28.7.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 246/42


Mišljenje Europski gospodarski i socijalni odbor o „Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti”

(COM(2016) 761 final – 2016/0376 (COD))

(2017/C 246/07)

Izvjestitelj:

Mihai MANOLIU

Zahtjev za savjetovanje:

Vijeće, 9.12.2016.

Europski parlament, 12.12.2016.

Pravni temelj:

članak 194. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Nadležna stručna skupina:

Stručna skupina za promet, energiju, infrastrukturu i informacijsko društvo

Datum usvajanja u Stručnoj skupini:

11.4.2017.

Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

26.4.2017.

Plenarno zasjedanje br.:

525

Rezultat glasovanja

(za/protiv/suzdržani):

115/1/2

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Potrebno je da europski građani aktivno sudjeluju u promicanju energetske učinkovitosti, da preuzmu inicijativu, sudjeluju u zajedničkim projektima te da nastoje ukloniti gospodarske, administrativne i regulatorne prepreke. Zajednički izazov mora biti ostvarivanje ambicija koje proizlaze iz konferencije COP21, s njihovim višestrukim prednostima: nova ulaganja (obnova zgrada, veća udobnost, učinkovito i pravedno mjerenje potrošnje) uz pomoć kojih se otvaraju nova radna mjesta, smanjenje energetskog siromaštva, smanjenje onečišćenja i poboljšanje zdravlja građana, kao i smanjenje ovisnosti o uvozu energije. EGSO iziskuje da se države članice odlučnije uključe u provedbu Direktive o energetskoj učinkovitosti s obzirom na to da su novi ciljevi predloženi za 2030. godinu ambiciozniji od ciljeva za 2020.

1.2.

Energetska učinkovitost izrazito je važna za budućnost europskog energetskog sustava. Povećanje energetske učinkovitosti na svim područjima na kojima se energija koristi može biti moćno sredstvo smanjenja troškova za europsko gospodarstvo, a načelo „energetska učinkovitost na prvome mjestu” može doprinijeti poboljšanju financijske pristupačnosti. Zbog tog načela nužno je smanjiti potražnju za pomoćnom infrastrukturom, koja je vrlo skupa. Obveze na polju energetske učinkovitosti kompatibilne su s održivim razvojem (stalno i sigurno stanje) te je potrebno koristiti sinergije radi podupiranja učinkovitog prijelaza na otporan pametan energetski sustav s niskom razinom ugljika (međuregionalni sustavi distribucije, upravljanje potražnjom, sustavi pohrane energije).

1.3.

EGSO uzima na znanje prijedlog Komisije da se do 2030. godine postigne obvezni cilj povećanja energetske učinkovitosti od 30 %, ali smatra da je potrebno opravdati inicijativu da se cilj postavi na više od 27 % ističući ekonomske prednosti povezane s time i količinu ulaganja potrebnih da se to postigne. Izuzetno je važno da se prilikom procjene učinka u obzir uzmu sve mjere iz zakonodavnog paketa o energiji i klimi.

1.4.

EGSO traži da se u cilju uklanjanja glavnih prepreka provedbi članka 7. Direktive o energetskoj učinkovitosti poveća osviještenost krajnjih potrošača uz pomoć promidžbenih i komunikacijskih aktivnosti u vezi sa sustavima energetske učinkovitosti i alternativnim mjerama. Potrebno je omogućiti dodatna ulaganja uz pomoć kojih će svaka država članica morati provesti uvjerljive mjere informiranja, komunikacije, obrazovanja i potpore kojima će se potaknuti građani i poduzeća kako bi se ubrzalo postizanje političkih ciljeva na području klime i energetske učinkovitosti.

1.5.

EGSO traži od država članica da pridaju više pažnje kućanstvima pogođenim energetskim siromaštvom i socijalnim stanovima za koje je potrebno smanjiti energetske troškove na održiv način. Još jedan važan cilj u tom kontekstu jest povećati energetsku učinkovitost stambenih zgrada i utvrditi minimalne norme za iznajmljene stambene prostore (energetski pregledi).

1.6.

EGSO napominje da je važno obrazovati krajnje potrošače u vezi s tehnikama kombinirane proizvodnje električne i toplinske energije (kogeneracija, klimatizacija), kao i s pametnim mjerenjem potrošnje i planovima za renovaciju. Ista je mjera potrebna kako bi se potaknuli ulagači, javne vlasti i poduzeća te kako bi im se dalo povjerenje nužno za ostvarivanje projekata s velikim potencijalom u pogledu učinkovitosti i za sudjelovanje u financiranju istraživanja i razvoja.

1.7.

EGSO želi da odredbe kojima se uređuju europski financijski instrumenti (zajmovi, jamstva, kapital za privlačenje fondova, bespovratna sredstva) budu privlačne i za privatna financijska sredstva namijenjena energetskim projektima. Ne smiju se zanemariti bespovratna sredstva za projekte koji imaju velik socijalni učinak. Takvi financijski mehanizmi moraju se osigurati projektima koji su usmjereni na potrošače s niskim prihodima. Za nacionalne planove preporučuje se izrada smjernica u pogledu transparentnosti i usporedivosti. EGSO smatra da je potrebno podupirati prvenstveno kućanstva pogođena energetskim siromaštvom, čime bi se državama članicama dugoročno zajamčio stabilan politički okvir u cilju održivog razvoja na lokalnoj razini.

1.8.

EGSO smatra da će se to moći provesti uz pomoć tehničke potpore provedbi Direktive o energetskoj učinkovitosti, zahvaljujući inovativnim sustavima financiranja utemeljenim na tržištu. Kad je riječ o davanju financijskih poticaja, kvantitativan element koji ima veliku ulogu jest energetski pregled (definiranje MSP-ova, ukidanje dvostruke certifikacije, uvođenje ujednačenog pristupa u pogledu praga de minimis) koji istodobno osigurava instrument za povećanje učinkovitosti i prednost u pogledu konkurentnosti. Također je potrebno usvojiti ispravan pristup u pogledu osiguravanja kvalitete i nacionalnih programa obuke za pružatelje usluga energetske učinkovitosti.

1.9.

EGSO preporučuje da se, u cilju povećanja energetske učinkovitosti za potrošače, na nacionalnoj razini provedu analize troškova i koristi, što bi rezultiralo smanjenjem troškova.

1.10.

EGSO preporučuje usvajanje globalnog pristupa i poboljšanje energetske učinkovitosti u cijelom prometnom sustavu, uz oslanjanje na kontinuirani razvoj tehnologije vozila i pogonskih sustava, na prijelaz na energetski učinkovita prijevozna sredstva te na pametne prometne sustave koji mogu povećati stopu korištenja raspoloživih kapaciteta. Takav postupak treba se predvidjeti i za zračni i pomorski promet. Potrošače je potrebno obavijestiti o potrošnji goriva svakog načina prijevoza, uključujući odgovarajuće granice emisija CO2.

2.   Opće napomene

2.1.

EGSO se slaže sa sljedećim: „načelo ‚energetska učinkovitost na prvome mjestu ’ kao ključan element energetske unije”, a prijedlogom o izmjeni koji se razmatra želi se provesti to načelo. Najjeftinija, najčišća i najsigurnija energija jest energija koja uopće nije upotrijebljena. Energetska učinkovitost jedna od najučinkovitijih potpora prijelazu na niskougljično gospodarstvo i stvaranju rasta, radnih mjesta i prilika za ulaganja.

2.2.

Međutim, dok je cilj u pogledu energetske učinkovitosti određen na 20 % za 2020. godinu, do 2030. analizirano je nekoliko brojčanih ciljeva (između 27 % i 40 %). Najambiciozniji je od njih cilj iznesen u rezoluciji Europskog parlamenta koji preporučuje obavezujući cilj od 40 %. Nakon što je analizirala prednosti na polju zapošljavanja i gospodarskog rasta, sigurnosti opskrbe, smanjenja emisija stakleničkih plinova, zdravlja i okoliša, Komisija je predložila obvezujući cilj energetske učinkovitosti od 30 %. EGSO smatra da je u vezi s tim povećanjem izuzetno važno pažljivo analizirati utjecaj koji će brojčani ciljevi u pogledu energetske učinkovitosti imati na druge ciljeve postavljene u zakonodavnim prijedlozima o energiji, a posebno na sustav trgovanja emisijama u EU-u.

2.3.

Kako bi postigli te poticajne ciljeve, države članice, uz pomoć gospodarskih i socijalnih vijeća raznih država, kao i dobavljači i distributeri energije morat će poduzeti ključne mjere za uštedu energije od 1,5 % godišnje. EGSO smatra da je opravdano predložiti da se stopa obavezne uštede energije od 1,5 % godišnje zadrži i nakon 2020. godine uz pomoć obvezujućih mehanizama i fleksibilnih alternativnih mjera na razini država članica za provedbu obveza u pogledu uštede.

2.4.

Taj bi novi pristup, koji EGSO podržava, državama članicama i ulagačima osigurao dugoročnu perspektivu potrebnu za izradu strategija i planiranje ulaganja u cilju ostvarivanja cilja EU-a. To će se ostvariti provođenjem prilagođenih politika na nacionalnoj i regionalnoj razini kako bi se do 2030. ostvarila znatna korist, a posebno smanjenje krajnje potrošnje energije od 17 % (u usporedbi s 2005. godinom), povećanje gospodarskog rasta u mjeri od 0,4 % BDP-a, snižavanje cijene električne energije za kućanstva i industriju (sa 161 na 157 EUR/MWh), stvaranje lokalnih poslovnih mogućnosti koje vode k otvaranju pristojnih (odgovarajućih) radnih mjesta, ograničavanje onečišćenja i štetnog djelovanja na zdravlje (uz smanjenje troškova od 4,5 do 8,3 milijardi eura) i poboljšanje energetske sigurnosti (smanjenje uvoza plina od 12 % 2030. godine).

2.5.

EGSO smatra da su ključni elementi informiranje glavnih aktera energetskog tržišta, pružanje jasnih i sažetih relevantnih informacija o potrošnji kućanstvima i industrijskim potrošačima, kao i jačanje njihovih legitimnih prava u pogledu mjerenja (brojila koja se mogu očitati na daljinu) i obračuna potrošnje toplinske energije. Potrebno je voditi računa o osjetljivim potrošačima kojima bi smanjenje računa za energiju trebalo omogućiti znatno veću udobnost i kvalitetu života.

2.6.

Međutim, zaštita osjetljivih potrošača također iziskuje da se Direktivom ne nameću pojedinačna brojila u zemljama u kojima zakon obvezuje najmodavce da pokrivaju energetske troškove stanara, posebno zbog toga što zakoni o iznajmljivanju predstavljaju velik poticaj za najmodavce kad je riječ o energetskoj učinkovitosti. Također je potrebno naglasiti činjenicu da je u nekim državama članicama koristan životni vijek brojnih pojedinačnih brojila, koja su tek nedavno instalirana u skladu s postojećim zakonodavstvom EU-a, daleko duži od 2027. godine, roka za zamjenjivanje tih brojila uređajima koji se mogu očitati na daljinu. Potrošači u EU-u mogli bi smatrati zamjenjivanje tih brojila nepotrebnim troškom te ga je zbog toga potrebno izbjeći.

2.7.

EGSO smatra da je od ključne važnosti staviti veći naglasak na socijalnu dimenziju energetske učinkovitosti i na borbu protiv energetske nesigurnosti i siromaštva, posebno kad jer riječ o osjetljivim potrošačima. Države članice EU-a moraju posvetiti veću pozornost socijalnim mjerama. Provedba Direktive važan je čimbenik dobrobiti.

2.8.

Ne smijemo zaboraviti da su ciljevi energetske učinkovitosti povezani s ciljevima na području klime: u okviru oba skupa ciljeva nastoje se smanjiti emisije stakleničkih plinova. Taj zahtjev dovodi do politika kojima se povećava intenzitet i brzina usvajanja novih tehnologija koje će rezultirati uštedom energije u prometu, industriji i građevinarstvu, kao i u kućanstvima. Naposljetku, prema članku 7. Prijedloga direktive (stvarne uštede energije i konkretne mjere energetske učinkovitosti), nove će tehnologije državama članicama osigurati troškovno učinkovit način da poštuju nacionalne ciljeve sustava trgovanja emisijama EU-a i Odluke o raspodjeli tereta.

2.9.

Europski parlament navodi sljedeće u vezi sa zakonodavstvom o energetskoj učinkovitosti koje je trenutno na snazi: „Direktiva o energetskoj učinkovitosti: neodgovarajuće provedena, ali pruža okvir za ostvarivanje ušteda energije”; „Konkurentski propisi koče uspjeh u području zaštite okoliša, stvaraju birokraciju i dižu cijenu energije”; „Energetsko zakonodavstvo treba biti usklađenije”; „Veća energetska učinkovitost – više radnih mjesta i rasta”.

2.10.

U tom je kontekstu EGSO uvjeren da će se u novom zakonodavnom prijedlogu o energetskoj učinkovitosti uzeti u obzir ovo mišljenje, kao i mjere koje predlaže Europski parlament.

3.   Posebne napomene

3.1.    Pravna osnova, supsidijarnost i proporcionalnost

3.1.1.

Članak 194. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i Direktiva 2012/27/EU predstavljaju pravni temelj za mjere na području energije. Stoga je direktiva o izmjeni odgovarajući instrument.

3.1.2.

EGSO smatra da ciljevi na području energetske učinkovitosti dosad nisu mogli biti ostvareni, a to se djelomično objašnjava činjenicom da su države članice na tom polju djelovale samostalno, što pokazuje da je za poticanje aktivnosti na razini država članica potrebno koordinirano djelovanje na razini EU-a. Energetski problemi predstavljaju izazov na političkom, gospodarskom (unutarnje tržište, razvoj, ulaganja, propisi) i socijalnom (potrošnja energije, problemi povezani s cijenama, nesigurnost, zapošljavanje) polju, kao i probleme sigurnosti opskrbe energijom. Povrh toga, ne smijemo zaboraviti ni poteškoće povezane s klimatskim promjenama.

3.1.3.

EGSO odlučno ističe da je potrebno poštovati načelo supsidijarnosti i zadržati fleksibilnost u pogledu energetskog miksa i kombinacije politika na tom području ako želimo biti sigurni da će se do 2030. godine ostvariti ušteda na koju su se države članice dobrovoljno obvezale.

3.2.    Provedba, praćenje, evaluacija i izvješćivanje

3.2.1.

Ocijenjene su različite razine smanjenja primarne energije u odnosu na referentno stanje 2007. godine, a u svrhu određivanja ciljeva provedena je analiza potrošnje primarne i krajnje energije, uštede energije ili energetskog intenziteta. Ishod rasprava pokazao je da se većina dionika opredijelila za to da cilj određen za 2030. godinu bude 30 %.

3.2.2.

Analize su pokazale da se prednost daje sljedećim opcijama:

za članak 7., koji se odnosi na obvezu u pogledu uštede energije, prednost se daje opciji 3. (produljenje važenja članka 7. do 2030., pojednostavnjenje i ažuriranje),

za članke 9. do 11. koji se odnose na odredbe o mjerenju i obračunu zadržana je opcija 2. (objašnjenje i ažuriranje, uključujući i konsolidaciju određenih odredbi radi povećanja usklađenosti sa zakonodavstvom o unutarnjem tržištu energije).

3.2.3.

Jedan od važnih zaključaka odnosi se na društveni učinak: svakim ulaganjem od 1,2 milijuna eura u energetsku učinkovitost izravno se podupiru otprilike 23 radna mjesta u sektoru energetske učinkovitosti.

3.2.4.

Od smanjenja troškova za gorivo postignutog pomoću mjera energetske učinkovitosti za osobe pogođene energetskim siromaštvom očekuje se pozitivan rezultat koji bi mogao doprinijeti rješavanju određenih problema povezanih sa socijalnom isključenošću.

3.2.5.

EGSO izražava zadovoljstvo zbog toga što će prijedlog o izmjeni Direktive imati pozitivan utjecaj na MSP-ove zahvaljujući posebnim odredbama koje sadržava, sustavu potpore (instrumenti za pokrivanje troškova energetskih pregleda) i programima čija je svrha potaknuti MSP-ove da provode energetske preglede. Zahvaljujući obnovi zgrada i produljenju trajanja članka 7. do 2030. godine, što je dulje od trenutačnog roka, mala građevinska poduzeća moći će imati koristi od poslovnih prilika. I ugovori o energetskom učinku sklopljeni s dobavljačima energije daju poticaj poduzećima koja pružaju energetske usluge, koja su često MSP-ovi.

3.2.6.

Istodobno, EGSO smatra da će zahvaljujući predloženim mjerama na području mjerenja i obračuna potrošnje energije postojeće odredbe biti objašnjene i ažurirane kako bi se u obzir uzimao razvoj tehnologije kad je riječ o uređajima za mjerenje potrošnje toplinske energije na daljinu (grijanje i hlađenje). Jednako tako, podaci o potrošnji energije bit će točni te će se dostavljati češće i pojedinačnim potrošačima, u skladu s nacionalnim politikama na području energije.

3.2.7.

Premda se trajanje primjene produljuje, Prijedlog ne bi trebao imati veće implikacije na proračun ili administrativne troškove javnih tijela država članica s obzirom na to da su potonje već provele odgovarajuće mjere i uvele odgovarajuće strukture. Troškovi povezani s mjerama za sustave obveza na polju energetske učinkovitosti odrazit će se na krajnje potrošače, no oni će imati koristi od smanjenih računa za energiju zahvaljujući smanjenoj potrošnji. Ovaj prijedlog nema nikakav financijski učinak na proračun EU-a.

3.2.8.

Novi način upravljanja energijom osigurat će uvođenje fleksibilnog i transparentnog sustava analize, planiranja, izvješćivanja i praćenja utemeljenog na integriranim nacionalnim planovima na području energije i klimatskih promjena. Zahvaljujući tomu moći će se pratiti provedba nacionalnih planova u pogledu postizanja njihovih ciljeva na području energetske učinkovitosti, kao i napredak u provedbi ukupnog cilja EU-a. To se temelji na praćenju pokazatelja uspješnosti u skladu s opcijom kojoj se daje prednost: pravilno prenošenje i provedba, veći napredak u postizanju ciljeva, više dostupnih informacija za potrošače, smanjeno administrativno opterećenje i naposljetku bolje izvješćivanje o mjerama i uštedama.

3.3.    Napomene o posebnim odredbama Prijedloga o izmjeni Direktive

3.3.1.

Okvirni cilj od 27 % zamijenjen je obvezujućim ciljem od 30 % na razini EU-a. Svaka država članica mora odrediti svoj cilj energetske učinkovitosti za 2020. godinu koji se temelji na potrošnji primarne i krajnje energije. Komisija će procijeniti napredak analizirajući sve ciljeve koji su joj dostavljeni kako bi utvrdila napredak postignut u provođenju cilja na razini EU-a. Ako se čini da EU neće ispuniti taj cilj, Komisija može predložiti svrsishodne mjere. Postupak procjene podrobno će se utvrditi u okviru upravljanja energetskom unijom.

3.3.2.

Od država članica zahtijeva se da uspostave dugoročne strategije za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada. Točka u kojoj se navodi ta odredba prenijet će se iz Direktive o energetskoj učinkovitosti u Direktivu o energetskim svojstvima zgrada. EGSO smatra da je ta direktiva izuzetno važan instrument postizanja ciljeva koje si je EU postavio jer su zgrade najveći potrošač energije u Europi (više od 40 % cjelokupne krajnje energije).

3.3.3.

EGSO smatra da je pojam kogeneracije od presudne važnosti jer se time u jednom uređaju (skupina koju čini generator i turbina na paru ili motor na unutarnje izgaranje itd.) osigurava istovremena proizvodnja električne i toplinske energije u obliku tople vode, pare ili sredstva za rashlađivanje. Kogeneracija visoke učinkovitosti podrazumijeva da kombinirana proizvodnja osigurava uštedu primarne energije od najmanje 10 % u odnosu na referentne vrijednosti zasebno proizvedene električne i toplinske energije. Za razliku od tradicionalnih električnih centrala (na kondenzaciju) koje pretvaraju samo 33 % primarne energije u električnu energiju, uređaji za kogeneraciju visoke učinkovitosti dosežu stopu konverzije i od 90 % zahvaljujući objedinjavanju tih dvaju procesa, odnosno istovremenoj proizvodnji električne i toplinske energije.

3.3.4.

Kogeneracija donosi velike prednosti: energetsku učinkovitost, fleksibilnost u odabiru goriva, lakoću iskorištavanja i održavanja, udobnost za potrošača, smanjen trošak tijekom životnog ciklusa, smanjenje troška kapitala i fleksibilnost u osmišljavanju uređaja.

3.3.5.

Uz energiju iz odgovarajućih izvora (s niskom emisijom ugljika) i optimizaciju potrošnje energije, skladištenje električne energije može biti rješenje za poduzeća koja ili proizvode obnovljivu energiju i žele optimizirati potrošnju u skladu sa svojim potrebama, ili žele sniziti troškove smanjujući potrošnju u vršnom razdoblju i koristeći jeftiniju struju izvan tog razdoblja.

3.3.6.

EGSO se slaže s pristupom koji je usvojila Komisija u vezi s člankom 7., koji je izmijenjen tako da je trajanje razdoblja obveze u pogledu uštede energije produljeno do 2030. godine uz zadržavanje cilja od 1,5 % uštede godišnje. Procjena napretka u provođenju mjera provest će se 2027. godine i zatim svakih deset godina dok se dugoročni ciljevi EU-a za 2050. na području klime i energije ne budu smatrali ostvarenima.

3.3.7.

EGSO pozdravlja izmjenu članaka o mjerenju i obračunu jer se njome pojašnjavaju aspekti koji se odnose na grijanje, hlađenje i toplu vodu u kućanstvu iz centralnih izvora. Međutim, pojedinačna brojila ne smiju se zakonodavstvom EU-a nametati u zemljama u kojima su najmodavci zakonski obavezni pokrivati energetske troškove stanara (bruto stanarina u skladu s pregovorima između organizacija stanara i najmodavaca koje je nadzirala vlada). Kad je riječ o mjerenju potrošnje plina, krajnjim potrošačima moraju se osigurati pojedinačna brojila koja jasno pokazuju njihovu potrošnju.

3.3.8.

Podaci o potrošnji plina temeljit će se na stvarnoj potrošnji zahvaljujući sustavu koji će krajnjem potrošaču omogućiti da sam očitava vrijednost na svom brojilu. Postat će obavezno da se podaci o potrošnji i obračunu stavljaju na raspolaganje pružateljima energetskih usluga. Zahtijeva se da račun, u elektroničkom obliku, potrošačima bude jasan i razumljiv. Imajući u vidu predložena poboljšanja, EGSO bi želio da se države članice više uključe u potragu za odgovarajućim rješenjima, kako sa socijalnog tako i s gospodarskog stajališta, za problem troška brojila (Tko će snositi trošak te mjere?). Taj je problem ključan sa stajališta pravednosti i ispravnog definiranja uvjeta jednakog pristupa energiji.

3.3.9.

Energetski je sektor opetovano tražio da se preispita faktor pretvorbe primarne energije za uštedu struje izraženu u kWh u državama članicama, koji se temelji na potrošnji krajnje energije. Predložena metodologija i novi faktor predstavljaju veliko poboljšanje. EGSO izražava zadovoljstvo zbog toga što je zadani koeficijent za faktor pretvorbe primarne energije 2,0, pri čemu države članice mogu primijeniti drukčiji koeficijent, ali ga moraju dobro opravdati. Energetski sektor izražava zabrinutost zbog nepovoljnog načina izračuna koji se primjenjuje na nuklearnu energiju jer se procjenjuje da bi odgovarajući faktor trebao biti 1 (učinkovitost konverzije od 100 %), sličan onom koji se primjenjuje na druge izvore energije koji nemaju emisije ugljika.

Bruxelles, 26. travnja 2017.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Georges DASSIS