10.11.2017 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 292/3 |
UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/2010
оd 9. studenoga 2017.
o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o energetskoj statistici s obzirom na ažuriranje godišnje i mjesečne energetske statistike
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o energetskoj statistici (1), a posebno njezin članak 4. stavak 3. i članak 9. stavak 2.,
budući da:
(1) |
Uredbom (EZ) br. 1099/2008 uspostavlja se zajednički okvir za proizvodnju, prosljeđivanje, vrednovanje i diseminaciju usporedivih statističkih podataka o energetici u Uniji. |
(2) |
Energetska statistika vrlo je dinamično statističko područje zbog intenzivnog razvoja politika Unije, tehnološkog napretka i važnosti temeljenja ciljeva Unije na podacima o energetici. U skladu s time, potrebna su redovita ažuriranja radi usklađivanja statističkog područja primjene s rastućim ili promjenjivim potrebama. |
(3) |
Uredbom (EZ) br. 1099/2008 Komisiji su dodijeljene ovlasti za prilagodbu statističkog područja primjene. S obzirom na činjenicu da su i u mjesečnu i u godišnju statistiku unesena nova poboljšanja i prilagodbe, ta bi poboljšanja i prilagodbe trebali biti uključeni i u Uredbu (EZ) br. 1099/2008. |
(4) |
Ovom se Uredbom, među ostalim, izmjenjuju šifre stavki navedenih u prilozima Uredbi (EZ) br. 1099/2008. Za potrebe Provedbene odluke Komisije (EU) 2015/1504 (2) važno je istaknuti da nije izmijenjena bit stavki za koje su odobrena odstupanja, već samo njihove šifre. Stoga bi upućivanja na šifre navedene u Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2015/1504 trebalo smatrati upućivanjima na odgovarajuće stavke iz ove Uredbe. |
(5) |
Uredbu (EZ) br. 1099/2008 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
(6) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za europski statistički sustav, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Prilozi Uredbi (EZ) br. 1099/2008 zamjenjuju se tekstom koji sadržava Prilog ovoj Uredbi.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 9. studenoga 2017.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 304, 14.11.2008., str. 1.
(2) Provedbena odluka Komisije (EU) 2015/1504 оd 7. rujna 2015. o odobravanju odstupanja određenim državama članicama u pogledu dostavljanja statističkih podataka u skladu s Uredbom (EZ) br. 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o energetskoj statistici (SL L 235, 9.9.2015., str. 24.).
PRILOG
PRILOG A
OBJAŠNJENJE POJMOVA
U ovom su Prilogu navedena objašnjenja, zemljopisne napomene ili definicije pojmova koji se upotrebljavaju u drugim prilozima, osim ako je drukčije navedeno u tim prilozima.
1. ZEMLJOPISNE NAPOMENE
Sljedeće zemljopisne definicije primjenjuju se samo za potrebe statističkog izvješćivanja:
— |
Australija: bez prekomorskih područja, |
— |
Danska: bez Farskih otoka i Grenlanda, |
— |
Francuska: s Monakom i francuskim prekomorskim departmanima Guadeloupeom, Martiniqueom, Francuskom Gijanom, Réunionom i Mayotteom, |
— |
Italija: sa San Marinom i Vatikanom (Sveta Stolica), |
— |
Japan: s Okinawom, |
— |
Portugal: s Azorima i Madeirom, |
— |
Španjolska: s Kanarskim otocima, Balearskim otocima te Ceutom i Melillom, |
— |
Sjedinjene Američke Države: s 50 saveznih država, Distriktom Columbia, Američkim Djevičanskim otocima, Portorikom i Guamom. |
2. AGREGATI
Proizvođači električne energije i topline razvrstani su s obzirom na svrhu proizvodnje:
— |
Proizvođači kojima je to glavna djelatnost jesu proizvođači u privatnom i javnom vlasništvu čija je glavna djelatnost proizvodnja električne energije i/ili topline za prodaju trećim stranama, |
— |
Samostalni proizvođači jesu proizvođači u privatnom i javnom vlasništvu koji proizvode električnu energiju i/ili toplinu koja je u cijelosti ili djelomično namijenjena za njihovu vlastitu upotrebu za podršku njihovoj primarnoj djelatnosti. |
Napomena: Komisija nakon stupanja na snagu revidirane klasifikacije NACE može dodatno objasniti pojmove dodavanjem relevantnih oznaka NACE u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 11. stavka 2.
2.1. Opskrba
2.1.1. PROIZVODNJA/DOMAĆA PROIZVODNJA
Količine izvađenog ili proizvedenoga goriva izračunane nakon postupka za odstranjivanje neaktivnih tvari. Proizvodnja uključuje količine koje je proizvođač potrošio u procesu proizvodnje (npr. za grijanje ili rad strojeva i pomoćnih uređaja) te količine isporučene drugim proizvođačima energije za pretvorbu ili druge namjene.
Pojam ‚domaća’ odnosi se na proizvodnju iz resursa unutar predmetnog područja.
2.1.2. REKUPERIRANI PROIZVODI
Primjenjuje se samo na kameni ugljen. Mulj i škriljevac iz rudnika.
2.1.3. PRIMLJENE KOLIČINE IZ DRUGIH IZVORA
Količine goriva čija je proizvodnja obuhvaćena drugim izvješćivanjem o gorivu, ali su umiješane u druga goriva i potrošene kao mješavina. Dodatne pojedinosti o ovoj stavci navode se kao:
— |
Primljene količine iz drugih izvora: ugljen |
— |
Primljene količine iz drugih izvora: nafta i naftni derivati |
— |
Primljene količine iz drugih izvora: prirodni plin |
— |
Primljene količine iz drugih izvora: obnovljivi izvori energije. |
2.1.4. UVOZ/IZVOZ
Osim ako je navedeno drukčije, ‚uvoz’ se odnosi na zemlju izvornog podrijetla (zemlja u kojoj je energent proizveden) za upotrebu u toj zemlji, a ‚izvoz’ se odnosi na zemlju krajnje potrošnje proizvedenog energenta. Količine se smatraju uvezenima ili izvezenima kada prijeđu političke granice zemlje bez obzira na to je li došlo do carinjenja ili ne.
Ako nije moguće utvrditi podrijetlo ili odredište, može se primijeniti kategorija ‚Nije naznačeno/Ostalo’.
2.1.5. MEĐUNARODNI POMORSKI SPREMNICI
Količine goriva isporučene brodovima svih zastava u međunarodnoj plovidbi. Međunarodna plovidba može se odvijati na moru, unutrašnjim jezerima i plovnim putovima te obalnim vodama. Nisu uključeni:
— |
potrošnja brodova u unutrašnjoj plovidbi. Razlika između unutrašnje i međunarodne plovidbe određuje se na temelju luke isplovljavanja i luke uplovljavanja, a ne prema zastavi ili državnoj pripadnosti broda; |
— |
potrošnja ribarskih plovila, |
— |
potrošnja vojnih snaga. |
2.1.6. PROMJENE ZALIHA
Razlika između početne i završne razine zaliha na državnom području. Osim ako je navedeno drukčije, povećanje zaliha prikazuje se kao negativan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj.
2.1.7. UKUPNE POČETNE I ZAVRŠNE ZALIHE NA DRŽAVNOM PODRUČJU
Sve zalihe na državnom području, uključujući zalihe vlade, zalihe glavnih potrošača i zalihe organizacija koje skladište zalihe, zalihe na prispjelim prekooceanskim brodovima, zalihe na područjima pod carinskim nadzorom i zalihe za treće osobe, bez obzira na to jesu li dio dvostranih vladinih sporazuma ili ne. Početna i završna razina odnosi se na prvi, odnosno na zadnji dan izvještajnog razdoblja. U zalihe su uključene zalihe koje su uskladištene u svim vrstama posebnih skladišnih prostora, površinskih ili podzemnih.
2.1.8. NEPOSREDNA UPOTREBA
Nafta (sirova nafta i naftni derivati) koji se upotrebljavaju neposredno, bez prerade u rafinerijama nafte. Uključena je sirova nafta za proizvodnju električne energije.
2.1.9. PRIMLJENE SIROVINE
Uključene su količine domaće ili uvezene sirove nafte (uključujući kondenzate) i domaćeg NGL-a koje se upotrebljavaju neposredno, bez prerade u rafinerijama nafte, te količine povrataka iz petrokemijske industrije koje se upotrebljavaju neposredno iako nisu primarno gorivo.
2.1.10. BRUTO PROIZVODNJA RAFINERIJE
Proizvodnja gotovih proizvoda u rafineriji ili postrojenju za miješanje. Nisu uključeni gubitci u rafinerijama, ali je uključeno gorivo koje je rafinerija potrošila za vlastite potrebe.
2.1.11. RECIKLIRANI PROIZVODI
Gotovi proizvodi koji su ponovno stavljeni na tržište nakon što su jednom isporučeni krajnjim potrošačima (npr. upotrijebljena maziva koja su ponovno prerađena). Ove bi količine trebalo razlikovati od povrataka iz petrokemijske industrije.
2.1.12. POVRATCI
Gotovi proizvodi ili poluproizvodi koje krajnji potrošači vraćaju u rafinerije u svrhu obrade, miješanja ili prodaje. To su uglavnom nusproizvodi u petrokemijskoj industriji.
2.1.13. REKLASIFIKACIJA PROIZVODA
Količine reklasificirane ili zbog promjene specifikacije ili zbog miješanja s drugim proizvodom. Negativna vrijednost jednog proizvoda nadoknađuje se s jednom ili više pozitivnih vrijednosti za jedan ili više proizvoda i obrnuto; ukupni neto učinak trebao bi biti jednak nuli.
2.1.14. PRIJENOS PROIZVODA
Uvezeni naftni derivati koji su reklasificirani kao sirovine za daljnju preradu u rafineriji, bez isporuke krajnjim potrošačima.
2.1.15. STATISTIČKE RAZLIKE
Vrijednost koja se izračunava kao razlika između izračuna na temelju opskrbe (pristup ‚odozgo prema dolje’) i izračuna na temelju potrošnje (pristup ‚odozdo prema gore’). Trebalo bi navesti razloge za svaku veću razliku u statističkim podacima.
2.2. Sektor pretvorbe
Unutar sektora pretvorbe izvješćuje se samo o količinama goriva koja su pretvorena u druga goriva. Količine goriva upotrijebljene za grijanje, rad strojeva te općenito za potrebe pretvorbe ne bi trebalo prijavljivati u sektoru pretvorbe, već bi ih trebalo prijaviti u sektoru energetike.
2.2.1. SAMO PROIZVOĐAČI KOJIMA JE PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE GLAVNA DJELATNOST
Količine goriva upotrijebljene za proizvodnju električne energije u jedinicama/postrojenjima za isključivu proizvodnju električne energije koju izvode proizvođači kojima je to glavna djelatnost.
2.2.2. PROIZVOĐAČI KOJIMA JE TO GLAVNA DJELATNOST – JEDINICE ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU TOPLINE I ELEKTRIČNE ENERGIJE (KOGENERACIJSKA POSTROJENJA)
Količine goriva upotrijebljene za proizvodnju električne energije i/ili topline u kogeneracijskim jedinicama koju izvode proizvođači kojima je to glavna djelatnost.
2.2.3. SAMO PROIZVOĐAČI KOJIMA JE PROIZVODNJA TOPLINE GLAVNA DJELATNOST
Količine goriva upotrijebljene za proizvodnju topline u jedinicama/postrojenjima za isključivu proizvodnju topline koju izvode proizvođači kojima je to glavna djelatnost.
2.2.4. SAMO SAMOSTALNI PROIZVOĐAČI ELEKTRIČNE ENERGIJE
Količine goriva upotrijebljene za proizvodnju električne energije u jedinicama/postrojenjima za isključivu proizvodnju električne energije koju izvode samostalni proizvođači.
2.2.5. SAMOSTALNI PROIZVOĐAČI – JEDINICE ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU TOPLINE I ELEKTRIČNE ENERGIJE (KOGENERACIJSKA POSTROJENJA)
Sve količine goriva koja se upotrebljavaju za proizvodnju električne energije i razmjeran udio goriva koje se upotrebljava za proizvodnju topline prodaju samostalni proizvođači u kogeneracijskim jedinicama. O razmjernom udjelu goriva koja se upotrebljavaju za proizvodnju topline koja nije prodana (utrošena toplina) izvješćuje se u skladu sa specifičnim sektorom krajnje potrošnje energije na temelju klasifikacije NACE. O toplini koja nije prodana, već isporučena drugim subjektima u okviru nefinancijskih ugovora ili subjektima s drukčijim vlasništvom izvješćuje se na temelju istog načela kao o prodanoj toplini.
2.2.6. SAMO SAMOSTALNI PROIZVOĐAČI TOPLINE
Razmjeran udio goriva koji odgovara količini topline koju su samostalni proizvođači prodali u jedinicama/postrojenjima za isključivu proizvodnju topline. O razmjernom udjelu goriva koja se upotrebljavaju za proizvodnju topline koja nije prodana (utrošena toplina) izvješćuje se u skladu sa specifičnim sektorom krajnje potrošnje energije na temelju klasifikacije NACE. O toplini koja nije prodana, već isporučena drugim subjektima u okviru nefinancijskih ugovora ili subjektima s drukčijim vlasništvom izvješćuje se na temelju istog načela kao o prodanoj toplini.
2.2.7. POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU BRIKETA
Količine goriva upotrijebljene u postrojenjima za proizvodnju briketa.
2.2.8. KOKSARE
Količine goriva upotrijebljene u koksarama za proizvodnju koksa iz koksnih peći i plina iz koksnih peći.
2.2.9. POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU BRIKETA OD LIGNITA I MRKOG UGLJENA (BKB)/BRIKETA OD TRESETA (PB)
Količine goriva koje se upotrebljavaju za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena (BKB) u postrojenjima za proizvodnju BKB-a i količine goriva upotrijebljene u postrojenjima za proizvodnju briketa od treseta za potrebe proizvodnje briketa od treseta (PB).
2.2.10. PLINARE
Količine goriva upotrijebljene za proizvodnju plina iz plinara u plinarama i postrojenjima za uplinjavanje ugljena.
2.2.11. VISOKE PEĆI
Količine goriva koje ulaze u spremnik visoke peći, kroz vrh zajedno sa željeznom rudom ili kroz otvore na dnu zajedno sa zagrijanim zrakom.
2.2.12. UKAPLJIVANJE UGLJENA
Količine goriva upotrijebljene za proizvodnju sintetskog ulja.
2.2.13. POSTROJENJA ZA PRETVORBU PLINA U TEKUĆINU
Količine plinovitih goriva pretvorenih u tekuća goriva.
2.2.14. POSTROJENJE ZA PROIZVODNJU DRVENOG UGLJENA
Količine krutih biogoriva pretvorenih u drveni ugljen.
2.2.15. RAFINERIJE NAFTE
Količine goriva upotrijebljene za proizvodnju naftnih derivata.
2.2.16. POSTROJENJA ZA MIJEŠANJE S PRIRODNIM PLINOM (ZA MIJEŠANI PRIRODNI PLIN)
Količine plinova pomiješanih s prirodnim plinom u plinsku mrežu (mrežu za prijenos plina).
2.2.17. ZA MIJEŠANJE S MOTORNIM BENZINOM/DIZELOM/KEROZINOM
Količine tekućih biogoriva pomiješanih s njihovim fosilnim inačicama.
2.2.18. DRUGDJE NESPOMENUTO
Količine goriva upotrijebljene za aktivnosti pretvorbe koje nisu uključene drugdje. Ako se ova kategorija upotrebljava, u izvješću bi trebalo obrazložiti što je njome obuhvaćeno.
2.3. Energetski sektor
Količine potrošene u energetici za dobivanje energije (rudarstvo, proizvodnja nafte i plina) ili za rad postrojenja za pretvorbu energije. Odgovara odjeljcima 05, 06, 19 i 35 klasifikacije NACE Rev. 2, skupini 09.1 klasifikacije NACE Rev. 2 i razredima 07.21 i 08.92 klasifikacije NACE Rev. 2.
Nisu uključene količine goriva pretvorene u neki drugi oblik energije (koje bi trebalo navesti u sektoru pretvorbe) ili upotrijebljene za rad naftovoda, plinovoda i cjevovoda za ugljeni mulj (koje bi trebalo navesti u sektoru prometa).
Uključena je proizvodnja kemijskih materijala za nuklearnu fisiju i fuziju te proizvodi tih procesa.
2.3.1. ELEKTRANE, KOGENERACIJSKA POSTROJENJA I TOPLANE ZA PROIZVODNJU ZA VLASTITU UPOTREBU
Količine goriva potrošene kao energija u elektranama, toplanama i kogeneracijskim jedinicama.
2.3.2. RUDNICI UGLJENA
Količine goriva potrošene u rudarstvu kao energija za vađenje i pripremu ugljena. Ugljen izgorio u rudničkim elektranama trebalo bi navesti u sektoru pretvorbe.
2.3.3. POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU BRIKETA
Količine goriva potrošene kao energija u postrojenjima za proizvodnju briketa.
2.3.4. KOKSARE
Količine goriva potrošene kao energija za rad koksnih peći (koksara).
2.3.5. POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU BRIKETA OD LIGNITA I MRKOG UGLJENA (BKB)/BRIKETA OD TRESETA (PB)
Količine goriva upotrijebljene kao energija u postrojenjima za proizvodnju briketa od lignita i mrkog uljena/briketa od treseta (postrojenja za proizvodnju briketa).
2.3.6. PLINARE/POSTROJENJA ZA UPLINJAVANJE
Količine goriva potrošene kao energija u plinarama i postrojenjima za uplinjavanje ugljena.
2.3.7. VISOKE PEĆI
Količine goriva potrošene kao energija u visokim pećima.
2.3.8. UKAPLJIVANJE UGLJENA
Količine goriva potrošene kao energija u postrojenjima za ukapljivanje ugljena.
2.3.9. UKAPLJIVANJE (LNG)/UPLINJAVANJE
Količine goriva potrošene kao energija u postrojenjima za ukapljivanje i uplinjavanje prirodnog plina.
2.3.10. POSTROJENJA ZA UPLINJAVANJE (BIOPLIN)
Količine goriva potrošene kao energija u postrojenjima za uplinjavanje bioplina.
2.3.11. POSTROJENJA ZA UKAPLJIVANJE (GTL)
Količine goriva potrošene kao energija u postrojenjima za ukapljivanje plina.
2.3.12. POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU DRVENOG UGLJENA
Količine goriva potrošene kao energija u postrojenjima za proizvodnju drvenog ugljena.
2.3.13. RAFINERIJE NAFTE
Količine goriva potrošene kao energija u rafinerijama nafte.
2.3.14. VAĐENJE NAFTE I PLINA
Količine goriva potrošene u pogonima za vađenje nafte i prirodnog plina. Nisu uključeni gubitci cjevovoda (navesti kao gubitke u distribuciji) i količine energije upotrijebljene za rad cjevovoda (navesti u sektoru prometa).
2.3.15. DRUGDJE NESPOMENUTO – ENERGETIKA
Količine goriva povezane s energetskim aktivnostima koje nisu uključene drugdje. Ako se ova kategorija upotrebljava, u izvješću bi trebalo obrazložiti što je njome obuhvaćeno.
2.4. Gubitci u distribuciji
Količine gubitaka goriva uslijed prijevoza i distribucije.
2.5. Krajnja neenergetska potrošnja
Količine fosilnih goriva upotrijebljene za neenergetske potrebe – neizgorena goriva.
2.6. Krajnja potrošnja energije (specifikacija krajnje upotrebe)
2.6.1. SEKTOR INDUSTRIJE
Odnosi se na količine goriva potrošene u industrijskim poduzećima u vezi s njihovim glavnim djelatnostima.
Za jedinice koja proizvode isključivo toplinsku energiju ili kogeneracijske jedinice izvješćuje se samo o količinama goriva potrošenima za proizvodnju topline koju upotrebljava sam subjekt (utrošena toplina). Količine goriva potrošene za proizvodnju toplinske energije za prodaju i za proizvodnju električne energije treba navesti u odgovarajućem sektoru pretvorbe.
2.6.1.1. Željezo i čelik: Skupine 24.1, 24.2 i 24.3 klasifikacije NACE Rev. 2 i razredi 24.51 i 24.52 klasifikacije NACE Rev. 2.
2.6.1.2. Kemijska i petrokemijska industrija: odjeljci 20 i 21 klasifikacije NACE Rev. 2.
2.6.1.3. Obojeni metali: Skupina 24.4 klasifikacije NACE Rev. 2 i razredi 24.53 i 24.54 klasifikacije NACE Rev. 2.
2.6.1.4. Nemetalni minerali: odjeljak 23 klasifikacije NACE Rev. 2.
2.6.1.5. Vozila: odjeljci 29 i 30 klasifikacije NACE Rev. 2.
2.1.6.6. Strojevi: odjeljci 25, 26, 27 i 28 klasifikacije NACE Rev. 2.
2.6.1.7. Rudarstvo i vađenje: odjeljci 07 (isključujući 07.21) i 08 (isključujući 08.92) klasifikacije NACE Rev. 2; skupina 09.9 klasifikacije NACE Rev. 2.
2.6.1.8. Hrana, piće i duhan: odjeljci 10, 11 i 12 klasifikacije NACE Rev. 2.
2.6.1.9. Celuloza, papir i tiskanje: odjeljci 17 i 18 klasifikacije NACE Rev. 2.
2.6.1.10. Drvo i proizvodi od drva: odjeljak 16 klasifikacije NACE Rev. 2.
2.6.1.11. Građevinarstvo: odjeljci 41, 42 i 43 klasifikacije NACE Rev. 2.
2.6.1.12. Tekstil i koža: odjeljci 13, 14 i 15 klasifikacije NACE Rev. 2.
2.6.1.13. Drugdje nespomenuto – industrija: odjeljci 22, 31 i 32 klasifikacije NACE Rev. 2
2.6.2. SEKTOR PROMETA
Energija upotrijebljena u svim djelatnostima prometa bez obzira na NACE kategoriju (ekonomski sektor) u kojoj se ta djelatnost odvija. O gorivima upotrijebljenima za zagrijavanje i rasvjetu na željezničkim i autobusnim stanicama, lukama i zračnim lukama trebalo bi izvješćivati u sektoru komercijalnih i javnih usluga, a ne u sektoru prijevoza.
2.6.2.1. Željeznica
Količine goriva koje se upotrebljavaju u željezničkom prometu, uključujući industrijske željeznice i željeznički prijevoz kao dio gradskih ili prigradskih prometnih sustava (na primjer vlakovi, tramvaji, podzemna željeznica).
2.6.2.2. Unutrašnja plovidba
Količine goriva isporučene plovilima svih zastava koja nisu uključena u međunarodnu plovidbu (vidjeti kategoriju ‚Međunarodni pomorski spremnici’). Razlika između unutrašnje i međunarodne plovidbe određuje se na temelju luke isplovljavanja i luke uplovljavanja, a ne prema zastavi ili državnoj pripadnosti broda.
2.6.2.3. Cestovni promet
Količine goriva upotrijebljene za cestovna vozila. Uključeno je gorivo upotrijebljeno za poljoprivredna vozila na javnim cestama i maziva koja se upotrebljavaju u cestovnim vozilima.
Nije uključena energija upotrijebljena u stacionarnim motorima (vidjeti kategoriju ‚Drugi sektori’), za traktore koji se ne nalaze na javnim cestama (vidjeti kategoriju ‚Poljoprivreda’), za cestovna vozila u vojne svrhe (vidjeti ‚Drugi sektori’ – drugdje nespomenuto), bitumen upotrijebljen za površinski sloj ceste i energija upotrijebljena za strojeve na gradilištima (vidjeti kategoriju ‚Industrija’, potkategorija ‚Građevinarstvo’).
2.6.2.4. Prijevoz cjevovodima
Količine upotrijebljene kao energija za podršku i rad cjevovoda pri prijenosu plina, tekućina, mulja i druge robe. Uključuje energiju upotrijebljenu za crpne stanice i održavanje cjevovoda. Ne uključuje energiju upotrijebljenu za distribuciju cjevovodom prirodnog ili industrijskog plina, tople vode ili pare od distributera do krajnjih korisnika (navesti u energetskom sektoru), energiju upotrijebljenu za krajnju distribuciju vode kućanstvima, industrijskim, komercijalnim i drugim korisnicima (navesti u kategoriji ‚Komercijalne i javne usluge’) i gubitke do kojih dolazi tijekom tog transporta između distributera i krajnjih korisnika (navesti kao gubitke u distribuciji).
2.6.2.5. Međunarodni zračni promet
Količine goriva isporučene zrakoplovima u međunarodnom zračnom prometu. Razlika između unutarnjeg i međunarodnog zračnog prometa određuje se na temelju mjesta polijetanja i mjesta slijetanja, a ne prema državnoj pripadnosti zračnog prijevoznika. Ne uključuje goriva koja su zračni prijevoznici upotrijebili za svoja cestovna vozila (navesti u kategoriji ‚Drugdje nespomenuto – sektor prometa’) i goriva za zračni promet u vojne svrhe (navesti u kategoriji ‚Drugdje nespomenuto – drugi sektori’).
2.6.2.6. Unutarnji zračni promet
Količine goriva za zračni promet isporučene zrakoplovima u unutarnjem zračnom prometu. Uključuje gorivo za namjene koje se ne odnose na letenje, npr. ispitivanje motora na ispitnom stolu. Razlika između unutarnjeg i međunarodnog zračnog prometa određuje se na temelju mjesta polijetanja i mjesta slijetanja, a ne prema državnoj pripadnosti zračnog prijevoznika. U to su uključena razmjerno duga putovanja između dvaju zračnih luka u zemlji s prekomorskim područjima. Ne uključuje goriva koja su zračni prijevoznici upotrijebili za svoja cestovna vozila (navesti u kategoriji ‚Drugdje nespomenuto – sektor prometa’) i goriva za zračni promet u vojne svrhe (navesti u kategoriji ‚Drugdje nespomenuto – drugi sektori’).
2.6.2.7. Drugdje nespomenuto – sektor prometa
Količine upotrijebljene za prijevozne djelatnosti koje nisu uključene drugdje. Uključuje goriva koja su zračni prijevoznici upotrebljavali za svoja cestovna vozila i goriva upotrebljavana u lukama za istovarivače brodova, razne vrste lučkih dizalica. Ako se ova kategorija upotrebljava, u napomenama bi trebalo obrazložiti što je njome obuhvaćeno.
2.6.3. DRUGI SEKTORI
Ovom su kategorijom obuhvaćene količine goriva upotrijebljene u sektorima koji nisu posebno spomenuti ili nisu obuhvaćeni sektorima pretvorbe, energetike, industrije ili prijevoza.
2.6.3.1. Komercijalne i javne usluge
Količine goriva koje su potrošila poduzeća i uredi u javnom i privatnom sektoru. Odjeljci 33, 36, 37, 38, 39, 45, 46, 47, 52, 53, 55, 56, 58, 59, 60, 61, 62, 63, 64, 65, 66, 68, 69, 70, 71, 72, 73, 74, 75, 77, 78, 79, 80, 81, 82, 84 (isključujući razred 84.22), 85, 86, 87, 88, 90, 91, 92, 93, 94, 95, 96 i 99 klasifikacije NACE Rev. 2. O gorivima upotrijebljenima za zagrijavanje i rasvjetu na željezničkim i autobusnim stanicama, u lukama i zračnim lukama trebalo bi izvješćivati u ovoj kategoriji te uključiti goriva upotrijebljena za sve djelatnosti koje nisu povezane s prijevozom iz odjeljaka 49, 50 i 51 klasifikacije NACE Rev. 2
2.6.3.2. Domaćinstva
Količine goriva koje su potrošila sva kućanstva, uključujući ‚kućanstva sa zaposlenim osobama’. Odjeljci 97 i 98 klasifikacije NACE Rev. 2.
Za ovaj sektor primjenjuju se sljedeće posebne definicije:
Sektor kućanstava:
|
Kućanstvo znači osoba koja živi sama ili skupina ljudi koji žive zajedno u istom privatnom stanu i dijele izdatke, uključujući i zajedničku nabavu osnovnih životnih potrepština. Sektor kućanstva, poznat i kao stambeni sektor, stoga označuje skup svih kućanstava jedne zemlje. |
|
Zajedničke bi stambene objekte, trajne (npr. zatvori) ili privremene (npr. bolnice) trebalo isključiti s obzirom na to da su obuhvaćeni potrošnjom u uslužnom sektoru. Energiju upotrijebljenu u svim djelatnostima prometa trebalo bi navesti u sektoru prometa, a ne u sektoru kućanstva. |
Potrošnju energije povezanu sa značajnim gospodarskim aktivnostima kućanstava isto bi tako trebalo isključiti iz ukupne potrošnje energije u kućanstvima. Te aktivnosti uključuju djelatnosti malih poljoprivrednih gospodarstava i druge gospodarske aktivnosti koje se izvode na mjestu gdje se kućanstvo nalazi te bi ih trebalo navesti u odgovarajućem sektoru.
2.6.3.2.1. Grijanje prostora
Ova se energetska usluga odnosi na upotrebu energije za potrebe grijanja unutrašnjosti stana.
2.6.3.2.2. Hlađenje prostora:
Ova se energetska usluga odnosi na upotrebu energije za hlađenje stambenih prostorija rashladnim sustavom i/ili jedinicom.
Ventilatori, puhala i drugi uređaji koji nisu priključeni na rashladnu jedinicu isključeni su iz ovog dijela, ali bi ih trebalo obuhvatiti dijelom koji se odnosi na osvjetljenje i električne uređaje.
2.6.3.2.3. Grijanje vode:
Ova se energetska usluga odnosi na upotrebu energije za grijanje tople tekuće vode, kupanje, čišćenje i drugu uporabu osim kuhanja.
Grijanje bazena nije uključeno, ali bi ga trebalo obuhvatiti dijelom koji se odnosi na druge vrste konačne namjene.
2.6.3.2.4. Kuhanje:
Ova se energetska usluga odnosi na upotrebu energije za pripremu obroka.
Isključeni su pomoćni kuhinjski uređaji (mikrovalne pećnice, kuhala za vodu, aparati za kavu itd.) te bi njih trebalo obuhvatiti dijelom koji se odnosi na uređaje za osvjetljenje i električne uređaje.
2.6.3.2.5. Osvjetljenje i električni uređaji (samo električna energija):
Upotreba energije za osvjetljenje i svi drugi električni uređaji u kućanstvu koji ne spadaju u druge vrste krajnje namjene.
2.6.3.2.6. Druge vrste krajnje namjene:
Sva druga potrošnja energije u kućanstvima, npr. upotreba energije izvan stambenih prostorija i sve druge aktivnosti koje nisu navedene u pet prethodno navedenih vrsta krajnje namjene (npr. kosilice, grijanje bazena, vanjske grijalice, vanjski roštilji, saune itd.)
2.6.3.3. Poljoprivreda/šumarstvo
Količine goriva koje su potrošili korisnici razvrstani u sektore poljoprivrede, lovstva i šumarstva; odjeljci 01 i 02 klasifikacije NACE Rev. 2.
2.6.3.4. Ribarstvo
Količine goriva isporučene za slatkovodno, morsko i dubokomorsko ribarstvo. Ribolovom bi trebalo obuhvatiti goriva isporučena brodovima svih zastava koji su se opskrbili gorivom u zemlji (uključujući međunarodni ribolov) te energiju upotrijebljenu u ribarstvenoj industriji. odjeljak 03 klasifikacije NACE Rev. 2.
2.6.3.5. Drugdje nespomenuto – drugi sektori
Količine goriva upotrijebljene za djelatnosti koje nisu uključene drugdje (poput razreda 84.22 klasifikacije NACE Rev. 2). Ova kategorija uključuje potrošnju goriva u vojne svrhe mobilnog i stacionarnog karaktera (npr. za brodove, zrakoplove, cestovna vozila i u stambenim prostorima), bez obzira na to je li gorivo isporučeno za vojsku te zemlje ili neke druge zemlje. Ako se ova kategorija upotrebljava, u napomenama bi trebalo obrazložiti što je njome obuhvaćeno.
3. PROIZVODI
3.1. UGLJEN (kruta fosilna goriva i industrijski plinovi)
3.1.1. KAMENI UGLJEN
Kameni ugljen jest agregat nastao od antracita, koksnog ugljena i drugog bitumeniziranog ugljena.
3.1.2. ANTRACIT
Ugljen visokog stupnja karbonizacije za upotrebu u industriji i domaćinstvima. Obično sadržava manje od 10 % hlapljive tvari i visok udio ugljika (oko 90 % fiksnog ugljika). Njegova je bruto kalorična vrijednost veća od 24 000 kJ/kg na bazi vlažnog uzorka bez pepela.
3.1.3. KOKSNI UGLJEN
Bitumenizirani ugljen pogodan za proizvodnju koksa (koksa iz koksnih peći) prikladnog za punjenje visoke peći. Njegova je bruto kalorična vrijednost veća od 24 000 kJ/kg na bazi vlažnog uzorka bez pepela.
3.1.4. DRUGI BITUMENIZIRANI UGLJEN
Ugljen koji se upotrebljava za proizvodnju pare, uključujući sve vrste bitumeniziranog ugljena koje nisu uključene ni pod koksni ugljen ni pod antracit. Odlikuje se većim udjelom hlapljive tvari nego kod antracita (više od 10 %) i manjim udjelom ugljika (manje od 90 % fiksnog ugljika). Njegova je bruto kalorična vrijednost veća od 24 000 kJ/kg na bazi vlažnog uzorka bez pepela.
3.1.5. MRKI UGLJEN
Mrki ugljen jest agregat nastao od sub-bitumeniziranog ugljena i lignita.
3.1.6. SUB-BITUMENIZIRANI UGLJEN
Odnosi se na neaglomerirani ugljen čija bruto kalorična vrijednost iznosi između 20 000 kJ/kg i 24 000 kJ/kg te sadržava više od 31 % hlapljive tvari na bazi suhog uzorka s mineralima.
3.1.7. LIGNIT
Neaglomerirani ugljen čija bruto kalorična vrijednost iznosi manje od 20 000 kJ/kg i sadržava više od 31 % hlapljive tvari na bazi suhog uzorka s mineralima.
3.1.8. BRIKET
Složeno gorivo proizvedeno od praha kamenog ugljena uz dodatak vezivnog sredstva. Količina briketa proizvedenog od kamenog ugljena može stoga biti malo veća od stvarne količine ugljena koji je potrošen u procesu pretvorbe.
3.1.9. KOKS IZ KOKSNIH PEĆI
Kruti ostatak koji se dobije karbonizacijom ugljena, prije svega koksnog ugljena, na visokoj temperaturi, ima nizak stupanj vlažnosti i sadrži mali postotak hlapljive tvari. Koks iz koksnih peći uglavnom se upotrebljava u industriji željeza i čelika kao izvor energije i kemijsko sredstvo.
U ovoj se kategoriji navode koksni ostatak i ljevaonički koks.
U ovoj se kategoriji navodi i polukoks (kruti ostatak koji se dobiva karbonizacijom ugljena na niskoj temperaturi). Polukoks se upotrebljava kao gorivo za grijanje ili u samim postrojenjima za pretvorbu.
U ovu su kategoriju uključeni i koks, koksni ostatak i polukoks koji se dobiva od lignita.
3.1.10. KOKSNI PLIN
Nusproizvod kamenog ugljena koji se upotrebljava za proizvodnju gradskog plina u plinarama. Koksni plin upotrebljava se za grijanje.
3.1.11. UGLJENI KATRAN
Proizvodi se destruktivnom destilacijom bitumeniziranog ugljena. Ugljeni katran tekući je nusproizvod destilacije ugljena koji se upotrebljava za dobivanje koksa u koksarama ili se proizvodi od mrkog ugljena (katran otporan na niske temperature).
3.1.12. BKB (BRIKET OD LIGNITA I MRKOG UGLJENA)
BKB je sastavljeno gorivo proizvedeno od lignita ili sub-bitumeniziranog ugljena briketiranjem pod visokim tlakom bez dodavanja vezivnog sredstva, uključujući osušeni fini lignit i prah lignita.
3.1.13. INDUSTRIJSKI PLINOVI
Industrijski plinovi agregat su nastao od plina iz plinare, plina iz koksnih peći, plina iz visokih peći i drugih pridobivenih plinova.
3.1.14. PLIN IZ PLINARE
Obuhvaća sve vrste plina koji je proizveden u postrojenjima javnih poduzeća ili u privatnim postrojenjima, čija je glavna djelatnost proizvodnja, transport i distribucija plina. Uključuje plin proizveden karbonizacijom (uključujući plin proizveden u koksarama i modificiran u plin iz plinare) potpunim uplinjavanjem, obogaćen naftnim derivatima ili ne (ukapljeni naftni plin, ostaci loživog ulja itd.) te preoblikovanjem i jednostavnim miješanjem plinova i/ili zraka, uključujući miješanjem s prirodnim plinom koji će se distribuirati i trošiti u okviru plinske mreže. Količinu plina koja nastaje kao rezultat prijenosa drugih ugljenih plinova u plin iz plinare trebalo bi izraziti kao proizvodnju plina iz plinare.
3.1.15. PLIN IZ KOKSNIH PEĆI
Plin iz koksnih peći plin je koji se dobiva kao nusproizvod u proizvodnji koksa iz koksnih peći za proizvodnju željeza i čelika.
3.1.16. PLIN IZ VISOKIH PEĆI
Plin iz visokih peći proizvodi se tijekom izgaranja koksa u visokim pećima u industriji željeza i čelika. Rekuperira se i upotrebljava kao gorivo dijelom unutar samog postrojenja, a dijelom u drugim procesima u industriji čelika ili u elektranama koje su opremljene za njegovo sagorijevanje.
3.1.17. DRUGI PRIDOBIVENI PLINOVI
Nusproizvod u proizvodnji čelika u pećima s kisikom, dobiva se pri izlasku iz peći. Plinovi su poznati i kao konvertorski plin, plin LD ili plin BOS. Količinu rekuperiranoga goriva trebalo bi navesti na temelju bruto kalorične vrijednosti. Ovom su kategorijom obuhvaćeni i nespecificirani industrijski plinovi koji nisu prethodno navedeni, poput zapaljivih plinova od čvrstog izvora ugljika dobivenih industrijskim i kemijskim postupcima koji nisu drugdje definirani.
3.1.18. TRESET
Treset je gorivi, meki, porozni ili komprimirani fosilni sedimentni talog biljnog podrijetla s visokim udjelom vlage (do 90 % u neobrađenom stanju), koji se lako reže te je svjetlosmeđe do tamnosmeđe boje. U treset su uključeni rezani i mljeveni treset. Treset za neenergetsku upotrebu nije obuhvaćen ovom kategorijom.
3.1.19. PROIZVODI OD TRESETA
Proizvodi poput briketa od treseta dobiveni izravno ili neizravno od rezanog i mljevenog treseta.
3.1.20. NAFTNI ŠKRILJEVAC I NAFTNI PIJESAK
Naftni škriljevac i naftni pijesak sedimentne su stijene koje sadržavaju organsku tvar u obliku kerogena. Kerogen je voskasti materijal bogat ugljikovodikom koji se smatra prethodnikom nafte. Naftni škriljevac može sagorjeti izravno ili preradom zagrijavanjem radi dobivanja uljnog škriljevca. Uljni škriljevac i druge proizvode dobivene ukapljivanjem trebalo bi navesti kao druge ugljikovodike u okviru naftnih derivata.
3.2. Prirodni plin
3.2.1. PRIRODNI PLIN
U prirodni plin uključeni su plinovi iz podzemnih nalazišta, u tekućem ili plinovitom stanju, koji se uglavnom sastoje od metana, neovisno o metodi njihova vađenja (konvencionalno i nekonvencionalno). Ovdje su uključeni i ‚nevezani’ plin s polja na kojima se ugljikovodici pojavljuju samo u plinovitom stanju i ‚vezani’ plin proizveden zajedno sa sirovom naftom te metan dobiven u rudnicima ugljena (plin iz rudnika) ili iz slojeva ugljena (plin iz slojeva ugljena). U prirodni plin nisu uključeni bioplin i industrijski plinovi. Prijenos tih plinova u plinsku mrežu navodi se odvojeno od prirodnog plina. U prirodni plin uključeni su ukapljeni prirodni plin (LNG) i komprimirani prirodni plin (CNG).
3.3. Električna energija i toplina
3.3.1. ELEKTRIČNA ENERGIJA
Pojam električna energija odnosi se na prijenos energije u okviru fizičkog fenomena koji uključuje električne naboje i njihovo djelovanje u mirovanju i pokretu. Navodi se sva upotrijebljena, proizvedena i potrošena električna energija, uključujući vanmrežnu i onu za vlastitu potrošnju.
3.3.2. TOPLINA (DOBIVENA TOPLINA)
Pojam toplina odnosi se na energiju dobivenu iz translacijskog, rotacijskog ili vibracijskog gibanja sastavnica tvari te promjena njezina fizičkog stanja. Navodi se sva toplina, osim one koju proizvedu samostalni proizvođači za vlastitu upotrebu, a ne prodaju. Svi drugi oblici topline prijavljuju se kao upotreba proizvoda od kojih je proizvedena toplina.
3.4. NAFTA (sirova nafta i naftni derivati)
3.4.1. SIROVA NAFTA
Sirova nafta jest mineralno ulje prirodnog podrijetla koje sadržava mješavinu ugljikovodika i s njima povezanih nečistoća poput sumpor. Pri normalnoj temperaturi okoliša i atmosferskom tlaku u tekućem je stanju, a njezina su fizička svojstva (gustoća, viskoznost itd.) vrlo promjenjiva. U ovu su kategoriju uključeni kondenzati s polja te pogonski kondenzati iz vezanog i nevezanog plina koji se miješaju sa sirovom naftom. Navode se količine neovisno o metodi vađenja (konvencionalno i nekonvencionalno). U sirovu naftu ne uključuju se kondenzati prirodnog plina (NGL).
3.4.2. KONDENZATI PRIRODNOG PLINA (NGL)
NGL su tekući ili ukapljeni ugljikovodici dobiveni iz prirodnog plina u postrojenjima za separaciju ili u pogonima za preradu plina. U kondenzate prirodnog plina uključeni su etan, propan, butan (normalni i izobutan), (izo)pentan te različiti pentani i viši ugljikovodici (ponekad ih se naziva prirodnim benzinima ili kondenzatima postrojenja za obradu (preradu) plina).
3.4.3. RAFINERIJSKE SIROVINE
Rafinerijska sirovina obrađena je nafta namijenjena daljnjoj preradi (npr. loživo ulje dobiveno primarnom destilacijom ili vakuumsko plinsko ulje), ali bez miješanja. U daljnjoj se preradi pretvara u jedan dio ili više njih i/ili u gotove proizvode. Ovom su definicijom obuhvaćeni i povratci iz petrokemijske industrije u rafineriju (npr. pirolitički benzin, C4 frakcije, frakcije plinskog i loživog ulja).
3.4.4. ADITIVI/OKSIGENATI
Aditivi su neugljikovodični spojevi dodani naftnom derivatu ili pomiješani s njime radi poboljšanja njegovih svojstava (oktanski i cetanski broj, ponašanje na hladnoći itd.). U aditive su uključeni oksigenati (kao što su alkoholi (metanol, etanol), eteri (metil tercijarni butileter (MTBE), etil tercijarni butileter (ETBE), tercijarni amil metileter (TAME) itd.), esteri (npr. ulje uljane repice ili dimetilester itd.), kemijski spojevi (npr. tetrametil olovo (TML), tetraetil olovo (TEL) i deterdženti). Količine aditiva/oksigenata (alkohola, etera, estera i drugih kemijskih spojeva) navedene u ovoj kategoriji trebale bi se odnositi na količine namijenjene miješanju s gorivima ili one upotrijebljene kao gorivo. U ovu su kategoriju uključena i biogoriva koja se miješaju s tekućim fosilnim gorivima.
3.4.5. BIOGORIVA U ADITIVIMA/OKSIGENATIMA
Količine tekućih biogoriva navedene u ovoj kategoriji odnose se na miješana tekuća biogoriva i samo na udio tekućeg biogoriva, a ne na ukupni volumen tekućina koji nastaje miješanjem s biogorivima. Isključena su sva tekuća biogoriva koja nisu miješana.
3.4.6. DRUGI UGLJIKOVODICI
Sintetska nafta koja je dobivena iz katranskog pijeska, uljnog škriljevca itd., tekućine iz ukapljivanja ugljena, proizvodnja tekućina pretvorbom prirodnog plina u benzin, vodik i emulgirana ulja (npr. Orimulsion); isključen je naftni škriljevac; uključena je nafta dobivena iz naftnih škriljevaca (sekundarni proizvod).
3.4.7. NAFTNI DERIVATI
Naftni derivati agregat su nastao od rafinerijskog plina, etana, ukapljenog naftnog plina, lake nafte, motornog benzina, avionskog benzina, mlaznog goriva benzinskog tipa, mlaznog goriva kerozinskog tipa, drugih kerozina, plinskog ulja/dizelskog goriva, loživog ulja, white spirita (specijalnog teškog benzina) i SBP-a, maziva, bitumena, parafinskih voskova, naftnog koksa i drugih proizvoda.
3.4.8. RAFINERIJSKI PLIN
Rafinerijski plin uključuje mješavinu nekondenziranih plinova koji se uglavnom sastoje od vodika, metana, etana i olefinskih ugljikovodika dobivenih destilacijom sirove nafte ili obradom naftnih derivata (npr. krekiranje) u rafinerijama. Ovdje su uključeni i povratni plinovi iz petrokemijske industrije.
3.4.9. ETAN
Prirodno plinoviti ugljikovodik s nerazgranatim lancima (C2H6) koji se dobiva iz prirodnog i rafinerijskog plina.
3.4.10. UKAPLJENI NAFTNI PLIN (LPG)
LPG su laki parafinski ugljikovodici dobiveni rafiniranjem te u postrojenjima za stabilizaciju sirove nafte i postrojenjima za obradu prirodnog plina. Uglavnom se sastoje od propana (C3H8) i butana (C4Hl0) ili njihove kombinacije. U njih mogu biti uključeni i propilen, butilen, izopropilen i izobutilen. LPG se za transport i uskladištenje obično ukapljuju pod tlakom.
3.4.11. LAKA NAFTA
Laka nafta sirovina je za petrokemijsku industriju (npr. proizvodnju etilena ili aromata) ili za proizvodnju benzina reformiranjem ili izomerizacijom u rafineriji. Pojmom laka nafta obuhvaćeni su materijali u području destilacije između 30 °C i 210 °C, odnosno u određenom dijelu tog područja.
3.4.12. MOTORNI BENZIN
Motorni benzin sastoji se od mješavine lakih ugljikovodika dobivenih destilacijom na temperaturi između 35 °C i 215 °C. Upotrebljava se kao gorivo za motorna vozila za cestovni promet s motorima na paljenje na svjećice. Motorni benzin može uključivati aditive, oksigenate i sredstva za povećanje oktanskog broja, uključujući spojeve s olovom. Uključen je i motorni benzin s komponentama za miješanje (isključujući aditive/oksigenate), npr. alkilatima, izomerima, reformatima i krekiranim benzinom namijenjenim upotrebi kao gotovi motorni benzin. Motorni benzin jest agregat nastao od miješanog biobenzina (biobenzin u motornom benzinu) i nebiološkog benzina.
3.4.12.1. Miješani biobenzin (biobenzin u motornom benzinu)
Biobenzin koji je umiješan u motorni benzin.
3.4.12.2. Nebiološki benzin
Preostali dio motornog benzina – motorni benzin isključujući miješani biobenzin (uglavnom motorni benzin fosilnog podrijetla).
3.4.13. AVIONSKI BENZIN
Motorni benzin posebno pripremljen za klipne avionske motore, s oktanskim brojem prikladnim za motor, ledištem na – 60 °C i područjem destilacije obično između 30 °C i 180 °C.
3.4.14. MLAZNO GORIVO BENZINSKOG TIPA (NA BAZI LAKE NAFTE ILI JP4)
Ovdje su uključena sva laka ulja na bazi ugljikovodika za pogon turbina zrakoplova koja su dobivena destilacijom na temperaturi između 100 °C i 250 °C. Dobivaju se miješanjem kerozina i benzina ili lake nafte tako da udio aromata ne bude veći od 25 % volumena, a tlak pare je između 13,7 kPa i 20,6 kPa.
3.4.15. MLAZNO GORIVO KEROZINSKOG TIPA
Naftni destilat koji se upotrebljava za avionske turbine. Ima jednake značajke destilacije između 150 °C i 300 °C (obično ne iznad 250 °C) i žarište kao kerozin. Osim toga, ima i neke posebnosti (npr. ledište) koje je utvrdila Međunarodna udruga zračnih prijevoznika. Uključuje komponente za miješanje s kerozinom. Mlazno gorivo kerozinskog tipa agregat je nastao od miješanog biološkog mlaznog kerozina (biološki mlazni kerozin u mlaznom gorivu kerozinskog tipa) i nebiološkog mlaznog kerozina.
3.4.15.1. Miješani biološki mlazni kerozin (biološki mlazni kerozin u mlaznom gorivu kerozinskog tipa)
Biološki mlazni kerozin umiješan u mlazno gorivo kerozinskog tipa.
3.4.15.2. Nebiološki mlazni kerozin
Preostali dio mlaznog goriva kerozinskog tipa – mlazno gorivo kerozinskog tipa miješano s biološkim mlaznim kerozinom (uglavnom mlazno gorivo kerozinskog tipa fosilnog podrijetla).
3.4.16. OSTALI KEROZINI
Rafinirani destilati nafte koji se koriste u drugim sektorima, osim u zračnom prometu. Područje destilacije je između 150 °C i 300 °C.
3.4.17. PLINSKO ULJE/DIZELSKO GORIVO (DESTILIRANO LOŽIVO ULJE)
Plinsko ulje/dizelsko gorivo prvenstveno je srednji destilat dobiven destilacijom u području između 180 °C i 380 °C. Uključuje komponente za miješanje. Ovisno o upotrebi, na raspolaganju je nekoliko stupnjeva. U plinsko ulje/dizelsko gorivo uključeno je dizelsko gorivo za motorna vozila s dizelskim motorom (automobili i kamioni). U plinsko ulje/dizelsko gorivo uključeno je lako ulje za grijanje za industrijsku i komercijalnu upotrebu, dizelsko gorivo za pogon plovila i dizelsko gorivo za željeznički promet, druga plinska ulja, uključujući teška plinska ulja dobivena destilacijom između 380 °C i 540 °C i koja se upotrebljavaju kao sirovine u petrokemijskoj industriji. Plinsko ulje/dizelsko gorivo agregat je nastao od miješanih biodizela (biodizeli u plinskom ulju/dizelskom gorivu) i nebioloških dizela.
3.4.17.1. Miješani biodizeli (biodizeli u plinskom ulju/dizelskom gorivu)
Biodizeli koji su umiješani u plinska ulja/dizelska goriva.
3.4.17.2. Nebiološki dizeli
Preostali dio plinskog ulja/dizelskog goriva, isključujući miješane biodizele (uglavnom plinsko ulje/dizelsko gorivo fosilnog podrijetla).
3.4.18. LOŽIVO ULJE (TEŠKO LOŽIVO ULJE)
Sva rezidualna (teška) loživa ulja (uključujući ona dobivena miješanjem). Kinematička viskoznost je iznad 10 cSt pri temperaturi od 80 °C. Žarište je uvijek iznad 50 °C, a gustoća je uvijek veća od 0,90 kg/l. Loživo ulje agregat je nastao od loživog ulja s niskim udjelom sumpora i loživog ulja s visokim udjelom sumpora.
3.4.18.1. Loživo ulje s niskim udjelom sumpora (LSFO)
Loživo ulje s udjelom sumpora manjim od 1 %.
3.4.18.2. Loživo ulje s visokim udjelom sumpora (HSFO)
Loživo ulje s udjelom sumpora od 1 % i više.
3.4.19. WHITE SPIRIT (SPECIJALNI TEŠKI BENZIN) I SBP
White spirit (specijalni teški benzin) i SBP definirani su kao rafinirani srednji destilati s destilacijom u rasponu između lake nafte i kerozina. U njih su uključeni industrijski špirit (koji se naziva i SBP; laka ulja koja se dobivaju destilacijom između 30 °C i 200 °C u 7 ili 8 stupnjeva industrijskog špirita s obzirom na granice područja destilacije – stupnjevi su utvrđeni u skladu s temperaturnom razlikom između destilacijskih točaka od 5 % volumena i 90 % volumena, koja ne iznosi više od 60 °C) i white spirits (industrijski špirit sa žarištem iznad 30 °C i destilacijskim područjem između 135 °C i 200 °C).
3.4.20. MAZIVA
Ugljikovodici nastali iz destilata nusproizvoda; uglavnom se upotrebljavaju za smanjivanje trenja među površinama. Uključuju sve konačne oblike mazivih ulja, od ulja za vretena do ulja za cilindre, ulja koja se upotrebljavaju u mastima za podmazivanje, motorna ulja i sve vrste sirovina za maziva ulja.
3.4.21. BITUMEN
Polučvrsti (polutvrdi), čvrsti (tvrdi) ili viskozni ugljikovodik koloidne strukture, smeđe do crne boje, dobiva se kao ostatak destilacijom sirove nafte vakuumskom destilacijom ostataka nafte od atmosferske destilacije. Bitumen se često naziva asfaltom i upotrebljava se, prije svega, za gradnju cesta i kao materijal za pokrivanje krovova. Uključen je tekući i rezani bitumen.
3.4.22. PARAFINSKI VOSAK
Riječ je o zasićenim alifatskim ugljikovodicima. Taj je vosak ostatak dobiven pri odstranjivanju voska iz mazivih ulja. Ima kristalnu strukturu koja je više ili manje fina u odnosu na stupanj kvalitete. Njegove su glavne značajke sljedeće: bez boje je i mirisa, propušta svjetlo, s talištem iznad 45 °C.
3.4.23. NAFTNI KOKS
Crni kruti nusproizvod dobiven uglavnom krekiranjem i karbonizacijom ostataka sirovina, ostataka vakuumske destilacije, katrana i smole u procesima kao što je kontinuirano ili diskontinuirano koksiranje. Sastoji se uglavnom od ugljika (90 do 95 %) i ima mali udio pepela. Upotrebljava se kao sirovina u koksarama u industriji čelika, za grijanje, za proizvodnju elektroda i za proizvodnju kemikalija. Dvije su najvažnije vrste ‚zeleni koks’ i ‚kalcinirani koks’. Uključuje ‚koks na katalizatoru’ koji se tijekom procesa rafiniranja taloži na katalizatoru; taj koks nije obnovljiv i uglavnom se upotrebljava kao gorivo u rafineriji.
3.4.24. DRUGI PROIZVODI
Svi drugi proizvodi koji prethodno nisu posebno navedeni, na primjer: katran i sumpor. Uključuju aromate (npr. BTX ili benzen, toluen i ksilen) i olefinske ugljikovodike (npr. propilen) koji su proizvedeni u rafinerijama.
3.5. Obnovljivi izvori energije i otpad
3.5.1. HIDROENERGIJA
Potencijalna i kinetička energija vode pretvorena u električnu energiju u hidroelektranama. Hidroenergija jest agregat koji odgovara ukupnoj energiji nastaloj u konvencionalnim hidroelektranama, mješovitim hidroelektranama i isključivo crpnim hidroelektranama.
3.5.1.1. Konvencionalne hidroelektrane
Hidroelektrane koje upotrebljavaju isključivo izravni prirodni dotok vode i nisu crpne hidroelektrane (crpljenje vode uzbrdo)
3.5.1.2. Mješovite hidroelektrane
Hidroelektrane s prirodnim dotokom vode u gornji spremnik pri čemu se dio opreme ili sva oprema može upotrebljavati za crpljenje vode uzbrdo; električna energija koja tako nastaje posljedica je i prirodnog dotoka vode i vode koja je prethodno crpljena uzbrdo.
3.5.1.3. Isključivo crpne hidroelektrane
Hidroelektrane bez prirodnog dotoka vode u gornji spremnik; velika većina vode od koje nastaje električna energija prethodno je crpljena uzbrdo, ne uključujući kišne i snježne padaline.
3.5.2. GEOTERMALNA ENERGIJA
Energija dostupna kao toplina koja isijava iz unutrašnjosti Zemljine kore, uglavnom u obliku vruće vode ili pare; isključujući okolnu toplinu koju sakupljaju toplinske crpke iz tla. Proizvodnja geotermalne energije predstavlja razliku između entalpije tekućine dobivene iz bušotine i krajnje otpadne tekućine.
3.5.3. SOLARNA ENERGIJA
Solarna energija agregat je nastao od solarne fotonaponske energije i solarne toplinske energije.
3.5.3.1. Solarna fotovoltaična energija
Sunčeva svjetlost pretvorena u električnu energiju s pomoću solarnih ćelija koje proizvode električnu energiju kad su izložene svjetlosti. Navodi se sva proizvedena električna energija (uključujući proizvodnju na malo i vanmrežne instalacije).
3.5.3.2. Solarna toplinska energija
Toplina nastala iz zračenja sunca (Sunčeva svjetlost) namijenjena korisnoj energetskoj upotrebi. Na primjer, u to su uključene solarne toplinske elektrane i aktivni sustavi za proizvodnju sanitarne tople vode ili za grijanje prostora u zgradama. Ta je proizvodnja energije toplina raspoloživa prijenosniku topline, tj. nastala solarna energija umanjena za optičke gubitke i gubitke kolektora. Ne uključuje se solarna energija sakupljena pasivnim sustavima za grijanje, hlađenje i rasvjetu zgrada, već isključivo solarna energija povezana s aktivnim sustavima.
3.5.4. ENERGIJA PLIME I OSEKE, VALOVA I OCEANA
Mehanička energija dobivena gibanjem plime, valova ili oceanskih struja, upotrebljava se za proizvodnju električne energije.
3.5.5. ENERGIJA VJETRA
Kinetička energija vjetra koja se upotrebljava za proizvodnju električne energije. Energija vjetra agregat je nastao u kopnenim i priobalnim vjetroelektranama.
3.5.5.1. Kopnene vjetroelektrane
Proizvodnja električne energije iz vjetra na kopnenim područjima (unutrašnjost, uključujući jezera i druga vodna tijela koja se nalaze u unutrašnjosti).
3.5.5.2. Priobalne vjetroelektrane
Proizvodnja električne energije na priobalnim područjima (npr. more, oceani i umjetni otoci). U odnosu na kopnenu proizvodnju energije iz vjetra izvan teritorijalnih voda predmetnog područja, uzimaju se u obzir svi pogoni koji se nalaze u isključivoj gospodarskoj zoni određene zemlje.
3.5.6. INDUSTRIJSKI OTPAD (NEOBNOVLJIVI DIO)
Navodi se neobnovljivi otpad industrijskog podrijetla koji se spaljuje izravno u posebnim pogonima radi značajnu energetske upotrebe. Količinu upotrijebljenoga goriva trebalo bi navesti kao neto kaloričnu vrijednost. Isključuje se otpad koji se spaljuje bez oporabe energije. Obnovljivi dio industrijskog otpada trebalo bi navesti u onoj kategoriji biogoriva koja ih najbolje opisuje.
3.5.7. KOMUNALNI OTPAD
Otpad koji nastaje u kućanstvima, bolnicama i tercijarnom sektoru (općenito, sav otpad koji nalikuje otpadu iz kućanstava) i spaljuje se izravno u posebnim pogonima radi značajne energetske upotrebe. Količinu upotrijebljenoga goriva trebalo bi navesti kao neto kaloričnu vrijednost. Isključuje se otpad koji se spaljuje bez oporabe energije. Komunalni otpad agregat je nastao od obnovljivog komunalnog otpada i neobnovljivog komunalnog otpada.
3.5.7.1. Obnovljivi komunalni otpad
Količina komunalnog otpada biološkog podrijetla.
3.5.7.2. Neobnovljivi komunalni otpad
Količina komunalnog otpada nebiološkog podrijetla.
3.5.8. BIOGORIVA
Biogoriva su agregat nastao od krutih biogoriva, bioplina i tekućih biogoriva. Biogoriva koja se upotrebljavaju za neenergetsku upotrebu isključuju se iz područja primjene energetske statistike (na primjer drvo upotrijebljeno u izgradnji ili za namještaj, biološka maziva za podmazivanje motora i biološki bitumen za površinski sloj ceste).
3.5.8.1. Kruta biogoriva
Uključuju kruti organski, nefosilni materijal biološkog podrijetla (poznat i kao biomasa) koji se može upotrijebiti kao gorivo za proizvodnju topline ili električne energije. Kruta biogoriva agregat su nastao od drvenog ugljena, ogrjevnog drva, drvnih ostataka i nusproizvoda, crnog luga, ostataka šećerne trske, otpada životinjskog podrijetla, drugih biljnih materijala i ostataka te obnovljivog dijela industrijskog otpada.
3.5.8.1.1. Drveni ugljen
Drveni ugljen je gorivo proizvedeno od krutih biogoriva – kruti ostatak destruktivne destilacije i pirolize drva i drugih biljnih materijala.
3.5.8.1.2. Ogrjevno drvo, drvni ostatci i nusproizvodi
Ogrjevno drvo (u obliku cjepanica, pruća, peleta ili iverja) dobiveno iz prirodnih šuma ili šuma kojima se gospodari ili od izoliranih stabala. Uključeni su drvni ostatci koji se upotrebljavaju kao gorivo i u kojima je očuvan izvorni sastav drva; uključene su drvene pelete. Isključeni su drveni ugljen i crni lug. Količinu upotrijebljenoga goriva trebalo bi navesti kao neto kaloričnu vrijednost.
3.5.8.1.2.1. Drvene pelete
Drvene pelete cilindričan su proizvod aglomeriran kompresijom drvnih ostataka.
3.5.8.1.3. Crni lug
Energija iz alkalno istrošenog crnog luga dobivenog iz digestora tijekom proizvodnje sulfata ili natrona potrebnih za proizvodnju papira. Količinu upotrijebljenoga goriva trebalo bi navesti kao neto kaloričnu vrijednost.
3.5.8.1.4. Otpaci šećerne trske
Gorivo dobiveno od vlakana preostalih nakon ekstrakcije soka u okviru prerade šećerne trske. Količinu upotrijebljenoga goriva trebalo bi navesti kao neto kaloričnu vrijednost.
3.5.8.1.5. Otpad životinjskog podrijetla
Energija iz životinjskog izmeta, ostataka mesa i ribe koji se izravno upotrebljavaju kao gorivo kad su suhi. Isključen je otpad koji se upotrebljava u postrojenjima za anaerobnu fermentaciju. Ogrjevni plinovi iz tih postrojenja uključuju se pod bioplinove. Količinu upotrijebljenoga goriva trebalo bi navesti kao neto kaloričnu vrijednost.
3.5.8.1.6. Ostali biljni materijali i ostatci
Biogoriva koja nisu navedena drugdje, a uključuju slamu, lupine povrća, mljevene ljuske orašastih plodova, pruće dobiveno podrezivanjem, kominu maslina i drugi otpad koji proizlazi iz održavanja, obrezivanja i prerade biljaka. Količinu upotrijebljenoga goriva trebalo bi navesti kao neto kaloričnu vrijednost.
3.5.8.1.7. Obnovljivi dio industrijskog otpada
Kruti obnovljivi dio industrijskog otpada koji se spaljuje izravno u posebnim pogonima radi značajne energetske upotrebe (na primjer, bez ograničenja, dio prirodne gume u otpadnim gumama ili dio prirodnih vlakana u otpadu od tekstila, iz kategorija otpada 07.3 odnosno 07.6, kako su definirane u Uredbi (EZ) br. 2150/2002 o statističkim podacima o otpadu). Količinu upotrijebljenoga goriva trebalo bi navesti kao neto kaloričnu vrijednost.
3.5.8.2. Bioplin
Plin sastavljen uglavnom od metana i ugljičnog dioksida, proizveden anaerobnom digestijom biomase ili toplinskim procesima iz biomase, uključujući biomasu u otpadu. Količinu upotrijebljenoga goriva trebalo bi navesti kao neto kaloričnu vrijednost. Bioplin jest agregat nastao od deponijskog plina, plina kanalizacijskog mulja, drugih bioplinova nastalih anaerobnom digestijom te bioplinova iz toplinskih procesa.
3.5.8.2.1. Deponijski plin
Bioplin dobiven anaerobnom digestijom deponijskog otpada.
3.5.8.2.2. Plin kanalizacijskog mulja
Bioplin dobiven anaerobnom fermentacijom kanalizacijskog mulja.
3.5.8.2.3. Drugi bioplinovi dobiveni anaerobnom digestijom
Bioplin dobiven anaerobnom fermentacijom životinjskog mulja i otpada iz klaonica, pivovara i druge poljoprivredno-prehrambene industrije.
3.5.8.2.4. Bioplinovi dobiveni toplinskim procesima
Bioplin dobiven toplinskim procesima (uplinjavanjem ili pirolizom) iz biomase.
3.5.8.3. Tekuća biogoriva
U ovu su kategoriju uključena sva tekuća goriva prirodnog podrijetla (na primjer, dobivena iz biomase i/ili biorazgradivog dijela otpada) prikladna za miješanje s tekućim gorivima fosilnog podrijetla ili njihovu zamjenu. Količine tekućih biogoriva navedene u ovoj kategoriji trebale bi se odnositi na količine čistog biogoriva koje nisu pomiješane s fosilnim gorivima. U posebnim slučajevima uvoza i izvoza tekućih biogoriva uzima se u obzir samo trgovina biogorivima koja nisu pomiješana s transportnim gorivima (tj. biogoriva u čistom obliku); trgovina tekućim biogorivima koja su pomiješana s transportnim gorivima trebala bi se navoditi u kategoriji naftnih proizvoda. Trebalo bi navesti samo tekuća biogoriva upotrijebljena za energetsku upotrebu, koja sagorijevaju izravno ili se miješaju s fosilnim gorivima. Tekuća biogoriva agregat su nastao od biobenzina, biodizela, biološkog mlaznog kerozina i drugih tekućih biogoriva.
3.5.8.3.1. Biobenzin
Tekuća biogoriva prikladna za miješanje s motornim benzinom fosilnog podrijetla ili njegovu zamjenu.
3.5.8.3.1.1. Bioetanol:
Etanol kao dio biobenzina.
3.5.8.3.2. Biodizel
Tekuća biogoriva prikladna za miješanje s plinskim uljem/dizelskim gorivom fosilnog podrijetla ili njihovu zamjenu.
3.5.8.3.3. Biokerozin za mlazne motore
Tekuća biogoriva prikladna za miješanje s mlaznim kerozinom fosilnog podrijetla ili njegovu zamjenu.
3.5.8.3.4. Druga tekuća biogoriva
Tekuća biogoriva koja nisu uključena ni u jednu od prethodnih kategorija.
3.5.9. OKOLNA TOPLINA
Toplinska energija na korisnoj temperaturnoj razini dobivena (sakupljena) s pomoću toplinskih crpki kojima je za rad potrebna električna energija ili neka druga pomoćna vrsta energije. Ta toplinska energija može se nalaziti u okolnom zraku, ispod površine krutog tla ili u površinskoj vodi. Prijavljene vrijednosti temelje se na istoj metodologiji koja se upotrebljava za prijavljivanje toplinske energije sakupljene s pomoću toplinskih crpki u skladu s Direktivom 2009/28/EZ, ali trebalo bi uključiti sve toplinske pumpe bez obzira na njihov radni učinak.
PRILOG B
GODIŠNJA ENERGETSKA STATISTIKA
U ovom su Prilogu opisani područje primjene, jedinice, izvještajno razdoblje, učestalost, rokovi i načini prosljeđivanja za godišnje prikupljanje energetske statistike.
Sljedeće se odredbe primjenjuju na sva prikupljanja podataka navedena u ovom Prilogu:
a) |
Izvještajno razdoblje: Izvještajno razdoblje za podatke koji se prijavljuju jest jedna kalendarska godina (od 1. siječnja do 31. prosinca), a počinje s referentnom godinom 2017. |
b) |
Učestalost: Podaci se prijavljuju na godišnjoj osnovi. |
c) |
Rok za dostavu podataka: Podaci se dostavljaju do 30. studenoga godine koja slijedi nakon godine o kojoj se izvješćuje. |
d) |
Format za dostavu podataka: Format u kojem se podaci dostavljaju u skladu je s odgovarajućim standardom za razmjenu podataka koji je utvrdio Eurostat. |
e) |
Način dostavljanja podataka: Podaci se prosljeđuju ili unose u elektroničkom obliku u jedinstveni središnji portal Eurostata. |
Pojmovi koji nisu posebno pojašnjeni u ovom Prilogu objašnjeni su u Prilogu A.
1. KRUTA FOSILNA GORIVA I INDUSTRIJSKI PLINOVI
1.1. Primjenjivi energenti
Osim ako je navedeno drukčije, ovo se prikupljanje podataka primjenjuje na sve energetske proizvode navedene u poglavlju 3.1. Priloga A. UGLJEN (kruta fosilna goriva i industrijski plinovi).
1.2. Popis agregata
Osim ako je navedeno drukčije, sljedeći popis agregata prijavljuje se za sve energente navedene u prethodnom stavku.
1.2.1. OPSKRBA
1.2.1.1. Proizvodnja
1.2.1.1.1. Podzemna proizvodnja
Primjenjuje se samo za antracit, koksni ugljen, drugi bitumenizirani ugljen, sub-bitumenizirani ugljen i lignit.
1.2.1.1.2. Površinska proizvodnja
Primjenjuje se samo za antracit, koksni ugljen, drugi bitumenizirani ugljen, sub-bitumenizirani ugljen i lignit.
1.2.1.2. Primljene količine iz drugih izvora
Postoje dvije potkategorije:
— |
rekuperirani mulj i ostali proizvodi srednje kvalitete koji se dobiju od ugljena koji se ne mogu razvrstati prema vrsti ugljena. Uključen je ugljen rekuperiran iz jalovine i drugih spremnika za otpatke, |
— |
primljene količine iz drugih izvora. |
1.2.1.3. Primljene količine iz drugih izvora: iz naftnih derivata
Ne primjenjuje se za antracit, koksni ugljen, drugi bitumenizirani ugljen, sub-bitumenizirani ugljen, lignit, treset, naftni škriljevac i naftni pijesak.
1.2.1.4. Primljene količine iz drugih izvora: iz prirodnog plina
Ne primjenjuje se za antracit, koksni ugljen, drugi bitumenizirani ugljen, sub-bitumenizirani ugljen, lignit, treset, naftni škriljevac i naftni pijesak.
1.2.1.5. Primljene količine iz drugih izvora: iz obnovljivih izvora energije
Ne primjenjuje se za antracit, koksni ugljen, drugi bitumenizirani ugljen, sub-bitumenizirani ugljen, lignit, treset, naftni škriljevac i naftni pijesak.
1.2.1.6. Uvoz
1.2.1.7. Izvoz
1.2.1.8. Međunarodni pomorski spremnici
1.2.1.9. Promjene zaliha
1.2.2. SEKTOR PRETVORBE
1.2.2.1. Samo proizvođači kojima je proizvodnja električne energije glavna djelatnost
1.2.2.2. Proizvođači kojima je to glavna djelatnost – jedinice za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije (kogeneracijska postrojenja)
1.2.2.3. Samo proizvođači kojima je proizvodnja topline glavna djelatnost
1.2.2.4. Samo samostalni proizvođači električne energije
1.2.2.5. Samostalni proizvođači – jedinice za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije (kogeneracijska postrojenja)
1.2.2.6. Samo samostalni proizvođači topline
1.2.2.7. Postrojenja za proizvodnju briketa
1.2.2.8. Koksare
1.2.2.9. Postrojenja za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena (BKB)/briketa od treseta (PB)
1.2.2.10. Plinare
1.2.2.11. Visoke peći
1.2.2.12. Ukapljivanje ugljena
1.2.2.13. Za miješani prirodni plin
1.2.2.14. Drugdje nespomenuto – pretvorba
1.2.3. ENERGETSKI SEKTOR
1.2.3.1. Elektrane, kogeneracijska postrojenja i toplane
1.2.3.2. Rudnici ugljena
1.2.3.3. Postrojenja za proizvodnju briketa
1.2.3.4. Koksare
1.2.3.5. Postrojenja za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena (BKB)/briketa od treseta (PB)
1.2.3.6. Plinare
1.2.3.7. Visoke peći
1.2.3.8. Rafinerije nafte
1.2.3.9. Ukapljivanje ugljena
1.2.3.10. Drugdje nespomenuto – energetika
1.2.4. GUBITCI U DISTRIBUCIJI
U gubitke u distribuciji uključuje se i sagorijevanje industrijskih plinova.
1.2.5. NEENERGETSKA UPOTREBA
1.2.5.1. Sektor industrije, sektor pretvorbe i energetski sektor
Neenergetska upotreba u svim podsektorima industrije, pretvorbe i energetike, npr. ugljen za proizvodnju metanola ili amonijaka.
1.2.5.1.1. Sektor kemije i petrokemije
Odjeljci 20 i 21 klasifikacije NACE Rev. 2; u neenergetsku upotrebu ugljena uključuje se njegova upotreba kao sirovine za proizvodnju umjetnih gnojiva te kao sirovine za ostale proizvode petrokemijske industrije.
1.2.5.2. Sektor prometa
Neenergetska upotreba u svim podsektorima prometa.
1.2.5.3. Drugi sektori
Neenergetska upotreba u komercijalnim i javnim službama, domaćinstvima, poljoprivredi i sektorima ‚drugdje nespomenuto – drugi sektori’.
1.2.6. KRAJNJA POTROŠNJA ENERGIJE – SEKTOR INDUSTRIJE
1.2.6.1. Željezo i čelik
1.2.6.2. Kemijska i petrokemijska industrija
1.2.6.3. Obojeni metali
1.2.6.4. Nemetalni minerali
1.2.6.5. Vozila
1.2.6.6. Strojevi
1.2.6.7. Rudarstvo i kamenolomi
1.2.6.8. Hrana, piće i duhan
1.2.6.9. Celuloza, papir i tiskanje
1.2.6.10. Drvo i proizvodi od drva
1.2.6.11. Građevinarstvo
1.2.6.12. Tekstil i koža
1.2.6.13. Drugdje nespomenuto – industrija
1.2.7. KRAJNJA POTROŠNJA ENERGIJE – SEKTOR PROMETA
1.2.7.1. Željeznica
1.2.7.2. Unutrašnja plovidba
1.2.7.3. Drugdje nespomenuto – promet
1.2.8. KRAJNJA POTROŠNJA ENERGIJE – DRUGI SEKTORI
1.2.8.1. Komercijalne i javne usluge
1.2.8.2. Domaćinstva
1.2.8.2.1. Domaćinstva: grijanje prostora
1.2.8.2.2. Domaćinstva: hlađenje prostora
1.2.8.2.3. Domaćinstva: grijanje vode
1.2.8.2.4. Domaćinstva: kuhanje
1.2.8.2.5. Domaćinstva: druge vrste konačne namjene
1.2.8.3. Poljoprivreda/šumarstvo
1.2.8.4. Ribarstvo
1.2.8.5. Drugdje nespomenuto – ostalo
1.2.9. UVOZ PREMA DRŽAVI PODRIJETLA I IZVOZ PREMA DRŽAVI ODREDIŠTA
Prijavljuje se uvoz prema državi podrijetla i izvoz prema državi odredišta. Primjenjuje se na antracit, koksni ugljen, drugi bitumenizirani ugljen, sub-bitumenizirani ugljen, lignit, briket, koks iz koksnih peći, ugljeni katran, BKB, treset, proizvode od treseta, naftni škriljevac i naftni pijesak.
1.2.10. KALORIČNE VRIJEDNOSTI
Primjenjuje se na antracit, koksni ugljen, drugi bitumenizirani ugljen, sub-bitumenizirani ugljen, lignit, briket, koks iz koksnih peći, koksni plin, ugljeni katran, BKB, treset, proizvode od treseta, naftni škriljevac i naftni pijesak.
Za sljedeće agregate treba prijaviti bruto i neto kaloričnu vrijednost:
1.2.10.1. Proizvodnja
1.2.10.2. Uvoz
1.2.10.3. Izvoz
1.2.10.4. Upotrijebljeno u koksarama
1.2.10.5. Upotrijebljeno u visokim pećima
1.2.10.6. Upotrijebljeno kod proizvođača kojima je proizvodnja električne energije glavna djelatnost, proizvođača kojima je proizvodnja topline glavna djelatnost i u kogeneracijskim jedinicama
1.2.10.7. Upotrijebljeno u industriji
1.2.10.8. U druge svrhe
1.3. Mjerne jedinice
Količine o kojima se izvješćuje moraju se prijaviti u kilotonama (kt), osim u slučaju: industrijskih plinova (plina iz plinare, plina iz koksnih peći, plina iz visoke peći, drugih pridobivenih plinova) za koje se količina o kojoj se izvješćuje mora prijaviti u teradžulima na temelju bruto kaloričnih vrijednosti (TJ GCV).
Kalorične vrijednosti moraju se prijaviti u megadžulima po toni (MJ/t).
1.4. Odstupanja i izuzeća
Nije primjenjivo.
2. PRIRODNI PLIN
2.1. Primjenjivi energenti
Ovo se poglavlje odnosi na izvješćivanje o prirodnom plinu.
2.2. Popis agregata
Sljedeći se popis agregata prijavljuje kao prirodni plin.
2.2.1. SEKTOR OPSKRBE
Prijavljene količine u sektoru opskrbe izražavaju se u jedinicama za obujam i energiju, uključujući bruto i neto kalorične vrijednosti.
2.2.1.1. Domaća proizvodnja
Uključuje proizvodnju na priobalnim područjima.
2.2.1.1.1. Vezani plin
Prirodni plin proizveden zajedno sa sirovom naftom.
2.2.1.1.2. Nevezani plin
Prirodni plin koji potječe iz nalazišta koja daju ugljikovodike samo u plinovitom stanju.
2.2.1.1.3. Plin iz rudnika
Metan dobiven u rudnicima ugljena ili iz slojeva ugljena koji se cjevovodima dovodi na površinu i troši se u ugljenokopima ili se cjevovodima dovodi do potrošača.
2.2.1.2. Primljene količine iz drugih izvora
2.2.1.2.1. Primljene količine iz drugih izvora: Nafta i naftni derivati
2.2.1.2.2. Primljene količine iz drugih izvora: Ugljen
2.2.1.2.3. Primljene količine iz drugih izvora: Obnovljivi izvori energije
2.2.1.3. Uvoz
2.2.1.4. Izvoz
2.2.1.5. Međunarodni pomorski spremnici
2.2.1.6. Promjene zaliha
2.2.1.7. Bruto unutrašnja potrošnja
2.2.1.8. Obnovljivi plin
Početne i završne razine zaliha prijavljuju se odvojeno kao zalihe na državnom području i zalihe u inozemstvu. ‚Razine zaliha’ znači količine plina raspoložive za isporuku tijekom ciklusa povećanja i smanjenja zaliha. To se odnosi na obnovljivi prirodni plin uskladišten u posebnim skladišnim prostorima (iscrpljena plinska i/ili naftna polja, vodonosni bazen napajanja, solna jama, miješane špilje i drugo) te na uskladištenje ukapljenog prirodnog plina. Nije uključen plinski jastuk. Ovdje se ne primjenjuje zahtjev u pogledu prijavljivanja kaloričnih vrijednosti.
2.2.1.9. Ispušteni plin
Količina plina koji je ispušten u atmosferu na crpilištu ili u pogonu za preradu plina. Ovdje se ne primjenjuje zahtjev u pogledu prijavljivanja kaloričnih vrijednosti.
2.2.1.10. Zapaljeni plin
Količina plina koji je izgorio na crpilištu ili u pogonu za preradu plina. Ovdje se ne primjenjuje zahtjev u pogledu prijavljivanja kaloričnih vrijednosti.
2.2.2. SEKTOR PRETVORBE
2.2.2.1. Samo proizvođači kojima je proizvodnja električne energije glavna djelatnost
2.2.2.2. Samo samostalni proizvođači električne energije
2.2.2.3. Proizvođači kojima je to glavna djelatnost – kogeneracijske jedinice
2.2.2.4. Samostalni proizvođači – kogeneracijske jedinice
2.2.2.5. Samo proizvođači kojima je proizvodnja topline glavna djelatnost
2.2.2.6. Samo samostalni proizvođači topline
2.2.2.7. Plinare
2.2.2.8. Koksare
2.2.2.9. Visoke peći
2.2.2.10. Pretvorba plina u tekućine
2.2.2.11. Drugdje nespomenuto – pretvorba
2.2.3. ENERGETSKI SEKTOR
2.2.3.1. Rudnici ugljena
2.2.3.2. Vađenje nafte i plina
2.2.3.3. Inputi u rafinerijama nafte
2.2.3.4. Koksare
2.2.3.5. Visoke peći
2.2.3.6. Plinare
2.2.3.7. Elektrane, kogeneracijska postrojenja i toplane
2.2.3.8. Ukapljivanje (LNG) ili uplinjavanje
2.2.3.9. Pretvorba plina u tekućine
2.2.3.10. Drugdje nespomenuto – energetika
2.2.4. GUBITCI U DISTRIBUCIJI
2.2.5. SEKTOR PROMETA
Krajnja energetska potrošnja i krajnja neenergetska potrošnja prijavljuju se odvojeno za sljedeće agregate.
2.2.5.1. Cestovni promet
2.2.5.2. Prijevoz cjevovodima
2.2.5.3. Drugdje nespomenuto – promet
2.2.6. SEKTOR INDUSTRIJE
Krajnja energetska potrošnja i krajnja neenergetska potrošnja prijavljuju se odvojeno za sljedeće agregate.
2.2.6.1. Željezo i čelik
2.2.6.2. Kemijska i petrokemijska industrija
2.2.6.3. Obojeni metali
2.2.6.4. Nemetalni minerali
2.2.6.5. Vozila
2.2.6.6. Strojevi
2.2.6.7. Rudarstvo i kamenolomi
2.2.6.8. Hrana, piće i duhan
2.2.6.9. Celuloza, papir i tiskanje
2.2.6.10. Drvo i proizvodi od drva
2.2.6.11. Građevinarstvo
2.2.6.12. Tekstil i koža
2.2.6.13. Drugdje nespomenuto – industrija
2.2.7. DRUGI SEKTORI
Krajnja energetska potrošnja i krajnja neenergetska potrošnja prijavljuju se odvojeno za sljedeće agregate.
2.2.7.1. Komercijalne i javne usluge
2.2.7.2. Domaćinstva
2.2.7.2.1. Domaćinstva: grijanje prostora
2.2.7.2.2. Domaćinstva: hlađenje prostora
2.2.7.2.3. Domaćinstva: grijanje vode
2.2.7.2.4. Domaćinstva: kuhanje
2.2.7.2.5. Domaćinstva: druge vrste konačne namjene
2.2.7.3. Poljoprivreda/šumarstvo
2.2.7.4. Ribarstvo
2.2.7.5. Drugdje nespomenuto – ostalo
2.2.8. UVOZ PREMA DRŽAVI PODRIJETLA I IZVOZ PREMA DRŽAVI ODREDIŠTA
Prijavljuju se ukupne količine prirodnog plina te udio ukapljenog prirodnog plina (LNG) i to prema državi podrijetla za uvoz i prema državi odredišta za izvoz.
2.2.9. MOGUĆNOSTI SKLADIŠTENJA PLINA
Navode se odvojeno kao pogoni za skladištenje plinova u plinovitom stanju i terminala za ukapljeni prirodni plin (koji se dalje razlikuju kao terminali za ukapljeni prirodni plin koji se uvozi i terminali za ukapljeni prirodni plin koji se izvozi).
2.2.9.1. Naziv
Naziv lokacije pogona za skladištenje ili terminala za prirodni ukapljeni plin
2.2.9.2. Vrsta (samo za pogone za skladištenje plinova u plinovitom stanju)
Vrsta skladištenja, npr. iscrpljeno plinsko polje, vodonosni bazen napajanja, solna jama itd.
2.2.9.3. Kapacitet
Za pogone za skladištenje plinova u plinovitom stanju: ukupni kapacitet za skladištenje plina, isključujući plinski jastuk. Plinski jastuk jest ukupan volumen plina koji je stalno potreban za održavanje odgovarajućega tlaka u podzemnom skladištu plina i stopa isporuke tijekom ciklusa smanjenja zaliha.
Za terminale za prirodni ukapljeni plin: ukupni kapacitet za skladištenje plina izražen u ekvivalentu plina u plinovitom stanju.
2.2.9.4. Vršno opterećenje
Najviša razina na kojoj se plin može iscrpljivati iz dotičnog skladišnog prostora; odgovara najvećem kapacitetu crpljenja.
2.2.9.5. Kapacitet uplinjavanja ili ukapljivanja (samo za terminale za prirodni ukapljeni plin)
Navodi se kapacitet uplinjavanja za uvozne terminale i kapacitet ukapljivanja za izvozne terminale.
2.3. Mjerne jedinice
Količine prirodnog plina prijavljuju se prema njegovoj energetskoj vrijednosti, tj. u TJ, na temelju bruto kalorične vrijednosti. Ako su potrebne fizičke količine, jedinica je 106 m3 uz referentne uvjete za plin (15 °C, 101 325 Pa)
Kalorične vrijednosti prijavljuju se u kJ/m3, uz referentne uvjete za plin (15 °C, 101 325 Pa).
Radni obujam prijavljuje se u 106 m3, uz referentne uvjete za plin (15 °C, 101 325 Pa).
Vršno opterećenje te kapacitet uplinjavanja i ukapljivanja prijavljuju se u 106 m3/dan, uz referentne uvjete za plin (15 °C, 101 325 Pa).
3. ELEKTRIČNA ENERGIJA I TOPLINA
3.1. Primjenjivi energenti
Ovo se poglavlje odnosi na toplinu i električnu energiju.
3.2. Popis agregata
Osim ako je navedeno drukčije, sljedeći popis agregata prijavljuje se za toplinu i električnu energiju.
3.2.1. PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE I TOPLINE
U ovom se poglavlju primjenjuju sljedeće posebne definicije na agregate u vezi s električnom energijom i toplinom:
— Bruto proizvodnja električne energije: ukupna električna energija koja je proizvedena u svim predmetnim postrojenjima za proizvodnju električne energije (uključujući crpne hidroelektrane) i izmjerena na izlazima glavnih generatora.
— Bruto proizvodnja topline: ukupna toplina proizvedena u postrojenju, uključuje toplinu koju upotrebljavaju pomoćni uređaji postrojenja koji upotrebljavaju vruću tekućinu (grijanje prostora, grijanje s tekućim gorivom itd.) i gubitke pri izmjeni topline u postrojenju/mreži te toplinu koja se kao primarni oblik energije upotrebljava u kemijskim procesima.
— Neto proizvodnja električne energije: bruto proizvodnja električne energije umanjena za električnu energiju koju su potrošili pomoćni uređaji za proizvodnju električne energije i onu izgubljenu u glavnim transformatorima.
— Neto proizvodnja topline: količina topline koja je isporučena distribucijskom sustavu i izračunana mjerenjem ulaznih i izlaznih tokova topline.
Agregate iz poglavlja 3.2.1.1. do 3.2.1.11. treba prijaviti zasebno za proizvođače kojima je to glavna djelatnost i za samostalne proizvođače. U okviru tih dviju vrsta elektrana bruto i neto proizvodnja električne energije i topline moraju se prijaviti zasebno, kad god je to primjenjivo, za elektrane, toplane i kogeneracijske jedinice.
3.2.1.1. Nuklearna energija
3.2.1.2. Hidroenergija (primjenjuje se samo za električnu energiju)
3.2.1.3. Geotermalna energija
3.2.1.4. Solarna energija
3.2.1.5. Energija plime i oseke, valova i oceana (primjenjuje se samo za električnu energiju)
3.2.1.6. Energija vjetra (primjenjuje se samo za električnu energiju)
3.2.1.7. Goriva
Zapaljive i gorive tekućine, tj. one kod kojih se pri reakciji s kisikom oslobađa znatna količina topline i koje se primjenjuju izravno za proizvodnju električne energije i/ili topline.
3.2.1.8. Toplinske crpke (primjenjuje se samo za toplinu)
3.2.1.9. Električni kotlovi (primjenjuje se samo za toplinu)
3.2.1.10. Toplina proizvedena u kemijskim procesima
Toplina koja nastaje u egzotermičkim procesima poput kemijskih reakcija. Ne uključuje otpadnu toplinu koja nastaje u energetskim procesima i koju bi trebalo navesti kao toplinu proizvedenu iz odgovarajućega goriva.
3.2.1.11. Drugi izvori
3.2.2. OPSKRBA
Za točke 3.2.2.1. i 3.2.2.2. prijavljene količine u skladu su s vrijednostima prijavljenima za agregate iz točaka od 3.2.1.1. do 3.2.1.11.
3.2.2.1. Bruto proizvodnja ukupno
3.2.2.2. Neto proizvodnja ukupno
3.2.2.3. Uvoz
Količine električne energije smatraju se uvezenima ili izvezenima kada prijeđu političke granice zemlje bez obzira na to jesu li ocarinjene ili ne. Ako električna energija prolazi kroz zemlju, količina te energije prijavljuje se i kao uvoz i kao izvoz.
3.2.2.4. Izvoz
Vidjeti objašnjenje u točki 3.2.2.3. ‚Uvoz’.
3.2.2.5. Upotrijebljeno za toplinske crpke (primjenjuje se samo za električnu energiju)
3.2.2.6. Upotrijebljeno za električne kotlove (primjenjuje se samo za električnu energiju)
3.2.2.7. Upotrijebljeno za crpne hidroelektrane – isključivo crpne hidroelektrane (primjenjuje se samo za električnu energiju)
3.2.2.8. Upotrijebljeno za crpne hidroelektrane – mješovite hidroelektrane (primjenjuje se samo za električnu energiju)
3.2.2.9. Upotrijebljeno za proizvodnju električne energije (primjenjuje se samo za toplinu)
3.2.3. GUBITCI U DISTRIBUCIJI
Za električnu su energiju uključeni gubitci u transformatorima koji se ne smatraju sastavnim dijelovima elektrana.
3.2.4. KRAJNJA POTROŠNJA ENERGIJE – SEKTOR PROMETA
Krajnja energetska potrošnja i krajnja neenergetska potrošnja prijavljuju se odvojeno za sljedeće agregate.
3.2.4.1. Željeznica
3.2.4.2. Prijevoz cjevovodima
3.2.4.3. Cestovni promet
3.2.4.4. Drugdje nespomenuto – sektor prometa
3.2.5. KRAJNJA POTROŠNJA ENERGIJE – DRUGI SEKTORI
3.2.5.1. Komercijalne i javne usluge
3.2.5.2. Domaćinstva
3.2.5.2.1. Domaćinstva: grijanje prostora
3.2.5.2.2. Domaćinstva: hlađenje prostora
3.2.5.2.3. Domaćinstva: grijanje vode
3.2.5.2.4. Domaćinstva: kuhanje
3.2.5.2.5. Osvjetljenje i uređaji
3.2.5.2.6. Domaćinstva: druge vrste konačne namjene
3.2.5.3. Poljoprivreda/šumarstvo
3.2.5.4. Ribarstvo
3.2.5.5. Drugdje nespomenuto – ostalo
3.2.6. ENERGETSKI SEKTOR
Ne uključuje vlastitu upotrebu postrojenja i potrošnju u crpnim hidroelektranama, toplinskim crpkama i električnim kotlovima.
3.2.6.1. Rudnici ugljena
3.2.6.2. Vađenje nafte i plina
3.2.6.3. Postrojenja za proizvodnju briketa
3.2.6.4. Koksare
3.2.6.5. Postrojenja za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena (BKB)/briketa od treseta (PB)
3.2.6.6. Plinare
3.2.6.7. Visoke peći
3.2.6.8. Rafinerije nafte
3.2.6.9. Nuklearna industrija
3.2.6.10. Postrojenja za ukapljivanje ugljena
3.2.6.11. Postrojenja za ukapljivanje (LNG) i uplinjavanje
3.2.6.12. Postrojenja za uplinjavanje (bioplin)
3.2.6.13. Pretvorba plina u tekućine
3.2.6.14. Postrojenja za proizvodnju drvenog ugljena
3.2.6.15. Drugdje nespomenuto – energetika
3.2.7. SEKTOR INDUSTRIJE
3.2.7.1. Željezo i čelik
3.2.7.2. Kemijska i petrokemijska industrija
3.2.7.3. Obojeni metali
3.2.7.4. Nemetalni minerali
3.2.7.5. Vozila
3.2.7.6. Strojevi
3.2.7.7. Rudarstvo i kamenolomi
3.2.7.8. Hrana, piće i duhan
3.2.7.9. Celuloza, papir i tiskanje
3.2.7.10. Drvo i proizvodi od drva
3.2.7.11. Građevinarstvo
3.2.7.12. Tekstil i koža
3.2.7.13. Drugdje nespomenuto – industrija
3.2.8. NETO PROIZVODNJA SAMOSTALNIH PROIZVOĐAČA
Neto proizvodnja električne energije i neto proizvodnja topline samostalnih proizvođača trebaju se prijaviti zasebno za elektrane, toplane i kogeneracijske jedinice, za sljedeća postrojenja ili djelatnosti:
3.2.8.1. Energetski sektor: rudnici ugljena
3.2.8.2. Energetski sektor: vađenje nafte i plina
3.2.8.3. Energetski sektor: postrojenja za proizvodnju briketa
3.2.8.4. Energetski sektor: koksare
3.2.8.5. Energetski sektor: postrojenja za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena (BKB)/briketa od treseta (PB)
3.2.8.6. Energetski sektor: plinare
3.2.8.7. Energetski sektor: visoke peći
3.2.8.8. Energetski sektor: rafinerije nafte
3.2.8.9. Energetski sektor: postrojenja za ukapljivanje ugljena
3.2.8.10. Energetski sektor: postrojenja za ukapljivanje (LNG) i uplinjavanje
3.2.8.11. Energetski sektor: postrojenja za uplinjavanje (bioplin)
3.2.8.12. Energetski sektor: pretvorba plina u tekućine
3.2.8.13. Energetski sektor: postrojenja za proizvodnju drvenog ugljena
3.2.8.14. Energetski sektor: drugdje nespomenuto – energetika
3.2.8.15. Sektor industrije: željezo i čelik
3.2.8.16. Sektor industrije: kemijska i petrokemijska industrija
3.2.8.17. Sektor industrije: obojeni metali
3.2.8.18. Sektor industrije: nemetalni minerali
3.2.8.19. Sektor industrije: vozila
3.2.8.20. Sektor industrije: strojevi
3.2.8.21. Sektor industrije: rudarstvo i kamenolomi
3.2.8.22. Sektor industrije: hrana, piće i duhan
3.2.8.23. Sektor industrije: celuloza, papir i tiskanje
3.2.8.24. Sektor industrije: drvo i proizvodi od drva
3.2.8.25. Sektor industrije: građevinarstvo
3.2.8.26. Sektor industrije: tekstil i koža
3.2.8.27. Sektor industrije: drugdje nespomenuto – industrija:
3.2.8.28. Sektor prometa: željeznica
3.2.8.29. Sektor prometa: prijevoz cjevovodima
3.2.8.30. Sektor prometa: cestovni promet
3.2.8.31. Sektor prometa: drugdje nespomenuto – promet
3.2.8.32. Drugi sektori: domaćinstva
3.2.8.32. Drugi sektori: komercijalne i javne usluge
3.2.8.32. Drugi sektori: poljoprivreda/šumarstvo
3.2.8.32. Drugi sektori: ribarstvo
3.2.8.32. Drugi sektori: drugdje nespomenuto – ostalo
3.2.9. BRUTO PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE I TOPLINE OD GORIVA
Bruto proizvedena električna energija, prodana toplina i upotrijebljene količine goriva, uključujući njihovu odgovarajuću ukupnu energiju iz goriva navedenih u nastavku moraju se prijaviti zasebno za proizvođače kojima je to glavna djelatnost i za samostalne proizvođače. U okviru tih dviju vrsta proizvođača ta se proizvodnja električne energije i topline mora prijaviti zasebno za elektrane, za toplane i za kogeneracijska postrojenja, kad god je primjenjivo.
3.2.9.1. Antracit
3.2.9.2. Koksni ugljen
3.2.9.3. Drugi bitumenizirani ugljen
3.2.9.4. Sub-bitumenizirani ugljen
3.2.9.5. Lignit
3.2.9.6. Treset
3.2.9.7. Briket
3.2.9.8. Koks iz koksnih peći
3.2.9.9. Koksni plin
3.2.9.10. Ugljeni katran
3.2.9.11. BKB (briket od lignita i mrkog ugljena)
3.2.9.12. Plin iz plinare
3.2.9.13. Plin iz koksnih peći
3.2.9.14. Plin iz visokih peći
3.2.9.15. Drugi pridobiveni plinovi
3.2.9.16. Proizvodi od treseta
3.2.9.17. Naftni škriljevac i naftni pijesak
3.2.9.18. Sirova nafta
3.2.9.19. Kondenzati prirodnog plina (NGL)
3.2.9.20. Rafinerijski plin
3.2.9.21. Ukapljeni naftni plin (LPG)
3.2.9.22. Laka nafta
3.2.9.23. Mlazno gorivo kerozinskog tipa
3.2.9.24. Ostali kerozini
3.2.9.25. Plinsko ulje/dizelsko gorivo
3.2.9.26. Loživo ulje
3.2.9.27. Bitumen
3.2.9.28. Naftni koks
3.2.9.29. Drugi naftni proizvodi
3.2.9.30. Prirodni plin
3.2.9.31. Industrijski otpad
3.2.9.32. Obnovljivi komunalni otpad
3.2.9.33. Neobnovljivi komunalni otpad
3.2.9.34. Kruta biogoriva
3.2.9.35. Bioplinovi
3.2.9.36. Biodizel
3.2.9.37. Biobenzin
3.2.9.38. Druga tekuća biogoriva
3.2.10. INSTALIRANA ELEKTRIČNA SNAGA
Instalirana električna snaga prijavljuje se kao stanje na 31. prosinca odgovarajuće izvještajne godine. Uključena je električna snaga elektrana i kogeneracijskih jedinica. Instalirana električna snaga mora se prijaviti i za proizvođače kojima je to glavna djelatnost i za samostalne proizvođače. Instalirana električna snaga jest zbroj instaliranih električnih snaga svih pojedinačnih postrojenja tijekom određenog razdoblja rada. Razdoblje rada uređaja koje se pretpostavlja u svrhu ovih statistika traje neprekidno: u praksi je to 15 sati dnevno ili više. Instalirana snaga najveća je snaga koja se u punom pogonu postrojenja neprekidno isporučuje na izlazu iz elektrane.
3.2.10.1. Nuklearna energija
3.2.10.2. Konvencionalne hidroelektrane
3.2.10.3. Mješovite hidroelektrane
3.2.10.4. Isključivo crpne hidroelektrane
3.2.10.5. Geotermalna energija
3.2.10.6. Solarna fotovoltaična energija
3.2.10.7. Solarna toplinska energija
3.2.10.8. Energija plime i oseke, valova i oceana
3.2.10.9. Energija vjetra
3.2.10.10. Goriva
3.2.10.10.1. Vrsta proizvodnje: para
3.2.10.10.2. Vrsta proizvodnje: unutarnje sagorijevanje
3.2.10.10.3. Vrsta proizvodnje: plinska turbina
3.2.10.10.4. Vrsta proizvodnje: postrojenja s kombiniranim ciklusom
3.2.10.10.5. Vrsta proizvodnje: ostalo
3.2.10.11. Drugi izvori
3.2.11. INSTALIRANA ELEKTRIČNA SNAGA POSTROJENJA NA GORIVO
Instalirana električna snaga postrojenja na gorivo mora se prijaviti i za proizvođače kojima je to glavna djelatnost i za samostalne proizvođače te zasebno za svaku vrstu postrojenja na jednu ili na više vrsta goriva koji se navode u nastavku. Sustavi s pogonom na više vrsta goriva uključuju samo one jedinice koje kontinuirano mogu sagorijevati više od jedne vrste goriva. Postrojenja s odvojenim jedinicama koje upotrebljavaju različite vrste goriva treba razvrstati u odgovarajuće kategorije postrojenja s pogonom na jednu vrstu goriva. Za sva postrojenja na više vrsta goriva moraju se dodati podaci o tome koje se vrste goriva koriste kao primarne, a koje kao alternativne.
3.2.11.1. Postrojenja na jednu vrstu goriva (za sve kategorije primarnih goriva)
3.2.11.2. Na više vrsta goriva; kruta i tekuća goriva
3.2.11.3. Na više vrsta goriva; kruta goriva i prirodni plin
3.2.11.4. Na više vrsta goriva; tekuća goriva i prirodni plin
3.2.11.5. Na više vrsta goriva; kruta i tekuća goriva te prirodni plin
3.3. Mjerne jedinice
Električna energija prijavljuje se u gigavat satima (GWh), toplina u teradžulima (TJ), a snaga u megavatima (MW).
Ako je potrebno izvijestiti i o drugim gorivima, jedinice za izvješćivanje o tim gorivima primjenjuju se kako je definirano u relevantnim poglavljima ovoga Priloga.
4. NAFTA I NAFTNI DERIVATI
4.1. Primjenjivi energenti
Osim ako je navedeno drukčije, ovo se prikupljanje podataka primjenjuje na sve energetske proizvode navedene u poglavlju 3.4. Priloga A. NAFTA (sirova nafta i naftni derivati)
4.2. Popis agregata
Osim ako je navedeno drukčije, sljedeći popis agregata prijavljuje se za sve energente navedene u prethodnom stavku.
4.2.1. OPSKRBA SIROVOM NAFTOM, NGL-OM, RAFINERIJSKIM SIROVINAMA, ADITIVIMA I DRUGIM UGLJIKOVODICIMA
Sljedeći se agregati prijavljuju za sirovu naftu, kondenzate prirodnog plina, rafinerijske sirovine, aditive/oksigenate, biogoriva u aditivima/oksigenatima i druge ugljikovodike:
4.2.1.1. Domaća proizvodnja
Ne primjenjuje se za rafinerijske sirovine i za biogoriva.
4.2.1.2. Primljene količine iz drugih izvora.
Ne primjenjuje se za sirovu naftu, NGL i rafinerijske sirovine.
4.2.1.2.1. Primljene količine iz drugih izvora: iz ugljena
4.2.1.2.2. Primljene količine iz drugih izvora: iz prirodnog plina
4.2.1.2.3. Primljene količine iz drugih izvora: iz obnovljivih izvora energije
4.2.1.3. Povratci iz sektora petrokemije
Primjenjuje se samo za rafinerijske sirovine.
4.2.1.4. Prijenos proizvoda
Primjenjuje se samo za rafinerijske sirovine.
4.2.1.5. Uvoz
Uključuje količine sirove nafte i proizvoda koji su uvezeni ili izvezeni na temelju sporazuma o procesima obrade (tj. rafiniranje na temelju računa). Kod sirove nafte i NGL-a treba navesti državu izvornog podrijetla; kod rafinerijskih sirovina i gotovih proizvoda treba navesti državu posljednjeg slanja. Uključeni su svi ukapljeni plinovi (npr. LPG) dobiveni uplinjavanjem uvezenog ukapljenog prirodnog plina i naftni derivati koje je izravno uvezla ili izvezla petrokemijska industrija. Napomena: Ovdje ne bi trebalo izvješćivati o trgovini biogorivima koja nisu pomiješana s transportnim gorivima (tj. biogoriva u čistom obliku). Ponovni izvoz nafte uvezene u svrhu procesa prerade na području pod carinskim nadzorom trebalo bi navesti kao izvoz proizvoda iz zemlje u kojoj je prerada obavljena u državu konačnog odredišta.
4.2.1.6. Izvoz
Napomena za uvoz (4.2.1.5.) analogno se primjenjuje na izvoz.
4.2.1.7. Neposredna upotreba
4.2.1.8. Promjene zaliha
4.2.1.9. Zabilježeni input u rafinerije
Izmjerena ukupna količina proizvoda koji su ušli u rafineriju.
4.2.1.10. Gubitci u rafinerijama
Razlika između zabilježenog inputa u rafinerije i bruto proizvodnje rafinerije. Gubitci se mogu pojaviti za vrijeme procesa destilacije zbog ishlapljivanja. Navedeni gubitci prikazuju se pozitivnom brojkom. Moguća su povećanja volumena ali ne i mase.
4.2.1.11. Ukupne početne zalihe na državnom području
4.2.1.12. Ukupne završne zalihe na državnom području
4.2.1.13. Neto kalorična vrijednost
4.2.1.13.1. Proizvodnja (ne primjenjuje se na rafinerijske sirovine i biogoriva u aditivima/oksigenatima)
4.2.1.13.2. Uvoz (ne primjenjuje se na biogoriva u aditivima/oksigenatima)
4.2.1.13.3. Izvoz (ne primjenjuje se na biogoriva u aditivima/oksigenatima)
4.2.1.13.4. Ukupni prosjek
4.2.2. OPSKRBA NAFTNIM DERIVATIMA
Sljedeći se agregati primjenjuju na gotove proizvode (rafinerijski plin, etan, LPG, laka nafta, motorni benzin uključujući biobenzin, avionski benzin, mlazno gorivo benzinskog (gazolinskog) tipa, mlazno gorivo petrolejskog (kerozinskog) tipa uključujući biogorivo, ostali kerozini, plinsko ulje/dizelsko gorivo, loživo ulje s malim i s velikim udjelom sumpora, white spirit (specijalni teški benzin) i SBP, maziva, bitumen, parafinski vosak, naftni koks i drugi proizvodi). Neposredna primjena sirove nafte i NGL-a navodi se pod isporuku gotovih proizvoda i reklasifikaciju proizvoda.
4.2.2.1. Primljene sirovine
4.2.2.2. Bruto proizvodnja rafinerije
4.2.2.3. Reciklirani proizvodi
4.2.2.4. Rafinerijsko gorivo (rafinerije nafte)
U ovu bi kategoriju trebalo uključiti goriva koja se upotrebljavaju u rafinerijama za proizvodnju električne energije i topline koje se prodaju.
4.2.2.4.1. upotreba u jedinicama/postrojenjima u kojima se proizvodi samo električna energija
4.2.2.4.2. upotreba u kogeneracijskim jedinicama
4.2.2.4.3. upotreba u jedinicama/postrojenjima u kojima se proizvodi samo toplina
4.2.2.5. Uvoz
Primjenjuje se napomena za uvoz (4.2.1.5.).
4.2.2.6. Izvoz
Primjenjuje se napomena za uvoz (4.2.1.5.).
4.2.2.7. Međunarodni pomorski spremnici
4.2.2.8. Reklasifikacija proizvoda
4.2.2.9. Prijenos proizvoda
4.2.2.10. Promjene zaliha
4.2.2.11. Razine početnih zaliha
4.2.2.12. Razine završnih zaliha
4.2.2.13. Promjene zaliha kod proizvođača kojima je to glavna djelatnost
Promjene zaliha koje drže javna poduzeća, a koje nisu negdje drugdje navedene u razinama zaliha i promjenama zaliha. Povećanje zaliha prikazuje se kao negativan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj.
4.2.2.14. Prosječne neto kalorične vrijednosti
4.2.3. ISPORUKE SEKTORU PETROKEMIJE
Zabilježena isporuka gotovih naftnih derivata iz primarnih izvora (npr. rafinerije, postrojenja za miješanje itd.) na unutarnje tržište.
4.2.3.1. Bruto isporuke sektoru petrokemije
4.2.3.2. Energija potrošena u sektoru petrokemije
Količine nafte potrošene kao gorivo za petrokemijske procese kao što je parno krekiranje.
4.2.3.3. Neenergetska upotreba u sektoru petrokemije
Količine nafte potrošene u sektoru petrokemije za proizvodnju etilena, propilena, butilena, sintetičkog plina, aromata, butadiena i drugih sirovina na bazi ugljikovodika, u procesima kao što su parno krekiranje i parno reformiranje te u pogonima za proizvodnju aromata. Nisu uključene količine nafte koje se koriste kao gorivo.
4.2.3.4. Povratci iz sektora petrokemije u rafinerije
4.2.4. SEKTOR PRETVORBE
Prijavljuju se količine i za energetsku i za neenergetsku upotrebu.
4.2.4.1. Samo proizvođači kojima je proizvodnja električne energije glavna djelatnost
4.2.4.2. Samo samostalni proizvođači električne energije
4.2.4.3. Proizvođači kojima je to glavna djelatnost – kogeneracijske jedinice
4.2.4.4. Samostalni proizvođači – kogeneracijske jedinice
4.2.4.5. Samo proizvođači kojima je proizvodnja topline glavna djelatnost
4.2.4.6. Samo samostalni proizvođači topline
4.2.4.7. Plinare/postrojenja za uplinjavanje
4.2.4.8. Miješani prirodni plin
4.2.4.9. Koksare
4.2.4.10. Visoke peći
4.2.4.11. Petrokemijska industrija
4.2.4.12. Postrojenja za proizvodnju briketa
4.2.4.13. Drugdje nespomenuto – pretvorba
4.2.5. ENERGETSKI SEKTOR
Prijavljuju se količine i za energetsku i za neenergetsku upotrebu.
4.2.5.1. Rudnici ugljena
4.2.5.2. Vađenje nafte i plina
4.2.5.3. Koksare
4.2.5.4. Visoke peći
4.2.5.5. Plinare
4.2.5.6. Elektrane, kogeneracijska postrojenja i toplane za proizvodnju za vlastitu upotrebu.
4.2.5.7. Drugdje nespomenuto – energetika
4.2.6. GUBITCI U DISTRIBUCIJI
Prijavljuju se količine i za energetsku i za neenergetsku upotrebu.
4.2.7. KRAJNJA POTROŠNJA ENERGIJE – SEKTOR INDUSTRIJE
Prijavljuju se količine i za energetsku i za neenergetsku upotrebu.
4.2.7.1. Željezo i čelik
4.2.7.2. Kemijska i petrokemijska industrija
4.2.7.3. Obojeni metali
4.2.7.4. Nemetalni minerali
4.2.7.5. Vozila
4.2.7.6. Strojevi
4.2.7.7. Rudarstvo i kamenolomi
4.2.7.8. Hrana, piće i duhan
4.2.7.9. Celuloza, papir i tiskanje
4.2.7.10. Drvo i proizvodi od drva
4.2.7.11. Građevinarstvo
4.2.7.12. Tekstil i koža
4.2.7.13. Drugdje nespomenuto – industrija
4.2.8. KRAJNJA POTROŠNJA ENERGIJE – SEKTOR PROMETA
Prijavljuju se količine i za energetsku i za neenergetsku upotrebu.
4.2.8.1. Međunarodni zračni promet
4.2.8.2. Unutarnji zračni promet
4.2.8.3. Cestovni promet
4.2.8.4. Željeznica
4.2.8.5. Unutrašnja plovidba
4.2.8.6. Prijevoz cjevovodima
4.2.8.7. Drugdje nespomenuto – promet
4.2.9. KRAJNJA POTROŠNJA ENERGIJE – DRUGI SEKTORI
Prijavljuju se količine i za energetsku i za neenergetsku upotrebu.
4.2.9.1. Komercijalne i javne usluge
4.2.9.2. Domaćinstva
4.2.9.2.1. Domaćinstva: grijanje prostora
4.2.9.2.2. Domaćinstva: hlađenje prostora
4.2.9.2.3. Domaćinstva: grijanje vode
4.2.9.2.4. Domaćinstva: kuhanje
4.2.9.2.5. Domaćinstva: druge vrste konačne namjene
4.2.9.3. Poljoprivreda/šumarstvo
4.2.9.4. Ribarstvo
4.2.9.5. Drugdje nespomenuto – ostalo
4.2.10. UVOZ PREMA DRŽAVI PODRIJETLA I IZVOZ PREMA DRŽAVI ODREDIŠTA
Prijavljuju se uvoz prema državi podrijetla i izvoz prema državi odredišta. Primjenjuje se napomena za uvoz (4.2.1.5.).
4.2.11. KAPACITET RAFINERIJE
Izvješćuje se o nacionalnom ukupnom kapacitetu rafinerija i raščlanjuje se godišnji kapacitet po rafineriji u tisućama metričkih tona godišnje. Izvješćuje se o sljedećim stavkama:
4.2.11.1. Naziv/lokacija
4.2.11.2. Atmosferska destilacija
4.2.11.3. Vakuumska destilacija
4.2.11.4. Toplinsko krekiranje
4.2.11.4.1. Od toga visbreaking
4.2.11.4.2. Od toga proizvodnja koksa
4.2.11.5. Katalitičko krekiranje
4.2.11.5.1. Od toga fluid katalitičko krekiranje (FCC)
4.2.11.5.2. Od toga hidrokrekiranje (HCK)
4.2.11.6. Preoblikovanje
4.2.11.7. Odsumporavanje
4.2.11.8. Alkilacija, polimerizacija, izomerizacija
4.2.11.9. Eterifikacija
4.3. Mjerne jedinice
Količine o kojima se izvješćuje moraju se prijaviti u kilotonama (kt). Kalorične vrijednosti moraju se prijaviti u megadžulima po toni (MJ/t).
4.4. Izuzeća
Cipar je izuzet iz obveze izvješćivanja o agregatima definiranima u odjeljku 4.2.9. (Krajnja potrošnja energije – drugi sektori); primjenjuju se samo ukupne vrijednosti. Cipar je izuzet iz obveze izvješćivanja o neenergetskoj upotrebi iz odjeljaka 4.2.4. (Sektor pretvorbe), 4.2.5. (Sektor energetike), 4.2.7. (Industrija), 4.2.7.2. (Sektor industrije – kemijska i petrokemijska industrija), 4.2.8. (Prijevoz) i 4.2.9. (Drugi sektori).
5. OBNOVLJIVA ENERGIJA I ENERGIJA IZ OTPADA
5.1. Primjenjivi energenti
Osim ako je navedeno drukčije, ovo se prikupljanje podataka primjenjuje na sve energetske proizvode navedene u poglavlju 3.5. Priloga A. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE I OTPAD. Izvješćuje se samo o količinama goriva upotrijebljenima za energetske potrebe (na primjer: proizvodnja električne energije i topline, sagorijevanje s oporabom energije, upotreba u mobilnim motorima u sektoru prijevoza i kao fitilj u stacionarnim motorima). Iz izvješćivanja se isključuju količine upotrijebljene za neenergetske potrebe (na primjer: drvo u građevinarstvu i za proizvodnju namještaja, upotreba bioloških maziva za podmazivanje, upotreba biološkog bitumena za površinski sloj cesta). Pasivna toplinska energija isto je tako isključena iz izvješćivanja (na primjer: pasivna solarna toplinska energija zgrada).
5.2. Popis agregata
Osim ako je navedeno drukčije, sljedeći popis agregata prijavljuje se za sve energente navedene u prethodnom stavku. Okolna toplina (toplinske crpke) navodi se samo za sljedeće sektore: sektor pretvorbe (samo za agregate u vezi s prodanom toplinom), sektor energetike (samo ukupna količina, bez potkategorija), ukupno u industrijskom sektoru (samo ukupna količina, bez potkategorija), komercijalne i javne usluge, domaćinstva i drugdje nespomenuti drugi sektori.
5.2.1. BRUTO PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE I TOPLINE
Primjenjuju se definicije iz poglavlja 3.2.1. Agregate iz poglavlja 5.2.1.1. do 5.2.1.18. treba prijaviti zasebno za proizvođače kojima je to glavna djelatnost i za samostalne proizvođače. U okviru tih dviju vrsta postrojenja, bruto proizvodnja električne energije i bruto proizvodnja topline moraju se prijaviti zasebno za elektrane, za toplane i za kogeneracijske jedinice, kad god je primjenjivo.
5.2.1.1. Konvencionalne hidroelektrane (primjenjuje se samo za električnu energiju)
5.2.1.2. Mješovite hidroelektrane (primjenjuje se samo za električnu energiju)
5.2.1.3. Isključivo crpne hidroelektrane (primjenjuje se samo za električnu energiju)
5.2.1.4. Geotermalna energija
5.2.1.5. Postrojenja za solarnu fotonaponsku energiju (primjenjuje se samo za električnu energiju)
5.2.1.6. Solarna toplinska energija
5.2.1.7. Energija plime i oseke, valova i oceana (primjenjuje se samo za električnu energiju)
5.2.1.8. Energija vjetra (primjenjuje se samo za električnu energiju)
5.2.1.9. Kopnene vjetroelektrane
5.2.1.10. Priobalne vjetroelektrane
5.2.1.11. Obnovljivi komunalni otpad
5.2.1.12. Neobnovljivi komunalni otpad
5.2.1.13. Kruta biogoriva
5.2.1.14. Bioplinovi
5.2.1.15. Biodizel
5.2.1.16. Biobenzin
5.2.1.17. Druga tekuća biogoriva
5.2.1.18. Toplinske crpke (primjenjuje se samo za toplinu)
5.2.2. OPSKRBA
5.2.2.1. Proizvodnja
5.2.2.2. Uvoz
5.2.2.3. Izvoz
5.2.2.4. Promjene zaliha
5.2.3. SEKTOR PRETVORBE
5.2.3.1. Samo proizvođači kojima je proizvodnja električne energije glavna djelatnost
5.2.3.2. Proizvođači kojima je to glavna djelatnost – jedinice za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije (kogeneracijska postrojenja)
5.2.3.3. Samo proizvođači kojima je proizvodnja topline glavna djelatnost
5.2.3.4. Samo samostalni proizvođači električne energije
5.2.3.5. Samostalni proizvođači – jedinice za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije (kogeneracijska postrojenja)
5.2.3.6. Samo samostalni proizvođači topline
5.2.3.7. Postrojenja za proizvodnju briketa
5.2.3.8. Postrojenja za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena (BKB)/briketa od treseta (PB)
5.2.3.9. Plinare
5.2.3.10. Visoke peći
5.2.3.11. Postrojenja za miješanje s prirodnim plinom
5.2.3.12. Za miješanje s motornim benzinom/dizelom/kerozinom
5.2.3.13. Postrojenja za proizvodnju drvenog ugljena
5.2.3.14. Drugdje nespomenuto – pretvorba
5.2.4. ENERGETSKI SEKTOR
5.2.4.1. Postrojenja za uplinjavanje (bioplin)
5.2.4.2. Elektrane, kogeneracijska postrojenja i toplane
5.2.4.3. Rudnici ugljena
5.2.4.4. Postrojenja za proizvodnju briketa
5.2.4.5. Koksare
5.2.4.6. Rafinerije nafte
5.2.4.7. Postrojenja za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena (BKB)/briketa od treseta (PB)
5.2.4.8. Plinare
5.2.4.9. Visoke peći
5.2.4.10. Postrojenja za proizvodnju drvenog ugljena
5.2.4.11. Drugdje nespomenuto – energetika
5.2.5. GUBITCI U DISTRIBUCIJI
5.2.6. KRAJNJA POTROŠNJA ENERGIJE – SEKTOR INDUSTRIJE
5.2.6.1. Željezo i čelik
5.2.6.2. Kemijska i petrokemijska industrija
5.2.6.3. Obojeni metali
5.2.6.4. Nemetalni minerali
5.2.6.5. Vozila
5.2.6.6. Strojevi
5.2.6.7. Rudarstvo i kamenolomi
5.2.6.8. Hrana, piće i duhan
5.2.6.9. Celuloza, papir i tiskanje
5.2.6.10. Drvo i proizvodi od drva
5.2.6.11. Građevinarstvo
5.2.6.12. Tekstil i koža
5.2.6.13. Drugdje nespomenuto – industrija
5.2.7. KRAJNJA POTROŠNJA ENERGIJE – SEKTOR PROMETA
5.2.7.1. Željeznica
5.2.7.2. Cestovni promet
5.2.7.3. Unutrašnja plovidba
5.2.7.4. Drugdje nespomenuto – promet
5.2.8. KRAJNJA POTROŠNJA ENERGIJE – DRUGI SEKTORI
5.2.8.1. Komercijalne i javne usluge
5.2.8.2. Domaćinstva
5.2.8.2.1. Domaćinstva: grijanje prostora
5.2.8.2.2. Domaćinstva: hlađenje prostora
5.2.8.2.3. Domaćinstva: grijanje vode
5.2.8.2.4. Domaćinstva: kuhanje
5.2.8.2.5. Domaćinstva: druge vrste konačne namjene
5.2.8.3. Poljoprivreda/šumarstvo
5.2.8.4. Ribarstvo
5.2.8.5. Drugdje nespomenuto – ostalo
5.2.9. INSTALIRANA ELEKTRIČNA SNAGA
Instalirana električna snaga prijavljuje se kao stanje na 31. prosinca odgovarajuće izvještajne godine. Uključena je električna snaga elektrana i kogeneracijskih jedinica. Instalirana električna snaga jest zbroj instaliranih električnih snaga svih pojedinačnih postrojenja tijekom određenog razdoblja rada. Razdoblje rada uređaja koje se pretpostavlja u svrhu ovih statistika traje neprekidno: u praksi je to 15 sati dnevno ili više. Instalirana snaga najveća je snaga koja se u punom pogonu postrojenja neprekidno isporučuje na izlazu iz elektrane.
5.2.9.1. Konvencionalne hidroelektrane
5.2.9.2. Mješovite hidroelektrane
5.2.9.3. Isključivo crpne hidroelektrane
5.2.9.4. Geotermalna energija
5.2.9.5. Solarna fotovoltaična energija
5.2.9.6. Solarna toplinska energija
5.2.9.7. Energija plime i oseke, valova i oceana
5.2.9.8. Kopnene vjetroelektrane
5.2.9.9. Priobalne vjetroelektrane
5.2.9.10. Industrijski otpad
5.2.9.11. Komunalni otpad
5.2.9.12. Kruta biogoriva
5.2.9.13. Bioplinovi
5.2.9.14. Biodizel
5.2.9.15. Biobenzin
5.2.9.16. Druga tekuća biogoriva
5.2.10. TEHNIČKE ZNAČAJKE
5.2.10.1. Površina solarnih kolektora
Treba prijaviti ukupnu površinu pod solarnim kolektorima. Površina solarnih kolektora odnosi se na proizvodnju solarne toplinske energije; površine solarnih kolektora upotrijebljene za proizvodnju električne energije ne prijavljuju se ovdje (solarna fotonaponska energija i koncentrirana solarna energija). Površina svih solarnih kolektora; uključeni su kolektori s ostakljenjem i bez njega, pločasti kolektori i kolektori s vakuumskim cijevima s tekućinom ili zrakom kao vodičem energije.
5.2.10.2. Kapacitet proizvodnje biobenzina
5.2.10.3. Kapacitet proizvodnje biodizela
5.2.10.4. Kapacitet proizvodnje biološkog mlaznog kerozina
5.2.10.5. Kapacitet proizvodnje drugih tekućih biogoriva
5.2.10.6. Prosječna neto kalorijska vrijednost biobenzina
5.2.10.7. Prosječna neto kalorijska vrijednost bioetanola
5.2.10.8. Prosječna neto kalorijska vrijednost biodizela
5.2.10.9. Prosječna neto kalorijska vrijednost biološkog mlaznog kerozina
5.2.10.10. Prosječna neto kalorijska vrijednost drugih tekućih biogoriva
5.2.10.11. Prosječna neto kalorijska vrijednost drvenog ugljena
5.2.11. PROIZVODNJA KRUTIH BIOGORIVA I BIOPLINOVA
Ukupna proizvodnja krutih biogoriva (isključujući drveni ugljen) dijeli se između sljedećih goriva:
5.2.11.1. Ogrjevno drvo, drvni ostatci i nusproizvodi
5.2.11.1.1. Drvene pelete kao dio ogrjevnog drva, drvni ostatci i nusproizvodi
5.2.11.2. Crni lug
5.2.11.3. Otpaci šećerne trske
5.2.11.4. Otpad životinjskog podrijetla
5.2.11.5. Ostali biljni materijali i ostaci
5.2.11.6. Obnovljivi dio industrijskog otpada
Ukupna proizvodnja bioplina dijeli se između sljedećih načina proizvodnje:
5.2.11.7. Bioplinovi dobiveni anaerobnom fermentacijom: deponijski plin
5.2.11.8. Bioplinovi dobiveni anaerobnom fermentacijom: plin kanalizacijskog mulja
5.2.11.9. Bioplinovi dobiveni anaerobnom fermentacijom: drugi bioplinovi dobiveni anaerobnom fermentacijom
5.2.11.10. Bioplinovi dobiveni toplinskim procesima
5.2.12. UVOZ PREMA DRŽAVI PODRIJETLA I IZVOZ PREMA DRŽAVI ODREDIŠTA
Prijavljuje se uvoz prema državi podrijetla i izvoz prema državi odredišta. Primjenjuje se za biobenzine, bioetanol, biološki mlazni kerozin, biodizele, druga tekuća biogoriva, drvene pelete.
5.3. Mjerne jedinice
Električna energija prijavljuje se u gigavat satima (GWh), toplina u teradžulima (TJ), a električna snaga u megavatima (MW).
Količine se prijavljuju u teradžulima na temelju neto kalorične vrijednosti (TJ NCV), osim u slučaju drvenog ugljena, biobenzina, bioetanola, biološkog mlaznog kerozina, biodizela i drugih tekućih biogoriva koji se prijavljuju u kilotonama (kt).
Kalorične vrijednosti moraju se prijaviti u megadžulima po toni (MJ/t).
Površine prekrivene solarnim kolektorima prijavljuju se u 1 000 m2.
Kapacitet proizvodnje prijavljuje se u kilotonama (kt) po godini.
6. GODIŠNJE STATISTIKE O NUKLEARNOJ ENERGIJI
Moraju se prijaviti sljedeći podaci o civilnoj upotrebi nuklearne energije:
6.1. Popis agregata
6.1.1. KAPACITET OBOGAĆIVANJA
Godišnji separacijski radni kapacitet operativnih postrojenja za obogaćivanje (izotopska separacija urana).
6.1.2. PROIZVODNI KAPACITET SVJEŽIH GORIVNIH ELEMENATA
Godišnji proizvodni kapacitet postrojenja za proizvodnju goriva. Nisu uključena postrojenja za proizvodnju goriva MOX.
6.1.3. PROIZVODNI KAPACITET POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU GORIVA MOX
Godišnji proizvodni kapacitet postrojenja za proizvodnju goriva MOX. Gorivo MOX sadrži mješavinu plutonija i urana (miješani oksid).
6.1.4. PROIZVODNJA SVJEŽIH GORIVNIH ELEMENATA
Proizvodnja gotovih svježih gorivnih elemenata u postrojenjima za proizvodnju nuklearnoga goriva. Gorivne šipke i drugi nedovršeni proizvodi nisu uključeni. Također nisu uključena postrojenja za proizvodnju goriva MOX.
6.1.5. PROIZVODNJA GORIVNIH ELEMENATA MOX-A
Proizvodnja gotovih svježih gorivnih elemenata u postrojenjima za proizvodnju goriva MOX. Gorivne šipke i drugi nedovršeni proizvodi nisu uključeni.
6.1.6. PROIZVODNJA NUKLEARNE TOPLINE
Ukupna količina topline proizvedene u nuklearnim reaktorima za proizvodnju električne energije ili za drugu korisnu uporabu topline.
6.1.7. PROSJEČNO GODIŠNJE IZGARANJE KONAČNO ISTROŠENIH OZRAČENIH GORIVNIH ELEMENATA
Izračunano prosječno izgaranje gorivnih elemenata koji su konačno istrošeni u nuklearnim reaktorima tijekom dotične referentne godine. Ne uključuje privremeno istrošene gorivne elemente koji će kasnije vjerojatno biti ponovno napunjeni.
6.1.8. PROIZVODNJA URANA I PLUTONIJA U POSTROJENJIMA ZA PRERADU
Uran i plutonij proizvedeni tijekom referentne godine u postrojenjima za preradu.
6.1.9. KAPACITET (URAN I PLUTONIJ) POSTROJENJA ZA PRERADU
Godišnji kapacitet prerade urana i plutonija.
6.2. Mjerne jedinice
|
tSWU (tone separacijskih radnih jedinica) za 6.1.1. |
|
tHM (tone teških metala) za 6.1.4., 6.1.5., 6.1.8. |
|
tHM (tone teških metala) godišnje za 6.1.2., 6.1.3., 6.1.9. |
|
TJ (teradžuli) za 6.1.6. |
|
GWd/tHM (gigavat-dan po toni teških metala) za 6.1.7. |
PRILOG C
MJESEČNA ENERGETSKA STATISTIKA
U ovom su Prilogu opisani područje primjene, jedinice, izvještajno razdoblje, učestalost, rokovi i načini prosljeđivanja za mjesečno prikupljanje energetske statistike.
Pojmovi koji nisu posebno pojašnjeni u ovom Prilogu objašnjeni su u Prilogu A.
Sljedeće se odredbe primjenjuju na sva prikupljanja podataka navedena u ovom Prilogu:
a) |
Izvještajno razdoblje: Izvještajno razdoblje za podatke koji se prijavljuju jedan je kalendarski mjesec. |
b) |
Učestalost: Podatke se prijavljuje na mjesečnoj osnovi. |
c) |
Format za dostavu podataka: Format u kojem se podaci dostavljaju u skladu je s odgovarajućim standardom za razmjenu podataka koji je utvrdio Eurostat. |
d) |
Način dostave podataka: Podaci se prosljeđuju ili unose u elektroničkom obliku u jedinstveni središnji portal Eurostata. |
1. KRUTA FOSILNA GORIVA
1.1. Primjenjivi energenti
Ovo se poglavlje odnosi na izvješćivanje o:
1.1.1. |
Kameni ugljen |
1.1.2. |
Mrki ugljen |
1.1.3. |
Treset |
1.1.4. |
Naftni škriljevac i naftni pijesak |
1.1.5. |
Koks iz koksnih peći |
1.2. Popis agregata
1.2.1. Sljedeći se agregati prijavljuju za kameni ugljen.
1.2.1.1. |
Proizvodnja |
1.2.1.2. |
Rekuperirani proizvodi |
1.2.1.3. |
Uvoz |
1.2.1.4. |
Uvoz iz zemalja koje nisu članice EU-a |
1.2.1.5. |
Izvoz |
1.2.1.6. |
Ukupne početne zalihe na državnom području Količine koje drže rudnici, uvoznici i potrošači koji uvoze izravno. |
1.2.1.7. |
Ukupne završne zalihe na državnom području Količine koje drže rudnici, uvoznici i potrošači koji uvoze izravno. |
1.2.1.8. |
Isporuke proizvođačima s jednom glavnom djelatnošću |
1.2.1.9. |
Isporuke koksarama |
1.2.1.10. |
Ukupne isporuke industrijskom sektoru |
1.2.1.11. |
Isporuke sektoru željeza i čelika |
1.2.1.12. |
Druge isporuke (službe, domaćinstva, …). Količine kamenog ugljena isporučene sektorima koji nisu posebno spomenuti ili nisu obuhvaćeni sektorima pretvorbe, energetike, industrije ili prijevoza. |
1.2.2. Sljedeći se agregati prijavljuju za mrki ugljen, treset, naftni škriljevac i naftni pijesak:
1.2.2.1. |
Proizvodnja |
1.2.2.2. |
Uvoz |
1.2.2.3. |
Izvoz |
1.2.2.4. |
Ukupne početne zalihe na državnom području Količine koje drže rudnici, uvoznici i potrošači koji uvoze izravno. |
1.2.2.5. |
Ukupne završne zalihe na državnom području Količine koje drže rudnici, uvoznici i potrošači koji uvoze izravno. |
1.2.2.6. |
Za treset je moguće, umjesto početnih i završnih zaliha, prijaviti promjene zaliha. |
1.2.2.7. |
Isporuke proizvođačima s jednom glavnom djelatnošću |
1.2.3. Sljedeći se agregati prijavljuju za koks iz koksnih peći:
1.2.3.1. |
Proizvodnja |
1.2.3.3. |
Uvoz |
1.2.3.4. |
Uvoz iz zemalja koje nisu članice EU-a |
1.2.3.5. |
Izvoz |
1.2.3.6. |
Ukupne početne zalihe na državnom području Količine koje drže proizvođači, uvoznici i potrošači koji uvoze izravno. |
1.2.3.7. |
Ukupne završne zalihe na državnom području Količine koje drže proizvođači, uvoznici i potrošači koji uvoze izravno. |
1.2.3.8. |
Isporuke sektoru željeza i čelika |
1.3. Mjerne jedinice
Količine o kojima se izvješćuje moraju se prijaviti u kilotonama (kt).
1.4. Rok za dostavu podataka
U roku od tri mjeseca od isteka izvještajnog mjeseca.
2. ELEKTRIČNA ENERGIJA
2.1. Primjenjivi energenti
Ovo se poglavlje odnosi na izvješćivanje o električnoj energiji.
2.2. Popis agregata
Sljedeći se agregati prijavljuju za električnu energiju:
2.2.1. Neto proizvodnja električne energije iz nuklearnih postrojenja
2.2.2. Neto proizvodnja električne energije iz konvencionalne proizvodnje toplinske energije upotrebom ugljena
2.2.3. Neto proizvodnja električne energije iz konvencionalne proizvodnje toplinske energije upotrebom nafte
2.2.4. Neto proizvodnja električne energije iz konvencionalne proizvodnje toplinske energije upotrebom plina
2.2.5. Neto proizvodnja električne energije iz konvencionalne proizvodnje toplinske energije upotrebom obnovljivih goriva (poput krutih biogoriva, bioplinova, tekućih biogoriva, obnovljivog komunalnog otpada)
2.2.6. Neto proizvodnja električne energije iz konvencionalne proizvodnje toplinske energije upotrebom neobnovljivih goriva (poput neobnovljivog industrijskog i neobnovljivog komunalnog otpada)
2.2.7. Neto proizvodnja električne energije iz konvencionalnih hidroelektrana
2.2.8. Neto proizvodnja električne energije iz mješovitih hidroelektrana
2.2.9. Neto proizvodnja električne energije iz isključivo crpnih hidroelektrana
2.2.10. Neto proizvodnja električne energije iz kopnenih vjetroelektrana
2.2.11. Neto proizvodnja električne energije iz priobalnih vjetroelektrana
2.2.12. Neto proizvodnja električne energije iz solarnih fotonaponskih pogona
2.2.13. Neto proizvodnja električne energije iz pogona za solarnu toplinsku energiju
2.2.14. Neto proizvodnja električne energije iz proizvodnje geotermalne energije
2.2.15. Neto proizvodnja električne energije iz drugih obnovljivih izvora (poput plime i oseke, valova, oceana i drugih obnovljivih izvora koji nisu goriva)
2.2.16. Neto proizvodnja električne energije iz drugdje nespomenutih izvora
2.2.17. Uvoz
2.2.17.1. Od toga iz EU-a
2.2.18. Izvoz
2.2.18.1. Od toga u EU
2.2.19. Električna energija upotrijebljena u crpnim hidroelektranama
2.3. Mjerne jedinice
Količine o kojima se izvješćuje moraju se prijaviti u gigavat-satima (GWh).
2.4. Rok za dostavu podataka
U roku od tri mjeseca od isteka izvještajnog mjeseca.
3. NAFTA I NAFTNI DERIVATI
3.1. Primjenjivi energenti
Osim ako je navedeno drukčije, ovo se prikupljanje podataka primjenjuje na sve energetske proizvode navedene u poglavlju 3.4. Priloga A. NAFTA (sirova nafta i naftni derivati).
Kategorijom‚Drugi proizvodi’ obuhvaćene su količine koje odgovaraju definiciji u poglavlju 3.4. Priloga A te količine white spirita (specijalnog teškog benzina) i SBP-a, maziva, bitumena i parafinskog voska; ovi se proizvodi ne smiju prijaviti zasebno.
3.2. Popis agregata
Osim ako je navedeno drukčije, sljedeći se agregati prijavljuju za sve energente navedene u prethodnom stavku.
3.2.1. OPSKRBA SIROVOM NAFTOM, NGL-OM, RAFINERIJSKIM SIROVINAMA, ADITIVIMA I DRUGIM UGLJIKOVODICIMA
Sljedeći se agregati prijavljuju za sirovu naftu, kondenzate prirodnog plina, rafinerijske sirovine, aditive/oksigenate, biogoriva i druge ugljikovodike:
3.2.1.1. Domaća proizvodnja (ne primjenjuje se za rafinerijske sirovine i biogoriva).
3.2.1.2. Primljene količine iz drugih izvora (ne primjenjuje se za sirovu naftu, kondenzate prirodnog plina, rafinerijske sirovine)
3.2.1.3. Povratci
Gotovi proizvodi ili poluproizvodi koje krajnji potrošači vraćaju u rafinerije u svrhu obrade, miješanja ili prodaje. To su uglavnom nusproizvodi u petrokemijskoj industriji. Primjenjuje se samo za rafinerijske sirovine.
3.2.1.4. Prijenos proizvoda
Uvezeni naftni derivati koji su reklasificirani kao sirovine za daljnju preradu u rafineriji, bez isporuke krajnjim potrošačima. Primjenjuje se samo za rafinerijske sirovine.
3.2.1.5. Uvoz
3.2.1.6. Izvoz
Napomena za uvoz i izvoz Uključuje količine sirove nafte i proizvoda koji su uvezeni ili izvezeni na temelju sporazuma o procesima obrade (tj. rafiniranje na temelju računa). Kod sirove nafte i NGL-a treba navesti državu izvornog podrijetla; kod rafinerijskih sirovina i gotovih proizvoda treba navesti državu posljednjeg slanja. Uključeni su svi ukapljeni plinovi (npr. LPG) dobiveni uplinjavanjem uvezenog ukapljenog prirodnog plina i naftni derivati koje je izravno uvezla ili izvezla petrokemijska industrija.
3.2.1.7. Neposredna upotreba
3.2.1.8. Promjene zaliha
Povećanje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao negativan broj.
3.2.1.9. Zabilježeni input u rafinerije
Definira se kao ukupna količina nafte (uključujući Druge ugljikovodike i Aditive) za koju je utvrđeno da je ušla u rafinerijski proces (input u rafinerije).
3.2.1.10. Gubitci u rafinerijama
Razlika između zabilježenog inputa u rafinerije i bruto proizvodnje rafinerije. Gubitci se mogu pojaviti za vrijeme procesa destilacije zbog ishlapljivanja. Navedeni gubitci prikazuju se pozitivnom brojkom. Moguća su povećanja volumena ali ne i mase.
3.2.2. OPSKRBA GOTOVIM PROIZVODIMA
Sljedeći se agregati prijavljuju za sirovu naftu, kondenzate prirodnog plina, rafinerijski plin, etan, ukapljeni naftni plin, laku naftu, biobenzin, nebiološki benzin, avionski benzin, mlazno gorivo benzinskog tipa, biološki mlazni kerozin, nebiološki mlazni kerozin, drugi kerozin, biodizele, nebiološko plinsko ulje/dizelsko gorivo, loživo ulje s niskim udjelom sumpora, loživo ulje s visokim udjelom sumpora, naftni koks i druge proizvode:
3.2.2.1. Primljene sirovine
3.2.2.2. Bruto proizvodnja rafinerije (ne primjenjuje se za sirovu naftu i kondenzate prirodnog plina)
3.2.2.3. Reciklirani proizvodi (ne primjenjuje se za sirovu naftu i kondenzate prirodnog plina)
3.2.2.4. Rafinerijsko gorivo (ne primjenjuje se za sirovu naftu i kondenzate prirodnog plina)
Poglavlje 2.3. Priloga A Sektor energetike – naftne rafinerije; uključena su goriva potrošena u rafinerijama za proizvodnju električne energije i topline za prodaju.
3.2.2.5. Uvoz (ne primjenjuje se za sirovu naftu, NGL i rafinerijski plin)
3.2.2.6. Izvoz (ne primjenjuje se za sirovu naftu, NGL i rafinerijski plin)
Napomena: primjenjuje se napomena za uvoz i izvoz iz odjeljka 3.2.1.
3.2.2.7. Međunarodni pomorski spremnici (ne primjenjuje se za sirovu naftu i kondenzate prirodnog plina)
3.2.2.8. Reklasifikacija proizvoda
3.2.2.9. Prijenos proizvoda (ne primjenjuje se za sirovu naftu i kondenzate prirodnog plina)
3.2.2.10. Promjene zaliha (ne primjenjuje se za sirovu naftu, NGL i rafinerijski plin)
Povećanje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao negativan broj.
3.2.2.11. Zabilježene bruto isporuke u tuzemstvu
Zabilježena isporuka gotovih naftnih derivata iz primarnih izvora (npr. rafinerije, postrojenja za miješanje itd.) na unutarnje tržište.
3.2.2.11.1. Međunarodni zračni promet (primjenjuje se samo na avionski benzin, mlazno gorivo benzinskog tipa, biološki mlazni kerozin, nebiološki mlazni kerozin)
3.2.2.11.2. Proizvođači kojima je to glavna djelatnost – elektrane
3.2.2.11.3. Cestovni promet (primjenjuje se samo za ukapljeni naftni plin)
3.2.2.11.4. Unutrašnja plovidba i željeznica (primjenjuje se samo za biodizele, nebiološko plinsko ulje/dizelsko gorivo)
3.2.2.12. Petrokemijska industrija
3.2.2.13. Povratci u rafinerije (ne primjenjuje se za sirovu naftu i kondenzate prirodnog plina)
3.2.3. UVOZ PREMA PODRIJETLU – IZVOZ PREMA ODREDIŠTU
Prijavljuje se uvoz prema državi podrijetla i izvoz prema državi odredišta. Primjenjuje se napomena za uvoz i izvoz iz odjeljka 3.2.1.
3.2.4. RAZINE ZALIHA
Sljedeće se početne i završne zalihe moraju prijaviti za sve energetske proizvode uključujući aditive/oksigenate, ali isključujući rafinerijski plin:
3.2.4.1. Zalihe na državnom području
Zalihe na sljedećim lokacijama: cisterne u rafinerijama, terminali za utovar rasutog tereta, cjevovodni rezervoari, tegljači i obalni tankeri (ako su polazišna i odredišna luka u istoj zemlji), tankeri u luci države članice (ako se njihov teret istovaruje u luci), spremnici na brodovima u unutrašnjoj plovidbi. Nisu uključene zalihe nafte u cjevovodima, željezničkim cisternama, cestovnim cisternama, spremnici na prekooceanskim brodovima, benzinske crpke, trgovine na malo i spremnici na moru.
3.2.4.2. Zalihe uskladištene za druge zemlje na temelju dvostranih vladinih sporazuma
Zalihe na državnom području koje pripadaju drugoj zemlji i kojima je zajamčen pristup na temelju sporazuma između dotičnih vlada.
3.2.4.3. Zalihe s poznatim inozemnim odredištem
Zalihe na državnom području koje nisu uključene pod točku 3.2.4.2., koje pripadaju drugoj zemlji i njoj su namijenjene. Te zalihe mogu biti smještene unutar ili izvan područja pod carinskim nadzorom.
3.2.4.4. Druge zalihe na područjima pod carinskim nadzorom
Uključene su zalihe koje nisu navedene u točkama 3.2.4.2. i 3.2.4.3., bez obzira na to jesu li ocarinjene ili ne.
3.2.4.5. Zalihe velikih potrošača
Uključene su zalihe koje su podložne nadzoru vlade. Ovom definicijom nisu obuhvaćene zalihe drugih potrošača.
3.2.4.6. Zalihe na dolazećim prekooceanskim brodovima, u luci ili na vezu
Zalihe bez obzira na to jesu li ocarinjene ili ne. Ova kategorija ne uključuje zalihe brodova na pučini.
Uključena je nafta na obalnim tankerima ako su njihova polazišna i odredišna luka u istoj zemlji). U slučaju dolazećih brodova s više od jedne luke istovara, navodi se samo količina koja će se istovariti u zemlji izvjestiteljici.
3.2.4.7. Zalihe vlade na državnom području
Uključene su zalihe za nevojne svrhe koje vlada skladišti na državnom području i koje su u vlasništvu ili pod nadzorom vlade, a skladište se isključivo za hitne slučajeve.
Nisu uključene zalihe koje skladište državne naftne kompanije ili javna elektroprivredna poduzeća niti zalihe koje neposredno skladište naftne kompanije u ime vlada.
3.2.4.8. Zalihe organizacija koje skladište zalihe na državnom području
Zalihe javnih i privatnih društava koja su osnovana u svrhu održavanja zaliha isključivo za hitne slučajeve.
Ne uključuju obvezne zalihe privatnih poduzeća.
3.2.4.9. Sve druge zalihe uskladištene na državnom području
Sve druge zalihe koje ispunjavaju uvjete opisane u prethodno navedenoj točki 3.2.4.1.
3.2.4.10. Zalihe uskladištene u inozemstvu na temelju dvostranih vladinih sporazuma
Zalihe koje pripadaju zemlji izvjestiteljici, ali su uskladištene u drugoj zemlji, kojima je zajamčen pristup na temelju sporazuma između dotičnih vlada.
3.2.4.10.1 Od čega: zalihe vlade
3.2.4.10.2 Od čega: zalihe organizacija koje skladište zalihe
3.2.4.10.3 Od čega: ostale zalihe
3.2.4.11. Zalihe uskladištene u inozemstvu koje su jasno predviđene za uvoz u zemlju izvjestiteljicu
Zalihe koje nisu uključene u kategoriju 10., koje pripadaju zemlji izvjestiteljici, ali su uskladištene u drugoj zemlji i tamo čekaju uvoz.
3.2.4.12. Druge zalihe na područjima pod carinskim nadzorom
Druge zalihe na državnom području koje nisu uključene u prethodno navedene kategorije.
3.2.4.13. Sadržaj cjevovoda
Nafta (sirova nafta i naftni derivati) sadržana u cjevovodima, potrebna za održavanje protoka u cjevovodima.
Osim toga, mora se prijaviti raspodjela količina prema odgovarajućoj zemlji za:
3.2.4.13.1. |
završne zalihe koje se drže za druge zemlje na temelju službenog sporazuma, prema korisniku, |
3.2.4.13.2. |
završne zalihe koje se drže za druge zemlje na temelju službenog sporazuma, od kojih kao garancije za čuvanje, prema korisniku, |
3.2.4.13.3. |
završne zalihe s poznatim odredištem u inozemstvu, prema korisniku, |
3.2.4.13.4. |
završne zalihe koje se drže u inozemstvu na temelju službenog sporazuma, prema lokaciji, |
3.2.4.13.5. |
završne zalihe koje se drže u inozemstvu na temelju službenog sporazuma, od kojih kao garancije za čuvanje, prema lokaciji, |
3.2.4.13.6. |
završne zalihe koje se drže u inozemstvu koje su jasno predviđene za uvoz u zemlju izvjestiteljicu, prema lokaciji. |
Početne zalihe označavaju zalihe zadnjeg dana mjeseca prije izvještajnog mjeseca. Završne zalihe odnose se na zalihe zadnjeg dana izvještajnog mjeseca.
3.3. Mjerne jedinice
Količine o kojima se izvješćuje moraju se prijaviti u kilotonama (kt).
3.4. Rok za dostavu podataka
U roku od 55 dana od isteka izvještajnog mjeseca.
3.5. Zemljopisne napomene
Samo za potrebe statističkog izvješćivanja primjenjuju se objašnjenja iz poglavlja 1. Priloga A, uz sljedeće posebne iznimke: Švicarska uključuje Lihtenštajn.
4. PRIRODNI PLIN
4.1. Primjenjivi energenti
Ovo se poglavlje odnosi na izvješćivanje o prirodnom plinu.
4.2. Popis agregata
Sljedeći se agregati prijavljuju za prirodni plin.
4.2.1. DOMAĆA PROIZVODNJA
Sve suhe tržive količine unutar nacionalnih granica uključujući off-shore proizvodnju. Proizvodnja se mjeri nakon pročišćavanja i ekstrakcije NGL-a i sumpora. Nisu uključeni gubitci koji nastaju u procesima vađenja i količine koje su ponovno injektirane, ispuštene ili zapaljene. Uključene su količine koje se upotrebljavaju u okviru industrije prirodnog plina; za vađenje plina, u cjevovodima i postrojenjima za preradu.
4.2.2. UVOZ (ULASCI)
4.2.3. IZVOZ (IZLASCI)
Napomena za uvoz i izvoz: Izvješćuje se o svim količinama prirodnog plina koje su fizički prešle državne granice zemlje, bez obzira na to jesu li ocarinjene ili ne. To uključuje količine koje su u provozu kroz vašu zemlju; količine u provozu trebalo bi uključiti i kao uvoz i kao izvoz. Uvoz ukapljenog prirodnog plina trebao bi obuhvatiti samo suhi trživi ekvivalent, uključujući količine upotrijebljene za vlastitu potrošnju u postupku uplinjavanja. Količine upotrijebljene kao vlastita potrošnja tijekom postupka uplinjavanja trebalo bi navesti pod Vlastitom upotrebom i gubitcima u industriji prirodnog plina (vidjeti odjeljak 4.2.11.). Svi kondenzati plina (npr. ukapljeni naftni plin) izvađeni tijekom postupka uplinjavanja uvezenog ukapljenog prirodnog plina trebalo bi prijaviti u okviru ‚Primljenih količina iz drugih izvora’ pod ‚Drugi ugljikovodici’ kako je definirano u poglavlju 3. ovog Priloga (NAFTA I NAFTNI DERIVATI).
4.2.4. PROMJENE ZALIHA
Povećanje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao negativan broj.
4.2.5. ZABILJEŽENE BRUTO ISPORUKE U TUZEMSTVU
Ova se kategorija odnosi na isporuke trživog plina na unutrašnjem tržištu, uključujući plin koji se upotrebljava u plinskoj industriji za grijanje i rad opreme (tj. potrošnja za vađenje plina, za cjevovode i postrojenja za preradu); trebalo bi uključiti i gubitke u prijenosu i distribuciji.
4.2.6. RAZINE POČETNIH ZALIHA USKLADIŠTENIH NA DRŽAVNOM PODRUČJU
4.2.8. RAZINE ZAVRŠNIH ZALIHA USKLADIŠTENIH NA DRŽAVNOM PODRUČJU
4.2.9. RAZINE POČETNIH ZALIHA USKLADIŠTENIH U INOZEMSTVU
4.2.10. RAZINE ZAVRŠNIH ZALIHA USKLADIŠTENIH U INOZEMSTVU
Napomena za razine zaliha: uključuje se prirodni plin uskladišten u plinovitom stanju i u tekućem stanju.
4.2.11. VLASTITA UPOTREBA I GUBITCI U INDUSTRIJI PRIRODNOG PLINA
Količine upotrijebljene u plinskoj industriji za grijanje i rad opreme (tj. potrošnja za vađenje plina, za cjevovode i postrojenja za preradu); uključuju se gubitci u prijenosu i distribuciji.
4.2.12. UVOZ (ULASCI) PREMA PODRIJETLU I IZVOZ (IZLASCI) PREMA ODREDIŠTU
Navodi se uvoz (ulasci) prema državi podrijetla i izvoz (izlasci) prema državi odredišta. Primjenjuje se napomena za uvoz i izvoz iz odjeljka 4.2.3. Uvoz i izvoz prijavljuju se samo za susjedne zemlje ili zemlje s izravnim priključkom cjevovoda te za zemlje u kojima je plin utovaren na teretni brod u slučaju ukapljenog prirodnog plina.
4.3. Mjerne jedinice
Količine se moraju izraziti u dvjema jedinicama:
4.3.1. |
u fizičkoj količini u milijunima m3 (milijuni kubnih metara) uz referentne uvjete za plin (15 °C, 101 325 Pa), |
4.3.2. |
u obliku energetske vrijednosti, u TJ (teradžuli), na temelju bruto kalorične vrijednosti. |
4.4. Rok za dostavu podataka
U roku od 55 dana od isteka izvještajnog mjeseca.
PRILOG D
KRATKOROČNA MJESEČNA STATISTIKA
U ovom su Prilogu opisani područje primjene, jedinice, izvještajno razdoblje, učestalost, rokovi i načini prosljeđivanja za kratkoročno mjesečno prikupljanje statističkih podataka.
Pojmovi koji nisu posebno pojašnjeni u ovom Prilogu objašnjeni su u Prilogu A.
Sljedeće se odredbe primjenjuju na sva prikupljanja podataka navedena u ovom Prilogu:
a) |
Izvještajno razdoblje: Izvještajno razdoblje za podatke koji se prijavljuju jedan je kalendarski mjesec. |
b) |
Učestalost: Podatke se prijavljuje na mjesečnoj osnovi. |
c) |
Format za dostavu podataka: Format u kojem se podaci dostavljaju u skladu je s odgovarajućim standardom za razmjenu podataka koji je utvrdio Eurostat. |
d) |
Način dostave podataka: Podaci se prosljeđuju ili unose u elektroničkom obliku u jedinstveni središnji portal Eurostata. |
1. PRIRODNI PLIN
1.1. Primjenjivi energenti
Ovo se poglavlje odnosi na izvješćivanje o prirodnom plinu.
1.2. Popis agregata
Prijavljuju se sljedeći agregati.
1.2.1. Proizvodnja
1.2.2. Uvoz
1.2.3. Izvoz
1.2.4. Promjene zaliha
1.2.5. Ukupne završne zalihe na državnom području
1.3. Mjerne jedinice
Količine o kojima se izvješćuje prijavljuju se u teradžulima (TJ), na temelju bruto kalorične vrijednosti.
1.4. Rok za dostavu podataka
U roku od jednog kalendarskog mjeseca od isteka izvještajnog mjeseca.
2. ELEKTRIČNA ENERGIJA
2.1. Primjenjivi energenti
Ovo se poglavlje odnosi na izvješćivanje o električnoj energiji.
2.2. Popis agregata
Prijavljuju se sljedeći agregati.
2.2.1. PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE UKUPNO
Ukupna bruto količina proizvedene električne energije.
Uključena je vlastita potrošnja elektrana.
2.2.2. UVOZ
Količine električne energije smatraju se uvezenima kada prijeđu političke granice zemlje bez obzira na to jesu li ocarinjene ili ne. Ako električna energija prolazi kroz zemlju, količina te energije prijavljuje se i kao uvoz i kao izvoz.
2.2.3. IZVOZ
Količine električne energije smatraju se izvezenima kada prijeđu političke granice zemlje bez obzira na to jesu li ocarinjene ili ne. Ako električna energija prolazi kroz zemlju, količina te energije prijavljuje se i kao uvoz i kao izvoz.
2.3. Mjerne jedinice
Količine o kojima se izvješćuje moraju se prijaviti u gigavat-satima (GWh)
2.4. Rok za dostavu podataka
U roku od jednog kalendarskog mjeseca od isteka izvještajnog mjeseca.
2.5. Odstupanja i izuzeća
Njemačka se izuzima od prikupljanja ovih podataka.
3. NAFTA I NAFTNI DERIVATI
3.1. Primjenjivi energenti
Ovo se poglavlje odnosi na izvješćivanje o:
3.1.1. |
Sirova nafta |
3.1.2. |
Ukapljeni naftni plin (LPG) |
3.1.3. |
Benzin (zbroj motornog benzina i avionskog benzina) |
3.1.4. |
Kerozin (zbroj mlaznog goriva kerozinskog tipa i drugog kerozina) |
3.1.5. |
Plinsko ulje/dizelsko gorivo |
3.1.6. |
Loživo ulje. |
3.1.7. |
‚Ukupna nafta’, pod čim se podrazumijeva zbroj svih prethodno navedenih proizvoda osim sirove nafte, a mora uključivati i sve druge naftne derivate definirane u Prilogu A (poput rafinerijskog plina, etana, lake nafte, naftnog koksa, white spirita (specijalnog teškog benzina) i SBP-a, parafinskog voska, bitumena, maziva i drugog). |
3.2. Popis agregata
Sljedeći popis agregata prijavljuje se za sve energente navedene u prethodnom stavku.
3.2.1. Proizvodnja sirove nafte i proizvodnja rafinerije (bruto proizvodnja, uključujući rafinerijsko gorivo) za sve druge proizvode iz odjeljka 3.1.
3.2.2. Uvoz
3.2.3. Izvoz
3.2.4. Završne zalihe
3.2.5. Promjene zaliha
Povećanje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao negativan broj.
3.2.6. Input u rafinerije (zabilježeni protok u rafineriji) za sirovu naftu i Potražnja za svim drugim proizvodima koji su navedeni u odjeljku 3.1.
Potražnja je definirana kao isporuka ili prodaja na unutarnjem tržištu (domaća potrošnja) uvećano za rafinerijsko gorivo, međunarodne pomorske i zrakoplovne spremnike. Potražnja za Ukupnom naftom uključuje Sirovu naftu.
3.3. Mjerne jedinice
Količine o kojima se izvješćuje moraju se prijaviti u kilotonama (kt).
3.4. Rok za dostavu podataka
U roku od 25 dana od isteka izvještajnog mjeseca.