27.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 345/27

(1)

Odbor za međunarodne računovodstvene standarde objavio je 24. srpnja 2014. Međunarodni standard financijskog izvještavanja (MSFI) 9 Financijski instrumenti (MSFI 9). MSFI-jem 9 želi se poboljšati financijsko izvještavanje o financijskim instrumentima hvatanjem ukoštac s problemima koji su se tijekom financijske krize pojavili u tom području. Konkretno, MSFI 9 odgovor je na poziv skupine G20 da se prijeđe na napredniji model za priznavanje očekivanih kreditnih gubitaka po financijskoj imovini. U odnosu na priznavanje očekivanih kreditnih gubitaka po financijskoj imovini njime se zamjenjuje Međunarodni računovodstveni standard (MRS) 39.

(2)

Komisija je usvojila MSFI 9 Uredbom Komisije (EU) 2016/2067 (4). U skladu s tom Uredbom kreditne institucije i investicijska društva („institucije”) koje se koriste MSFI-jevima za pripremanje svojih financijskih izvještaja moraju primjenjivati MSFI 9 od početnog datuma svoje prve financijske godine koja počinje 1. siječnja 2018. ili nakon toga.

(3)

Primjenom MSFI-ja 9 moglo bi doći do iznenadnog znatnog povećanja rezervacija za očekivane kreditne gubitke te stoga i do iznenadnog smanjenja redovnog osnovnog kapitala institucija. Dok Bazelski odbor za nadzor banaka trenutačno razmatra dugoročniji regulatorni tretman rezervacija za očekivane kreditne gubitke, u Uredbi (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5) trebalo bi predvidjeti prijelazna uređenja kojima se institucijama omogućuje ublažavanje tog potencijalno znatnog negativnog učinka na redovni osnovni kapital koji proizlazi iz obračuna očekivanih kreditnih gubitaka.

(4)

Europski parlament u svojoj rezoluciji od 6. listopada 2016. o Međunarodnom standardu financijskog izvještavanja: MSFI 9 (6) pozvao je na režim progresivnog postupnog uvođenja kojim bi se ublažio utjecaj novog modela umanjenja vrijednosti iz MSFI-ja 9.

(5)

Ako je u početnoj bilanci stanja institucije na dan kada prvi put primjenjuje MSFI 9 razvidno smanjenje redovnog osnovnog kapitala kao posljedica povećanih rezervacija za očekivane kreditne gubitke, uključujući rezervacije za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke tijekom vijeka trajanja za financijsku imovinu umanjenu za kreditne gubitke kako je utvrđeno u Dodatku A MSFI -ju 9 kako je naveden u Prilogu Uredbi Komisije (EZ) br. 1126/2008 (7) („Prilog u vezi s MSFI-jem 9”), u usporedbi sa završnom bilancom stanja od prethodnog dana, instituciji bi trebalo odobriti da u svoj redovni osnovni kapital uvrsti dio povećanih rezervacija za očekivane kreditne gubitke za prijelazno razdoblje. To prijelazno razdoblje trebalo bi trajati najviše pet godina a trebalo bi započeti u 2018.Dio rezervacija za očekivane kreditne gubitke koji može biti uvršten u redovni osnovni kapital trebao bi se s vremenom smanjivati do nule kako bi se ostvarila potpuna provedba MSFI-ja 9 na dan neposredno nakon završetka prijelaznog razdoblja. Učinak rezervacija za očekivane kreditne gubitke na redovni osnovni kapital ne bi trebao biti u potpunosti neutraliziran tijekom prijelaznog razdoblja.

(6)

Institucije bi trebale odlučiti hoće li primjenjivati ta prijelazna uređenja te o tome obavijestiti nadležno tijelo. Instituciji bi tijekom prijelaznog razdoblja trebalo omogućiti da jednom izmjeni svoju prvotnu odluku, podložno prethodnom odobrenju nadležnog tijela koje bi trebalo osigurati da takva odluka nije potaknuta razmatranjima o regulatornoj arbitraži.

(7)

Budući da bi se rezervacije za očekivane kreditne gubitke nastale nakon dana na koji institucija prvi put primijeni MSFI 9 mogle neočekivano povećati zbog lošijih makroekonomskih izgleda, institucijama bi u takvim slučajevima trebalo dodatno pomoći.

(8)

Institucije koje odluče primjenjivati prijelazna uređenja trebale bi biti obvezne prilagoditi izračun regulatornih stavki na koje izravno utječu rezervacije za očekivane kreditne gubitke kako bi se osiguralo da ne prime neprikladnu kapitalnu olakšicu. Primjerice, specifični ispravci vrijednosti za kreditni rizik za koje je vrijednost izloženosti smanjena u skladu sa standardiziranim pristupom za kreditni rizik trebali bi biti smanjeni za faktor koji ima učinak povećanja vrijednosti izloženosti. Time bi se osiguralo da institucija nema koristi i od povećanja svojeg redovnog osnovnog kapitala zbog prijelaznih uređenja i od smanjene vrijednosti izloženosti.

(9)

Institucije koje odluče primjenjivati prijelazna uređenja MSFI-ja 9 određena u ovoj Uredbi trebale bi javno obznaniti svoj regulatorni kapital, stope kapitala i omjer financijske poluge, uz primjenu prijelaznih uređenja i bez njihove primjene, kako bi javnost mogla utvrditi učinak tih uređenja.

(10)

Prikladno je osigurati prijelazna uređenja i za izuzeće od ograničenja velike izloženosti dostupnog za izloženosti određenom dugu javnog sektora država članica koji je nominiran u domaćoj valuti bilo koje države članice. Prijelazno razdoblje trebalo bi trajati tri godine počevši od 1. siječnja 2018. za izloženosti te vrste nastale 12. prosinca 2017. ili nakon toga, a izloženosti te vrste nastale prije tog datuma trebalo bi nastaviti priznavati te bi one i dalje trebale biti izuzete od velikih izloženosti.

(11)

Kako bi se omogućilo da se prijelazna uređenja predviđena u ovoj Uredbi primjenjuju od 1. siječnja 2018., ova bi Uredba trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

(12)

Uredbu (EU) br. 575/2013 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

1.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 473.a

Uvođenje MSFI-ja 9

1.   Odstupajući od članka 50. i do kraja prijelaznog razdoblja iz stavka 6. ovog članka, iznos izračunan u skladu s ovim stavkom mogu u svoj redovni osnovni kapital uvrstiti:

Iznos iz prvog podstavka izračunava se kao zbroj sljedećeg:

(a)

za izloženosti koje podliježu ponderiranju rizika u skladu s dijelom trećim glavom II. poglavljem 2. iznos (ABSA) izračunan prema sljedećoj formuli: pri čemu je: A2,SA = iznos izračunan u skladu sa stavkom 2.; A4,SA = iznos izračunan u skladu sa stavkom 4. na temelju iznosa izračunanih u skladu sa stavkom 3.; f= primjenjivi faktor utvrđen u stavku 6.; t= povećanje redovnog osnovnog kapitala zbog poreznog odbitka za iznose A2,SA i A4,SA;

(b)

za izloženosti koje podliježu ponderiranju rizika u skladu s dijelom trećim glavom II. poglavljem 3. iznos (ABIRB) izračunan prema sljedećoj formuli: pri čemu je: A2,IRB = iznos izračunan u skladu sa stavkom 2. prilagođen u skladu sa stavkom 5. točkom (a); A4,IRB = iznos izračunan u skladu sa stavkom 4. na temelju iznosa izračunanih u skladu sa stavkom 3., prilagođenih u skladu sa stavkom 5. točkama (b) i (c); f= primjenjivi faktor utvrđen u stavku 6.; t= povećanje redovnog osnovnog kapitala zbog poreznog odbitka za iznose A2,IRB i A4,IRB.

2.   Institucije izračunavaju iznose A2,SA i A2,IRB iz stavka 1. drugog podstavka točke (a), odnosno (b), kao veći od iznosa navedenih odvojeno u točkama (a) i (b) ovog stavka za svoje izloženosti koje podliježu ponderiranju rizika u skladu s dijelom trećim glavom II. poglavljem 2. te za svoje izloženosti koje podliježu ponderiranju rizika u skladu s dijelom trećim glavom II. poglavljem 3.:

3.   Institucije izračunavaju iznos za koji iznos iz točke (a) prelazi iznos iz točke (b) ovog stavka odvojeno za svoje izloženosti koje podliježu ponderiranju rizika u skladu s dijelom trećim glavom II. poglavljem 2. te za svoje izloženosti koje podliježu ponderiranju rizika u skladu s dijelom trećim glavom II. poglavljem 3.:

4.   Za izloženosti koje podliježu ponderiranju rizika u skladu s dijelom trećim glavom II. poglavljem 2., kod kojih iznos utvrđen u skladu sa stavkom 3. točkom (a) prelazi iznos iz točke (b) stavka 3., institucije određuju A4,SA kao iznos jednak razlici između tih dvaju iznosa, a inače određuju A4,SA kao iznos jednak nuli.

Za izloženosti koje podliježu ponderiranju rizika u skladu s dijelom trećim glavom II. poglavljem 3., kod kojih iznos utvrđen u skladu sa stavkom 3. točkom (a), nakon primjene stavka 5. točke (b), prelazi iznos za te izloženosti kako je navedeno u točki (b) stavka 3., nakon primjene stavka 5. točke (c), institucije određuju A4,IRB kao iznos jednak razlici između tih dvaju iznosa, a inače određuju A4,IRB kao iznos jednak nuli.

5.   Za izloženosti koje podliježu ponderiranju rizika u skladu s dijelom trećim glavom II. poglavljem 3. institucije primjenjuju stavke od 2. do 4. kako slijedi:

6.   Institucije primjenjuju sljedeći faktor za izračun iznosâ ABSA i ABIRB iz stavka 1. drugog podstavka točke (a), odnosno točke (b):

Institucije čija financijska godina počinje nakon 1. siječnja 2018., ali prije 1. siječnja 2019., prilagođavaju datume iz prvog podstavka točaka od (a) do (e) tako da odgovaraju njihovoj financijskoj godini i prilagođene datume prijavljuju svojim nadležnim tijelima te ih javno obznanjuju.

Institucije koje s primjenom računovodstvenih standarda iz stavka 1. počinju 1. siječnja 2019. ili nakon toga, primjenjuju relevantne faktore u skladu s prvim podstavkom točkama od (b) do (e), počevši od faktora koji odgovara godini prve primjene tih računovodstvenih standarda.

7.   Ako institucija u svoj redovni osnovni kapital uvrštava iznos u skladu sa stavkom 1. ovog članka, ona ponovno izračunava sve zahtjeve utvrđene ovom Uredbom i Direktivom 2013/36/EU koji su u vezi s bilo kojom od sljedećih stavki, ne uzimajući u obzir učinke koje te rezervacije za očekivane kreditne gubitke, koje je uvrstila u svoj redovni osnovni kapital, imaju na te stavke:

(b)

vrijednosti izloženosti kako je utvrđena u skladu s člankom 111. stavkom 1. pri čemu se specifični ispravci vrijednosti za kreditni rizik za koji se umanjuje vrijednost izloženosti množe sa sljedećim faktorom prilagodbe (sf): pri čemu je: ABSA = iznos izračunan u skladu sa stavkom 1. drugim podstavkom točkom (a); RASA = ukupni iznos specifičnih ispravaka vrijednosti za kreditni rizik;

8.   U razdoblju iz stavka 6. ovog članka, uz objavljivanje informacija koje se zahtijevaju u dijelu osmom, institucije koje su odlučile primijeniti prijelazna uređenja utvrđena u ovom članku objavljuju iznose regulatornog kapitala, redovnog osnovnog kapitala i osnovnog kapitala, stopu redovnog osnovnog kapitala, stopu osnovnog kapitala, ukupnu stopu kapitala i omjer financijske poluge koje bi imali ako ne bi primijenili ovaj članak.

9.   Institucija odlučuje hoće li primijeniti uređenja iz ovog članka tijekom prijelaznog razdoblja te obavješćuje nadležno tijelo o svojoj odluci do 1. veljače 2018. Ako je institucija dobila prethodno odobrenje nadležnog tijela jednom može izmijeniti, tijekom prijelaznog razdoblja, svoju prvotnu odluku. Institucije javno obznanjuju svaku odluku donesenu u skladu s ovim podstavkom.

Institucija koja je odlučila primijeniti prijelazna uređenja iz ovog članka može odlučiti ne primijeniti stavak 4., pri čemu o toj odluci obavješćuje nadležno tijelo do 1. veljače 2018. Institucija u tom slučaju određuje iznos A4 iz stavka 1. kao nulu. Ako je institucija dobila prethodno odobrenje nadležnog tijela jednom može izmijeniti, tijekom prijelaznog razdoblja, svoju prvotnu odluku. Institucije javno obznanjuju svaku odluku donesenu u skladu s ovim podstavkom.

10.   U skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010, EBA najkasnije do 30. lipnja 2018. objavljuje smjernice o zahtjevima za objavljivanje utvrđenima u ovom članku.”;

2.

u članku 493. dodaju se sljedeći stavci:

„4.   Odstupajući od članka 395. stavka 1., nadležna tijela mogu institucijama dopustiti da im nastanu bilo koje izloženosti iz stavka 5. ovog članka koje ispunjavaju uvjete navedene u stavku 6. ovog članka, do sljedećih ograničenja:

Ograničenja navedena u prvom podstavku točkama (a), (b) i (c) primjenjuju se na vrijednosti izloženosti nakon primjene tehnika smanjenja kreditnog rizika u skladu s člancima od 399. do 403.

5.   Prijelazno uređenje utvrđeno u stavku 4. primjenjuje se na sljedeće izloženosti:

Za potrebe prvog podstavka točaka (a), (b) i (c), prijelazno uređenje utvrđeno u stavku 4. ovog članka primjenjuju se samo na stavke imovine i druge izloženosti prema subjektima javnog sektora, ili za koje oni jamče, koje se tretiraju kao izloženosti prema središnjoj državi, jedinicama područne (regionalne) ili lokalne samouprave u skladu s člankom 116. stavkom 4. Ako se stavke imovine i druge izloženosti prema subjektima javnog sektora, ili za koje oni jamče, tretiraju kao izloženosti prema jedinici područne (regionalne) ili lokalne samouprave u skladu s člankom 116. stavkom 4., prijelazno uređenje utvrđeno u stavku 4. ovog članka primjenjuje se samo kada se izloženosti toj jedinici područne (regionalne) ili lokalne samouprave tretiraju kao izloženosti prema središnjoj državi u skladu s člankom 115. stavkom 2.

6.   Prijelazno uređenje utvrđeno u stavku 4. ovog članka primjenjuje se samo ako izloženost iz stavka 5. ovog članka ispunjava sljedeće uvjete:

7.   Izloženost iz stavka 5. ovog članka koja je nastala prije 12. prosinca 2017. i kojoj je na dan 31. prosinca 2017. bio dodijeljen ponder rizika od 0 % u skladu s člankom 495. stavkom 2. izuzeta je od primjene članka 395. stavka 1.”