10.3.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 75/57

Izvjestitelj:

Alberto MAZZOLA

1.1.

Europski gospodarski i socijalni odbor snažno podupire inicijativu Komisije za produljenje trajanja i povećanje financiranja Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) te prihvaća njegovu svrhu i važnost za jamčenje stabilnosti i sigurnosti za ulagače i nositelje projekata. Odbor također zagovara produljenje rokova i financiranja EFSU-a kako bi se obuhvatili još dugoročniji izgledi i zajamčila sustavna i neometana intervencija.

1.2.

EGSO pozdravlja pozitivne rezultate prve godine EFSU-a u pogledu trenutačne mobilizacije predviđene vrijednosti ulaganja i ocjenjuje „investicijsku komponentu” za mala i srednja poduzeća uspješnom. Promatračka skupina Odbora za jedinstveno tržište treba neprestano pratiti uvođenje EFSU-a za MSP-ove koristeći se pokazateljima utjecaja.

1.3.

Odbor smatra da bi EFSU 2.0 trebao težiti sve većem uključivanju privatnog kapitala i premašiti razinu od 62 % ostvarenu u prvoj godini. U tom smislu Odbor predlaže da se pozorno razmotri proširenje njegova područja djelovanja na druge financijske grane osim banaka: tržište obveznica i fondove za zdravstveno osiguranje i mirovinske doprinose. Europski i međunarodni fondovi za zdravstveno osiguranje i mirovinske doprinose mogli bi imati ključnu ulogu u ulaganjima.

1.4.

EGSO ističe važnost zadržavanja naglaska na tržištu, uz ozbiljno razmatranje primjene i društvenog učinka EFSU-a, jačanjem dodatnosti EFSU-a u pogledu drugih instrumenata EU-a i uobičajenog poslovanja EIB-a. EGSO izražava žaljenje zbog toga što EFSU ne osigurava ulaganje sredstava u najpotrebitije države. Poziva EFSU da zajamči geografski uravnoteženu pokrivenost u cijelom EU-u, uzimajući u obzir ukupnu gospodarsku aktivnost svake zemlje, stvaranje novih radnih mjesta i karakter inicijative koji se temelji na potražnji i tržištu, bez prethodnog određivanja kvota i održavajući dostatnu razinu fleksibilnosti među sektorima u kojima se upotrebljava.

1.5.

Odbor smatra da bi EFSU 2.0 trebao usmjeriti svoje intervencije na sektore budućnosti kao što su industrija 4.0, pametna energija, mreže digitalne i prometne infrastrukture te zaštita okoliša, prekogranični projekti, uključujući opsežne europske projekte u sektorima s najvećim gospodarskim multiplikatorima BDP-a, na temelju iznosa ulagačkog potencijala, ne gubeći pritom iz vida poljoprivredu, kako bi se maksimalno povećao utjecaj rasta i radnih mjesta, uključujući mogućnost otvaranja drugih fondova EU-a i dvojne tehnologije povezane sa sektorima sigurnosti i obrane u skladu s čim bi se ažurirao popis sektora isključenih iz EIB-a.

1.6.

EGSO preporučuje jačanje Europskog savjetodavnog centra za ulaganja, koji bi trebao povećati svoje aktivnosti u različitim zemljama i igrati proaktivnu ulogu, posebno u regijama u najnepovoljnijem položaju, ojačati ulogu nacionalnih razvojnih banaka te poraditi na stvaranju teritorijalnih platformi za pomoć. Trebalo bi također razmotriti mogućnost korištenja strukturnih i investicijskih fondova za nesmetano sufinanciranje projekata EFSU-a bez birokratskih prepreka što bi ujedno poslužilo osiguravanju boljeg dijaloga s lokalnim i regionalnim vlastima.

1.7.

EGSO poziva na jačanje socijalne dimenzije pri uvođenju EFSU-a, primjerice u obrazovanju, osposobljavanju i strukovnom osposobljavanju za vještine i cjeloživotno učenje, razvijanje kreativnih i kulturnih industrija, inovacije u zdravstvu i medicini te na području socijalnih usluga, socijalne stanogradnje i skrbi o djeci kao i turističke i ekološke infrastrukture. Plan ulaganja za Europu trebao bi jasno podržavati obaveze konferencije COP21.

1.8.

EGSO preporučuje povećanje vidljivosti financiranja EFSU-a s pomoću provođenja velike informativne kampanje u cijeloj Uniji, uvođenje logotipa EFSU-a koji će se upotrebljavati u financiranim inicijativama, posebice onima namijenjenima MSP-ovima, te jačanje dijaloga s lokalnim i regionalnim vlastima.

1.9.

S obzirom na važnost uspjeha EFSU-a za civilno društvo i europskog zaštitnog znaka, Odbor traži da ga se redovito savjetuje za podnošenje informativnih izvješća o operacijama financiranja i ulaganja i o funkcioniranju jamstvenog fonda. Posebna pozornost posvetit će se stvaranju radnih mjesta, učinku na okoliš kao i evaluaciji neovisnih stručnjaka primjene Uredbe o EFSU-u i promjenama na temelju uporabe jasnih društveno-gospodarskih pokazatelja i pokazatelja koji se odnose na okoliš te na temelju objašnjenja dodatnosti predmetne inicijative.

1.10.

U kontekstu višestrukih pozitivnih učinaka socijalnog ulaganja, naročito za tržište rada i javne financije, EGSO vjeruje da treba dodatno razmotriti na koji bi se način „Junckerov plan br. 2” mogao povezati s ciljevima Paketa mjera za socijalno ulaganje.

2.1.

Europsko vijeće zaključilo je 28. lipnja 2016.da su „Planom ulaganja za Europu, a posebno EFSU-om, već ostvareni konkretni rezultati te se njima poduzima važan korak u smjeru potpomaganja mobilizacije privatnog ulaganja, služeći se pritom oskudnim proračunskim sredstvima.”

2.2.

Budući da je u studenom 2014. predstavljen Plan ulaganja za Europu, počinje se djelomično vraćati povjerenje građana u gospodarstvo i rast. Unatoč tomu, i dalje je nezaposleno 22 milijuna ljudi, ulaganja su 15 % niža od vrijednosti zabilježenih prije krize u 2008. i bilo bi potrebno 300 milijardi EUR dodatnih ulaganja godišnje kako bi se postigle predkrizne razine. Već četvrtu godinu zaredom EU bilježi umjeren gospodarski oporavak, uz rast BDP-a od 2 % u 2015.: iako veći investicijski projekti ne mogu odmah imati makroekonomske učinke, predanost koja je objeručke prihvaćena s planom ulaganja već bilježi opipljive rezultate.

2.3.

U prvoj godini djelovanja EFSU je dokazao postojanost svog prvotnog plana: provela ga je i sufinancirala Grupa EIB-a te je na putu da ispuni cilj pokretanja najmanje 315 milijardi EUR dodatnih ulaganja u stvarnom gospodarstvu do sredine 2018. godine. Operacije odobrene u toj prvoj godini vrijedile su više od 115 milijardi EUR, a 62 % toga financirali su privatni ulagači; 15. studenog 2016. iznosile su 154 milijarde EUR, tj. 49 % očekivanog ukupnog iznosa (1).

2.4.

Usvajanje na tržištu bilo je posebice brzo s obzirom na okvire za MSP-ove, pri čemu rezultati EFSU-a uvelike premašuju očekivanja: stoga je u srpnju 2016. okvir povećan za 500 milijuna EUR u sklopu postojećih parametara Uredbe (EU) 2015/1017. Krajem prve godine za operacije od kojih koristi imaju MSP-ovi izdvojeno je više od 47 milijardi EUR, što je 64 % od ukupnog očekivanog iznosa za sve tri godine.

2.5.

Kao zajednička inicijativa Europske komisije i Europske investicijske banke, ali s vlastitim upravljanjem, EFSU također pomaže u financiranju inovacijskih i infrastrukturnih projekata u nizu sektora: istraživanje i razvoj (20 %), energetika (22 %), digitalizacija (12 %), promet (7 %), zaštita okoliša i učinkovita uporaba resursa (4 %) i društvena infrastruktura (4 %) – stanje 15. studenog 2016.

2.6.

Odbor je pozdravio pokretanje Plana ulaganja za Europu i „udaljavanje od mjera štednje i fiskalne konsolidacije”. Naglasio je da je „Plan ulaganja korak u pravom smjeru, no postoji cijeli niz ozbiljnih pitanja u pogledu njegova opsega u odnosu na goleme potrebe Europe za ulaganjima, kao i u pogledu očekivane visine financijske poluge, potencijalnog toka odgovarajućih investicijskih projekata, uključenosti MSP-ova – s posebnim naglaskom na mala poduzeća i mikropoduzeća – te vremenskog roka Plana” (2). Međutim, EGSO izražava žaljenje zbog činjenice što EFSU nije osigurao da se fondovi ulože u najpotrebitije države; na države članice suočene s postupkom prekomjernog deficita i obuhvaćene korektivnim dijelom Pakta o stabilnosti ne može se primjenjivati nikakva fleksibilnost (Ecofin 2012. i Ecofin 2014.).

2.7.

Odbor je imao koristi od iskustava i mišljenja o EFSU-u koje su uglavnom pozitivno izrazili predstavnici socijalnih partnera i organiziranog civilnog društva na raspravi održanoj 10. studenog 2016.

3.1.

Komisija predlaže produljenje trajanja EFSU-a za još dvije godine, do 2020., i povećanje jamstva EU-a sa 16 na 26 milijardi EUR te doprinosa EIB-a s 5 na 7,5 milijardi EUR, pri čemu je cilj potaknuti ulaganje od otprilike 500 milijardi EUR tijekom njegova trajanja. U tu svrhu Komisija predlaže povećanje jamstvenog fonda za 1,1 milijardu EUR, čime bi narastao na 9,1 milijardu EUR. Taj će se porast većinom financirati sredstvima Instrumenta za povezivanje Europe i prihodima od operacija EIB-a povezanima s EFSU-om.

3.2.

Višegodišnji strateški ciljevi EFSU-a 2.0 za potporu ulaganja za rast u skladu s proračunskim prioritetima EU-a sastavljeni su za sljedeće prioritetne sektore:

3.3.

Europska komisija smatra da bi inicijativa trebala omogućiti EIB-u i EFSU-u da provedu operacije financiranja i ulaganja većeg opsega u tim područjima i, u slučaju EIB-a, u rizičnijim ali gospodarski održivim projektima zahvaljujući jamstvu EU-a koje dobiva. Postojeći multiplikacijski učinak može proizvesti ulaganje u vrijednosti od 15 EUR u projekte za svaki euro jamstva, što će ukupno iznositi barem 500 milijardi EUR od sada pa do kraja aktualnog višegodišnjeg financijskog okvira.

3.4.

Glavne promjene koje Komisija predlaže u pogledu Uredbe (EU) 2015/1017 odnose se na sljedeće:

4.1.

EGSO pozdravlja i snažno podupire inicijativu Komisije za produljenje trajanja i povećanje financiranja Europskog fonda za strateška ulaganja, prihvaćajući njegovu svrhu i njegovu važnost u promicanju razvoja ulaganja u Europskoj uniji. Odbor ponavlja prethodno izraženo stajalište (3) o potrebi za planom za europski rast i zapošljavanje koji obuhvaća ambiciozniji EFSU u kombinaciji s drugim programima rasta Zajednice, posebice Obzorom 2020., Instrumentom za povezivanje Europe i strukturnim fondovima. EGSO podržava otvaranje ostalih fondova EU-a za pružanje financijske potpore jamstvu za ulaganje u njihovim specifičnim sektorima.

4.2.

Ovi programi bespovratnih sredstava i javna ulaganja moraju se održavati te se ne smije narušiti njihova posebnost u pogledu važnosti i područja primjene za rast i zapošljavanje.

4.3.

EGSO pozdravlja pozitivan ishod prve godine EFSU-a u pogledu trenutačne mobilizacije vrijednosti predviđanja ulaganja (dok se čeka preciznija kvalitativna i kvantitativna analiza rezultata) i ocjenjuje „investicijska područja” MSP-ova uspješnima. Ostvaruje ono što je Odbor istaknuo o ulozi EFSU-a u pogledu rizičnog kapitala i potrebi financiranja rasta otvaranja radnih mjesta, poslovanja, posebno malih i srednjih poduzeća (4).

4.4.

Odbor smatra da uspjeh EFSU-a za MSP-ove nastaje djelomice kao rezultat trajnih problema u mehanizmu za prijenos sredstava iz banaka u poduzeća, što dokazuju netaknuti depoziti u ESB-u: s tim u vezi, Promatračka skupina EGSO-a za jedinstveno tržište trebala bi stalno pratiti raspoređivanje EFSU-a za mala i srednja poduzeća s pomoću pokazatelja utjecaja.

4.5.

Odbor smatra da bi EFSU 2.0 trebao težiti sve većem uključivanju privatnog kapitala i, ako je moguće, premašiti razinu od 62 % ostvarenu u prvoj godini. U tom smislu Odbor predlaže da se pozorno razmotri proširenje njegovog područja djelovanja na druge financijske grane osim banaka: financijske sektore, tržište obveznica i fondove za zdravstveno osiguranje i investicijske fondove (5). EGSO se slaže s potrebom za osnivanjem dodatnog fonda usmjerenog ponajprije na mobilizaciju privatnih ulaganja. Na europskoj razini institucijski ulagači upravljaju imovinom u iznosu od 13 500 milijardi EUR (6), od čega se manje od 1 % ulaže u infrastrukturu.

4.6.

EGSO zahtijeva od europskih institucija da razmotre može li se državama članicama koje se nalaze u teškoj situaciji dopustiti veća fleksibilnost kako bi povećale javna ulaganja i uz pomoć EFSU-a financirale infrastrukturu i istraživanja, visokokvalitetno obrazovanje, brigu o djeci, zdravstvenu skrb i socijalne usluge.

4.6.1.

Povećanje tih sredstava zahtijeva promjenu pravila jedinstvenog tržišta za kapital, kao što je Solventnost II, koja ometaju ulaganja europskih fondova za zdravstveno osiguranje i mirovinske doprinose u infrastrukturu. Primjerice, u Kanadi udio tih sredstava u infrastrukturnim ulaganjima, uključujući europsku infrastrukturu, doseže 15 % upravljane imovine. Platforma koju financira Instrument za povezivanje Europe, EIB i osiguravajući fondovi mogla bi ublažiti te probleme i osigurati ispravno korištenje tih sredstava.

4.7.

Prema mišljenju Odbora, za uspjeh EFSU-a 2.0 važno je zadržati njegov tržišni karakter i ojačati dodatnost EFSU-a u pogledu drugih instrumenata EU-a i osnovnih djelatnosti EIB-a: svaki pojedinačni projekt ne bi trebao biti samo usklađen s politikama EU-a nego bi ga trebalo procijeniti na temelju vlastitih zasluga i očekivanih gospodarskih ishoda.

4.8.

EGSO se slaže da je potrebno podupirati dodatnost projekata koji su podržani EFSU-om te na taj način povećati isplativost/mogućnost financiranja rizičnijih projekata. Osim toga, kriteriji prihvatljivosti moraju uključivatizahtjev da podržani projekti rješavaju probleme tržišnih neuspjeha i situacije suboptimalnih ulaganja te da su prekogranični infrastrukturni projekti i povezane usluge posebno identificirani kao projekti koji bitno ispunjavaju uvjet dodatnosti, čime se osigurava da plan ulaganja učinkovito pokreće europsko gospodarstvo i potiče otvaranje radnih mjesta te gospodarsku i socijalnu koheziju.

4.9.

EGSO odlučno poziva da se EFSU intenzivnije rasporedi u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno osposobljavanje za vještine i cjeloživotno učenje, u razvoj kreativne i kulturne industrije, zdravstva te socijalne i turističke infrastrukture.

4.10.

Odbor i dalje smatra da EFSU mora težiti geografski uravnoteženoj pokrivenosti u cijelom EU-u, uzimajući u obzir cjelokupnu gospodarsku aktivnost svake zemlje i karakter inicijative koji se temelji na potražnji i tržištu, bez prethodnog određivanja kvota i održavajući dostatnu razinu fleksibilnosti u dodjeljivanju sredstava između sektora. EGSO se slaže da je potrebno jačanje Europskog savjetodavnog centra za ulaganja radi povećavanja njegovih aktivnosti u različitim zemljama. Također podupire mogućnost korištenja strukturnih i investicijskih fondova za nesmetano sufinanciranje projekata EFSU-a bez birokratskih prepreka.

4.10.1.

Uloga Europskog savjetodavnog centra za ulaganja i nacionalnih razvojnih banaka trebala bi se proširiti ne samo kako bi se pružile usluge tehničke pomoći koje su više usmjerene na lokalnu razinu diljem EU-a već i kako bi se osigurala bolja komunikacija između lokalnih i regionalnih vlasti i EFSU-a 2.0.

4.10.2.

Za uspjeh EFSU-a također je ključna uloga nacionalnih razvojnih banaka. Služeći se EFSU-om, EU i nacionalne vlade pomogli su i trebaju nastaviti pružati sve veću potporu novim i starim projektima koji inače ne bi bili financijski održivi. To se osobito odnosi na projekte s nemjerljivom upotrebom/rizikom potražnje. Određeni dio tog rizika može se ublažiti djelomičnim korištenjem jamstava nacionalnih razvojnih banaka što u mnogim slučajevima neutrživu transakciju može pretvoriti u transakciju koja bi za institucionalne ulagače postala utrživa.

4.11.

EGSO se slaže s idejom da „doprinosi država članica u Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) ne ulaze u izračun proračunskog deficita” te bi želio da se ovo načelo proširi na programe ulaganja, primjerice u obliku potpunog zlatnog pravila za strateška javna ulaganja.

4.12.

Prema mišljenju Odbora, kako bi se aktivirala europska ulaganja i privukla strana ulaganja (7) – koja trebaju biti navedena u Uredbi na temelju uzajamnosti – te kako bi se učinkovito postiglo povećanje u omjeru 1:15 između jamstva i ulaganja, potrebno je ponovno pokrenuti europsko gospodarstvo i rast te ubrzati potpuna provedba trećeg stupa plana ulaganja stvaranjem strukturnih reformi, uklanjanjem prepreka za ulaganja te uključivanjem doprinosa EFSU-a.

4.13.

EGSO preporučuje povećanje vidljivosti financiranja EFSU-a s pomoću velike informativne kampanje te stavljanje logotipa EFSU-a, posebice u slučaju MSP-ova, na svaki ugovor o financiraju koji uključuje potporu EFSU-a. Odbor smatra da je praćenje financijskih i ulagačkih aktivnosti te vođenja i rada jamstvenih fondova važno za cijelo civilno društvo koje predstavlja te za lokalne i regionalne vlasti, kao što je važna i evaluacija neovisnih stručnjaka u pogledu primjene Uredbe o EFSU-u i njezinih izmjena i dopuna. EGSO stoga traži da se takva izvješća podnose ne samo Parlamentu i Vijeću nego i EGSO-u i Odboru regija.

5.1.

U pogledu prioritetnih sektora, EFSU 2.0 treba osigurati uravnoteženo i fleksibilno financiranje na temelju količina mogućeg ulaganja, u raznim sektorima gospodarstva, posebice onima za energiju i digitalizaciju, kružno gospodarstvo i ciljeve konferencije COP 21, održive prometne i prekogranične mreže, kao i sektorima kao što su poljoprivreda, biogospodarstvo, proizvodnja i usluge u manje razvijenim i tranzicijskim regijama kako bi se postigao najbolji mogući utjecaj na zapošljavanje, uključujući i dvojne tehnologije povezane sa sektorima sigurnosti i obrane kao potporu u pokretanju jedinstvene jake i jasnije definirane tehnološke i industrijske baze europskog obrambenog sektora (EDTIB) uz „bolju koordinaciju i zajedničko planiranje u cilju napredovanja prema ostvarivanju Europske obrambene unije” (8).

5.1.1.

Odbor posebno preporučuje pružanje podrške digitalizaciji proizvodne industrije (industrija 4.0), sigurnom i ravnomjernom razvitku mreža u oblaku i podatkovnih centara.

5.2.

Što se tiče upravljanja EFSU-om, EGSO smatra da bi imalo smisla rotirati predstavnike iz Europske komisije, osim GU ECFIN, i EIB-a u upravnom odboru kako bi se doveli predstavnici glavnih uprava u sektorima kao što su promet, digitalizacija i okoliš, kako bi se promicala uravnotežena financijska sredstva u svim sektorima. Odbor za ulaganja koji odlučuje koji će projekti biti podržani jamstvom EU-a također mora biti potpuno neovisan i donositi transparentne odluke bez uplitanja EIB-a, Europske komisije ili drugih javnih ili privatnih osiguravatelja doprinosa. Također ga je potrebno proširiti tako da uključuje stručnjake za određeni sektor koji mogu pružiti stručno znanje o situaciji zemljopisnih tržišta za intervenciju.

5.3.

EFSU raspolaže mnogo većim sredstvima od drugih inicijativa Zajednice i kao takav omogućuje ulaganje u opsežne europske projekte vrijedne više od 10 milijardi EUR koje podržavaju uglavnom privatni ulagači (9). Odbor smatra da za provedbu tih projekata treba ojačati proaktivnu ulogu Komisije kako bi mogla podržati zajedničko pokretanje različitih europskih programa i odrediti odgovarajući regulatorni okvir, posebice u sektoru prometa, energije i mreža IKT-a, koji imaju najviše gospodarske multiplikatore BDP-a.

5.4.

Prema mišljenju EGSO-a, EFSU se treba više usredotočiti na digitalnu ekonomiju suradnje u Europi i promicanje europskih ulagačkih platformi koje će poticati rast novoosnovanih poduzeća u ovom sektoru i stvarati kvalitetna radna mjesta. Potrebno je zajamčiti prava radnika, kao i zaštitu potrošača.