim zahtjevima EU-a.
Uspjeh inicijative ovisit će o mjeri u kojoj će države članice i privatni sektor iskoristiti prednosti koje proizlaze iz suočavanja s tim izazovom te o njihovoj spremnosti da zajednički rade na njegovu rješavanju.
Egzaskalarno računalstvo odnosi se na računalne sustave s kapacitetom od najmanje jednog eksaFLOPA (1018 izračuna u sekundi), što je oko 1000 puta brže od današnjih računala.
Vidi zaključke Vijeća za konkurentnost iz 2015.
Govor predsjednika Junckera, listopad 2015. http://bit.ly/1Y52pGi
COM(2015) 192 final
Pripremni rad započela je Komisijina stručna skupina na visokoj razini, kojoj je povjereno savjetovanje o uspostavi inicijative: http://bit.ly/1RK7lhh
Pripremni rad savjetodavne skupine npr. skupina za razmatranje e-infrastruktura.
COM(2012) 529 final i rezultati radnih skupina http://bit.ly/1QVrvIb
COM(2012) 45 final
Cilj je poduprijeti razvoj nove industrijske uporabe HPC-a i jamčiti pristup infrastrukturi HPC-a za javna i privatna istraživanja, http://bit.ly/1RMFq0i
COM(2014) 442 final
Orijentacijska rasprava Vijeća (9385/15); Zaključci Vijeća (8970/15)
COM(2012) 401 final
Mogući zakonodavni prijedlozi bit će podložni Komisijinim zahtjevima za bolju regulativu, u skladu s Komisijinim Smjernicama za bolju regulativu, SWD(2015) 111.
To je slučaj npr. u području zdravstva http://bit.ly/1XEeaTN (i projektima Europskog istraživačkog vijeća BIOTENSORS, DIOCLES, SMAC), astronomije (npr. SparseAstro), klimatskih promjena, migracija te na internetu (npr. DIADEM, MIGRANT, RAPID, THINKBIG).
Direktivom 2007/2/EZ (INSPIRE) predviđena je pravna stečevina za razmjenu europskih podataka o položaju. Međutim opseg primjene tih propisa ograničen je na određene podatke i usluge za politike u području ekologije i zdravstva te politike u slučaju prirodnih katastrofa, a sve prepreke u pogledu politika o podacima nisu učinkovito uklonjene.
Uredba 1089/2010 o provedbi Direktive 2007/2/EZ
Radom na mreži e-zdravlja uspostavljenom Direktivom 2011/24 o pravima pacijenata, infrastrukturi digitalnih usluga e-zdravlja, e-receptima i uslugama elektroničkih zdravstvenih kartona za razmjenu zdravstvenih podataka te nedavnim zajedničkim mjerama potpore mreži e-zdravstva o „upotrebi računalstva u oblaku u području zdravstva” podupire se korištenje podacima koje nije samo za izravnu njegu pojedinog pacijenta.
Pitanje je riješeno Komisijinim programom ISA: http://bit.ly/24DxWUs
To može uključivati visokokvalitetne statističke metapodatke službenih statistika za poboljšanje pretraživanja podataka, interoperabilnosti i integracije.
Time se bavi nekoliko globalnih inicijativa: podatkovna načela FAIR, načela skupine G8 za otvorenu znanost temeljenu na otvorenim istraživačkim podacima, smjernice Udruženja za istraživačke podatke, preporuke Belmontskog foruma, OECD-ova načela i smjernice za pojedina područja.
Na Savjetovanju o znanosti 2.0 istaknuto je da nedovoljna integracija postojećih infrastruktura onemogućuje rad znanstvenika.
Istraživači ili nisu upoznati s mogućnostima pohranjivanja i održavanja svojih podataka (54 %) ili za to nemaju infrastrukturu (37 %) (bit.ly/206u6hm).
http://bit.ly/1SkL9wm
http://bit.ly/1JEymCY
Broj zahtjeva za računalne cikluse dvostruko je veći od dostupnosti PRACE-a: http://bit.ly/1So2sgc
SWD(2016) 107
SWD(2016) 106
Ministarstvo obrane SAD-a uložit će 525 milijuna dolara za nabavu tri preegzaskalarna sustava u razdoblju 2017. – 2018. („CORAL”). Japan u 2019. planira uložiti 1,38 milijardi dolara u ugradnju sustava koji je blizak egzaskalarnome.
Iako je PRACE-om omogućena razmjena računalnih resursa određenih država članica, nabava sustava HPC-a nacionalna je odluka koja se donosi bez koordinacije ili financiranja EU-a.
Zaključci Vijeća (8970/15).
COM (2012) 9 final
COM (2015) 626 final
Pilot-projektom programa Obzor 2020. o slobodnom pristupu istraživačkim podacima trenutačno su obuhvaćena sljedeća područja: buduće i nove tehnologije, istraživačke infrastrukture, informacijske i komunikacijske tehnologije, teme povezane s „nanosigurnošću” i „modeliranjem” u području nanotehnologija, napredni materijali, napredna proizvodnja i obrada, biotehnologija, odabrane teme u okviru društvenih izazova: sigurnost hrane, održiva poljoprivreda i šumarstvo, istraživanje mora, pomorsko istraživanje te istraživanje unutarnjih voda i biogospodarstvo, klimatske politike, okoliš, učinkovita upotreba resursa i sirovina (osim sirovina), Europa u svijetu koji se mijenja – uključiva, inovativna i promišljajuća društva; Znanost s društvom i za društvo te transverzalne mjere i tematsko područje Pametni i održivi gradovi. Potrebno je napomenuti da se projekti koji nisu dio tih „osnovnih područja” mogu dobrovoljno priključiti.
Zadržat će se postojeće mogućnosti iznimke u slučajevima u kojima pristup podacima ne bi bio u skladu s budućom komercijalnom primjenom ili zaštitom podataka i osobnih podataka te zaštitom povjerljivih podataka EU-a. Analizom pilot-projekta pokazalo se da se za većinu projekata upotrebljavaju otvoreni podaci, ali i to da su mogućnosti iznimke važne.
C(2012) 4890 final
Kao što su ESFRI, INSPIRE, eIRG, GEANT, PRACE, ELIXIR, Belmontski forum i druge inicijative za objedinjenje podataka.
Nove Komisijine inicijative mogu se financirati iz ESIF-a ako države članice pristanu na njihovo financiranje i u skladu s time promijene svoje operativne programe.
Zaključci Vijeća (8970/15).
Izvješće Europskog parlamenta 2015/2147(INI).
Inicijativa je u potpunosti u skladu s člancima 7. i 8. Povelje Europske unije o temeljnim pravima te s postojećim i budućim odredbama o korištenju podacima u istraživačke svrhe, i njome se mogu razviti npr. usluge za rudarenje podataka i tekstova u skladu s pravom intelektualnog vlasništva, kontrola pristupa za razne upotrebe, nepovratna anonimizacija osjetljivih podataka prije prikupljanja podataka, „prostori za osobne podatke” kako bi se osigurala zaštita privatnosti, potaknuo sve veći broj inovativnih upotreba ili iskoristilo strojno licenciranje i metapodatke o privatnosti u privitku kojima se može pristupiti u oblaku. Osim toga njome se mogu osigurati smjernice i najbolje prakse u skladu s organizacijskim postupcima kojima se podupire inicijativa. Iako su to kao standard tvornički ugrađeni alati i postupci, njima se može pridonijeti smanjenju slučajeva zloupotrebe i neusklađenosti s pravnim odredbama.
C(2012) 4890 final
Kako je utvrđeno na Europskom strateškom forumu za istraživačku infrastrukturu (ESFRI) http://bit.ly/1pfqOe7
Uključujući postojeće usluge u okviru projekata OpenAIRE, EUDAT, EGI, IndigoDataCloud, HelixNebula, PRACE, GÉANT.
Načelo „digitalizacija kao standard” odnosi se na automatsku dostupnost usluga i procesa na internetu ili u digitalnom obliku.
COM(2012) 45 final
47 http://bit.ly/1QxERan
http://bit.ly/1WZH8wF
http://www.ecsel-ju.eu
Energetski učinkoviti egzaskalarni uređaji mogli bi utjecati na čitavo područje računalstva te Europi osigurati tehničke, ekonomske i društvene prednosti. Trenutačno bi za rad jednog egzaskalarnog uređaja trebala namjenska elektrana kapaciteta 700 MW, što je dovoljno za godišnju opskrbu energijom 140 000 kućanstava. To objašnjava potrebu za čipovima s niskom potrošnjom energije.
Pod suprojektiranjem podrazumijeva se pristup kojemu je cilj u postupak projektiranja aktivno uključiti klijente i korisnike kako bi se osiguralo da rezultat bude uporabljiv i u skladu s njihovim potrebama.
http://bit.ly/1pqny20
Europski ogranak Udruge za istraživačke podatke (RDA-Europe) već surađuje sa skupinom dionika za normizaciju IKT-a radi podnošenja primjera najbolje prakse u području interoperabilnosti podatkovne infrastrukture koja se razvija u okviru Udruge za istraživačke podatke.
Primjerice, interoperabilni prostorni podaci i specifikacije usluga iz direktive INSPIRE.
Nadovezujući se na postojeće usluge u okviru projekata OpenAIRE, EUDAT, EGI, IndigoDataCloud, HelixNebula, PRACE, GÉANT.
Npr., koji bi bio smješten u okviru JRC-a za multidisciplinarne podatke, no namijenjen prostornim podacima dobivenima u okviru INSPIRE-a, GEOSS-a i Copernicusa.
https://goo.gl/zBVi8N
SWD(2016) 107
Procjena učinka bit će dio pripremnog postupka za relevantne programe financiranja u skladu s financijskom perspektivom za razdoblje nakon 2020. Za sve dodatne provedbene mjere koje bi mogle imati znatan učinak možda će biti potrebne zasebne, pojedinačne procjene učinka.
SWD(2016) 107
Vodeće inicijative u području budućih tehnologija i tehnologija u nastajanju kako su opisane u referentnim dokumentima programa Obzor 2020.
SMART 2013/0043: Javni sektor kasni za privatnim te je 2013. razlika u korištenju usluga računalstva u oblaku iznosila 10 %.
Akcijski plan EU-a za e-upravu 2016. – 2020.: ubrzavanje digitalne transformacije uprave.
COM (2013) 48
COM(2016) 176
Uredba 765/2008
https://resilience.enisa.europa.eu/cloud-computing-certification
SWD(2016) 106
U okviru Europskog savjetodavnog centra za ulaganja iskoristit će se i savjetodavne usluge EIB-a.