25.5.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 138/131

(1)

U višegodišnjem programu za politiku radiofrekvencijskog spektra („RSPP”), koji je uspostavljen Odlukom br. 243/2012/EU (3), Europski parlament i Vijeće utvrdili su ciljeve određivanja najmanje 1 200 MHz spektra primjerenog za bežične širokopojasne usluge elektroničkih komunikacija u Uniji do 2015., podupiranja daljnjeg razvoja inovativnih radiodifuzijskih usluga osiguranjem dostatnog spektra za satelitsko i zemaljsko pružanje takvih usluga ako je potreba za tim jasno obrazložena, te osiguranja dostatnog spektra za proizvodnju programa i posebne događaje („PMSE”).

(2)

U komunikaciji od 6. svibnja 2015. pod naslovom „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta” Komisija je istaknula važnost frekvencijskog pojasa 694-790 MHz („700 MHz”) za osiguranje pružanja širokopojasnih usluga u ruralnim područjima kako bi se osigurao pristup i povezivost te je naglasila potrebu za koordiniranim oslobađanjem tog frekvencijskog pojasa, poštujući pritom posebne potrebe distribucije radiodifuzijskih usluga. Smanjenje digitalnog jaza, i u pogledu pokrivenosti i u pogledu znanja, važan je aspekt koji mora biti prioritet, a da se pritom ne stvaraju novi jazovi kada korisnici prihvate nove tehnologije.

(3)

Djelotvorno upravljanje spektrom uvjet je za industrijski prijelaz na mreže pete generacije (5G), što bi Uniju smjestilo u središte inovacija i stvorilo okolinu pogodnu za razvoj elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, maksimizirajući time potencijal rasta digitalnog gospodarstva. Digitalno društvo sve će više biti u srži gospodarstva Unije, što zahtijeva potpunu mrežnu pokrivenost radi razvoja usluga povezanih s internetom stvari, e-trgovinom i europskim uslugama računalstva u oblaku te radi iskorištavanja svih prednosti digitalizacije industrijskih sektora (Industry 4.0) diljem Unije.

(4)

Pojas 700 MHz prilika je za uspostavu globalno usklađenog i koordiniranog spektra za bežične širokopojasne usluge kojim se omogućava ekonomija razmjera. Njime bi se u urbanim te ruralnim ili udaljenim područjima trebao omogućiti razvoj novih inovativnih digitalnih usluga kao što su e-zdravstvo i m-zdravstvo, uz pomoć mobilnih telefona, uređaja za praćenje pacijenata i drugih bežičnih uređaja te pametnih energetskih mreža.

(5)

U rezoluciji od 19. siječnja 2016. pod naslovom „Prema aktu o jedinstvenom digitalnom tržištu” Europski parlament podsjetio je države članice na njihovu obvezu da do 2020. potpuno uvedu barem najmanje ciljane brzine od 30 Mbit/s, naglasio je da je radiofrekvencijski spektar ključan resurs za unutarnje tržište bežičnih širokopojasnih komunikacija i emitiranje i da je od iznimne važnosti za buduću konkurentnost Unije te je, kao prioritet, pozvao na usklađen i konkurentan okvir za dodjelu spektra i za djelotvorno upravljanje spektrom.

(6)

Spektar je opće dobro. U frekvencijskom pojasu 470-790 MHz on je vrijedno sredstvo za isplativo uvođenje bežičnih mreža s univerzalnom pokrivenošću u zatvorenim i otvorenim prostorima. Taj se spektar trenutačno upotrebljava u cijeloj Uniji za digitalnu zemaljsku televiziju („DTT”) i bežični audio PMSE. On je stoga preduvjet za pristup kulturnom sadržaju, informacijama i idejama te za njihovo širenje. Usporedno s novim oblicima distribucije njime se podupire razvoj medija te kreativnih, kulturnih i istraživačkih sektora koji se za bežično pružanje sadržaja krajnjim korisnicima u velikoj mjeri oslanjaju na njega.

(7)

Dodjelu frekvencijskog pojasa 700 MHz trebalo bi strukturirati na način da olakšava tržišno natjecanje te bi je trebalo provesti na način kojim se ne podriva postojeće tržišno natjecanje.

(8)

Za Regiju 1, koja uključuje Uniju, Radijskim propisima Međunarodne telekomunikacijske unije, donesenima 2015. na Svjetskoj radiokomunikacijskoj konferenciji, predviđena je dodjela frekvencijskog pojasa 700 MHz za radiodifuzijske usluge i usluge pokretnih komunikacija (osim mobilnih zrakoplovnih) na koprimarnoj osnovi. Frekvencijski pojas 470-694 MHz („ispod 700 MHz”) i dalje je isključivo dodijeljen za radiodifuzijske usluge, na primarnoj osnovi, te za uporabu za bežični audio PMSE, na sekundarnoj osnovi.

(9)

Zbog brzog rasta bežičnog širokopojasnog prometa i sve veće ekonomske, industrijske i društvene važnosti digitalnog gospodarstva povećanje kapaciteta bežičnih mreža postaje nužnost. Spektar u frekvencijskom pojasu 700 MHz osigurava i dodatan kapacitet i univerzalnu pokrivenost, a posebno za ruralna, planinska i otočna područja te druga udaljena područja, koja su zahtjevna u ekonomskom smislu, a koja su unaprijed određena u skladu s područjima koja su nacionalni prioritet, između ostalog uzduž glavnih kopnenih prometnih pravaca, te za uporabu u zatvorenim prostorima i komunikaciju između strojeva na velikim udaljenostima. U tom bi kontekstu dosljednim i koordiniranim mjerama za osiguranje visokokvalitetne zemaljske bežične pokrivenosti u cijeloj Uniji, koje se nadovezuju na najbolju nacionalnu praksu u pogledu obveza iz dozvola operatora, trebalo težiti ostvarivanju cilja RSPP-a da svi građani diljem Unije do 2020. imaju pristup, i u zatvorenim i u otvorenim prostorima, najvećim širokopojasnim brzinama od najmanje 30 Mbit/s te bi trebalo težiti ostvarivanju ambiciozne vizije za gigabitno društvo u Uniji. Takvim mjerama promicat će se inovativne digitalne usluge i osigurati dugoročne društvene i gospodarske koristi.

(10)

Mreže pete generacije imat će značajan utjecaj ne samo na digitalni sektor, već i na cjelokupna gospodarstva. Uspješno pokretanje mreža pete generacije u Uniji, a posebno s obzirom na sporo uvođenje mreža četvrte generacije (4G) i odgovarajućih usluga, bit će presudno za gospodarski razvoj i konkurentnost te produktivnost gospodarstva Unije. Unija stoga treba preuzeti vodeću ulogu osiguravanjem dovoljno spektra za uspješno pokretanje i razvoj mreža pete generacije. Osim toga, pri davanju ovlaštenja za uporabu frekvencijskog pojasa 700 MHz države članice trebale bi uzeti u obzir priliku da osiguraju da operatori pokretnih virtualnih mreža imaju mogućnost povećati svoju zemljopisnu pokrivenost. Kada država članica to zatraži, Komisija bi, ako je to izvedivo, trebala olakšati održavanje zajednički organiziranih dražbi i time doprinijeti sveeuropskim strukturama.

(11)

Zajednička uporaba spektra unutar istog frekvencijskog pojasa između, s jedne strane, uporabe dvosmjerne bežične širokopojasne usluge za uporabu na širokom području (uzlazna i silazna veza) i, s druge strane, uporabe jednosmjernog televizijskog emitiranja ili uporabe za bežični audio PMSE, tehnički je problematična kada se područja njihove pokrivenosti preklapaju ili su blizu. To znači da bi prenamjenom frekvencijskog pojasa 700 MHz za dvosmjerne zemaljske bežične širokopojasne usluge elektroničkih komunikacija DTT i korisnici bežičnog audio PMSE-a izgubili dio svojih resursa spektra. Stoga je sektorima DTT-a i PMSE-a potrebna dugoročna regulatorna predvidljivost u pogledu raspoloživosti dostatnog spektra kako bi mogli zaštititi održivo pružanje i razvoj svojih usluga, posebno besplatne televizije, te istodobno osigurati odgovarajuće okruženje za ulaganja kako bi se postigli ciljevi audiovizualne politike Unije i ciljevi nacionalne audiovizualne politike kao što su društvena kohezija, pluralizam medija i kulturna raznolikost. Postoji mogućnost da će na razini Unije i na nacionalnoj razini biti potrebne mjere za osiguravanje dodatnog resursa spektra za uporabu za bežični audio PMSE izvan frekvencijskog pojasa 470-790 MHz.

(12)

U svojem izvješću Komisiji Pascal Lamy, predsjednik skupine na visokoj razini za buduću uporabu UHF pojasa (470-790 MHz), preporučio je da frekvencijski pojas 700 MHz bude stavljen na raspolaganje za bežične širokopojasne usluge do 2020. (+/– dvije godine). Takvo oslobađanje pridonijelo bi postizanju cilja dugoročne regulatorne predvidljivosti za DTT stavljanjem na raspolaganje frekvencijskog pojasa ispod 700 MHz do 2030., iako bi to trebalo preispitati do 2025.

(13)

Skupina za politiku upravljanja radiofrekvencijskim spektrom preporučila je u mišljenju o dugoročnoj strategiji za buduću uporabu UHF pojasa (470-790 MHz) u Europskoj uniji od 19. veljače 2015. usvajanje koordiniranog pristupa u cijeloj Uniji kako bi frekvencijski pojas 700 MHz bio stavljen na raspolaganje za djelotvornu uporabu za bežične širokopojasne usluge elektroničkih komunikacija do kraja 2020., napominjući da države članice na temelju valjano opravdanih razloga mogu odlučiti da će odgoditi stavljanje pojasa na raspolaganje do najviše dvije godine. Osim toga, raspoloživost frekvencijskog pojasa ispod 700 MHz za pružanje radiodifuzijskih usluga trebalo bi osigurati do 2030.

(14)

Pojedine su države članice već pokrenule ili zaključile nacionalni proces davanja ovlaštenja za uporabu frekvencijskog pojasa 700 MHz za dvosmjerne zemaljske bežične širokopojasne usluge elektroničkih komunikacija. Potreban je koordinirani pristup u pogledu buduće uporabe frekvencijskog pojasa 700 MHz, kojim bi se također trebala osigurati regulatorna predvidljivost, uspostaviti ravnoteža između raznolikosti država članica i ciljeva digitalnog jedinstvenog tržišta te promicati europsko vodstvo u pogledu međunarodnog tehnološkog razvoja. U tom bi kontekstu od država članica trebalo zahtijevati da pravodobno prenamijene frekvencijski pojas 700 MHz u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom.

(15)

Države članice trebale bi moći, na temelju valjano opravdanih razloga, odgoditi dopuštanje uporabe pojasa 700 MHz za zemaljske sustave koji mogu pružati bežične širokopojasne usluge elektroničkih komunikacija do najviše dvije godine nakon roka 2020. koji vrijedi za cijelu Uniju. Razlozi za takvu odgodu trebali bi biti ograničeni na neriješena pitanja prekograničnog usklađivanja koja za posljedicu imaju štetne smetnje, potrebu osiguranja i složenost osiguravanja tehničkog prijelaza velikog dijela stanovništva na napredne standarde radiodifuzijskog emitiranja, financijske troškove prijelaza koji premašuju očekivani prihod od postupaka dodjele te višu silu. Države članice trebale bi poduzeti sve potrebne mjere kako bi na najmanju moguću mjeru svele štetne smetnje koje iz toga proizlaze u pogođenim državama članicama. U slučaju da države članice odgode dopuštanje uporabe pojasa700 MHz, one bi o tome trebale obavijestiti ostale države članice i Komisiju te navesti valjano opravdane razloge za tu odgodu u svojim nacionalnim planovima djelovanja. Takve države članice i sve države članice pogođene odgodom trebale bi surađivati radi koordiniranja procesa oslobađanja frekvencijskog pojasa 700 MHz i trebale bi navesti informacije o takvom koordiniranju u svojim nacionalnim planovima djelovanja.

(16)

Uporabom frekvencijskog pojasa 700 MHz za druge primjene u trećim zemljama, kako je dopušteno međunarodnim sporazumima ili na dijelovima državnog područja koji su izvan stvarne kontrole tijela države članice, mogla bi se ograničiti uporaba frekvencijskog pojasa 700 MHz za zemaljske bežične širokopojasne usluge elektroničkih komunikacija u pojedinim državama članicama. To bi te države članice spriječilo u poštovanju zajedničkog vremenskog rasporeda utvrđenog na razini Unije. Dotične države članice trebale bi poduzeti sve potrebne mjere kako bi na najmanju moguću mjeru smanjile trajanje i zemljopisni opseg tih ograničenja te bi, prema potrebi, trebale zatražiti pomoć Unije u skladu s člankom 10. stavkom 2. Odluke br. 243/2012/EU. Također bi trebale obavijestiti Komisiju o takvim ograničenjima u skladu s člankom 6. stavkom 2. i člankom 7. Odluke br. 676/2002/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4), a informacije bi trebale biti objavljene u skladu s člankom 5. Odluke br. 676/2002/EZ.

(17)

Ovom se Odlukom ne bi trebale dovoditi u pitanje mjere poduzete na nacionalnoj razini, u skladu s pravom Unije, kojima se nastoje ostvariti ciljevi od općeg interesa u vezi s pravom država članica na organizaciju i uporabu svojeg spektra za potrebe javnog reda, javne sigurnosti i obrane.

(18)

Uporabu frekvencijskog pojasa 700 MHz za zemaljske bežične širokopojasne usluge elektroničkih komunikacija trebalo bi što je prije moguće podvrgnuti fleksibilnom režimu izdavanja ovlaštenja. To bi trebalo uključivati mogućnost da nositelji prava uporabe spektra prenesu svoja postojeća prava i iznajme ih u kontekstu primjene članaka 9., 9.a i 9.b Direktive 2002/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5), pri čemu treba uzeti u obzir obvezu poticanja učinkovitog tržišnog natjecanja bez narušavanja tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu elektroničkih komunikacijskih usluga u skladu s člankom 5. Odluke br. 243/2012/EU. Države članice trebale bi tijekom provedbe ocjenjivanja u postupku izdavanja dozvola za korištenje spektra uzeti u obzir trajanje dozvola, poslovni plan operatorâ te doprinos poslovnog plana ispunjavanju ciljeva Digitalne agende i promicanje inovativnih digitalnih usluga kao i dugoročne društvene i gospodarske koristi.

(19)

Važno je postići dugoročnu regulatornu predvidljivost za DTT u pogledu pristupa frekvencijskom pojasu ispod 700 MHz, uzimajući u obzir ishod Svjetske radiokomunikacijske konferencije održane 2015. U skladu s člancima 9. i 9.a Direktive 2002/21/EZ države članice trebale bi, kada je to moguće, primijeniti fleksibilan pristup te bi trebale moći dopustiti uvođenje alternativnih uporaba, kao što su zemaljske bežične širokopojasne usluge elektroničkih komunikacija u frekvencijskom pojasu ispod 700 MHz, u skladu s nacionalnim potrebama za distribuciju radiodifuzijskih usluga, između ostalog za inovativne inicijative koje pokreću korisnici. Takve alternativne uporabe trebale bi zajamčiti neprekinut pristup dijelu spektra koji će se primarno koristiti za radiodifuzijske usluge, ovisno o nacionalnoj potražnji. U tu svrhu države članice trebale bi promicati suradnju između radiotelevizijskih kuća, pružatelja usluga radiodifuzijskog emitiranja i operatora mreža pokretnih komunikacija kako bi se olakšala konvergencija audiovizualnih i internetskih platformi te zajednička uporaba spektra. Kada dopuštaju uporabu frekvencijskog pojasa ispod 700 MHz za zemaljske bežične širokopojasne usluge elektroničkih komunikacija, države članice trebale bi osigurati da takva uporaba ne uzrokuje štetne smetnje za digitalno zemaljsko radiodifuzijsko emitiranje u susjednim državama članicama, kako je predviđeno u sporazumu postignutom na Regionalnoj radiokomunikacijskoj konferenciji održanoj 2006.

(20)

Države članice trebale bi donijeti koherentne nacionalne planove djelovanja radi olakšavanja uporabe frekvencijskog pojasa 700 MHz za zemaljske bežične širokopojasne usluge elektroničkih komunikacija te pritom osigurati kontinuitet za usluge televizijskog emitiranja koje napuštaju taj pojas. Nakon donošenja takvih nacionalnih planova djelovanja države članice trebale bi ih na transparentan način staviti na raspolaganje u Uniji. Nacionalni planovi djelovanja trebali bi obuhvaćati aktivnosti i vremenske rasporede za ponovno planiranje frekvencije, tehnički razvoj mreža i opreme za krajnje korisnike, supostojanje radijske i neradijske opreme, postojeće i nove režime izdavanja ovlaštenja, mehanizme izbjegavanja štetnih smetnji za korisnike spektra u susjednim pojasevima te informacije o mogućnosti naknade troškova prelaska, ako do takvih troškova dođe, kako bi se, između ostalog, izbjegli troškovi za krajnje korisnike ili radiotelevizijske kuće. Ako države članice namjeravaju zadržati DTT, u nacionalnim planovima djelovanja trebalo bi razmotriti mogućnost olakšavanja nadogradnje opreme za radiodifuzijsko emitiranje tehnologijama koje se spektrom koriste učinkovitije, kao što su napredni videoformati (npr. HEVC) ili tehnologije prijenosa signala (npr. DVB-T2).

(21)

Opseg i mehanizam moguće naknade za izvršenje prijelaza u uporabi spektra, posebno za krajnje korisnike, trebalo bi analizirati u skladu s relevantnim nacionalnim odredbama, kako je predviđeno člankom 14. Direktive 2002/20/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6), te bi oni trebali biti u skladu s člancima 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kako bi se, na primjer, olakšao prijelaz na tehnologije koje se spektrom koriste učinkovitije. Komisija bi državi članici na njezin zahtjev trebala moći pružiti smjernice za olakšavanje prijelaza u uporabi spektra.

(22)

Komisija bi, u suradnji s državama članicama, trebala izvješćivati Europski parlament i Vijeće o kretanjima u uporabi frekvencijskog pojasa ispod 700 MHz s ciljem osiguravanja učinkovite uporabe spektra, u skladu s primjenjivim pravom Unije. Komisija bi u obzir trebala uzeti društvene, gospodarske, kulturne i međunarodne aspekte koji utječu na uporabu frekvencijskog pojasa ispod 700 MHz, daljnji tehnološki razvoj, promjene u ponašanju potrošača i uvjete u pogledu povezivosti radi poticanja rasta i inovacija u Uniji.

(23)

S obzirom na to da cilj ove Odluke, to jest osiguranje koordiniranog pristupa uporabi frekvencijskog pojasa 470-790 MHz u Uniji u skladu sa zajedničkim ciljevima, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njegova opsega i učinaka on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Odluka ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja,