27.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 345/87

(1)

Direktivom 2004/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) nastoji se zaštititi radnike od rizika za njihovo zdravlje i sigurnost zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na mjestu rada. Dosljedna razina zaštite od rizika povezanih s karcinogenim i mutagenim tvarima predviđena je u toj direktivi okvirom općih načela kako bi se državama članicama omogućilo osiguravanje dosljedne primjene minimalnih zahtjeva. Obvezujuće granične vrijednosti za izloženost na mjestu rada utvrđene na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, ekonomsku izvedivost, temeljitu procjenu društveno-gospodarskog učinka i dostupnosti protokola i tehnika za mjerenje izloženosti na mjestu rada važne su sastavnice općih mjera za zaštitu radnika utvrđenih tom direktivom. Minimalnim zahtjevima predviđenima u toj direktivi nastoji se zaštititi radnike na razini Unije. Države članice mogu odrediti strože obvezujuće granične vrijednosti za izloženost na mjestu rada.

(2)

Granične vrijednosti za izloženost na mjestu rada dio su upravljanja rizicima u skladu s Direktivom 2004/37/EZ. Usklađenost s tim graničnim vrijednostima ne dovodi u pitanje druge obveze poslodavaca u skladu s tom direktivom, posebice smanjenje uporabe karcinogenih i mutagenih tvari na mjestu rada, sprječavanje ili smanjenje izloženosti radnika karcinogenim ili mutagenim tvarima i mjere koje bi se trebale u tu svrhu provesti. Te bi mjere trebale obuhvaćati, koliko je to tehnički moguće, zamjenu karcinogene ili mutagene tvari s tvari, smjesom ili postupkom koji nisu opasni ili su manje opasni za zdravlje radnika, uporabu zatvorenog sustava ili druge mjere kojima se nastoji smanjiti razina izloženosti radnika. U tom kontekstu u slučaju nesigurnosti od temeljne je važnosti rukovoditi se načelom predostrožnosti.

(3)

Za većinu karcinogenih i mutagenih tvari znanstveno nije moguće utvrditi razine ispod kojih izloženost ne bi imala štetne učinke. Iako se određivanjem graničnih vrijednosti na mjestu rada u pogledu karcinogenih i mutagenih tvari u skladu s ovom Direktivom rizici za zdravlje i sigurnost radnika koji proizlaze iz njihove izloženosti na radu (preostali rizik) ne uklanjaju u potpunosti, time se, služeći se postupnim pristupom koji se temelji na postavljanju ciljeva u skladu s Direktivom 2004/37/EZ, ipak doprinosi znatnom smanjenju rizika koji proizlaze iz takve izloženosti. Za druge karcinogene i mutagene tvari znanstveno je moguće utvrditi razine ispod kojih se ne očekuju štetni učinci izloženosti.

(4)

Maksimalne razine izloženosti radnika nekim karcinogenim ili mutagenim tvarima utvrđuju se vrijednostima koje se, u skladu s Direktivom 2004/37/EZ, ne smiju premašiti. Te bi granične vrijednosti trebalo revidirati, dok bi za dodatne karcinogene i mutagene tvari trebalo odrediti granične vrijednosti.

(5)

Na temelju izvješća o provedbi koje države članice podnose svakih pet godina u skladu s člankom 17.a Direktive Vijeća 89/391/EEZ (4), Komisija treba ocijeniti provedbu pravnog okvira o sigurnosti i zdravlju na radu, uključujući Direktivu 2004/37/EZ i, prema potrebi, obavijestiti relevantne institucije i Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu (ACSH) o inicijativama za poboljšanje djelovanja tog okvira, među ostalim prema potrebi o odgovarajućim zakonodavnim prijedlozima.

(6)

Granične vrijednosti utvrđene u ovoj Direktivi trebalo bi prema potrebi revidirati s obzirom na dostupne informacije, uključujući nove znanstvene i tehničke podatke i najbolje prakse, tehnike i protokole za mjerenje razina izloženosti na mjestu rada utemeljene na dokazima. Te bi informacije po mogućnosti trebale uključivati podatke o preostalim rizicima za zdravlje radnika, kao i mišljenja Znanstvenog odbora za ograničenja izloženosti na mjestu rada (SCOEL) te ACSH-a. Informacije u vezi s preostalim rizikom, koje se javno objavljuju na razini Unije, dragocjene su za budući rad na ograničavanju rizika od izloženosti na mjestu rada karcinogenim i mutagenim tvarima, među ostalim i revizijom graničnih vrijednosti utvrđenih u ovoj Direktivi. Trebalo bi dodatno poticati transparentnost takvih informacija.

(7)

Zbog nedostatka dosljednih podataka o izloženosti tvarima potrebno je zaštititi izložene radnike ili radnike kojima prijeti rizik od izloženosti, i to provedbom odgovarajućeg zdravstvenog nadzora. Stoga bi na temelju upute liječnika ili tijela odgovornog za zdravstveni nadzor, za radnike za koje rezultati procjene iz članka 3. stavka 2. Direktive 2004/37/EZ pokažu da postoji rizik za zdravlje ili sigurnost, trebalo biti moguće nastaviti odgovarajući zdravstveni nadzor i nakon prestanka izloženosti. Takav bi nadzor trebalo obavljati u skladu s nacionalnim pravom ili praksom država članica. Članak 14. Direktive 2004/37/EZ trebalo bi stoga izmijeniti kako bi se svim dotičnim radnicima osigurao takav zdravstveni nadzor.

(8)

Primjereno i dosljedno prikupljanje podataka od poslodavaca koje provode države članice potrebno je kako bi se osigurala sigurnost i primjerena skrb o radnicima. Države članice trebaju Komisiji dostavljati informacije u svrhu njezina izvještavanja o provedbi Direktive 2004/37/EZ. Komisija već podupire najbolje prakse u vezi s prikupljanjem podataka u državama članicama i trebala bi predložiti, prema potrebi, dodatna poboljšanja u prikupljanju podataka koje se zahtijeva na temelju Direktive 2004/37/EZ.

(9)

Na temelju Direktive 2004/37/EZ poslodavci su obvezni primjenjivati postojeće odgovarajuće postupke za mjerenje razina izloženosti karcinogenim i mutagenim tvarima na mjestu rada, uvažavajući činjenicu da SCOEL u svojim preporukama navodi izvedivost praćenja izloženosti pri bilo kojoj preporučenoj graničnoj vrijednosti izloženosti na mjestu rada te biološkim graničnim vrijednostima. Poboljšanje istovjetnosti metodologija za mjerenje koncentracije karcinogenih i mutagenih tvari u zraku u odnosu na granične vrijednosti utvrđene u Direktivi 2004/37/EZ važno je kako bi se učvrstile obveze predviđene u njoj i osigurala slična zaštita zdravlja radnika visoke razine te jednaki uvjeti širom Unije.

(10)

Izmjene Priloga III. Direktivi 2004/37/EZ predviđene u ovoj Direktivi prvi su korak u dugotrajnijem procesu njezina ažuriranja. Kao sljedeći korak u tom procesu Komisija je podnijela prijedlog za utvrđivanje graničnih vrijednosti i napomena o unosu kroz kožu u pogledu sedam dodatnih karcinogenih tvari. Nadalje, u svojoj komunikaciji od 10. siječnja 2017. pod nazivom „Sigurniji i zdraviji rad za sve – Modernizacija zakonodavstva i politike EU-a o sigurnosti i zdravlju na radnom mjestu” Komisija je navela da slijede daljnje izmjene Direktive 2004/37/EZ. Komisija bi trebala nastaviti neprekidno raditi na ažuriranjima Priloga III. Direktivi 2004/37/EZ, u skladu s njezinim člankom 16. i utvrđenom praksom. Taj bi rad prema potrebi trebao dovesti do prijedlogâ za buduće revizije graničnih vrijednosti utvrđenih u Direktivi 2004/37/EZ i u ovoj Direktivi kao i prijedlogâ za dodatne granične vrijednosti.

(11)

Radi osiguranja najviše moguće razine zaštite potrebno je uzeti u obzir ostale načine unosa svih karcinogenih i mutagenih tvari, uključujući mogućnost prodiranja kroz kožu.

(12)

SCOEL Komisiji posebno pomaže pri utvrđivanju, ocjenjivanju i detaljnoj analizi najnovijih dostupnih znanstvenih podataka i predlaganju graničnih vrijednosti za izloženost na mjestu rada za zaštitu radnika od kemijskih rizika koje treba utvrditi na razini Unije u skladu s Direktivom Vijeća 98/24/EZ (5) i Direktivom 2004/37/EZ. U pogledu kemijskih tvari o-toluidina i 2-nitropropana nije bilo dostupnih preporuka SCOEL-a u 2016. pa su stoga razmotreni drugi izvori znanstvenih informacija koji su jednako pouzdani i javno dostupni.

(13)

Granične vrijednosti za vinilklorid monomer i prašine tvrdog drva utvrđene u Prilogu III. Direktivi 2004/37/EZ trebalo bi ponovno revidirati s obzirom na novije znanstvene i tehničke podatke. Razliku između prašine tvrdog i mekog drva trebalo bi dodatno procijeniti u pogledu granične vrijednosti utvrđene u tom prilogu kao što su preporučili SCOEL i Međunarodna agencija za istraživanje raka.

(14)

Veoma je česta mješovita izloženost ne samo jednoj vrsti drva, što otežava procjenu izloženosti različitim vrstama drva. Izloženost prašini od tvrdog i mekog drva česta je među radnicima u Uniji i može uzrokovati simptome i bolesti dišnog sustava, pri čemu je najteža zdravstvena posljedica rizik od zloćudnih tumora nosa i sinusa. Stoga je prikladno utvrditi da bi se, ako su prašine tvrdog drva pomiješane s drugim vrstama drvne prašine, granična vrijednost utvrđena u Prilogu za prašinu tvrdog drva trebala primjenjivati na sve drvne prašine koje se nalaze u toj smjesi.

(15)

Određeni spojevi kroma (VI) ispunjavaju kriterije da budu razvrstani kao karcinogene tvari (kategorije 1.A ili 1.B) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (6) te su stoga karcinogene tvari u smislu Direktive 2004/37/EZ. Na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, može se utvrditi granična vrijednost za spojeve kroma (VI) koji su karcinogene tvari u smislu Direktive 2004/37/EZ. Stoga je primjereno utvrditi graničnu vrijednost za te spojeve kroma (VI).

(16)

U pogledu kroma (VI), granična vrijednost od 0,005 mg/m3 možda nije prikladna, a u nekim sektorima može biti teško ostvariva u kratkom roku. Stoga bi trebalo uvesti prijelazno razdoblje tijekom kojeg bi se trebala primjenjivati granična vrijednost od 0,010 mg/m3. U posebnom slučaju kada se radna aktivnost odnosi na posao koji obuhvaća postupke zavarivanja ili rezanja plazmom ili slične takve postupke pri kojima nastaje dim, tijekom tog prijelaznog razdoblja trebala bi se primjenjivati granična vrijednost od 0,025 mg/m3, nakon čega bi se trebala primjenjivati općenito primjenjiva granična vrijednost od 0,005 mg/m3.

(17)

Određena vatrootporna keramička vlakna ispunjavaju kriterije da budu razvrstana kao karcinogene tvari (kategorije 1.B) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te su stoga karcinogene tvari u smislu Direktive 2004/37/EZ. Na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, može se utvrditi granična vrijednost za vatrootporna keramička vlakna koja su karcinogene tvari u smislu Direktive 2004/37/EZ. Stoga je primjereno utvrditi graničnu vrijednost za ta vatrootporna keramička vlakna.

(18)

Postoji dovoljno dokaza o karcinogenosti respirabilne prašine silicijeva dioksida. Na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, trebalo bi utvrditi graničnu vrijednost za respirabilnu prašinu silicijeva dioksida. Respirabilna prašina silicijeva dioksida koja nastaje tijekom radnog postupka ne podliježe razvrstavanju u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008. Stoga je prikladno rad koji uključuje izlaganje respirabilnoj prašini silicijeva dioksida koja nastaje tijekom radnog postupka uvrstiti u Prilog I. Direktivi 2004/37/EZ te utvrditi graničnu vrijednost za respirabilnu prašinu silicijeva dioksida („respirabilna čestica”) koja bi trebala biti predmet preispitivanja, posebno s obzirom na broj izloženih radnika.

(19)

Smjernice i primjeri dobre prakse koje su izradili Komisija, države članice ili socijalni partneri, ili druge inicijative kao što je „Sporazum o zaštiti zdravlja radnika pravilnim rukovanjem i uporabom kristalnog silicijevog dioksida i proizvoda koji ga sadržavaju” (NEPSi) koji je rezultat socijalnog dijaloga, dragocjeni su i potrebni instrumenti kojima se nadopunjuju regulatorne mjere te posebno podupire djelotvorna provedba graničnih vrijednosti te bi ih stoga trebalo ozbiljno razmotriti. Oni uključuju mjere za sprečavanje izloženosti ili njezino svođenje na najmanju moguću mjeru, poput primjene tehnika supresije prašine vodom tijekom proizvodnog procesa čiji je cilj sprječavanje prijenosa respirabilne prašine silicijeva dioksida zrakom.

(20)

Etilen oksid ispunjava kriterije da bude razvrstan kao karcinogena tvar (kategorije 1.B) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te je stoga karcinogena tvar u smislu Direktive 2004/37/EZ. Na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, može se utvrditi granična vrijednost za tu karcinogenu tvar. SCOEL je u slučaju etilen oksida utvrdio mogućnost znatnog unosa putem kože. Stoga je primjereno utvrditi graničnu vrijednost za etilen oksid i pripisati mu napomenu kojom se označava mogućnost znatnog unosa putem kože.

(21)

1,2-epoksipropan ispunjava kriterije da bude razvrstan kao karcinogena tvar (kategorije 1.B) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te je stoga karcinogena tvar u smislu Direktive 2004/37/EZ. Na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, može se utvrditi razina izloženosti ispod koje se ne očekuju štetni učinci izlaganja toj karcinogenoj tvari. Stoga je primjereno utvrditi graničnu vrijednost za 1,2-epoksipropan.

(22)

Akrilamid ispunjava kriterije da bude razvrstan kao karcinogena tvar (kategorije 1.B) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te je stoga karcinogena tvar u smislu Direktive 2004/37/EZ. Na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, može se utvrditi granična vrijednost za tu karcinogenu tvar. SCOEL je u slučaju akrilamida utvrdio mogućnost znatnog unosa putem kože. Stoga je primjereno utvrditi graničnu vrijednost za akrilamid i pripisati mu napomenu kojom se označava mogućnost znatnog unosa putem kože.

(23)

2-nitropropan ispunjava kriterije da bude razvrstan kao karcinogena tvar (kategorije 1.B) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te je stoga karcinogena tvar u smislu Direktive 2004/37/EZ. Na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, može se utvrditi granična vrijednost za tu karcinogenu tvar. Stoga je primjereno utvrditi graničnu vrijednost za 2-nitropropan.

(24)

o-toluidin ispunjava kriterije da bude razvrstan kao karcinogena tvar (kategorije 1.B) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te je stoga karcinogena tvar u smislu Direktive 2004/37/EZ. Na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, može se utvrditi granična vrijednost za tu karcinogenu tvar. Stoga je primjereno utvrditi graničnu vrijednost za o-toluidin i pripisati mu napomenu kojom se označava mogućnost znatnog unosa putem kože.

(25)

1,3-butadien ispunjava kriterije da bude razvrstan kao karcinogena tvar (kategorije 1.A) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te je stoga karcinogena tvar u smislu Direktive 2004/37/EZ. Na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, može se utvrditi granična vrijednost za tu karcinogenu tvar. Stoga je primjereno utvrditi graničnu vrijednost za 1,3-butadien.

(26)

Hidrazin ispunjava kriterije da bude razvrstan kao karcinogena tvar (kategorije 1.B) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te je stoga karcinogena tvar u smislu Direktive 2004/37/EZ. Na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, može se utvrditi granična vrijednost za tu karcinogenu tvar. SCOEL je u slučaju hidrazina utvrdio mogućnost znatnog unosa putem kože. Stoga je primjereno utvrditi graničnu vrijednost za hidrazin i pripisati mu napomenu kojom se označava mogućnost znatnog unosa putem kože.

(27)

Bromoetilen ispunjava kriterije da bude razvrstan kao karcinogena tvar (kategorije 1.B) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te je stoga karcinogena tvar u smislu Direktive 2004/37/EZ. Na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, može se utvrditi granična vrijednost za tu karcinogenu tvar. Stoga je primjereno utvrditi graničnu vrijednost za bromoetilen.

(28)

Ovom Direktivom povećava se zaštita zdravlja i sigurnosti radnika na njihovu mjestu rada. Države članice trebale bi prenijeti ovu Direktivu u svoje nacionalno pravo. Trebale bi osigurati da nadležna tijela imaju dovoljan broj osposobljenog osoblja i druge resurse potrebne za obavljanje zadaća koje imaju u vezi s pravilnom i učinkovitom primjenom ove Direktive, u skladu s nacionalnim pravom ili praksom. Poslodavcima bi primjena ove Direktive bila olakšana kad bi imali smjernice, prema potrebi, za utvrđivanje boljih načina postizanja usklađenosti s ovom Direktivom.

(29)

Komisija je provela savjetovanje s ACSH-om. Provela je i savjetovanje sa socijalnim partnerima na razini Unije u dvije faze u skladu s člankom 154. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

(30)

ACSH se u svojim mišljenjima referirao na razdoblje preispitivanja obvezujućih graničnih vrijednosti za izloženost na mjestu rada za nekoliko tvari, kao što su respirabilna prašina silicijeva dioksida, akrilamid i 1,3-butadien. Komisija treba u obzir uzeti ta mišljenja pri određivanju prioritetnih tvari za znanstvenu ocjenu.

(31)

U svome mišljenju o vatrootpornim keramičkim vlaknima ACSH se složio da je obvezujuća granična vrijednost za izloženost na mjestu rada potrebna, ali nije postigao zajedničko stajalište o pragu. Komisija bi stoga trebala potaknuti ACSH da podnese ažurirano mišljenje o vatrootpornim keramičkim vlaknima s ciljem postizanja zajedničkog stajališta o graničnoj vrijednosti za tu tvar, ne dovodeći u pitanje radne metode ACSH-a i autonomiju socijalnih partnera.

(32)

Muškarci i žene često su na mjestu rada izloženi mješavini tvari koje mogu povećati rizike za zdravlje i prouzročiti štetne učinke, među ostalim na njihov reproduktivni sustav, uključujući smanjenu plodnost ili neplodnost, te mogu negativno utjecati na prenatalni razvoj tijekom trudnoće i dojenje. Tvari koje su reproduktivno toksične podliježu mjerama Unije kojima se predviđaju minimalni zahtjevi za zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika, posebice mjerama predviđenima u Direktivi 98/24/EZ i Direktivi Vijeća 92/85/EEZ (7). Reprotoksične tvari koje su i karcinogene ili mutagene tvari podliježu odredbama Direktive 2004/37/EZ. Komisija bi trebala ocijeniti potrebu da primjenu mjera za zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika predviđenih u Direktivi 2004/37/EZ proširi na sve reprotoksične tvari.

(33)

Ovom se Direktivom poštuju temeljna prava i načela sadržana u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, posebno pravo na život i pravo na poštene i pravične uvjete rada predviđene u članku 2. odnosno članku 31.

(34)

Granične vrijednosti utvrđene u ovoj Direktivi preispitivat će se u kontekstu provedbe Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (8), posebno kako bi se uzela u obzir interakcija između graničnih vrijednosti utvrđenih u skladu s Direktivom 2004/37/EZ i izvedenih razina izloženosti bez učinka za opasne kemikalije u skladu s tom uredbom radi učinkovite zaštite radnika.

(35)

S obzirom na to da ciljeve ove Direktive, to jest poboljšanje radnih uvjeta te zaštitu zdravlja radnika od specifičnih rizika koji proizlaze iz izloženosti karcinogenim i mutagenim tvarima, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega i učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(36)

S obzirom na to da se ova Direktiva odnosi na zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika na njihovu mjestu rada, trebala bi biti prenesena u roku od dvije godine od datuma njezina stupanja na snagu.

(37)

Direktivu 2004/37/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

1.

U članku 6. dodaje se sljedeći stavak:

„U svojim izvješćima koja podnose Komisiji u skladu s člankom 17.a Direktive 89/391/EEZ države članice uzimaju u obzir informacije iz prvog stavka točaka od (a) do (g) ovog članka.”;

2.

Članak 14. mijenja se kako slijedi:

3.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 18.a

Ocjena

U sklopu sljedeće ocjene provedbe ove Direktive u kontekstu ocjene iz članka 17.a Direktive 89/391/EEZ Komisija ocjenjuje i potrebu za izmjenom granične vrijednosti za respirabilnu prašinu silicijeva dioksida. Komisija prema potrebi predlaže potrebne izmjene u vezi s tim tvarima.

Uzimajući u obzir najnovije znanstvene spoznaje, Komisija najkasnije u prvom tromjesečju 2019. procjenjuje mogućnost izmjene područja primjene ove Direktive kako bi ono obuhvaćalo i reprotoksične tvari. Na temelju toga, prema potrebi i nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima, Komisija predstavlja zakonodavni prijedlog.”;

4.

U Prilogu I. dodaje se sljedeća točka:

5.

Prilog III. zamjenjuje se tekstom u Prilogu ovoj Direktivi.