Referentni dokumenti

Aktivnost

Spaljivanje otpada (WI)

Spaljivanje gnoja

Postrojenja za obradu otpada (WT)

Kompostiranje i anaerobna razgradnja gnoja

Praćenje emisija iz postrojenja na temelju Direktive o industrijskim emisijama (ROM)

Praćenje emisija u zrak i vodu

Ekonomski učinci i učinci prijenosa onečišćenja s medija na medij (ECM)

Ekonomičnost i učinci tehnika prijenosa između medija

Emisije iz procesa skladištenja (EFS)

Skladištenje materijala i rukovanje materijalima

Energetska učinkovitost (ENE)

Opći aspekti energetske učinkovitosti

Prehrambena industrija, industrija pića i mliječna industrija ((FDM)

Proizvodnja hrane za životinje

Korišteni pojam

Definicija

Ad libitum

Davanje slobodnog pristupa hrani i vodi, čime se životinji omogućava da sama regulira unos u skladu sa svojim biološkim potrebama.

Mjesto za životinju

Predviđeni prostor po životinji u sustavu nastambi, uzimajući u obzir maksimalni kapacitet pogona.

Konzervacijska obrada tla

Svaka metoda za obrađivanje tla kojom se ostavljaju ostaci usjeva iz prethodne godine (poput stabljika kukuruza ili strništa pšenice) na poljima prije i nakon sadnje novog usjeva, kako bi se smanjili erozija tla i istjecanje tekućine.

Postojeće poljoprivredno gospodarstvo

Poljoprivredno gospodarstvo koje nije novo poljoprivredno gospodarstvo.

Postojeći pogon

Pogon koji nije novi pogon.

Poljoprivredno gospodarstvo

Postrojenje kako je definirano u članku 3. stavku 3. Direktive 2010/75/EU u kojem se uzgajaju svinje ili perad.

Gnoj

Gnojovka i/ili kruti gnoj.

Novo poljoprivredno gospodarstvo

Poljoprivredno gospodarstvo prvi put dopušteno nakon objave ovih zaključaka o NRT-ima ili potpuna zamjena poljoprivrednog gospodarstva nakon objave ovih zaključaka o NRT-ima.

Novi pogon

Pogon prvi put dopušten na lokaciji poljoprivrednog gospodarstva nakon objave ovih zaključaka o NRT-ima ili potpuna zamjena pogona na postojećim temeljima nakon objave ovih zaključaka o NRT-ima.

Pogon

Dio poljoprivrednog gospodarstva na kojem se provodi jedan od sljedećih postupaka ili aktivnosti: smještaj životinja, skladištenje gnoja, prerada gnoja. Pogon se sastoji od jedne zgrade (ili objekta) i/ili potrebne opreme za provođenje postupaka ili aktivnosti.

Osjetljivi receptor

Područje kojemu je potrebna posebna zaštita od štetnih djelovanja, npr.:

Gnojovka

Izmet i urin koji je pomiješan ili nije pomiješan s malo stelje i malo vode kako bi se dobio tekući gnoj s udjelom suhe tvari od oko najviše 10 % koji teče uslijed gravitacije i može se crpiti.

Kruti gnoj

Fekalije ili izmet i urin koji su pomiješani ili nisu pomiješani sa steljom, koji ne teku uslijed gravitacije i ne mogu se crpiti.

Ukupni amonijski dušik

Amonij-N (NH4-N) i njegovi spojevi, uključujući mokraćnu kiselinu, koji se lako raščlanjuju na NH4-N.

Ukupni dušik

Ukupni dušik, izražen kao N, uključuje slobodni amonijak i amonij (NH4-N), nitrite (NO2-N), nitrate (NO3-N) i organske spojeve dušika.

Ukupni ispušteni dušik

Ukupni dušik eliminiran iz metaboličkih procesa životinja putem mokraće i izmeta.

Ukupni fosfor

Ukupni fosfor, izražen kao P2O5, uključuje sve anorganske i organske spojeve fosfora, otopljene ili vezane za čestice.

Ukupni ispušteni fosfor

Ukupni fosfor eliminiran iz metaboličkih procesa životinja putem mokraće i izmeta.

Otpadne vode

Oborinske vode koje otječu i obično su pomiješane s gnojem, voda dobivena čišćenjem površina (npr. podova) i opreme te voda koja je posljedica rada sustava za pročišćavanje zraka. To se također može nazvati zaprljanom vodom.

Korišteni pojam

Definicija

Rasplodna perad

Roditeljsko jato (mužjaci i ženke) koje se drži za nesenje rasplodnih jaja.

Tovni pilići (brojleri)

Pilići koji se uzgajaju za proizvodnju mesa.

Rasplodna perad za brojlere

Roditeljsko jato (mužjaci i ženke) koje se drži za nesenje jaja za proizvodnju brojlera.

Dojne krmače

Krmače između perinatalnog razdoblja i odbijanja prasadi.

Svinje za tov

Svinje za proizvodnju koje se obično uzgajaju od dostizanja žive mase od 30 kg do klanja ili prvog pripusta. Ova kategorija uključuje grovere, finišere i nazimice koje nisu pripuštane.

Suprasne krmače

Gravidne krmače, uključujući nazimice.

Kokoši nesilice

Odrasli ženski pilići za proizvodnju jaja nakon 16 do 20 tjedana starosti.

Krmače za parenje

Krmače spremne za pripust i prije gravidnosti.

Svinja

Životinja iz porodice svinja, bilo koje dobi, koja se drži za rasplod ili tov.

Prasad

Svinje od prasenja do odbića.

Perad

Kokoši (pilići), purani, biserke, patke, guske, prepelice, golubovi, fazani i jarebice koji se uzgajaju ili drže u zatočeništvu za rasplod, proizvodnju mesa, ili jaja za prehranu, ili za obnovu populacije divljih ptica.

Mlade kokoši

Mladi pilići koji nisu dostigli dob za nesenje jaja. Ako se uzgaja za proizvodnju jaja, mlada kokoš postaje kokoš nesilica kada počne nesti jaja u dobi od 16 do 20 tjedana. Ako se uzgajaju za rasplod, mladi muški i ženski pilići definiraju se kao mlade kokoši do dobi od 20 tjedana.

Krmače

Ženske svinje tijekom razdobljâ uzgoja koja uključuju parenje, gravidnost i dojenje.

Odbijena prasad

Mlade svinje uzgajane od odbijanja do tovljenja, obično uzgajane dok ne dosegnu živu masu od oko 8 do 30 kg.

Tehnika

Primjenjivost

a

Odgovarajuća lokacija pogona/poljoprivrednog gospodarstva i prostorni raspored aktivnosti kako bi se:

Moguće je da nije općenito primjenjivo na postojeće pogone/poljoprivredna gospodarstva.

b

Izobrazba i obuka osoblja, posebice u pogledu:

Općenito primjenjivo.

c

Priprema plana postupanja u izvanrednim situacijama u slučaju neočekivanih emisija i incidenata, poput zagađenja vodnih tijela. To može uključivati:

Općenito primjenjivo.

d

Redovita provjera, popravak i održavanje struktura i opreme, poput:

To može uključivati čistoću poljoprivrednog gospodarstva i suzbijanje štetnih organizama.

Općenito primjenjivo.

e

Skladištenje uginulih životinja tako da se spriječe ili smanje emisije.

Općenito primjenjivo.

Tehnika (3)

Primjenjivost

a

Smanjenje udjela sirovih bjelančevina primjenom prehrane s uravnoteženim sadržajem dušika u skladu s energetskim potrebama i probavljivim aminokiselinama.

Općenito primjenjivo.

b

Višefazno hranjenje s prehranom prilagođenom posebnim zahtjevima proizvodnog razdoblja.

Općenito primjenjivo.

c

Dodavanje kontroliranih količina esencijalnih aminokiselina prehrani s niskim sadržajem sirovih bjelančevina.

Primjenjivost može biti ograničena kada stočna hrana s niskim sadržajem bjelančevina nije ekonomski dostupna. Sintetičke aminokiseline ne primjenjuju se u ekološkom uzgoju stoke.

d

Upotreba odobrenih dodataka hrani za životinje koji smanjuju ukupan ispušteni dušik.

Općenito primjenjivo.

Parametar

Kategorija životinja

Ukupni ispušteni dušik (4)  (5) povezan s NRT-ima

(kg ispuštenog N/mjesto za životinju/godina)

Ukupni ispušteni dušik, izražen kao N.

Odbijena prasad

1,5 – 4,0

Svinje za tov

7,0 – 13,0

Krmače (uključujući prasad)

17,0 – 30,0

Kokoši nesilice

0,4 – 0,8

Tovni pilići (brojleri)

0,2 – 0,6

Patke

0,4 – 0,8

Pure

1,0 – 2,3 (6)

Tehnika (7)

Primjenjivost

a

Višefazno hranjenje s formulacijom prehrane prilagođenom posebnim zahtjevima proizvodnog razdoblja.

Općenito primjenjivo.

b

Upotreba odobrenih dodataka hrani za životinje koji smanjuju ukupni ispušteni fosfor (npr. fitaza).

Fitaza se možda neće primjenjivati u slučaju ekološkog uzgoja stoke.

c

Upotreba visokoprobavljivih anorganskih fosfata za djelomičnu zamjenu konvencionalnih izvora fosfora u hrani za životinje.

Općenito se primjenjuje unutar ograničenja povezanih s dostupnošću visokoprobavljivih anorganskih fosfata.

Parametar

Kategorija životinja

Ukupni ispušteni fosfor (8)  (9) povezan s NRT-ima

(kg ispuštenog P2O5/mjesto za životinju/godina)

Ukupni ispušteni fosfor, izražen kao P2O5.

Odbijena prasad

1,2 – 2,2

Svinje za tov

3,5 – 5,4

Krmače (uključujući prasad)

9,0 – 15,0

Kokoši nesilice

0,10 – 0,45

Tovni pilići (brojleri)

0,05 – 0,25

Pure

0,15 – 1,0

Tehnika

Primjenjivost

a

Vođenje evidencije o upotrebi vode.

Općenito primjenjivo.

b

Otkrivanje i otklanjanje curenja vode.

Općenito primjenjivo.

c

Upotreba visokotlačnih uređaja za čišćenje nastambi za životinje i opreme.

Nije primjenjivo na pogone za uzgoj peradi koji upotrebljavaju sustave za suho čišćenje.

d

Odabir i upotreba prikladne opreme (npr. kapljične pojilice, okrugle pojilice, korita za s vodu) za određenu kategoriju životinja, uz osiguravanje dostupnosti vode (ad libitum).

Općenito primjenjivo.

e

Provjera i (ako je potrebno) redovita kalibracija opreme za pitku vodu.

Općenito primjenjivo.

f

Ponovna upotreba nekontaminiranih oborinskih voda kao vode za čišćenje.

Moguće je da nije primjenjivo na postojeća poljoprivredna gospodarstva zbog visokih troškova.

Primjenjivost može biti ograničena zbog rizika za biološku sigurnost.

Tehnika (10)

Primjenjivost

a

Prljave dvorišne površine trebaju biti što je moguće manje.

Općenito primjenjivo.

b

Minimalna upotreba vode.

Općenito primjenjivo.

c

Odvajanje nekontaminiranih oborinskih voda od tokova otpadnih voda kojima je potrebna obrada.

Moguće je da nije primjenjivo na postojeća poljoprivredna gospodarstva.

Tehnika (11)

Primjenjivost

a

Odvodnja otpadnih voda u namjenski spremnik ili skladište gnojovke.

Općenito primjenjivo.

b

Obrada otpadnih voda.

Općenito primjenjivo.

c

Rasipanje otpadnih voda po zemlji, npr. pomoću sustava navodnjavanja npr. prskalice, mobilnog raspršivača, cisterne, brizgalice s priključkom s crijevima.

Primjenjivost može biti ograničena zbog ograničene dostupnosti prikladnog zemljišta u blizini poljoprivrednog gospodarstva.

Primjenjivo samo na otpadne vode s dokazanom niskom razinom onečišćenja.

Tehnika (12)

Primjenjivost

a

Visokoučinkoviti sustavi grijanja/hlađenja i ventilacijski sustavi.

Moguće je da nije primjenjivo na postojeće pogone.

b

Optimizacija i upravljanje sustavima grijanja/hlađenja i ventilacijskim sustavima, osobito ako se upotrebljavaju sustavi za čišćenje zraka.

Općenito primjenjivo.

c

Izolacija zidova, podova i/ili stropova nastambi za životinje.

Moguće je da nije primjenjivo na pogone koji upotrebljavaju prirodnu ventilaciju. Moguće je da izolacija nije primjenjiva na postojeće pogone zbog strukturalnih ograničenja.

d

Upotreba energetski učinkovitog osvjetljenja.

Općenito primjenjivo.

e

Upotreba izmjenjivača topline. Može se primjenjivati jedan od sljedećih sustava:

Izmjenjivači topline zrak-tlo primjenjivi su samo kada postoji raspoloživ prostor zbog potrebe za velikom površinom tla.

f

Upotreba toplinskih crpki za povrat topline.

Primjenjivost toplinskih crpki na temelju povrata geotermalne topline ograničena je ako se upotrebljavaju vodoravne cijevi zbog potrebe za raspoloživim prostorom.

g

Povrat topline s grijanim i hlađenim podom prekrivenim steljom („combideck” sustav).

Nije primjenjivo na pogone za uzgoj svinja.

Primjenjivost ovisi o mogućnosti ugradnje zatvorenog podzemnog skladišta za cirkulirajuću vodu.

h

Primjena prirodne ventilacije.

Nije primjenjivo na pogone s centraliziranim ventilacijskim sustavom.

U pogonima za uzgoj svinja to možda neće biti primjenjivo na:

U pogonima za uzgoj peradi to možda neće biti primjenjivo:

Tehnika

Opis

Primjenjivost

a

Osiguravanje odgovarajućih udaljenosti između pogona/poljoprivrednog gospodarstva i osjetljivih receptora.

U fazi planiranja pogona/poljoprivrednog gospodarstva, odgovarajuće udaljenosti između pogona/poljoprivrednog gospodarstva i osjetljivih receptora osiguravaju se primjenom minimalnih standardnih udaljenosti.

Moguće je da nije općenito primjenjivo na postojeće pogone/poljoprivredna gospodarstva.

b

Lokacija opreme.

Razine buke mogu se smanjiti:

U slučaju postojećih pogona preseljenje opreme može biti ograničeno zbog nedostatka prostora ili previsokih troškova.

c

Operativne mjere.

Te mjere, među ostalim, uključuju:

Općenito primjenjivo.

d

Oprema s niskom razinom buke.

To uključuje opremu poput:

NRT 7.d.iii. primjenjiv je samo na pogone za uzgoj svinja.

Pasivni ad libitum dozatori primjenjivi su samo ako je oprema nova ili zamijenjena ili ako životinjama nije potrebno ograničeno hranjenje.

e

Oprema za zaštitu od buke.

To uključuje:

Primjenjivost može biti ograničena zbog nedostatka prostora te zdravstvenih i sigurnosnih razloga.

Nije primjenjivo na materijale koji apsorbiraju buku i koji sprečavaju učinkovito čišćenje pogona.

f

Smanjivanje buke.

Širenje buke može se smanjiti umetanjem prepreka između odašiljatelja i primatelja.

Moguće je da nije općenito primjenjivo zbog rizika za biosigurnost.

Tehnika (13)

Primjenjivost

a

Manje stvaranje prašine unutar nastambi za stoku. U tu se svrhu može primjenjivati kombinacija sljedećih tehnika:

1.

Duga slama nije primjenjiva na sustave koji se temelje na gnojovki.

Općenito primjenjivo.

Općenito primjenjivo.

Općenito primjenjivo.

Općenito primjenjivo.

Primjenjivost može biti ograničena zbog brige za dobrobit životinja.

b

Smanjenje koncentracije prašine unutar nastambe primjenom jedne od sljedećih metoda:

Primjenjivost može biti ograničena zbog pada topline koji životinja osjeća tijekom zamagljivanja, posebno u osjetljivim fazama života životinje i/ili u hladnim i vlažnim klimatskim uvjetima.

Primjenjivost može biti ograničena i s obzirom na sustav krutog gnoja na kraju razdoblja uzgoja zbog visokih emisija amonijaka.

Primjenjivo samo na pogone za uzgoj peradi s pticama starijima od oko 21 dana. Primjenjivost na pogone za uzgoj nesilica može biti ograničena zbog rizika od kontaminacije opreme koja se nalazi u objektu.

Možda nije primjenjivo na pogone za uzgoj svinja ili na postojeće pogone za uzgoj peradi zbog tehničkih i/ili ekonomskih razloga.

c

Obrada ispušnog zraka putem sustava za čišćenje zraka kao što su:

Primjenjivo samo na pogone s tunelskim sustavom ventilacije.

Primjenjivo samo na pogone za uzgoj peradi s tunelskim sustavom ventilacije.

Moguće je da ova tehnika nije općenito primjenjiva zbog visokog troška provedbe.

Primjenjivo na postojeće pogone samo ako se upotrebljava centralizirani ventilacijski sustav.

Primjenjivo samo na pogone u kojima se rabi gnojovka.

Potrebna je dovoljna površina izvan nastambe za životinje za smještanje paketa filtara.

Moguće je da ova tehnika nije općenito primjenjiva zbog visokog troška provedbe.

Primjenjivo na postojeće pogone samo ako se upotrebljava centralizirani ventilacijski sustav.

Tehnika (14)

Primjenjivost

a

Osiguravanje odgovarajućih udaljenosti između poljoprivrednog gospodarstva/pogona i osjetljivih receptora.

Moguće je da nije općenito primjenjivo na postojeća poljoprivredna gospodarstva/pogone.

b

Upotreba sustava nastambi koji primjenjuje jedno od ili kombinaciju sljedećih načela:

Smanjenje temperature zatvorenih prostora, protoka i brzine strujanja zraka možda nisu primjenjivi zbog brige o dobrobiti životinja.

Uklanjanje gnojovke ispiranjem nije primjenjivo na poljoprivrednim gospodarstvima za uzgoj svinja koje se nalaze u blizini osjetljivih receptora zbog ispuštanja neugodnih mirisa.

Vidjeti primjenjivost na nastambe za životinje u NRT 30., NRT 31., NRT 32., NRT 33. i NRT 34.

c

Optimizacija uvjeta ispuštanja ispušnog zraka iz nastambe za životinje primjenom jedne od ili kombinacije sljedećih tehnika:

Poravnavanje osi sljemena krova nije primjenjivo na postojeće pogone.

d

Upotreba sustava za čišćenje zraka poput:

Moguće je da ova tehnika nije općenito primjenjiva zbog visokog troška provedbe.

Primjenjivo na postojeće pogone samo ako se upotrebljava centralizirani ventilacijski sustav.

Biofiltar je primjenjiv samo na pogone u kojima se upotrebljava gnojovka.

Za upotrebu biofiltra potrebna je dovoljna površina izvan nastambe za životinje za smještanje paketa filtara.

e

Primjena jedne od ili kombinacije sljedećih tehnika za skladištenje gnoja:

Vidjeti primjenjivost NRT 16.b za gnojovku.

Vidjeti primjenjivost NRT 14.b za kruti gnoj.

Općenito primjenjivo.

Općenito primjenjivo.

f

Prerada gnoja jednom od sljedećih tehnika kako bi se smanjile emisije neugodnih mirisa tijekom (ili prije) rasipanja po zemlji:

Vidjeti primjenjivost NRT 19.d.

Vidjeti primjenjivost NRT 19.f.

Vidjeti primjenjivost NRT 19.b.

g

Primjena jedne od ili kombinacije sljedećih tehnika za rasipanje gnoja po zemlji:

Vidjeti primjenjivost NRT 21.b, NRT 21.c ili NRT 21.d.

Vidjeti primjenjivost NRT 22.

Tehnika (15)

Primjenjivost

a

Smanjenje omjera između emitirajuće površine i obujma hrpe krutog gnoja.

Općenito primjenjivo.

b

Pokrivanje hrpe krutog gnoja.

Općenito primjenjivo kada je kruti gnoj osušen ili prethodno osušen u nastambama za životinje. Moguće je da nije primjenjivo na osušeni kruti gnoj u slučaju učestalog dodavanja na hrpe gnoja.

c

Skladištenje osušenog krutog gnoja u staji.

Općenito primjenjivo.

Tehnika (16)

Primjenjivost

a

Skladištenje osušenog krutog gnoja u staji.

Općenito primjenjivo

b

Upotreba betonskog silosa za skladištenje krutog gnoja.

Općenito primjenjivo.

c

Skladištenje krutog gnoja na punom nepropusnom podu opremljenom sustavom odvodnje i sabirnim spremnikom za isteklu tekućinu.

Općenito primjenjivo.

d

Odabir skladišta s dovoljnim kapacitetom za držanje krutog gnoja tijekom razdoblja u kojima rasipanje po zemlji nije moguće.

Općenito primjenjivo.

e

Skladištenje krutog gnoja na poljskim hrpama gnoja smještenima daleko od površinskih i/ili podzemnih vodotoka u koje može prodrijeti istekla tekućina.

Primjenjivo samo na privremene poljske hrpe gnoja kojima se svake godine mijenja položaj.

Tehnika (17)

Primjenjivost

a

Odgovarajuća konstrukcija i upravljanje skladištem gnojovke primjenom kombinacije sljedećih tehnika:

Moguće je da nije općenito primjenjivo na postojeća skladišta.

Pretjerano visoka skladišta gnojovke možda se neće moći primijeniti zbog viših troškova i sigurnosnih rizika.

Moguće je da nije općenito primjenjivo na postojeća skladišta.

Općenito primjenjivo.

b

Pokrivanje skladišta gnojovke. U tu se svrhu može primjenjivati jedna od sljedećih tehnika;

Moguće je da nije primjenjivo na postojeće pogone zbog ekonomskih čimbenika i strukturalnih ograničenja u pogledu podnošenja dodatnog tereta.

Fleksibilni pokrovi nisu primjenjivi na područja u kojima prevladavajući vremenski uvjeti mogu ugroziti njihovu strukturu.

Upotreba plastičnih peleta, laganih rasutih materijala i geometrijskih plastičnih pločica nije primjenjiva na gnojovke u kojima se kora stvara prirodnim putem.

Mućkanje gnojovke tijekom miješanja, punjenja i pražnjenja može spriječiti upotrebu određenih plutajućih tvari koje mogu uzrokovati taloženje ili blokade u crpkama.

Stvaranje prirodne kore možda se neće primjenjivati na hladne klimatske uvjete i/ili na gnojovku s niskim udjelom suhe tvari.

Prirodna kora nije primjenjiva na skladišta u kojima prirodna kora nije stabilna zbog miješanja, punjenja i/ili pražnjenja.

c

Zakiseljavanje gnojovke.

Općenito primjenjivo.

Tehnika (18)

Primjenjivost

a

Smanjeno miješanje gnojovke.

Općenito primjenjivo.

b

Pokrivanje skladišta gnojovke ukopanog u zemlju (laguna) s fleksibilnim i/ili plutajućim pokrovom, poput:

Plastične se folije možda neće primjenjivati na velike postojeće lagune zbog strukturalnih razloga.

Slama i lagani rasuti materijal možda se neće primjenjivati na velike lagune u kojima zbog strujanja vjetra površina lagune ne može biti potpuno pokrivena.

Upotreba laganih rasutih materijala nije primjenjiva na gnojovke u kojima se kora stvara prirodnim putem.

Mućkanje gnojovke tijekom miješanja, punjenja i pražnjenja može spriječiti upotrebu određenih plutajućih tvari koje mogu uzrokovati taloženje ili blokade u crpkama.

Stvaranje prirodne kore možda se neće primjenjivati na hladne klimatske uvjete i/ili na gnojovku s niskim udjelom suhe tvari.

Prirodna kora ne može se primjenjivati u skladištima u kojima ona nije stabilna zbog miješanja, punjenja i/ili pražnjenja gnjojovke.

Tehnika (19)

Primjenjivost

a

Upotreba skladišta koja se mogu oduprijeti mehaničkim, kemijskim i toplinskim utjecajima.

Općenito primjenjivo.

b

Odabir skladišta s dovoljnim kapacitetom za držanje gnojovke tijekom razdoblja u kojima rasipanje po zemlji nije moguće.

Općenito primjenjivo.

c

Izgradnja objekata otpornih na propuštanje i opreme za sakupljanje i prijenos gnojovke (npr. jame, kanali, odvodi, crpne stanice).

Općenito primjenjivo.

d

Skladištenje gnojovke u skladištima ukopanima u zemlju (lagunama) s nepropusnim temeljem i zidovima, npr. s glinenim ili plastičnim oblogama (ili dvostruko obloženima).

Općenito primjenjivo na lagune.

e

Ugradnja sustava za otkrivanje propuštanja, npr. sustava koji se sastoji od geomembrane, sloja za odvodnju i sustava odvodnih cijevi.

Primjenjivo samo na nove pogone.

f

Provjera strukturalnog integriteta skladišta najmanje jednom godišnje.

Općenito primjenjivo.

Tehnika (20)

Primjenjivost

a

Mehanička separacija gnojovke. To primjerice uključuje:

vijčani separator s prešom,

Primjenjivo samo:

Upotreba poliakrilamida kao flokulanta možda se neće primjenjivati zbog rizika od stvaranja akrilamida.

b

Anaerobna razgradnja gnoja u postrojenjima za dobivanje bioplina.

Moguće je da ova tehnika nije općenito primjenjiva zbog visokog troška provedbe.

c

Upotreba vanjskog tunela za sušenje gnoja.

Primjenjivo samo na gnoj iz pogona za uzgoj nesilica. Nije primjenjivo na postojeće pogone koji nemaju trake za gnoj.

d

Aerobna razgradnja (prozračivanje) gnojovke.

Primjenjivo samo ako je važno smanjiti patogene i neugodne mirise prije rasipanja po zemlji. U hladnim klimatskim uvjetima može biti teško održavati odgovarajuću razinu prozračivanja tijekom zime.

e

Nitrifikacija-denitrifikacija gnojovke.

Nije primjenjivo na nove pogone/poljoprivredna gospodarstva. Primjenjivo samo na postojeće pogone/poljoprivredna gospodarstva ako je uklanjanje dušika potrebno zbog ograničenog raspoloživog zemljišta za primjenu gnoja.

f

Kompostiranje krutog gnoja.

Primjenjivo samo:

Tehnika

a

Procjena zemljišta koje prima gnoj kako bi se prepoznali rizici od istjecanja tekućine, uzimajući u obzir:

b

Držanje dovoljnog razmaka između polja po kojima se rasipa gnoj (ostavljajući neobrađeni pojas zemlje) i:

c

Izbjegavanje rasipanja gnoja ako rizik od istjecanja može biti velik. Gnoj se ne primjenjuje:

d

Prilagodba brzine rasipanja gnoja po zemlji uzimajući u obzir udio dušika i fosfora u gnoju i uzimajući u obzir svojstva tla (npr. udio hranjiva), zahtjeve povezane sa sezonskim usjevima i vremenske uvjete ili uvjete na polju koji mogu uzrokovati otjecanje.

e

Usklađivanje rasipanja gnoja po tlu s potrebama usjeva za hranjivima.

f

Provjera polja na kojima se rasipa gnoj u redovitim vremenskim razmacima kako bi se utvrdili znakovi otjecanja i pravilno reagiralo ako je to potrebno.

g

Osiguranje odgovarajućeg pristupa skladištu gnoja i učinkovitog utovara gnoja bez prolijevanja.

h

Provjeravanje da su strojevi za rasipanje gnoja po zemlji u dobrom radnom stanju i da su postavljeni na odgovarajuću dozu primjene.

Tehnika (21)

Primjenjivost

a

Razrjeđivanje gnojovke, nakon čega se primjenjuju tehnike poput niskotlačnog sustava za navodnjavanje.

Nije primjenjivo na usjeve koji se uzgajaju za sirovu konzumaciju zbog rizika od zagađenja.

Nije primjenjivo ako vrsta tla ne dopušta brzu infiltraciju razrijeđene gnojovke u tlo.

Nije primjenjivo ako usjevima nije potrebno navodnjavanje.

Primjenjivo na terene koji se mogu lako povezati s poljoprivrednim gospodarstvom pomoću cjevovoda.

b

Priključak za prskanje u trake, primjenom jedne od sljedećih tehnika:

Primjenjivost može biti ograničena ako je udio slame u gnojovki previsok ili ako je udio suhe tvari u gnojovki veći od 10 %.

Priključak s crijevima s nastavkom za neposredni unos tekućeg gnoja ispod sklopa usjeva nije primjenjiv na uzgoj ravnomjerno zasađenih ratarskih usjeva.

c

Plitka brizgaljka (otvoreni prorez).

Nije primjenjivo na kamenitom, plitkom ili zbijenom tlu na kojem je teško postići jednoliko prodiranje.

Primjenjivost može biti ograničena ako strojevi mogu oštetiti usjeve.

d

Duboka brizgaljka (zatvoreni prorez).

Nije primjenjivo na kamenitom, plitkom ili zbijenom tlu na kojem je teško postići jednoliko prodiranje i učinkovito zatvaranje proreza.

Nije primjenjivo tijekom vegetacije usjeva. Nije primjenjivo na travnjake, osim ako se pretvaraju u oranice ili zasijavaju.

e

Zakiseljavanje gnojovke.

Općenito primjenjivo.

Parametar

Vrijeme između rasipanja gnoja po tlu i unosa u tlo (u satima) povezano s NRT-ima

Vrijeme

0 (22) – 4 (23)

Tehnika (24)

Učestalost

Primjenjivost

a

Izračun primjenom bilance masa dušika i fosfora na temelju unosa hrane, udjela sirovih bjelančevina u prehrani, ukupnog fosfora i performansi životinja.

Jednom godišnje za svaku kategoriju životinja.

Općenito primjenjivo.

b

Procjena ukupnog sadržaja dušika i ukupnog sadržaja fosfora primjenom analize gnoja.

Tehnika (25)

Učestalost

Primjenjivost

a

Procjena primjenom bilance masa na temelju izlučivanja i ukupnog (ili ukupnog amonijskog) dušika prisutnog u svakoj fazi upravljanja gnojem.

Jednom godišnje za svaku kategoriju životinja.

Općenito primjenjivo.

b

Izračun kojim se mjeri koncentracija amonijaka i brzina ventilacije primjenom ISO, nacionalnih ili međunarodnih standardnih metoda ili drugih metoda kojima se osigurava dobivanje podataka jednakovrijedne znanstvene kvalitete.

Svaki put kada dođe do znatnih promjena najmanje jednog od sljedećih parametara:

Primjenjivo samo na emisije iz svake nastambe za životinju.

Nije primjenjivo na pogone s ugrađenim sustavom za čišćenje zraka. U tom se slučaju primjenjuje NRT 28.

Zbog troškova mjerenja, moguće je da ova tehnika nije općenito primjenjiva.

c

Procjena primjenom faktora emisije.

Jednom godišnje za svaku kategoriju životinja.

Općenito primjenjivo.

Tehnika (26)

Učestalost

Primjenjivost

a

Izračun kojim se mjeri koncentracija prašine i brzina ventilacije primjenom standardnih metoda EN ili drugih metoda (ISO, nacionalnih ili međunarodnih) kojima se osigurava dobivanje podataka jednakovrijedne znanstvene kvalitete.

Jednom godišnje.

Primjenjivo samo na emisije prašine iz svake nastambe za životinje.

Nije primjenjivo na pogone s ugrađenim sustavom za čišćenje zraka. U tom se slučaju primjenjuje NRT 28.

Zbog troškova mjerenja, moguće je da ova tehnika nije općenito primjenjiva.

b

Procjena primjenom faktora emisije.

Jednom godišnje.

Zbog troškova utvrđivanja faktora emisije, moguće je da ova tehnika nije općenito primjenjiva.

Tehnika (27)

Učestalost

Primjenjivost

a

Provjera učinkovitosti sustava za čišćenje zraka mjerenjem amonijaka, neugodnih mirisa i/ili prašine u normalnim uvjetima na poljoprivrednom gospodarstvu i u skladu s propisanim protokolom mjerenja te primjenom standardnih metoda EN ili drugih metoda (ISO, nacionalnih ili međunarodnih) kojima se osigurava dobivanje podataka jednakovrijedne znanstvene kvalitete.

Jednom

Nije primjenjivo ako je sustav za čišćenje zraka provjeren u kombinaciji sa sličnim sustavom nastambi i operativnim uvjetima.

b

Kontrola učinkovitog funkcioniranja sustava za čišćenje zraka (npr. kontinuiranim evidentiranjem operativnih parametara ili upotrebom alarmnih sustava).

Svakodnevno

Općenito primjenjivo.

Parametar

Opis

Primjenjivost

a

Potrošnja vode.

Evidentiranje, primjerice pomoću odgovarajućih mjerača ili faktura.

Glavni procesi potrošnje vode u nastambama za životinje (čišćenje, hranjenje itd.) mogu se pratiti zasebno.

Zasebno praćenje glavnih procesa potrošnje vode možda se neće primjenjivati na postojeća poljoprivredna gospodarstva, ovisno o konfiguraciji vodoopskrbne infrastrukture.

b

Potrošnja električne energije.

Evidentiranje, primjerice pomoću odgovarajućih mjerača ili faktura. Potrošnja električne energije u nastambama za životinje prati se odvojeno od drugih pogona na poljoprivrednom gospodarstvu. Glavni procesi potrošnje energije u nastambama za životinje (grijanje, ventilacija, rasvjeta itd.) mogu se pratiti zasebno.

Zasebno praćenje glavnih procesa potrošnje energije možda se neće primjenjivati na postojeća poljoprivredna gospodarstva, ovisno o konfiguraciji mreže za opskrbu energijom.

c

Potrošnja goriva.

Evidentiranje, primjerice pomoću odgovarajućih mjerača ili faktura.

Općenito primjenjivo.

d

Broj životinja koje dolaze i odlaze, uključujući prema potrebi rođenja i smrti.

Evidentiranje, primjerice pomoću postojećih registara.

e

Unos hrane za životinje.

Evidentiranje, primjerice pomoću faktura ili postojećih registara.

f

Generiranje gnoja.

Evidentiranje, primjerice pomoću postojećih registara.

Tehnika (28)

Kategorija životinja

Primjenjivost

a

Jedna od sljedećih tehnika koje primjenjuju jedno od ili kombinaciju sljedećih načela:

Sve svinje

Nije primjenjivo na nove pogone, osim ako je duboka jama kombinirana sa sustavom za čišćenje zraka, hlađenjem gnojovke i/ili smanjenjem pH gnojovke.

Sve svinje

Moguće je da nije općenito primjenjivo na postojeće pogone zbog tehničkih i/ili ekonomskih čimbenika.

Sve svinje

Sve svinje

Sve svinje

Moguće je da nije općenito primjenjivo na postojeće pogone zbog tehničkih i/ili ekonomskih čimbenika.

Ako se za ispiranje upotrebljava tekuća frakcija gnojovke, ova se tehnika možda neće primjenjivati na poljoprivrednim gospodarstvima koja se nalaze blizu osjetljivih receptora zbog ispuštanja neugodnih mirisa tijekom ispiranja.

Krmače za parenje i suprasne krmače

Moguće je da nije općenito primjenjivo na postojeće pogone zbog tehničkih i/ili ekonomskih čimbenika.

Svinje za tov

Krmače za parenje i suprasne krmače

Sustavi s krutim gnojem nisu primjenjivi na nove pogone osim ako to može opravdati dobrobit životinja.

Moguće je da nije primjenjivo na pogone ventilirane prirodnim putem koji se nalaze u toplim klimatskim uvjetima i na postojeće pogone s umjetnom ventilacijom za odbijenu prasad i svinje za tov.

NRT 30.a7. može iziskivati dostupnost velikog prostora.

Odbijena prasad

Svinje za tov

Krmače za parenje i suprasne krmače

Odbijena prasad

Svinje za tov

Odbijena prasad

Svinje za tov

Odbijena prasad

Moguće je da nije općenito primjenjivo na postojeće pogone zbog tehničkih i/ili ekonomskih čimbenika.

Svinje za tov

Dojne krmače

Krmače za parenje i suprasne krmače

Nije primjenjivo na postojeće pogone koji nemaju pune betonske podove.

Dojne krmače

Općenito primjenjivo.

Odbijena prasad

Moguće je da nije općenito primjenjivo na postojeće pogone zbog tehničkih i/ili ekonomskih čimbenika.

Svinje za tov

Svinje za tov

Dojne krmače

Svinje za tov

Nije primjenjivo na hladne klimatske uvjete.

Moguće je da nije općenito primjenjivo na postojeće pogone zbog tehničkih i/ili ekonomskih čimbenika.

b

Hlađenje gnojovke.

Sve svinje

Nije primjenjivo:

c

Upotreba sustava za čišćenje zraka kao što su:

Sve svinje

Moguće je da nije općenito primjenjivo zbog visokog troška provedbe.

Primjenjivo na postojeće pogone samo ako se upotrebljava centralizirani ventilacijski sustav.

d

Zakiseljavanje gnojovke.

Sve svinje

Općenito primjenjivo.

e

Upotreba plutajućih kuglica u kanalu za gnoj.

Svinje za tov

Nije primjenjivo na pogone opremljene jamama s kosim zidovima i na pogone u kojima se gnojovka uklanja ispiranjem.

Parametar

Kategorija životinja

Razine emisija povezane s NRT-ima (29)

(kg NH3/mjesto za životinju/godina)

Amonijak izražen kao NH3

Krmače za parenje i suprasne krmače

0,2 – 2,7 (30)  (31)

Dojne krmače (uključujući prasad) u odjeljcima za prasenje

0,4 – 5,6 (32)

Odbijena prasad

0,03 – 0,53 (33)  (34)

Svinje za tov

0,1 – 2,6 (35)  (36)

Tehnika (37)

Primjenjivost

a

Uklanjanje gnoja pomoću traka (u slučaju sustava obogaćenih i neobogaćenih kaveza) uz najmanje:

Sustavi obogaćenih kaveza nisu primjenjivi na mlade kokoši i rasplodnu perad za brojlere.

Sustavi neobogaćenih kaveza nisu primjenjivi na nesilice.

b

U slučaju sustava bez kaveza:

Nije primjenjivo na nove pogone, osim u kombinaciji sa sustavom za čišćenje zraka.

Primjenjivost na postojeće pogone može biti ograničena zahtjevom za potpunom revizijom sustava nastambi.

Tehnika se može primijeniti samo na pogone s dovoljno prostora ispod rešetki.

Zbog visokih troškova provedbe, primjenjivost na postojeće pogone može biti ograničena.

Primjenjivost na postojeće pogone ovisi o širini staje.

Općenito primjenjivo.

c

Upotreba sustava za čišćenje zraka kao što su:

Moguće je da nije općenito primjenjivo zbog visokog troška provedbe.

Primjenjivo na postojeće pogone samo ako se upotrebljava centralizirani ventilacijski sustav.

Parametar

Vrsta nastambe

Razine emisija povezane s NRT-ima

(kg NH3/mjesto za životinju/godina)

Amonijak izražen kao NH3

Sustav kaveza

0,02 – 0,08

Sustav bez kaveza

0,02 – 0,13 (38)

Tehnika (39)

Primjenjivost

a

Umjetna ventilacija i nepropusni sustav za napajanje (u slučaju punog poda s dubokom steljom).

Općenito primjenjivo.

b

Sustav umjetnog sušenja stelje pomoću zraka u prostoriji (u slučaju punog poda s dubokom steljom).

Kod postojećih pogona, primjenjivost sustava za umjetno sušenje zraka ovisi o visini stropa.

Sustavi za umjetno sušenje zraka možda neće biti primjenjivi u toplim klimatskim uvjetima, ovisno o unutarnjoj temperaturi.

c

Prirodna ventilacija, opremljena nepropusnim sustavom za napajanje (u slučaju punog poda s dubokom steljom).

Prirodna ventilacija nije primjenjiva na pogone s centraliziranim sustavom ventilacije.

Prirodnu ventilaciju možda neće biti moguće primijeniti tijekom početne faze uzgoja brojlera i zbog ekstremnih klimatskih uvjeta.

d

Stelja na traci za gnoj i umjetno sušenje zraka (u slučaju višerazinskog sustava podova).

Kod postojećih pogona, primjenjivost ovisi o visini bočnih zidova.

e

Grijani i hlađeni pod prekriven steljom (u slučaju „combideck” sustava).

Kod postojećih pogona, primjenjivost ovisi o mogućnosti ugradnje zatvorenog podzemnog skladišta za cirkulirajuću vodu.

f

Upotreba sustava za čišćenje zraka kao što su:

Moguće je da nije općenito primjenjivo zbog visokog troška provedbe.

Primjenjivo na postojeće pogone samo ako se upotrebljava centralizirani ventilacijski sustav.

Parametar

Razine emisija povezane s NRT-ima (40)  (41)

(kg NH3/mjesto za životinju/godina)

Amonijak izražen kao NH3

0,01 – 0,08

Tehnika (42)

Primjenjivost

a

Jedna od sljedećih tehnika s upotrebom prirodne ili umjetne ventilacije:

Kod postojećih pogona s dubokom steljom u kombinaciji s rešetkastim podom primjenjivost ovisi o izgledu postojeće konstrukcije.

Primjenjivo samo na uzgoj divljih/mošusnih pataka (Cairina Moschata), iz sanitarih razloga.

b

Upotreba sustava za čišćenje zraka kao što su:

Moguće je da nije općenito primjenjivo zbog visokog troška provedbe.

Primjenjivo na postojeće pogone samo ako se upotrebljava centralizirani ventilacijski sustav.

Tehnika (43)

Primjenjivost

a

Prirodna ili umjetna ventilacija s nepropusnim sustavom za napajanje (u slučaju punog poda s dubokom steljom).

Prirodna ventilacija nije primjenjiva na pogone s centraliziranim sustavom ventilacije.

Prirodnu ventilaciju možda neće biti moguće primijeniti tijekom početne faze uzgoja ili zbog ekstremnih klimatskih uvjeta.

b

Upotreba sustava za čišćenje zraka kao što su:

Moguće je da nije općenito primjenjivo zbog visokog troška provedbe.

Primjenjivo na postojeće pogone samo ako se upotrebljava centralizirani ventilacijski sustav.

Tehnika

Opis

Minimalna upotreba vode.

Količina otpadnih voda može se smanjiti primjenom tehnika kao što su prethodno čišćenje (npr. mehaničko kemijsko čišćenje) i čišćenje pod visokim pritiskom.

Odvajanje oborinskih voda od tokova otpadnih voda koje je potrebno obraditi.

Odvajanje se provodi zasebnim prikupljanjem u obliku ispravno projektiranih i održavanih sustava odvodnje.

Obrada otpadnih voda.

Obrada se može provesti taloženjem i/ili biološkom obradom. Za otpadne vode s niskim opterećenjem onečišćujućim tvarima, obrada se može obaviti pomoću udolina, jezeraca, izgrađenih močvara, procjednica itd. Sustav prvog ispiranja može se upotrebljavati za odvajanje prije biološke obrade.

Rasipanje otpadnih voda po zemlji, npr. sustavom navodnjavanja, poput prskalice, mobilnog raspršivača, cisterne, brizgaljke s priključkom s crijevima.

Tokovi otpadnih voda mogu se nataložiti, npr. u spremnicima ili lagunama, prije rasipanja po zemlji. Dobivena kruta frakcija također se može rasuti po tlu. Voda se može crpiti iz skladišta i odvesti u cjevovod koji je priključen primjerice na prskalicu ili mobilni raspršivač koji rasipa vodu u niskim dozama. Navodnjavanje se također može provesti upotrebom opreme s kontroliranom primjenom kako bi se osigurala niska putanja (prskanje manje površine) i velike kapljice.

Tehnika

Opis

Optimizacija i upravljanje sustavima grijanja/hlađenja i ventilacijskim sustavima, osobito ako se upotrebljavaju sustavi za čišćenje zraka.

Ovim se uzimaju u obzir zahtjevi koji se odnose na dobrobit životinja (npr. koncentracija tvari koje onečišćuju zrak, odgovarajuće temperature), a mogu se postići primjenom nekoliko mjera:

Izolacija zidova, podova i/ili stropova u nastambi.

Izolacijski materijal može biti prirodno nepropustan ili prevučen nepropusnom prevlakom. Propusni materijali imaju ugrađenu parnu branu jer je vlaga jedan od glavnih uzroka propadanja izolacijskih materijala.

Varijanta izolacijskog materijala za peradarska poljoprivredna gospodarstva mogu biti membrane koje reflektiraju toplinu, a sastoje se od laminiranih plastičnih folija za heremetičko zatvaranje nastambe kako ne bi propuštala zrak i vlagu.

Upotreba energetski učinkovitog osvjetljenja.

Energetski učinkovitije osvjetljenje može se postići:

Upotreba izmjenjivača topline. Može se primjenjivati jedan od sljedećih sustava:

U izmjenjivaču topline zrak-zrak, dolazni zrak apsorbira toplinu iz ispušnog zraka iz pogona. Može se sastojati od ploča od anodiziranog aluminija ili PVC cijevi.

U izmjenjivaču topline zrak-voda, voda protječe kroz aluminijska krilca koja se nalaze u ispušnim kanalima i apsorbira toplinu iz ispušnog zraka.

U izmjenjivaču topline zrak-tlo, svježi zrak cirkulira kroz ukopane cijevi (npr. na dubini od oko dva metra), iskorištavajući niske sezonske varijacije temperature tla.

Upotreba toplinskih crpki za povrat topline.

Toplina se apsorbira iz raznih medija (voda, gnojovka, tlo, zrak itd.) i prenosi na drugo mjesto, preko tekućine koja cirkulira u zatvorenom krugu primjenom načela obrnutog ciklusa rashlađivanja. Toplina se može upotrebljavati za proizvodnju dezinficirane vode ili za napajanje sustava grijanja ili sustava hlađenja.

Tom se tehnikom može apsorbirati toplina iz različitih krugova, poput sustava za hlađenje gnojovke, geotermalne energije, vode od pranja plinova, reaktora za biološku obradu gnojovke ili ispušnih plinova iz bioplinskih motora.

Povrat topline s grijanim i hlađenim podom prekrivenim steljom („combideck” sustav).

Zatvoreni vodeni tok ugrađen je ispod poda, a drugi je izgrađen na dubljoj razini za skladištenje viška topline ili za vraćanje topline u nastambu za perad kada je to potrebno. Toplinska crpka spaja dva krugotoka vode.

Na početku razdoblja uzgoja pod se grije pohranjenom toplinom kako bi stelja ostala suha zahvaljujući izbjegavanju kondenzacije vlage; tijekom drugog ciklusa uzgoja perad proizvodi višak topline koji se čuva u krugu za pohranu, uz istodobno hlađenje poda, čime se smanjuje razgradnja mokraćne kiseline uslijed smanjenja mikrobne aktivnosti.

Primjena prirodne ventilacije.

Slobodna ventilacija u nastambi za životinje uzrokovana je toplinskim učincima i/ili protokom vjetra. Nastambe za životinje mogu imati otvore na sljemenu krova i, ako je potrebno, također na strani zabata pored otvora na bočnim zidovima kojima se može upravljati. Otvori mogu biti opremljeni mrežama za zaštitu od vjetra. Za vrućeg vremena mogu se rabiti ventilatori.

Tehnika

Opis

Zamagljivanje vodom

Voda se raspršuje mlaznicama pod visokim pritiskom kako bi se stvorile fine kapljice koje apsorbiraju toplinu i uslijed gravitacije padaju na pod, vlažeći čestice prašine koje postaju dovoljno teške da također padaju na pod. Treba izbjegavati mokru ili vlažnu stelju.

Ionizacija

U nastambi se stvara elektrostatičko polje za proizvodnju negativnih iona. Cirkulirajuće čestice prašine nošene zrakom pune se slobodnim negativnim ionima; čestice se skupljaju na pod i površine prostorije uslijed gravitacijske sile i privlačenja u elektrostatičkom polju.

Raspršivanje ulja

Čisto biljno ulje raspršuje se mlaznicama unutar nastambe. Mješavina vode i oko 3 % biljnog ulja također se može upotrebljavati za prskanje. Cirkulirajuće čestice prašine vežu se za kapljice ulja i sakupljaju u stelji. Tanak sloj biljnog ulja nanosi se i na stelju kako bi se spriječile emisije prašine. Treba izbjegavati mokru ili vlažnu stelju.

Tehnika

Opis

Osiguranje odgovarajućih udaljenosti između pogona/poljoprivrednog gospodarstva i osjetljivih receptora.

U fazi planiranja pogona/poljoprivrednog gospodarstva, odgovarajuće udaljenosti između pogona/poljoprivrednog gospodarstva i osjetljivih receptora osiguravaju se primjenom minimalnih standardnih udaljenosti ili primjenom modela disperzije kako bi se predvidjela/simulirala koncentracija neugodnih mirisa u okolnim područjima.

Pokrivanje gnojovke ili krutog gnoja tijekom skladištenja.

Vidjeti opis u odjeljku 4.5. za kruti gnoj.

Vidjeti opis u odjeljku 4.6. za gnojovku.

Smanjivanje miješanja gnojovke.

Vidjeti opis u odjeljku 4.6.1.

Aerobna razgradnja (prozračivanje) tekućeg gnoja/gnojovke.

Vidjeti opis u odjeljku 4.7.

Kompostiranje krutog gnoja.

Anaerobna razgradnja.

Priključak za prskanje u trake, plitka brizgaljka ili duboka brizgaljka za rasipanje gnojovke po zemlji.

Vidjeti opise u odjeljku 4.8.1.

Unošenje gnoja u što kraćem roku.

Vidjeti opise u NRT 22.

Tehnika

Opis

Skladištenje osušenog krutog gnoja u staji.

Staja je obično jednostavna konstrukcija s nepropusnim podom i krovom, s dovoljno ventilacije kako bi se izbjegli anaerobni uvjeti i vratima s pristupom za prijevoz. Osušeni gnoj peradi (npr. stelja od brojlera i nesilica, izlučevine nesilica osušene na zraku sakupljene na trakama) prevozi se trakama ili prednjim utovarivačima iz nastambe za perad u staju gdje se može uskladištiti na duže vrijeme bez rizika od ponovnog ovlaživanja.

Upotreba betonskog silosa za skladištenje.

Temeljna ploča od vodonepropusnog betona koja se može kombinirati sa zidovima na tri strane i s pokrovom, npr. krovište iznad platforme s gnojem, UV-stabilizirana plastika itd. Pod je nagnut (npr. 2 %) prema prednjem odvodnom žlijebu. Tekuće frakcije i bilo kakvo otjecanje uzrokovano kišom sakupljaju se u nepropusnu betonsku jamu i naknadno obrađuju.

Skladištenje krutog gnoja na punom nepropusnom podu opremljenom sustavom odvodnje i sabirnim spremnikom za isteklu tekućinu.

Skladište je opremljeno čvrstim nepropusnim podom, sustavom odvodnje npr. odvodima te povezano sa spremnikom za prikupljanje tekućih frakcija i istekle tekućine koju je uzrokovala kiša.

Odabir skladišta s dovoljnim kapacitetom za držanje gnoja tijekom razdoblja u kojima rasipanje po zemlji nije moguće.

Razdoblja kada je dopušteno rasipanje gnoja po zemlji ovise o lokalnim klimatskim uvjetima i propisima itd.; stoga je potreban skladišni prostor odgovarajućeg kapaciteta.

Raspoloživi kapacitet omogućava i da je vrijeme potrebno za rasipanje po zemlji usklađeno s potrebama usjeva za dušikom.

Skladištenje krutog gnoja na poljskim hrpama gnoja smještenima daleko od površinskih i/ili podzemnih vodotoka u koje može prodrijeti istekla tekućina.

Kruti gnoj slaže se izravno na poljsko tlo prije rasipanja po zemlji tijekom ograničenog razdoblja (npr. nekoliko dana ili nekoliko tjedana). Lokacija skladišta mijenja se najmanje jednom godišnje i nalazi se što je moguće dalje od površinskih i podzemnih voda.

Smanjenje omjera između emitirajuće površine i obujma hrpe gnoja

Gnoj se može zbijati ili se može upotrebljavati skladište koje ima zid s triju strana.

Pokrivanje hrpa krutog gnoja

Mogu se upotrebljavati materijali poput UV-stabiliziranih plastičnih pokrova, treseta, piljevine ili iverja. Zategnuti pokrovi smanjuju izmjenu zraka i aerobnu razgradnju hrpe gnoja, što dovodi do smanjenja emisija u zrak.

Tehnika

Opis

Smanjenje omjera između emitirajuće površine i obujma skladišta gnojovke.

Kod pravokutnih skladišta gnojovke, omjer visine i površine je 1:30–50. Za cirkularna skladišta, povoljne dimenzije kontejnera dobivaju se omjerom visine – promjera od 1:3 prema 1:4.

Visina bočnih zidovi skladišta gnojovke može se povećati.

Smanjenje brzine vjetra i izmjene zraka na površini gnojovke uz nižu razinu napunjenosti skladišta.

Povećanje nadvođa (duljina između površine gnojovke i gornjeg ruba skladišta gnojovke) nepokrivenog skladišta štiti od vjetra.

Smanjivanje miješanja gnojovke.

Svođenje miješanja gnojovke na minimum. Ova praksa uključuje:

Kruti pokrov.

Krov ili poklopac koji može biti izrađen od betona, panela od staklenih vlakana ili poliesterskih folija s ravnim pokrovom ili konusnog oblika koje se stavljaju na betonske ili čelične spremnike i silose. Dobro je zatvoren i „čvrst” kako bi se smanjila izmjena zraka i spriječio ulazak kiše i snijega.

Fleksibilni pokrovi.

Šatorski pokrov: pokrov sa središnjim potpornim stupom i vrhom iz kojeg se šire žbice. Membrana tkanja razvučena je preko žbica i vezana za rub. Nepokriveni otvori svode se na najmanju moguću mjeru.

Pokrov u obliku kupole: poklopac sa zakrivljenim okvirom postavljenim iznad okruglih skladišta pomoću čeličnih dijelova i vijčanih spojeva.

Ravni pokrov: pokrov se sastoji od fleksibilnog i samostojećeg kompozitnog materijala pričvršćenog čepovima na metalnu strukturu.

Plutajući pokrovi.

Prirodna kora.

Sloj kore može se formirati na površini gnojovke koja ima dovoljan udio suhe tvari (ST) (najmanje 2 %), ovisno o prirodi krutih tvari gnojovke. Kako bi bila djelotvorna, kora mora biti debela, neoštećena i mora pokriti cijelu površinu gnojovke. Skladište se puni ispod površine nakon formiranja pokrova kako bi se izbjeglo njegovo pucanje.

Slama.

Sjeckana slama dodaje se gnojovki i pomaže u stvaranju kore. Tehnika je korisna ako je udio suhe tvari veći od 4 do 5 %. Preporučuje se debljina sloja od najmanje 10 cm. Utjecaj strujanja zraka može se smanjiti dodavanjem slame prilikom dodavanja gnojovke. Slojevi slame možda se trebaju djelomično ili potpuno obnoviti tijekom godine. Skladište se puni ispod površine nakon formiranja pokrova kako bi se izbjeglo njegovo pucanje.

Plastične pelete.

Kuglice od polistirena promjera 20 cm i mase 100 g upotrebljavaju se za pokrivanje površine gnojovke. Potrebna je redovita zamjena dotrajalih elemenata i ponovno dodavanje na nepokrivena mjesta.

Lagani rasuti materijali.

Materijali poput LECA-e (proizvodi od lakoagregatne ekspandirane gline), proizvodi utemeljeni na LECA-i, perlit ili zeolit dodaju se na površinu gnojovke tako da tvore plutajući sloj. Preporučuje se plutajući sloj od 10 do 12 cm. Tanji sloj može biti učinkovit za manje čestice LECA-e.

Plutajući fleksibilni pokrovi.

Plastični plutajući pokrovi (npr. pokrivači, platno, folije) nalaze se iznad površine gnojovke. Plovci i cijevi ugrađuju se kako bi zadržali pokrov na mjestu, istodobno zadržavajući prazninu ispod pokrova. Ova se tehnika može kombinirati s elementima i strukturama za stabiliziranje kako bi se omogućila vertikalna kretanja. Potrebno je ventiliranje, kao i uklanjanje oborinskih voda koje se sakupljaju na vrhu.

Geometrijske plastične pločice.

Plutajuća šesterokutna plastična tijela automatski se distribuiraju na površinu gnojovke. Može se pokriti oko 95 % površine.

Pokrov u koji je upuhan zrak.

Pokrov od PVC materijala kojemu džep punjen zrakom omogućuje plutanje iznad gnojovke. Tkanina je užadima za učvršćivanje fiskirana na perifernu metalnu strukturu.

Fleksibilne plastične folije.

Nepropusne UV stabilizirane plastične folije (npr. HDPE) pričvršćene su na rubovima nasipa i poduprte plovcima. To sprečava da se pokrov prevrne za vrijeme miješanja gnoja i da ga vjetar otpuhne. Pokrovi također mogu biti opremljeni sabirnim cijevima za uklanjanje plinova, drugim otvorima za održavanje (npr. za upotrebu opreme za homogenizaciju) i sustavom za sakupljanje i uklanjanje oborinskih voda.

Tehnika

Opis

Upotreba skladišta koja se mogu oduprijeti mehaničkim, kemijskim i toplinskim utjecajima.

Mogu se primijeniti odgovarajuće betonske smjese i, u mnogim slučajevima, obloge na betonskim zidovima ili nepropusni slojevi na čeličnim limovima.

Odabir skladišta s dovoljnim kapacitetom za držanje gnoja tijekom razdoblja u kojima rasipanje po zemlji nije moguće.

Vidjeti odjeljak 4.5.

Tehnika

Opis

Mehanička separacija gnojovke.

Razdvajanje tekućih i krutih frakcija s različitim udjelom suhe tvari, upotrebljavajući npr. vijčane separatore s prešom, separatore s dekantacijskom centrifugom, separaciju pomoću sita i filtarsku prešu. Odvajanje se može poboljšati koagulacijom – flokulacijom krutih čestica.

Anaerobna razgradnja gnoja u postrojenjima za dobivanje bioplina.

Anaerobni mikroorganizmi razgrađuju organsku tvar gnoja u zatvorenom reaktoru bez prisustva kisika. Bioplin se proizvodi i prikuplja kako bi služio za proizvodnju energije, tj. proizvodnju topline, kombinirane topline i energije i/ili goriva za prijevoz. Određeni dio proizvedene topline vraća se u proces. Stabilizirani ostaci (digestat) mogu se upotrijebiti kao gnoj (s dovoljno krutim digestatom nakon kompostiranja).

Kruti gnoj može se razgraditi s gnojovkom i/ili drugim kosupstratima, pri čemu se osigurava udio suhe tvari niži od 12 %.

Upotreba vanjskog tunela za sušenje gnoja.

Gnoj se sakuplja iz nastambi za nesilice i uklanja trakama koje ga iznose van u namjensku zatvorenu strukturu koja sadržava niz perforiranih traka koje se preklapaju i tvore tunel. Topli se zrak upuhuje kroz trake, sušeći gnoj u roku od dva do tri dana. Tunel se ventilira zrakom izvučenim iz nastambe za nesilice.

Aerobna razgradnja (prozračivanje) gnojovke.

Biološka razgradnja organske tvari pod aerobnim uvjetima. Uskladištena gnojovka prozračuje se pomoću uronjenih ili plutajućih prozračivača u kontinuiranom ili serijskom (šaržnom) postupku. Radne varijable kontroliraju se kako bi se spriječilo uklanjanje dušika, npr. mućkanje gnojovke svodi se na najmanju moguću mjeru. Ostatak se može upotrijebiti kao gnoj (kompostirano ili ne) nakon koncentriranja.

Nitrifikacija-denitrifikacija gnojovke.

Dio organskog dušika pretvara se u amonijak. Nitrificirajuće bakterije oksidiraju amonijak u nitrit i nitrat. Primjenom anaerobnih razdoblja nitrat se može pretvoriti u N2 u prisutnosti organskog ugljika. U sekundarnom bazenu mulj se sliježe, a dio se ponovno upotrebljava u bazenu za prozračivanje. Ostatak se može upotrijebiti kao gnoj (kompostirano ili ne) nakon koncentriranja.

Kompostiranje krutog gnoja.

Kontroliranom aerobnom razgradnjom krutog gnoja uz djelovanje mikroorganizama dobiva se konačni proizvod (kompost) dovoljno stabilan za prijevoz, skladištenje i rasipanje. Smanjeni su neugodni mirisi, mikrobni patogeni i udio vode u gnoju. Kruta frakcija gnojovke također se može kompostirati. Opskrbljivanje kisikom postiže se mehaničkim okretanjem dugih redova s kompostom ili umjetnim prozračivanjem hrpe gnoja. Mogu se upotrebljavati i bačve i spremnici za kompostiranje. Biološki inokulum, zeleni ostaci ili drugi organski otpadi (npr. digestat) mogu se kompostirati zajedno s krutim gnojem.

Tehnika

Opis

Razrjeđivanje gnojovke

Stopa razrjeđivanja gnojovke u vodi iznosi od 1:1 do najviše 50:1. Udio suhe tvari u razrijeđenoj gnojovki manji je od 2 %. Može se upotrebljavati pročišćena tekuća frakcija dobivena mehaničkim odvajanjem gnojovke i digestata iz anaerobne razgradnje.

Niskotlačni sustav za navodnjavanje

Razrijeđena gnojovka ubrizgava se u cjevovod vode za navodnjavanje i crpi se pod niskim tlakom u sustav za navodnjavanje (npr. prskalica ili mobilni raspršivač).

Priključak za prskanje u trake (priključak s crijevima za neposredni unos tekućeg gnoja)

Niz fleksibilnih cijevi visi sa široke šipke montirane na prikolicu za gnojovku. Crijeva ispuštaju gnojovku na razini tla u širokim paralelnim trakama. Moguća je primjena između redova rastućih ratarskih kultura.

Priključak za prskanje u trake (priključak s crijevima s nastavkom za neposredni unos tekućeg gnoja ispod sklopa usjeva)

Gnojovka se ispušta kroz čvrste cijevi koje završavaju metalnim zadebljanjima i dizajnirane su tako da se gnojovka nanosi izravno u uskim trakama na površinu zemlje i ispod sklopa usjeva. Neke vrste priključaka s crijevima s nastavkom za neposredni unos tekućeg gnoja ispod sklopa usjeva dizajnirane su tako da režu plitki prorez u tlu radi lakše infiltracije.

Plitka brizgaljka (otvoreni prorez)

Zupčaste drljače ili tanjurače upotrebljavaju se za rezanje vertikalnih proreza (obično dubine 4 – 6 cm) u tlu i formiranje brazdi u koje se odlaže gnojovka. Ubrizgana se gnojovka u cijelosti ili djelomično stavlja ispod površine tla, a brazde obično ostaju otvorene nakon odlaganja gnojovke.

Duboka brizgaljka (zatvoreni prorez)

Zupčaste drljače ili tanjurače upotrebljavaju se za obradu tla i polaganje gnojovke u tlo, prije potpunog pokrivanja gnojovke pomoću kotača s prešom ili valjaka. Dubina zatvorenog proreza kreće se između 10 cm i 20 cm.

Zakiseljavanje gnojovke

Vidjeti odjeljak 4.12.3.

Tehnika

Opis

Izračun primjenom bilance masa dušika i fosfora na temelju unosa hrane, udjela sirovih bjelančevina u prehrani, ukupnog fosfora i performansi životinja.

Bilanca mase izračunava se za svaku kategoriju životinja koje se uzgajaju na poljoprivrednom gospodarstvu, na kraju uzgojnog ciklusa, na temelju sljedećih jednadžbi:

Nprehrana temelji se na količini unesene hrane i udjelu sirovih bjelančevina u prehrani. Pprehrana temelji se na količini unesene hrane i ukupnom udjelu fosfora u prehrani. Udjeli sirovih bjelančevina i ukupnog fosfora mogu se dobiti na jedan od sljedećih načina:

Nzadržavanje i Pzadržavanje može se procijeniti pomoću jedne od sljedećih metoda:

Bilanca mase uzima u obzir sve bitne promjene u uobičajenoj prehrani (npr. promjena krmne smjese).

Procjena ukupnog sadržaja dušika i ukupnog sadržaja fosfora primjenom analize gnoja.

Mjeri se ukupni udio dušika i fosfora u reprezentativnom kompozitnom uzorku gnoja te se na temelju evidencije o volumenu (za gnojovku) ili masi (za kruti gnoj) gnoja procjenjuje ukupno ispuštanje dušika i fosfora. Kod sustava krutog gnoja uzima se u obzir i udio dušika u stelji.

Kako bi kompozitni uzorak bio reprezentativan, uzorci se moraju uzeti s najmanje 10 različitih mjesta i/ili dubina kako bi se dobio kompozitni uzorak. U slučaju stelje u nastambi za perad, uzorkuje se dno stelje.

Tehnika

Opis

Procjena primjenom bilance masa na temelju izlučivanja i ukupnog (ili amonijskog) dušika prisutnog u svakoj fazi upravljanja gnojem.

Emisije amonijaka procjenjuju se na temelju količine dušika koji ispušta svaka kategorija životinja i ukupnog protoka dušika (ili ukupnog amonijskog dušika) i koeficijenata hlapljenja (KH) tijekom svake faze upravljanja gnojem (nastambe, skladište, rasipanje po tlu).

Jednadžbe koje se primjenjuju na svaku fazu upravljanja gnojem su sljedeće:

pri čemu:

KH se dobiva na temelju mjerenja koja su osmišljena i provode se prema nacionalnom ili međunarodnom protokolu (npr. protokol VERA) te su validirana za poljoprivredno gospodarstvo s jednakom vrstom tehnike i sličnim klimatskim uvjetima. Alternativno, informacije za dobivanje KH-a mogu se preuzeti iz europske ili neke druge međunarodno priznate smjernice.

Bilanca mase uzima u obzir sve bitne promjene u pogledu vrste stoke koja se uzgaja na poljoprivrednom gospodarstvu i/ili u pogledu tehnika koje se primjenjuju na nastambe, skladištenje i rasipanje po zemlji.

Izračun mjerenjem koncentracije amonijaka (ili prašine) i brzine ventilacije uz primjenu ISO, nacionalnih, međunarodnih standardnih ili drugih metoda kojima se osigurava dobivanje podataka jednakovrijedne znanstvene kvalitete.

Uzorci amonijaka (ili prašine) uzimaju se najmanje šest dana, raspoređeno tijekom godine dana. Dani uzorkovanja raspoređeni su kako slijedi:

Uzorkovanje se temelji na 24-satnim razdobljima uzorkovanja i provodi se na ulazu/izlazu zraka. Potom se mjeri koncentracija amonijaka (ili prašine) pri odvodu zraka, ispravljena za koncentraciju ulaznog zraka, a dnevne emisije amonijaka (ili prašine) dobivaju se mjerenjem i množenjem brzine ventilacije i koncentracije amonijaka (ili prašine). Iz dnevnog prosjeka emisija amonijaka (ili prašine) može se izračunati godišnji prosjek emisija amonijaka (ili prašine) iz nastambe za životinje ako se pomnoži s 365 i ispravi za sva razdoblja u kojima životinje nisu boravile u nastambi.

Stopa ventilacije, potrebna za određivanje masenog protoka emisije, utvrđuje se ili izračunom (npr. upotrebom anemometra elise ventilatora ili zapisa sustava za kontrolu ventilacije) u nastambama s umjetnom ventilacijom ili pomoću plina za praćenje (osim upotrebe SF6 i bilo kojeg plina koji sadržava CFC-e) u nastambama s prirodnom ventilacijom u kojima dolazi do pravilnog miješanja zraka.

Za pogone s više ulaza i izlaza zraka, prate se samo one točke uzorkovanja koje se smatraju reprezentativnima (u smislu očekivanih emisija mase) za pogon.

Procjena primjenom faktora emisije.

Emisije amonijaka (ili prašine) procjenjuju se na temelju faktora emisije dobivenih mjerenjem koje je osmišljeno i provodi se prema nacionalnom ili međunarodnom protokolu (npr. protokol VERA) na poljoprivrednom gospodarstvu s jednakom vrstom tehnike (u vezi sa sustavom nastambi, skladištenjem i/ili rasipanjem gnoja po tlu) i sličnim klimatskim uvjetima. Alternativno, faktori emisije mogu se preuzeti iz europske ili neke druge međunarodno priznate smjernice.

Pri primjeni faktora emisije uzimaju se u obzir sve bitne promjene u pogledu vrste stoke koja se uzgaja na poljoprivrednom gospodarstvu i/ili u pogledu tehnika koje se primjenjuju na nastambe, skladištenje, rasipanje po tlu.

Tehnika

Opis

Provjera učinkovitosti sustava za čišćenje zraka mjerenjem amonijaka, neugodnih mirisa i/ili prašine u normalnim uvjetima na poljoprivrednom gospodarstvu, u skladu s propisanim protokolom mjerenja i primjenom standardnih metoda EN ili drugih metoda (ISO, nacionalnih ili međunarodnih) kojima se osigurava dobivanje podataka jednakovrijedne znanstvene kvalitete.

Provjera se vrši mjerenjem amonijaka, neugodnih mirisa i/ili prašine u ulaznom i izlaznom zraku i svih dodatnih parametara bitnih za rad (npr. protok zraka, pad tlaka, temperatura, razina pH, provodljivost). Mjerenja se izvode u ljetnim klimatskim uvjetima (razdoblje od najmanje osam tjedana uz stopu ventilacije > 80 % najviše stope ventilacije) i zimskim klimatskim uvjetima (razdoblje od najmanje osam tjedana uz stopu ventilacije < 30 % najviše stope ventilacije), s reprezentativnim upravljanjem i punim kapacitetom nastambe te samo ako je proteklo određeno razdoblje (npr. četiri tjedna) nakon zadnje promjene vode za pranje. Mogu se primjenjivati razne strategije uzorkovanja.

Kontrola učinkovitog funkcioniranja sustava za čišćenje zraka (npr. kontinuiranim evidentiranjem operativnih parametara ili upotrebom alarmnih sustava).

Vođenje elektroničkog dnevnika kako bi se zabilježila sva mjerenja i operativni podaci u razdoblju od 1 do 5 godina. Evidentirani parametri ovise o vrsti sustava za čišćenje zraka i mogu uključivati:

Ostali parametri mogu se evidentirati ručno.

Tehnika

Opis

Smanjenje udjela sirovih bjelančevina primjenom prehrane s uravnoteženim dušikom u skladu s energetskim potrebama i probavljivim aminokiselinama.

Smanjenje prekomjernog unosa sirovih bjelančevina osiguravajući da se ne premaše preporuke za hranjenje. Prehrana je uravnotežena kako bi zadovoljila potreba životinja za energijom i probavljivim aminokiselinama.

Višefazno hranjenje s prehranom prilagođenom posebnim zahtjevima proizvodnog razdoblja.

Mješavina hrane točnije odgovara potrebama životinja u smislu energije, aminokiselina i minerala, ovisno o težini životinje i/ili fazi proizvodnje.

Dodavanje kontroliranih količina esencijalnih aminokiselina prehrani s niskim udjelom sirovih bjelančevina.

Određena količina stočne hrane bogate bjelančevinama zamjenjuje se stočnom hranom s niskim udjelom bjelančevina, kako bi se dodatno smanjio udio sirovih bjelančevina. Prehrana je dopunjena sintetskim aminokiselinama (npr. lizin, metionin, treonin, triptofan, valin) tako da nema manjka aminokiselina.

Upotreba odobrenih dodataka hrani za životinje koji utječu na smanjenje ukupnog ispuštenog dušika.

Odobrene tvari, mikroorganizmi ili pripravci poput enzima (npr. NSP enzimi, proteaze) ili probiotici (odobreni u skladu s Uredbom (EZ) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (44)) dodaju se vodi ili hrani za životinje kako bi pozitivno utjecali na efikasnost hrane, primjerice poboljšanjem probavljivosti stočne hrane ili utjecanjem na gastrointestinalnu floru.

Tehnika

Opis

Višefazno hranjenje prehranom prilagođenom posebnim zahtjevima proizvodnog razdoblja.

Hrana za životinje sastoji se od mješavine kojom je potreba životinja za fosforom bolje usklađena s unosom fosfora, ovisno o masi životinje i/ili fazi proizvodnje.

Upotreba odobrenih dodataka hrani za životinje koji utječu na smanjenje ukupnog ispuštenog fosfora (npr. fitaza).

Odobrene tvari, mikroorganizmi ili pripravci poput enzima (npr. fitaze) koji su odobreni u skladu s Uredbom (EZ) br. 1831/2003) dodaju se vodi ili hrani za životinje kako bi pozitivno utjecali na efikasnost hrane, primjerice poboljšanjem probavljivosti fitinskog fosfora iz stočne hrane ili utjecanjem na gastrointestinalnu floru.

Tehnika

Opis

Biofiltar

Ispušni zrak prolazi kroz filtarski sloj od organskog materijala, poput korijena drva ili iverja, grube kore, komposta ili treseta. Materijal filtra uvijek se održava vlažnim povremenim prskanjem površine. Mokri sloj apsorbira čestice prašine i spojeve neugodnog mirisa iz zraka te ih mikrorganizmi koji žive na navlaženoj stelji oksidiraju ili razgrađuju.

Biopraonik plina (ili biološki prokapni filtar)

Punjeni filtar punjen je inertnim materijalom koji se prska vodom radi održavanja vlažnosti. Tvari koje onečišćuju zrak apsorbiraju se u tekućoj fazi, a zatim ih razgrađuju mikroorganizmi koji se talože na elementima filtra. Može se postići smanjenje amonijaka u rasponu od 70 do 95 %.

Suhi filtar

Ispušni zrak upuhuje se prema rešetki izrađenoj primjerice od višeslojne plastike postavljenoj ispred ventilatora na stražnjem zidu. Zrak koji se propuhuje podložan je znatnim promjenama smjera što uzrokuje odvajanje čestica djelovanjem centrifugalne sile.

Dvofazni ili trofazni sustav za čišćenje zraka

U dvofaznom sustavu, prva faza (kiseli praonik plina) obično se kombinira s biopraonikom plina (druga faza). U trofaznom sustavu, prva faza koja se sastoji od vodenog praonika plina obično se kombinira s drugom fazom (kiseli praonik plina, nakon čega se rabi biofiltar (treća faza). Može se postići smanjenje amonijaka u rasponu od 70 od 95 %.

Vodeni praonik plina (skruber)

Ispušni zrak poprečno se upuhuje kroz medij punjenja filtra. Voda se stalno prska po materijalu punjenja. Prašina se uklanja i taloži u spremniku za vodu koji se prazni prije ponovnog punjenja.

Odvajač vode

Ispušni zrak usmjeruje se pomoću ventilatora za prozračivanje prema vodenoj kupelji u kojoj se potapaju čestice prašine. Potom se protok preusmjerava za 180 stupnjeva prema gore. Voda se redovito dolijeva kako bi se nadoknadilo isparavanje.

Kiseli praonik plina (skruber)

Ispušni zrak izbacuje se kroz filtar (npr. punjena pregrada) na koji se raspršuje cirkulirajuća tekućina kiseline (npr. sumporna kiselina). Može se postići smanjenje amonijaka u rasponu od 70 do 95 %.

Vrsta poda

Opis

Potpuno rešetkasti pod

Pod koji je cijelom površinom rešetkasti metalni, betonski ili plastični pod s otvorima koji omogućuje da izmet i urin propadnu u kanal ili jamu.

Djelomično rešetkasti pod

Pod koji je dijelom pun, a dijelom rešetkast metalni, betonski ili plastični pod s otvorima koji omogućuju da izmet i urin propadnu u kanal ili jamu. Oštećenje punog poda sprečava se pravilnim upravljanjem unutarnjim klimatskim parametrima, osobito u vrućim uvjetima i/ili pravilnim projektiranjem sustava nastambi.

Puni betonski pod

Pod čija se čitava površina sastoji od punog betona. Pod može biti pokriven steljom (npr. slamom) u različitom opsegu. Pod je obično nagnut kako bi se olakšala odvodnja urina.

Tehnika

Opis

Duboka jama (u slučaju potpuno ili djelomično rešetkastog poda) samo ako se upotrebljava u kombinaciji s dodatnom mjerom ublažavanja, npr.:

U oborima se ispod rešetkastog poda nalazi duboka jama koja omogućava skladištenje gnojovke između neučestalih uklanjanja. Kod svinja za tov može se upotrebljavati preljevni kanal za gnoj. Uklanjanje gnojovke radi rasipanja po tlu ili spremanja u vanjsko skladište obavlja se što je češće moguće (npr. najmanje svaka dva mjeseca), osim ako postoje tehnička ograničenja (npr. kapacitet skladišta).

Vakuumski sustav za učestalo uklanjanje gnojovke (u slučaju potpuno ili djelomično rešetkastog poda).

Izlazi na dnu jame ili kanala povezani su s odvodnom cijevi ispod koje se gnojovka prenosi u vanjsko skladište. Gnojovka se često prazni otvaranjem ventila ili čepa u glavnoj cijevi za gnojovku, npr. jednom ili dva puta svaki tjedan. Stvara se blagi vakuum koji omogućuje potpuno pražnjenje jame ili kanala. Mora se postići određena dubina gnojovke kako bi sustav mogao ispravno funkcionirati i omogućiti djelovanje vakuuma.

Kosi zidovi u kanalu za držanje gnoja (u slučaju potpuno ili djelomično rešetkastog poda).

Kanal za gnoj u obliku je slova V, a mjesto za pražnjenje nalazi se na dnu. Nagib i glatkoća površine olakšavaju pražnjenje gnojovke. Uklanjanje gnoja obavlja se najmanje dva puta tjedno.

Strugač za učestalo uklanjanje gnojovke (u slučaju potpuno ili djelomično rešetkastog poda).

Na svakoj strani središnjeg žlijeba nalazi se kanal u obliku slova V s dvjema nagnutim površinama, gdje se urin može odvesti u sabirnu jamu preko odvoda na dnu kanala za gnoj. Kruta frakcija gnoja iz jame se izvlači često (npr. svakodnevno) pomoću strugača. Preporučuje se stavljanje prevlake na ostrugani pod kako bi se postigla glatka (glađa) površina.

Konveksni pod i odvojeni kanali za gnoj i vodu (u slučaju djelomično rešetkastih obora).

Kanali za gnoj i vodu nalaze se na suprotnim stranama konveksnog i glatkog punog betonskog poda. Kanal za vodu ugrađuje se ispod one strane boksa na kojoj svinje jedu i piju. Voda za čišćenje obora može se upotrebljavati za punjenje kanala za vodu. Kanal se djelomično puni s najmanje 10 cm vode. Kanal za gnoj može imati rešetkaste oluke ili kose zidove koji se obično ispiru dva puta dnevno, na primjer s vodom iz drugog kanala ili tekućom frakcijom gnojovke (udio suhe tvari nije veći od oko 5 %).

Trake za gnoj u obliku slova V (u slučaju djelomično rešetkastog poda).

Trake za gnoj u obliku slova V kreću se u kanalima za gnoj pokrivajući čitavu njihovu površinu, tako da sav urin i izmet padaju na njih. Trake se pokreću najmanje dvaput dnevno kako bi odvojeno odvele urin i izmet u zatvorena skladišta gnoja. Trake su izrađene od plastike (polipropilen ili polietilen).

Smanjena jama za gnoj (u slučaju djelomično rešetkastog poda).

Boks je opremljen plitkom jamom širine od oko 0,6 m. Jama može biti smještena u vanjskom prolazu.

Učestalo uklanjanje gnojovke ispiranjem (u slučaju potpuno ili djelomično rešetkastog poda).

Vrlo često uklanjanje gnojovke (npr. jednom ili dvaput dnevno) obavlja se ispiranjem kanala tekućom frakcijom gnojovke (udio suhe tvari nije veći od otprilike 5 %) ili vodom. Tekuća frakcija gnojovke može se i prozračiti prije ispiranja. Ova se tehnika može kombinirati s raznim izvedbama dna kanala ili jama, na primjer sa žljebovima, cijevima ili trajnim slojem gnojovke.

Smještaj u kućicama/barakama (u slučaju djelomično rešetkastog poda).

U oborima prirodno ventiliranih nastambi organiziraju se zasebna funkcionalna područja. Površina za ležanje (oko 50 – 60 % ukupne površine) sastoji se od niveliranog izoliranog betonskog poda s pokrivenim, izoliranim barakama ili kućicama, s preklopnim krovom koji se može podići ili spustiti radi kontroliranja temperature i ventilacije. Područja aktivnosti i hranjenja odvijaju se na rešetkastom podu ispod kojega je jama za gnoj, a gnoj se često uklanja, npr. pomoću vakuuma. Slama se može upotrebljavati na punom betonskom podu.

Sustav potpunog prekrivanja steljom (u slučaju čvrstog betonskog poda).

Potpuno betonski pod gotovo je u potpunosti prekriven slojem slame ili drugim lignoceluloznim materijalom.

U sustavu podova prekrivenih steljom kruti se gnoj često uklanja (npr. dvaput tjedno). Alternativno, u sustavu s dubokom steljom svježa slama dodaje se na vrh, a akumulirani gnoj uklanja se na kraju uzgojnog ciklusa. Odvojena funkcionalna područja mogu biti podijeljena u područja za ležanje, hranjenje, hodanje i za obavljanje nužde.

Vanjski prolaz u potpunosti prekriven steljom (u slučaju punog betonskog poda).

Mala vrata omogućavaju svinji da izađe obaviti nuždu u vanjskom prolazu s betonskim podom prekrivenim steljom. Gnoj upada u kanal, iz kojeg se struže jednom dnevno.

Boksovi za hranjenje/ležanje na punom podu (u slučaju obora sa steljom).

Krmače se drže u oboru podijeljenom na dva funkcionalna područja, na glavno područje prekriveno steljom i niz boksova za hranjenje/ležanje na punom podu. Gnoj se zadržava na slami ili drugom lignoceluloznom materijalu, koji se redovito stavlja i mijenja.

Sakupljanje gnoja u vodi.

Gnoj se sakuplja u vodi za čišćenje koja se drži u kanalu za gnoj i iznova puni do razine od oko 120 – 150 mm. Kosi zidovi kanala su opcionalni. Kanal za gnoj prazni se nakon svakog uzgojnog ciklusa.

Kombinacija kanala za vodu i gnoj (u slučaju potpuno rešetkastog poda).

Krmače se drže na fiksnom mjestu (upotrebom odjeljaka za prasenje) s posebnom površinom za obavljanje nužde. Jama za gnoj podijeljena je u široki kanal za vodu na prednjoj strani i malu jamu za gnoj na stražnjoj strani, sa smanjenom površinom gnoja. Prednji je kanal djelomično ispunjen vodom.

Posuda za gnoj (u slučaju potpuno ili djelomično rešetkastog poda).

Montažna posuda (ili jama) postavljena je ispod rešetkastog poda. Posuda je najdublja na jednom kraju s nagibom od najmanje 3° prema središnjem kanalu za gnoj; gnoj se prazni kada njegova razina dosegne oko 12 cm. Ako postoji kanal za vodu, posuda se može podijeliti na odjeljak za vodu i odjeljak za gnoj.

Sustav redovitog mijenjanja slame (u slučaju punog betonskog poda).

Svinje se uzgajaju u oborima s punim podovima, s definiranim nagnutim područjem za ležanje i područjem za izlučivanje. Životinje svaki dan dobivaju slamu. Aktivnost svinja gura i raspoređuje stelju niz nagib boksa (4 – 10 %) prema prolazu za sakupljanje gnoja. Kruta frakcija može se često uklanjati (npr. svakodnevno) pomoću strugača.

Obori prekriveni steljom s kombiniranom proizvodnjom gnoja (gnojovka i kruti gnoj).

Obori za dojenje opremljeni su odvojenim funkcionalnim površinama: obloženom površinom za ležanje, površinama za šetanje i balegu s rešetkastim i perforiranim podovima te površinom za hranjenje na punom podu. Prasadi je na raspolaganju gnijezdo koje je obloženo steljom i pokriveno. Gnojovka se uklanja često i to strugačem. Kruti se gnoj svakodnevno ručno uklanja s područja s punim podovima. Stelja se donosi redovito. Sustav se može kombinirati s dvorištem.

Upotreba plutajućih kuglica u kanalu za gnoj.

Kuglice koje su do pola punjene vodom i izrađene od posebne plastike s neljepljivom prevlakom plutaju po površini kanala za gnoj.

Tehnika

Opis

Cijevi za hlađenje gnojovke

Smanjenje temperature gnojovke (obično manje od 12 °C) postiže se ugradnjom sustava za hlađenje koji se postavlja iznad gnojovke, iznad betonskog poda ili se ugrađuje u pod. Intenzitet hlađenja iznosi od 10 W/m2 do 50 W/m2 za suprasne krmače i svinje za tov držane na djelomično rešetkastim podovima. Sustav se sastoji od cijevi u kojima cirkulira rashladno sredstvo ili voda. Cijevi su spojene na uređaj za izmjenu topline kako bi se obnovila energija koja se može upotrebljavati za grijanje drugih dijelova poljoprivrednog gospodarstva. Jama ili kanali moraju se često prazniti zbog relativno male prenosive površine cijevi.

Tehnika

Opis

Zakiseljavanje gnojovke

Sumporna se kiselina dodaje gnojovki kako bi se pH u jami za gnojovku smanjio na oko 5,5. Dodavanje se može obaviti u spremniku za obradu, nakon čega slijedi ozračivanje i homogenizacija. Dio obrađene gnojovke crpi se natrag u jamu za skladištenje ispod podova nastambe. Sustav obrade u potpunosti je automatiziran. Prije (ili nakon) rasipanja po kiselim tlima može biti potrebno dodavanje vapna kako bi se neutralizirao pH tla. Alternativno, zakiseljavanje se može izvršiti izravno u skladištu gnojovke ili kontinuirano tijekom rasipanja po zemlji.

Sustav nastambi

Opis

Sustav neobogaćenih kaveza

Rasplodna perad za brojlere smještena je u sustavima neobogaćenih kaveza u kojima se nalaze prečke, područje prekriveno steljom i gnijezdo. Na mlade kokoši treba primijeniti odgovarajuće prakse upravljanja (npr. posebni sustavi za hranjenje i napajanje) i ekološke uvjete (npr. prirodno svjetlo, prečke, stelja) kako bi im se omogućilo da se prilagode sustavima uzgoja na koje će naići u kasnijoj fazi života. Kavezi su obično raspoređeni na tri ili više razina.

Sustav obogaćenih kaveza

Obogaćeni kavezi napravljeni su s kosim podovima, izrađeni su od zavarene žičane mreže ili plastičnih rešetaka te su opremljeni instalacijama i većim prostorom za hranjenje, napajanje, gniježđenje, grebanje, sjedenje na prečki i skupljanje jaja. Kapacitet kaveza može obuhvaćati od 10 do 60 ptica. Kavezi su obično raspoređeni na tri ili više razina.

Duboka stelja s jamom za gnoj

Najmanje jedna trećina ukupnog poda u nastambi prekrivena je steljom (npr. pijeskom, strugotinama drva, slamom). Preostala površina poda je rešetkasta, s jamom za gnoj ispod njega. Instalacije za hranjenje i napajanje nalaze se iznad rešetkaste površine. Dodatne strukture mogu se nalaziti unutar ili izvan nastambe, poput verandi i sustava slobodnog uzgoja.

Avijariji

Avijariji su podijeljeni na različite funkcionalne površine za hranjenje, napajanje, nesenje jaja, grebanje i odmaranje. Korisna površina povećava se pomoću povišenih rešetkastih podova u više razina. Rešetkasta površina obuhvaća između 30 i 60 % ukupne površine. Preostali dio poda obično je prekriven steljom.

U pogonima za uzgoj nesilica i rasplodne peradi za brojlere sustav se može kombinirati s verandama i sustavom slobodnog uzgoja ili bez njega.

Uklanjanje gnoja pomoću traka (u slučaju sustava obogaćenih i neobogaćenih kaveza) uz najmanje:

Trake se postavljaju ispod kaveza za uklanjanje gnoja. Učestalost uklanjanja može biti jednom (sa sušenjem zrakom) ili više puta tjedno (bez sušenja zrakom). Traka za prikupljanje može se ventilirati radi sušenja gnoja. Na traci za gnoj može se primjenjivati i sušenje metlicama.

Traka ili strugač za gnoj (u slučaju duboke stelje s jamom za gnoj).

Gnoj se uklanja strugačima (povremeno) ili trakama (jednom tjedno za sušeni gnoj, dvaput tjedno bez sušenja).

Sustav umjetne ventilacije i rijetko uklanjanje gnoja (za duboku stelju s jamom za gnoj) samo ako se upotrebljava u kombinaciji s dodatnim mjerama ublažavanja, npr.:

Sustav s dubokom steljom (vidjeti prethodno navedeno radi opisa) kombinira se s neučestalim uklanjanjem gnoja, npr. na kraju uzgojnog ciklusa. Osigurava se najmanji udio suhe tvari u gnoju od oko 50 – 60 %. To se postiže odgovarajućim sustavom umjetne ventilacije (npr. postavljanje ventilatora i uređaja za odvođenje zraka na razinu poda).

Umjetno sušenje gnoja zrakom putem cijevi (u slučaju duboke stelje s jamom za gnoj).

Sustav s dubokom steljom (vidjeti prethodno navedeno radi opisa) kombinira se sa sušenjem gnoja putem umjetne ventilacije koja prolazi kroz cijevi koje ispuhuju zrak (npr. pri 17 – 20 °C i 1,2 m3/ptica) preko gnoja uskladištenog ispod rešetkastog poda.

Umjetno sušenje gnoja zrakom pomoću perforiranog poda (za duboku stelju s jamom za gnoj).

Sustav s dubokom steljom (vidjeti prethodno navedeno radi opisa) opremljen je perforiranim podom koji se nalazi ispod gnoja, što omogućava da umjetni zrak puše odozdo. Gnoj se uklanja na kraju ciklusa uzgoja.

Trake za gnoj (u slučaju avijarija).

Gnoj se prikuplja na trakama ispod rešetkastog poda i uklanja najmanje jednom tjedno pomoću ventiliranih ili neventiliranih traka. U avijarijima za mlade kokoši mogu se kombinirati podovi prekriveni steljom i puni podovi.

Umjetno sušenje stelje pomoću zraka u prostoriji (u slučaju punog poda s dubokom steljom).

U sustavu s dubokom steljom bez jame za gnoj, sustavi za ponovnu cirkulaciju zraka u prostoriji mogu se upotrebljavati za sušenje stelje, uz istodobno zadovoljavanje fizioloških potreba ptica. U tu se svrhu mogu upotrebljavati ventilatori, izmjenjivači topline i/ili grijači.

Tehnika

Opis

Prirodna ili umjetna ventilacija s nepropusnim sustavom za napajanje (u slučaju punog poda s dubokom steljom).

Zgrada je zatvorena i dobro izolirana, opremljena prirodnom ili umjetnom ventilacijom, te se može kombinirati s verandom i/ili sustavom slobodnog uzgoja. Puni je pod u potpunosti prekriven steljom koja se po potrebi može nadodavati. Podna izolacija (npr. beton, glina, membrane) sprečava kondenzaciju vode u stelji. Gnoj se uklanja na kraju uzgojnog ciklusa. Konstrukcija i rad sustava pitke vode sprečavaju curenje i izlijevanje vode po stelji.

Sustav umjetnog sušenja stelje pomoću zraka u prostoriji (u slučaju punog poda s dubokom steljom).

Sustavi za ponovnu cirkulaciju zraka u prostoriji mogu se upotrebljavati za sušenje stelje, uz istodobno zadovoljavanje fizioloških potreba ptica. U tu se svrhu mogu upotrebljavati ventilatori, izmjenjivači topline i/ili grijači.

Stelja na traci za gnoj i umjetno sušenje zrakom (u slučaju višerazinskog sustava podova).

Sustav s više podova na nekoliko razina opremljen trakama za gnoj prekrivenim steljom. Prolazi za ventilaciju nalaze se između redova razina. Zrak ulazi kroz jedan prolaz i usmjerava se na stelju koja se nalazi na traci za gnoj. Stelja se uklanja na kraju ciklusa uzgoja. Sustav se može upotrebljavati u kombinaciji sa zasebnom početnom fazom ako su se pilići brojlera izlegli i uzgajali ograničeno vrijeme na trakama za gnoj sa steljom u sustavu s više razina.

Grijani i hlađeni pod prekriven steljom (u slučaju „combideck” sustava).

Vidjeti odjeljak 4.2.

Tehnika

Opis

Često dodavanje stelje (u slučaju punog poda s dubokom steljom u kombinaciji s rešetkastim podom).

Stelja se održava suhom čestim dodavanjem (npr. svakodnevno) svježeg materijala, prema potrebi. Gnoj se uklanja na kraju ciklusa uzgoja.

Sustav nastambi može biti opremljen prirodnom ili umjetnom ventilacijom i kombiniran sa sustavom slobodnog uzgoja.

U slučaju duboke stelje kombinirane s rešetkastim podom, pod je opremljen rešetkama u prostoru za napajanje (oko 25 % ukupne površine poda).

Često uklanjanje gnoja (u slučaju potpuno rešetkastog poda).

Rešetke pokrivaju jamu u kojoj se gnoj skladišti i iz koje se prazni u vanjsko skladište. Često premještanje gnoja u vanjsko skladište može se obaviti:

Sustav nastambi može biti opremljen prirodnom ili umjetnom ventilacijom i kombiniran sa sustavom slobodnog uzgoja.

Tehnika

Opis

Prirodna ili umjetna ventilacija s nepropusnim sustavom za napajanje (u slučaju punog poda s dubokom steljom).

Puni je pod u potpunosti prekriven steljom koja se po potrebi može nadodavati. Podna izolacija (npr. beton, glina) sprečava kondenzaciju vode u stelji. Kruti gnoj se uklanja na kraju uzgojnog ciklusa. Konstrukcija i rad sustava pitke vode sprečavaju curenje i izlijevanje vode po stelji. Prirodna ventilacija može se kombinirati sa sustavom slobodnog uzgoja.