19.10.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 282/1

(1)

Na 21. konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC), koja je održana u Parizu od 30. studenoga do 12. prosinca 2015., donesen je tekst sporazuma o jačanju globalnog odgovora na klimatske promjene.

(2)

Pariški sporazum potpisan je 22. travnja 2016. u skladu s Odlukom Vijeća (EU) 2016/590 (2).

(3)

Pariški sporazum stupit će na snagu tridesetog dana od dana na koji najmanje 55 stranaka UNFCCC-a, na koje se ukupno odnosi najmanje 55 % procijenjenih ukupnih emisija stakleničkih plinova, položi svoje isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobravanju ili pristupu. Stranke UNFCCC-a uključuju Uniju i njezine države članice. U zaključcima od 18. ožujka 2016. Europsko vijeće istaknulo je potrebu da Unija i njezine države članice Pariški sporazum sklope što prije i na vrijeme kako bi bile stranke od njegova stupanja na snagu.

(4)

Pariški sporazum zamjenjuje pristup zauzet u okviru Kyotskog protokola iz 1997.

(5)

Pariškim sporazumom se, među ostalim, utvrđuje dugoročni cilj u skladu s ciljem da se povišenje globalne temperature zadrži na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju te da se ulažu napori da se to povišenje zadrži na 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju. Kako bi ostvarile taj cilj, stranke će pripremiti i održavati uzastopne nacionalno utvrđene doprinose te o njima obavještavati.

(6)

U skladu s Pariškim sporazumom, od 2023. stranke trebaju svakih pet godina, oslanjajući se na najnovije znanstvene podatke i podatke o provedbi, provesti globalni pregled stanja u kojem će se pratiti napredak te razmatrati smanjenja emisija, prilagodbe i pružena potpora, a uzastopni doprinosi svake stranke trebaju predstavljati napredak u odnosu na prethodni doprinos te stranke i odražavati njezin najviši mogući cilj.

(7)

Obvezujući cilj domaćeg smanjenja emisija stakleničkih plinova u cjelokupnom gospodarstvu za najmanje 40 % do 2030. u odnosu na 1990. poduprlo je Europsko vijeće u zaključcima od 23. i 24. listopada 2014. o okviru klimatske i energetske politike za 2030. Vijeće je 6. ožujka 2015. donijelo taj doprinos Unije i njezinih država članica kao njihov planirani nacionalno utvrđeni doprinos, koji je podnesen Tajništvu UNFCCC-a.

(8)

U svojoj Komunikaciji uz prijedlog o potpisivanju Pariškog sporazuma od strane Unije Komisija je naglasila da je za globalni prelazak na čistu energiju potrebno promijeniti načine ulaganja i poticaje u cijelom spektru politika. Ključni je prioritet Unije stvaranje otporne energetske unije kako bi svojim građanima osigurala sigurnu, održivu, konkurentnu i povoljnu energiju. Kako bi se to ostvarilo, potrebno je nastaviti provoditi ambiciozne klimatske mjere i napredovati u drugim aspektima energetske unije.

(9)

Vijeće je u zaključcima od 18. rujna 2015. potvrdilo da Unija i njezine države članice namjeravaju djelovati zajednički u okviru Pariškog sporazuma te je izrazilo zadovoljstvo namjerom Norveške i Islanda da sudjeluju u tom zajedničkom djelovanju.

(10)

Dogovor o zajedničkom djelovanju Unije i njezinih država članica postići će se naknadno te će obuhvaćati odgovarajuću razinu emisija dodijeljenu Uniji i njezinim državama članicama.

(11)

Člankom 4. stavkom 16. Pariškog sporazuma utvrđena je obveza obavještavanja tajništva o tom zajedničkom djelovanju, uključujući obavještavanje o razinama emisija koje su dodijeljene svakoj stranci u relevantnom razdoblju.

(12)

Pariški sporazum u skladu je s ciljevima Unije u pogledu okoliša iz članka 191. Ugovora, odnosno očuvanjem, zaštitom i poboljšanjem kvalitete okoliša; zaštitom ljudskog zdravlja; te promicanjem mjera na međunarodnoj razini za rješavanje regionalnih, odnosno svjetskih problema okoliša, a osobito borbom protiv klimatskih promjena.

(13)

Pariški sporazum i Izjavu o nadležnosti trebalo bi odobriti u ime Unije,