1.7.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 169/1

(1)

Zbog gospodarske i financijske krize smanjila se razina ulaganja u Uniji. Nakon što su 2007. dostigla vrhunac ulaganja su se smanjila za otprilike 15 %. Uniju posebice pogađa nedostatak ulaganja zbog fiskalnih ograničenja za države članice i usporenog rasta, što dovodi do nesigurnosti na tržištu u pogledu gospodarske budućnosti. Taj nedostatak ulaganja, koji je osobito izražen u onim državama članicama koje su najviše pogođene krizom, usporio je gospodarski oporavak i negativno utječe na otvaranje radnih mjesta, izglede za dugoročni rast i konkurentnost te potencijalno sprečava ostvarenje ciljeva strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast. Potrebno je ojačati privlačnost ulaganja u Europu i u infrastrukturu modernog gospodarstva znanja.

(2)

Potrebno je sveobuhvatno djelovati kako bi se prekinuo začarani krug koji je nastao zbog nedostatnog ulaganja i sve veće nejednakosti među regijama te kako bi se povećalo povjerenje u gospodarstvo Unije, dok bi se poticajima za stvaranje okružja pogodnog za ulaganje u državama članicama mogao ojačati gospodarski oporavak. Uz obnovljeni zamah usmjeren na financiranje ulaganja, djelotvorne i gospodarski i socijalno održive strukturne reforme te fiskalna odgovornost sredstvo su za uspostavu pozitivnog začaranog kruga, u kojem projekti ulaganja podržavaju zapošljavanje i potražnju te dovode do smanjenja proizvodnog jaza i do održivog porasta potencijala rasta. Europski fond za strateška ulaganja (EFSU), ojačan doprinosima država članica, mora biti dopuna cjelokupnoj strategiji za poboljšanje konkurentnosti Unije i privlačenje ulaganja.

(3)

Kako bi se maksimalno povećao učinak EFSU-a na zapošljavanje, države članice trebale bi nastaviti provoditi djelotvorne i gospodarski i socijalno održive strukturne reforme te druge inicijative poput programa osposobljavanja i aktivnih politika tržišta rada, podržavanja uvjeta za otvaranje kvalitetnih i održivih radnih mjesta te ulaganja u ciljane socijalne politike u skladu s Paketom mjera za socijalno ulaganje iz 2013. Države članice trebale bi uz to provoditi dodatne aktivnosti poput prilagođenih programa osposobljavanja u svrhu usklađivanja vještina radnika s potrebama sektora koji imaju koristi od EFSU-a, prilagođenih poslovnih usluga za poduzeća kako bi ih se pripremilo za širenje poslovanja i otvaranje dodatnih radnih mjesta te podržavanja novoosnovanih (start-up) poduzeća i samozaposlenih pojedinaca.

(4)

Inicijativom za globalnu infrastrukturu G20 je prepoznao važnost ulaganja za poticanje potražnje i povećanje produktivnosti i rasta te se obvezao na stvaranje ozračja koje pogoduje većim razinama ulaganja.

(5)

Tijekom gospodarske i financijske krize Unija se trudila promicati rast, posebice inicijativama utvrđenima u okviru strategije Europa 2020., kojom je uspostavljen pristup za pametan, održiv i uključiv rast, kao i europskim semestrom za koordinaciju ekonomskih politika. I Europska investicijska banka (EIB) ojačala je svoju ulogu u poticanju i promicanju ulaganja unutar Unije, djelomično putem povećanja kapitala u siječnju 2013. Potrebno je daljnje djelovanje kako bi se osiguralo da se potrebe Unije za ulaganjima i njezine makroekonomske potrebe zadovolje na odgovarajući način, da se likvidnost dostupna na tržištu učinkovito iskoristi i da se potakne njezino usmjeravanje na financiranje održivih projekata ulaganja.

(6)

Dana 15. srpnja 2014. tada novoizabrani predsjednik Komisije predstavio je Europskom parlamentu političke smjernice za iduću Komisiju. U tim se političkim smjernicama poziva na mobilizaciju „dodatnih javnih i privatnih ulaganja u realno gospodarstvo u iznosu do 300 milijardi EUR tijekom sljedeće tri godine” kako bi se potaknula ulaganja u cilju otvaranja radnih mjesta.

(7)

Komisija je 26. studenoga 2014. izdala Komunikaciju naslovljenu „Plan ulaganja za Europu” (Plan ulaganja) kojom je predviđeno osnivanje EFSU-a, transparentnog portala koji sadrži projekte ulaganja na razini Unije (Europski portal projekata ulaganja i savjetodavnog centra za ulaganja (Europski savjetodavni centar za ulaganja) te je istaknut plan za uklanjanje prepreka ulaganju i dovršenje unutarnjeg tržišta.

(8)

Europsko vijeće 18. prosinca 2014. zaključilo je da je „poticanje ulaganja i rješavanje tržišnih nedostataka u Europi ključni izazov politike” te da će „nova usmjerenost na ulaganja, u kombinaciji s predanošću država članica u jačanju strukturnih reformi i ulaganju napora u fiskalnu konsolidaciju koja pogoduje rastu, biti temelj za rast i stvaranje radnih mjesta u Europi”. Europsko vijeće pozvalo je na „uspostavu Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) u okviru grupacije EIB-a s ciljem mobilizacije 315 milijardi eura za nova ulaganja u razdoblju između 2015. i 2017.” i pozvalo je grupaciju EIB-a da „od siječnja 2015. započne s aktivnostima upotrebom vlastitih sredstava”. Europsko vijeće također je naglasilo „da će se EFSU-om nadograditi i nadopuniti postojeći programi EU-a i tradicionalne aktivnosti EIB-a”.

(9)

Komisija je 13. siječnja 2015. izdala komunikaciju naslovljenu „Najbolja uporaba fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu” detaljno navodeći kako će primjenjivati ta pravila.

(10)

Komisija je 24. lipnja 2015. izjavila da bi „ne dovodeći u pitanje ovlasti Vijeća u provedbi Pakta o stabilnosti i rastu, jednokratne doprinose država članica, bilo da je riječ o doprinosima država članica ili nacionalnih razvojnih banaka iz sektora opće države ili koje djeluju u ime države članice, u EFSU ili u tematske ili višedržavne platforme za ulaganja uspostavljene provedbom Plana ulaganja, trebalo u načelu smatrati jednokratnim mjerama u smislu članka 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97 (4) i članka 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1467/97 (5)”.

(11)

EFSU bi trebao biti dio sveobuhvatne strategije osmišljene za rješavanje nesigurnosti povezanih s javnim i privatnim ulaganjima te za smanjenje ulagačkog jaza u Uniji. Strategija se sastoji od tri stupa: mobilizacije financijskih sredstava za ulaganja, osiguravanja protoka ulaganja do realnoga gospodarstva i poboljšanja ulagačkog okruženja u Uniji. Strategija bi trebala potaknuti konkurentnost i gospodarski oporavak te se nadopunjavati s ciljem gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije diljem Unije. EFSU bi trebalo shvatiti kao dopunu svim drugim djelovanjima potrebnima za smanjenje investicijskog jaza u Uniji te, s obzirom na to da djeluje kao jamstveni fond, kao poticaj za nova ulaganja.

(12)

Ulagačko okruženje u Uniji trebalo bi poboljšati uklanjanjem prepreka ulaganju, osiguravanjem da se ne diskriminira na temelju toga upravlja li se projektima privatno ili javno, osnaživanjem unutarnjeg tržišta i povećanjem regulatorne predvidljivosti. U svojoj komunikaciji naslovljenoj „Program rada Komisije za 2015.: Novi početak” Komisija je objavila da je „smanjenje regulatornog opterećenja, uz istovremeno zadržavanje visoke razine socijalne i zdravstvene zaštite i zaštite okoliša te izbora potrošača” politički prioritet te da će „provesti reformu pravila kako bi osigurala da se njima doprinese programu za zapošljavanje i rast”. Komisija i države članice trebale bi bez odgode pristupiti tom zadatku. Ta bi popratna djelovanja trebala pridonijeti radu EFSU-a i općenito ulaganjima diljem Unije.

(13)

Svrha EFSU-a trebala bi biti pomaganje pri rješavanju poteškoća u financiranju i provedbi strateških, transformativnih i produktivnih ulaganja s visokom ekonomskom, okolišnom i društvenom dodanom vrijednošću kojima se doprinosi ostvarenju ciljeva politike Unije kao što su oni određeni u Uredbi (EU) br. 1287/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (6), Uredbi (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (7), Uredbi (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (8) i Uredbi (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (9). Trebao bi biti namijenjen pružanju trenutačnog poticaja gospodarstvu Unije te poboljšavanju pristupa financiranju i konkurentnosti poduzeća i drugih subjekata, uz poseban naglasak na malim i srednjim poduzećima (MSP) te malim poduzećima srednje tržišne kapitalizacije, u cilju smanjenja razine nezaposlenosti i poticanja rasta u Uniji.

EFSU-om bi se stoga trebala pružati podrška strateškim ulaganjima kao što su, među ostalim, projekti od zajedničkog interesa koji za cilj imaju dovršenje unutarnjeg tržišta u sektorima prometa, telekomunikacija i energetske infrastrukture, uključujući međusobnu prometnu i energetsku povezanost i digitalnu infrastrukturu, širenje obnovljivih izvora energije te energetske i resursne učinkovitosti, razvijanje i modernizaciju energetskog sektora u skladu s prioritetima energetske unije, uključujući sigurnost opskrbe energijom, te doprinos održivom razvoju tih sektora i iskorištavanje potencijalnih sinergija među njima. Ta bi ulaganja također trebala obuhvaćati projekte od zajedničkog interesa u urbanom i ruralnom razvoju i društvenom sektoru te u područjima okoliša i prirodnih resursa te projekte kojima se jača znanstvena i tehnološka baza Unije i potiče korist za društvo i za bolje iskorištavanje ekonomskog i industrijskog potencijala politika inovacije, istraživanja i tehnološkog razvoja, uključujući istraživačku infrastrukturu, objekte za pokusne i demonstracijske aktivnosti te projekte koji se odnose na ljudski kapital, kulturu i zdravlje. Poticajima koji se temelje na tržištu i dodatnošću koju pruža EFSU trebalo bi osigurati da EFSU bude usmjeren na društveno i gospodarski održive projekte bez prethodne dodjele na temelju sektora ili regije, posebno u cilju rješavanja velikih investicijskih potreba ili tržišnih nedostataka.

Istovremeno bi ESFU trebao moći podupirati okolišno prihvatljive projekte i koristiti industrijama i tehnologijama s velikim potencijalom rasta te doprinijeti prijelazu na zeleno, održivo i resursno učinkovito gospodarstvo. Prevladavanjem Unijinih trenutačnih poteškoća u pogledu ulaganja i smanjenjem regionalnih nejednakosti EFSU-om bi trebalo pokušati doprinijeti jačanju Unijine konkurentnosti, potencijala za istraživanje i inovacije, gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije te podržavanju energetski i resursno učinkovitog prijelaza na održivo kružno gospodarstvo temeljeno na obnovljivoj energiji, uključujući u pogledu prijelaza s jedne infrastrukture na drugu, otvaranjem stabilnih i pravedno plaćenih radnih mjesta. EFSU bi trebao biti namijenjen projektima svih veličina kojima se promiče otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, kratkoročno, srednjoročno i dugoročno održiv rast i konkurentnost, posebice kada takvi projekti imaju najviši rast vrijednosti, čime se doprinosi ostvarenju ciljeva politike Unije u skladu s člankom 9. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i člankom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). U cilju postizanja općih ciljeva ove Uredbe EFSU bi trebao pridonijeti ostvarenju ciljeva iz članaka 170., 173. i 179. UFEU-a te članka 194. stavka 1. UFEU-a.

(14)

EFSU bi trebao podupirati projekte u području istraživanja, razvoja i inovacija. Ulaganja koja primaju potporu u okviru EFSU-a trebala bi pridonijeti ostvarenju postojećih programa i politika Unije te ciljeva strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast. Trebala bi podržati provedbu zaključaka Europskog vijeća od 17. lipnja 2010.

(15)

EFSU bi trebao podupirati projekte za razvoj energetskog sektora. Komisija je u svojoj komunikaciji naslovljenoj „Okvirna strategija za otpornu energetsku uniju s naprednom klimatskom politikom” naglasila važnost energetske učinkovitosti kao zasebnog izvora energije i jasno navela da EFSU „pruža priliku za poticanje velikih investicija u obnovu zgrada”. Navodi se da će se ulaganjima u energetsku učinkovitost otvoriti do dva milijuna radnih mjesta do 2020. i mogućih dodatnih dva milijuna do 2030. godine. Kako bi se osiguralo da će EFSU ostvariti svoj cilj poticanja privatnih ulaganja, otvaranja radnih mjesta, pospješivanja otpornog gospodarskog razvoja i smanjenja makroekonomskih neravnoteža, poseban naglasak treba staviti na energetsku učinkovitost. EFSU bi trebao podupirati projekte u skladu s ciljevima Unije u području energije, klime i učinkovitosti koji su postavljeni u strategiji Europa 2020. i Okviru za klimatske i energetske politike za 2030. te kojima se teži ispunjenju ciljeva strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast.

(16)

EFSU bi trebao podupirati projekte za razvoj prometne infrastrukture i opreme te inovativnih prometnih tehnologija. Potpora EFSU-a za prometnu infrastrukturu trebala bi doprinijeti ciljevima uredaba (EU) br. 1315/2013 i (EU) br. 1316/2013 stvaranjem nove infrastrukture ili infrastrukture koja nedostaje te modernizacijom i obnovom postojećih objekata te pritom osigurati financiranje operacija istraživanja i inovacija u tim sektorima. Posebnu bi pozornost trebalo posvetiti sinergijskim projektima kojima se jačaju veze među sektorima prometa, telekomunikacija i energetike te projektima u području pametnog i održivog gradskog prometa.

(17)

EFSU bi trebao pružati financijsku potporu subjektima koji imaju do 3 000 zaposlenika, s posebnim naglaskom na MSP-ove i mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije. Povećan pristup financiranju trebao bi biti od posebne koristi MSP-ovima, među ostalim za otvaranje novoosnovanih (start-up) poduzeća i supsidijarnih (spin-off) poduzeća koja se temelje na akademskim istraživanjima, poduzeća socijalne ekonomije i neprofitnih organizacija.

(18)

EFSU bi trebao podupirati projekte za razvoj i primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT), uključujući projekte od zajedničkog interesa, kojima je cilj dovršenje unutarnjeg tržišta u području telekomunikacija i digitalne infrastrukture.

(19)

EFSU bi trebao podupirati projekte u području okolišne i resursne učinkovitosti, uključujući područje prirodnih resursa.

(20)

EFSU bi trebao podupirati projekte u području ljudskog kapitala, kulture i zdravlja, uključujući projekte u području obrazovanja, osposobljavanja, razvoja vještina u IKT-u i digitalnog obrazovanja, te projekte u kulturnom i kreativnom sektoru, turizmu i društvenom sektoru. Kod ulaganja u ta područja trebalo bi primjenjivati sveobuhvatan pristup kojim se za svaki pojedini slučaj na odgovarajući način poštuje intrinzična vrijednost obrazovanja i kulture.

(21)

Mnogim MSP-ovima i poduzećima srednje tržišne kapitalizacije diljem Unije potrebna je pomoć kako bi privukli tržišno financiranje, posebice u pogledu rizičnijih ulaganja. EFSU bi trebao pomoći tim subjektima da riješe problem manjka kapitala, tržišnih nedostataka i financijske fragmentacije, koji uzrokuju nejednake uvjete na tržištu diljem Unije, tako što će EIB-u i Europskom investicijskom fondu (EIF) te nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama, platformama za ulaganja ili investicijskim fondovima omogućiti da pružaju izravne i neizravne dokapitalizacije te da pružaju jamstva za visokokvalitetnu sekuritizaciju zajmova i druge proizvode koji se odobravaju za ostvarenje ciljeva EFSU-a.

(22)

EFSU treba osnovati u okviru EIB-a. Djelovanje EFSU-a u području financiranja MSP-ova, malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije te drugih subjekata treba prvenstveno provoditi putem EIF-a.

(23)

EFSU bi trebao podržavati veliki raspon financijskih proizvoda, uključujući vlasnički kapital, dug i jamstva, kako bi se na najbolji način odgovorilo na potrebe pojedinog projekta. Tako veliki raspon proizvoda trebao EFSU-u omogućiti da se prilagodi potrebama tržišta potičući istovremeno privatna ulaganja u projekte. EFSU ne bi trebao biti zamjena za privatno tržišno financiranje ili proizvode koje pružaju nacionalne razvojne banke ili institucije, već bi trebao djelovati kao katalizator za privatno financiranje rješavanjem tržišnih nedostataka kako bi se osigurala najučinkovitija i strateška upotreba javnog novca te bi trebao biti sredstvo daljnjeg povećanja kohezije diljem Unije.

(24)

U cilju bolje zaštite i boljeg ostvarivanja komercijalnih i gospodarskih koristi iz inicijativa koje sufinancira Unija, svi sudionici projekata EFSU-a trebali bi, kada je to moguće, poštovati niz pravila utvrđenih u programu Obzor 2020. - Okvirni program za istraživanje i inovacije 2014.-2020., predviđen Uredbom (EU) br. 1291/2013, a koja se odnose na iskorištavanje i širenje projektnih rezultata, uključujući njihovu zaštitu pravom intelektualnog vlasništva.

(25)

Učinak EFSU-a na otvaranje radnih mjesta i, kada je to moguće, njihovu kvalitetu trebalo bi sustavno pratiti u godišnjoj zbirnoj procjeni ishoda i učinka EIB-ovih operacija financiranja i ulaganja koje primaju potporu u sklopu ove Uredbe.

(26)

EFSU bi trebao osigurati dodatnost pružajući pomoć u rješavanju tržišnih nedostataka ili neoptimalnih ulagačkih situacija te podržavajući operacije koje se ne bi mogle provesti tijekom razdoblja u kojem se može koristiti jamstvo osnovano na temelju ove Uredbe (jamstvo EU-a), ili barem ne u istoj mjeri, putem EIB-a i EIF-a ili postojećih financijskih instrumenata Unije bez potpore EFSU-a. EFSU bi stoga u pravilu trebao biti usmjeren na projekte s višim profilom rizika od projekata koji se podupiru uobičajenim operacijama EIB-a.

(27)

EFSU bi trebao biti usmjeren na ulaganja za koja se očekuje da su ekonomski i tehnički održiva, kako je potvrđeno analizom troškova i koristi u skladu sa standardima Unije. Ta bi ulaganja istovremeno trebala ispuniti posebne zahtjeve za financiranje iz EFSU-a.

(28)

EFSU bi trebao biti usmjeren na ulaganja s odgovarajućom razinom rizika, koja je u pravilu viša od razine rizika uobičajenih operacija EIB-a, no koja su i dalje u skladu s politikama Unije, uključujući cilj pametnog, održivog i uključivog rasta, otvaranja kvalitetnih radnih mjesta, gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije, i koja istovremeno ispunjavaju posebne zahtjeve za financiranje iz EFSU-a.

(29)

EFSU bi trebao imati odgovarajuću upravljačku strukturu čija bi funkcija trebala biti razmjerna njegovom isključivom cilju osiguravanja odgovarajuće upotrebe jamstva EU-a. Tu upravljačku strukturu trebali bi činiti upravljački odbor, glavni direktor i odbor za ulaganja. Ona ne bi smjela zadirati niti se miješati u donošenje odluka EIB-a, niti biti zamjena njegovim upravljačkim tijelima. Upravljački odbor posebice bi trebao odrediti strateške smjernice EFSU-a i pravila potrebna za njegovo funkcioniranje. Glavni direktor trebao bi biti odgovoran za svakodnevno upravljanje EFSU-om i provoditi pripremne radove za sastanke Odbora za ulaganja.

(30)

Odbor za ulaganja trebao bi transparentno i samostalno odlučivati o upotrebi jamstva EU-a za potencijalne projekte i za operacije s nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama ili platformama za ulaganja. Odbor za ulaganja trebao bi se sastojati od osam neovisnih stručnjaka koji imaju široko stručno znanje, kako je opisano u ovoj Uredbi i glavnog direktora. Odbor za ulaganja trebao bi odgovarati Upravljačkom odboru, koji bi trebao nadgledati ostvarenje ciljeva EFSU-a i stalno pratiti poštuju li članovi Odbora za ulaganja svoje obveze u skladu s ovom Uredbom.

(31)

Kako bi se EFSU-u omogućilo da daje potporu ulaganjima, Unija bi trebala predvidjeti jamstvo EU-a koje ni u kojem trenutku ne bi trebalo premašiti iznos od 16 000 000 000 EUR. Kada se pruža na temelju portfelja, pokriće jamstvom trebalo bi se ograničiti ovisno o vrsti instrumenta, kao što su dug, vlasnički kapital ili jamstva, kao postotak opsega portfelja nepodmirenih obveza. Kada se jamstvo EU-a kombinira s 5 000 000 000 EUR koje EIB stavlja na raspolaganje, očekuje se da bi potpora EFSU-a trebala proizvesti 60 800 000 000 EUR dodatnih ulaganja EIB-a i EIF-a. Očekuje se da će taj iznos od 60 800 000 000 EUR koje podupire EFSU nadalje proizvesti ukupno 315 000 000 000 EUR u ulaganjima u Uniji u razdoblju od tri godine od dana stupanja na snagu ove Uredbe. Poželjno je da države članice sudjeluju u provedbi Plana ulaganja kako bi njegov učinak bio jači. Jamstva vezana uz projekte koji su završeni bez aktiviranja jamstva trebala bi biti na raspolaganju za podršku novim operacijama.

(32)

U roku od tri godine od dana stupanja na snagu ove Uredbe Komisija bi Europskom parlamentu i Vijeću trebala podnijeti izvješće koje sadržava neovisnu evaluaciju primjene ove Uredbe. U tom bi izvješću trebalo navesti postiže li EFSU svoje ciljeve i je li opravdan namjenski program za potporu investicijama u Uniji. Izvješće bi posebice trebalo sadržavati procjenu postizanja općih ciljeva utvrđenih u ovoj Uredbi, mobilizacije privatnog kapitala te uključivati procjenu dodatnosti koju pruža EFSU, profila rizika operacija koje primaju potporu EFSU-a i makroekonomskog učinka EFSU-a, uključujući njegov učinak na rast i zapošljavanje. Ako je zaključak izvješća da je održavanje programa za potporu ulaganjima opravdano, Komisija bi, po potrebi, trebala Europskom parlamentu i Vijeću podnijeti prijedlog za izmjenu ove Uredbe, posebice u cilju utvrđivanja novog razdoblja ulaganja, osiguravanja nastavka ulaganja i odgovarajućeg financiranja. Ako je zaključak izvješća da EFSU ne ostvaruje svoje ciljeve i da održavanje programa za potporu ulaganjima nije opravdano, Komisija bi, po potrebi, trebala podnijeti prijedlog kako bi se osigurala nesmetana obustava EFSU-a, zadržavajući istovremeno jamstvo EU-a za operacije koje su prethodno odobrene u skladu s ovom Uredbom.

(33)

EIB će financirati operacije EFSU-a izdavanjima na tržištu. Europska središnja banka izvijestila je o svojoj odluci da obveznice EIB-a uvrsti na popis obveznica koje se mogu kupiti u okviru njezina Programa kupnje imovine javnog sektora (PSPP).

(34)

Radi postizanja početnog cilja od 315 000 000 000 EUR u najkraćem mogućem roku, nacionalne razvojne banke ili institucije, platforme za ulaganja i investicijski fondovi, uz potporu jamstva EU-a trebali bi imati istaknutu ulogu u utvrđivanju održivih projekata, izradi, i prema potrebi, objedinjavanju projekata i privlačenju potencijalnih ulagača. U tom kontekstu trebalo bi biti moguće uspostaviti višedržavne platforme radi promicanja prekograničnih projekata ili skupine projekata diljem država članica.

(35)

U okviru platformi za ulaganja mogu se, po potrebi, udružiti suulagači, javna tijela, stručnjaci, obrazovne i istraživačke institucije te institucije koje se bave osposobljavanjem, relevantni socijalni partneri i predstavnici civilnog društva te svi drugi relevantni subjekti na razini Unije te na nacionalnoj i regionalnoj razini.

(36)

Kako bi se omogućilo daljnje povećanje njegovih sredstava, sudjelovanje u EFSU-u trebalo bi omogućiti trećim stranama, uključujući države članice. Ostale treće strane kao što su regionalne vlasti, nacionalne razvojne banke ili institucije, regionalne banke ili javne agencije koje su u vlasništvu ili pod kontrolom država članica, subjekti iz privatnog sektora i subjekti izvan Unije također bi trebali moći izravno doprinositi EFSU-u uz suglasnost Upravljačkog odbora. Sudjelovanje trećih strana u EFSU-u ne bi trebalo toj trećoj strani davati pravo na članstvo u Upravljačkom odboru niti bilo koje drugo pravo povezano s upravljačkom strukturom EFSU-a.

(37)

Ovom se Uredbom ne bi trebalo sprečavati subjekte koji upravljaju projektima unutar Unije da uspostavljaju ili unapređuju suradnju s partnerima iz trećih zemalja.

(38)

EFSU bi trebao imati mogućnost pružati potporu strukturama privatnih fondova kao što su europski fondovi za dugoročna ulaganja (ELTIF). ELTIF-i koji ispunjavaju zahtjeve Uredbe (EU) 2015/760 Europskog parlamenta i Vijeća (10) usmjereni su na kategorije dugotrajne imovine zahvaljujući čemu mogu biti dodatno sredstvo za pružanje javnih ili javno-privatnih ulaganja u šire gospodarstvo. Zbog svoje investicijske politike ELTIF-i mogu ispuniti ulogu koja im je dodijeljena i biti prioritetni alat za ostvarenje Plana ulaganja. Komisija bi trebala dati prednost zahtjevima ELTIF-a za financiranje iz EIB-a i pojednostavniti svoje procese koji se na to odnose.

(39)

Treće strane trebale bi moći sudjelovati u financiranju projekata zajedno s EFSU-om, bilo za svaki projekt posebno bilo posredstvom platformi za ulaganja.

(40)

Kako bi se mobilizirala ulaganja na nacionalnoj i regionalnoj razini, EIB bi trebao moći nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama, platformama za ulaganja ili investicijskim fondovima odobriti jamstvo u okviru protujamstva jamstva EU-a, pokušavajući ostvariti kapitalnu olakšicu kad je to moguće. Takve bi se operacije trebale smatrati operacijama EFSU-a.

(41)

S obzirom na to da je opći cilj osigurati regulatorni okvir kojim se potiču ulaganja te s obzirom na to da se za infrastrukturnu imovinu bilježi dobru statistiku neispunjavanja obveza i oporavka te da se financiranje infrastrukturnih projekata može smatrati načinom diversifikacije imovinskih portfelja institucionalnih ulagača, trebalo bi preispitati postupanje s infrastrukturnim ulaganjima u obliku u kojem je to propisano u relevantnom zakonodavstvu Unije o bonitetnom nadzoru.

(42)

EFSU-om bi trebalo nadograditi i nadopuniti postojeće regionalne i nacionalne programe, programe Unije te postojeće operacije i aktivnosti EIB-a. U tom bi kontekstu trebalo poticati na potpunu upotrebu svih postojećih i dodijeljenih sredstava Unije, u skladu s postojećim pravilima. Pod uvjetom da su ispunjeni svi relevantni kriteriji prihvatljivosti, države članice trebale bi se moći koristiti svim vrstama financiranja Unije kako bi financirale prihvatljive projekte koje podupire jamstvo EU-a te kako bi pružile potporu nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama, platformama za ulaganja ili investicijskim fondovima. Fleksibilnost tog pristupa trebala bi maksimalno povećati potencijal privlačenja ulagača u područja ulaganja na koja je usmjeren EFSU.

(43)

Države članice trebale bi se moći koristiti europskim strukturnim i investicijskim fondovima kako bi doprinijele financiranju prihvatljivih projekata koji se podupiru jamstvom EU-a, u skladu s ciljevima, načelima i pravilima pravnog okvira koji se primjenjuje na te fondove, a posebno u skladu s Uredbom (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (11) i sa sporazumima o partnerstvu. Komisija bi trebala moći pružati savjete kako bi osigurala da kombinirana upotreba instrumenata Unije s financiranjem EIB-a pod jamstvom EU-a omogućava odgovarajuću razinu komplementarnosti i sinergije.

(44)

S obzirom na potrebu za hitnim djelovanjem u Uniji, EIB i EIF možda su tijekom 2015. financirali dodatne projekte izvan svojeg uobičajenog profila, do stupanja na snagu ove Uredbe, sklapanja Sporazuma o EFSU-u i prvog imenovanja svih članova Odbora za ulaganja i glavnog direktora. Kako bi se maksimalno iskoristile mjere predviđene ovom Uredbom, trebalo bi biti moguće da se takvi dodatni projekti uključe u pokrivanje jamstvom EU-a ako ispunjavaju bitne kriterije predviđene ovom Uredbom.

(45)

EIB-ovim operacijama financiranja i ulaganja koje primaju potporu EFSU-a trebalo bi upravljati u skladu s EIB-ovim vlastitim pravilima i postupcima, uključujući primjerene mjere kontrole i mjere poduzete radi izbjegavanja utaje poreza, kao i s relevantnim pravilima i postupcima koji se odnose na Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i Revizorski sud, uključujući Trostrani sporazum između Europske komisije, Europskog revizorskog suda i Europske investicijske banke od 27. listopada 2003.

(46)

Imajući na umu da je revizija Revizorskog suda važan temelj postupka davanja razrješnice iz članka 319. UFEU-a, u primjeni ove Uredbe trebalo bi osigurati potpuno poštovanje revizorskih prava Revizorskog suda kako je utvrđeno u članku 287. UFEU-a.

(47)

EIB bi trebao redovno ocjenjivati operacije kojima EFSU daje potporu i izvješćivati o njima u cilju procjene njihove relevantnosti, uspješnosti i učinaka, uključujući njihovu dodatnost i dodanu vrijednost, te za određivanje aspekata kojima bi se mogle poboljšati buduće aktivnosti. Takvo bi se ocjenjivanje i izvješćivanje trebalo objavljivati i trebalo bi doprinijeti odgovornosti i analizi održivosti.

(48)

Prilikom provedbe upravljačkih smjernica i drugih relevantnih pravila u skladu s ovom Uredbom, Upravljački odbor trebao bi maksimalno voditi računa o potrebi sprečavanja svakog oblika diskriminacije, posebno u pogledu pristupačnosti osobama s invaliditetom. Posebno bi trebao voditi računa o jednakosti spolova i rodno osviještenoj politici.

(49)

Usporedno s financijskim operacijama i operacijama ulaganja koje će se provoditi putem EFSU-a, trebalo bi uspostaviti Europski savjetodavni centar za ulaganja (ESCU). ESCU bi trebao pružati snažniju potporu razvoju i pripremi projekata diljem Unije, i to na temelju stručnog znanja Komisije, EIB-a, nacionalnih razvojnih banaka ili institucija te upravljačkih tijela europskih strukturnih i investicijskih fondova. Trebalo bi uspostaviti jedinstvenu ulaznu točku za pitanja povezana s tehničkom pomoći za ulaganja u Uniji i poboljšati tehničku pomoć promotorima projekata na lokalnoj razini. Nove usluge koje pruža ESCU trebale bi biti dodatak već postojećim uslugama u okviru drugih programa Unije te ni na koji način ne bi trebale utjecati na razinu i kapacitet potpore koja se pruža u okviru tih programa. Te dodatne usluge trebale bi biti dostatno financirane. ESCU bi trebao javnim promotorima projekata besplatno pružati stručno znanje kako bi se diljem Unije osigurao pravedan pristup financiranju EFSU-a. Kada je to moguće, ESCU bi trebao blisko surađivati sa sličnim strukturama na nacionalnoj, regionalnoj ili podnacionalnoj razini. Naknade koje mala i srednja poduzeća plaćaju za tehničku pomoć ESCU-a uz postojeće programe Unije trebalo bi ograničiti na jednu trećinu njihova troška. EIB bi također trebao Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji do 1. rujna 2016., a nakon toga jednom godišnje, podnijeti izvješće o naknadama koje je ESCU primio i uslugama koje je pružio kako bi se omogućila učinkovita procjena potreba za financiranjem u okviru godišnjeg maksimuma od 20 000 000 EUR.

(50)

ESCU bi se posebno trebao oslanjati na dobre prakse iz postojećih programa kao što su ELENA (Europski instrument za lokalnu energetsku podršku), EEEF (Fond za energetsku učinkovitost), Zajednička europska sredstva za mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća (JEREMIE), Zajednička pomoć pri potpori projektima u europskim regijama (JASPERS), Zajednička europska potpora održivom ulaganju u gradskim područjima (JESSICA) i Zajedničko djelovanje za potporu institucijama za mikrofinanciranje u Europi (JASMINE).

(51)

Kako bi se pokrili rizici povezani s jamstvom EU-a EIB-u, trebalo bi osnovati jamstveni fond (Jamstveni fond). Jamstveni fond trebalo bi izgraditi koristeći postupne uplate sredstava iz općeg proračuna Unije. Nakon toga Jamstveni fond bi trebao isto tako primati prihode iz projekata koji primaju potporu EFSU-a i iznose naplaćene od dužnika koji nisu ispunili svoje obveze ako je Jamstveni fond već isplatio jamstvo EIB-u. Svaki višak u Jamstvenom fondu koji je rezultat prilagodbe ciljanog iznosa ili primitaka koji su višak u odnosu na ciljani iznos nakon ponovljenog potpunog punjenja jamstva EU-a do njegovog početnog iznosa od 16 000 000 000 eura trebalo bi vratiti u opći proračun Unije u obliku unutarnjeg namjenskog prihoda kako bi se popunile sve proračunske linije za koje je moguće da su bile izvor sredstava za preraspodjelu u Jamstveni fond.

(52)

Namjena Jamstvenog fonda jest osigurati rezerve likvidnosti za opći proračun Unije u slučaju gubitaka do kojih bi došlo pri ostvarivanju ciljeva EFSU-a. Iskustvo u pogledu prirode ulaganja koja bi trebala primati potporu EFSU-a pokazuje da bi razina sredstava u Jamstvenom fondu trebala predstavljati omjer od 50 % ukupnih obveza jamstva EU-a.

(53)

Sve uplate u Jamstveni fond i proračunske odluke koje su na drugi način povezane s operacijama EFSU-a trebale bi biti potpuno sukladne s uvjetima višegodišnjeg financijskog okvira te bi ih Europski parlament i Vijeće trebali odobriti godišnjim proračunskim postupkom.

(54)

Kako bi se doprinos djelomično financirao iz općeg proračuna Unije, raspoložive omotnice iz programa Obzor 2020. i iz Instrumenta za povezivanje Europe, predviđenog Uredbom (EU) br. 1316/2013, trebale bi se smanjiti.

(55)

Unutar Unije postoji značajan broj projekata koji su potencijalno održivi s gospodarskog i tehničkog stajališta, a koji se ne financiraju zbog nedostatka sigurnosti i transparentnosti u pogledu takvih projekata. Često je to zato što privatni ulagači nisu svjesni projekata ili nemaju dovoljno informacija da procijene rizike ulaganja uključujući regulatorne rizike. Komisija bi uz potporu EIB-a trebala promicati uspostavu transparentnog portala tekućih i budućih projekata u Uniji koji su pogodni za investiranje (Europski portal projekata ulaganja – EPPU). EPPU-om bi trebalo osigurati da se informacije u pogledu projekata ulaganja redovno i strukturirano objavljuju kako bi se ulagačima omogućio pristup transparentnim i pouzdanim informacijama vodeći računa o zaštiti poslovnih tajni.

(56)

Države članice trebale bi moći, u suradnji s regionalnim i lokalnim tijelima, doprinijeti uspostavljanju i vođenju EPPU-a, među ostalim pružanjem informacija Komisiji o investicijskim projektima na svom teritoriju. Prije pokretanja EPPU-a Komisija bi uz sudjelovanje EIB-a trebala provesti odgovarajuće konzultacije s državama članicama, stručnjacima i dionicima u vezi s načelima i smjernicama za projekte koji se navode na portalu, uključujući mehanizme za sprečavanje objave projekata koji bi mogli ugroziti nacionalnu sigurnost, te u vezi s obrascem za objavu informacija o pojedinačnim projektima.

(57)

EPPU bi trebao uključivati projekte diljem Unije kako bi projekti bili vidljivi ulagačima te u informativne svrhe. Trebalo bi biti moguće uključivati projekte koji se mogu u potpunosti financirati iz privatnog sektora ili uz pomoć drugih raspoloživih instrumenata na razini Unije ili na nacionalnoj razini. Uključivanje projekta na portal projekata ne bi smjelo podrazumijevati ni isključivati bilo kakvu javnu financijsku potporu, ni na razini Unije ni na nacionalnoj razini.

(58)

Kako bi se osigurala odgovornost prema europskim građanima, EIB bi trebao redovito izvješćivati Europski parlament i Vijeće o napretku, učinku i operacijama EFSU-a, posebice po pitanju dodatnosti operacija koje se provode u sklopu EFSU-a u usporedbi s EIB-ovim uobičajenim operacijama, uključujući posebne operacije. Na zahtjev Europskog parlamenta predsjednik Upravljačkog odbora i glavni direktor trebali bi sudjelovati na saslušanjima i odgovarati na pitanja unutar određenog vremenskog razdoblja. Komisija bi trebala redovito izvješćivati o stanju Jamstvenog fonda.

(59)

Kako bi se omogućilo brzo i fleksibilno prilagođavanje tržišnim uvjetima i ulagačkom okruženju u Uniji ili u nekim njezinim dijelovima onih elemenata ulagačkih smjernica utvrđenih u Prilogu II. ovoj Uredbi koji nisu ključni, a dio su Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u pogledu izmjene odgovarajućih dijelova tih ulagačkih smjernica bez brisanja bilo kojeg od odjeljaka tih ulagačkih smjernica u cijelosti. Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u pogledu uspostavljanja tablice pokazatelja kojom će se koristiti Odbor za ulaganja kako bi se osigurala nezavisna i transparentna procjena potencijalne i stvarne upotrebe jamstva EU-a. S obzirom na jedinstvenu prirodu EFSU-a i središnju ulogu EIB-a u njegovom uspostavljanju, primjereno je da Komisija nastavi blisku suradnju s EIB-om u pogledu donošenja tablice pokazatelja i svih prilagodbi ulagačkih smjernica i tablice pokazatelja. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(60)

Zbog jedinstvenih osobina EFSU-a potreban je izniman napor u pogledu stupanja na snagu delegiranog akta kojim se prvi put uspostavlja tablica pokazatelja. Istovremeno je potrebno osigurati djelotvornost prava Europskog parlamenta i Vijeća na podnošenje prigovora, kako je predviđeno u ovoj Uredbi u skladu s člankom 290. stavkom 2. UFEU-a. Stoga bi razdoblje za ulaganje prigovora na delegirani akt kojim se prvi put uspostavlja tablica pokazatelja iznimno trebalo biti tri tjedna, uz mogućnost produženja na još tri tjedna na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. Komisija bi u pogledu datuma slanja delegiranog akta trebala u obzir uzeti razdoblje za ulaganje prigovora te postupke u Europskom parlamentu i Vijeću.

(61)

Prateći EIB-ova načela određivanja cijena, prilikom određivanju cijena operacija EFSU-a trebalo bi voditi računa o tržišnim nedostacima i neusklađenostima te o potrebi da se potiču dodatna ulaganja. Prihodima EFSU-a od jamstva EU-a trebalo bi doprinijeti proračunu za jamstvo EU-a.

(62)

Komisija i EIB trebali bi sklopiti sporazum kojim se određuju uvjeti za upravljanje EFSU-om propisani ovom Uredbom. Taj sporazum ne bi smio zadirati u nadležnosti zakonodavca Unije, proračunskog tijela ili EIB-a, koje su definirane u Ugovorima, te bi stoga trebao biti ograničen na elemente koji su uglavnom tehničke i administrativne prirode i koji su, iako nisu ključni, potrebni za djelotvornu provedbu EFSU-a.

(63)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, odnosno potporu ulaganjima u Uniji i osiguravanje povećanog pristupa financiranju za subjekte u odnosu na financijska ograničenja ne mogu dostatno ostvariti države članice zbog nejednakosti fiskalnih kapaciteta za financiranje ulaganja, nego se zbog njihova opsega i učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarenje tih ciljeva,

1.

„Sporazum o EFSU-u” znači pravni instrument kojim Komisija i EIB detaljno razrađuju uvjete utvrđene ovomj Uredbom u vezi s upravljanjem EFSU-om;

2.

„Sporazum o ESCU-u” znači pravni instrument kojim Komisija i EIB detaljno razrađuju uvjete utvrđene ovom Uredbom u vezi s provedbom ESCU-a;

3.

„nacionalna razvojna banka ili institucija” znači pravni subjekt koji profesionalno provodi financijske aktivnosti i kojem su država članica ili subjekt države članice na središnjoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, povjerili provedbu aktivnosti razvoja ili promicanja razvoja;

4.

„platforma za ulaganja” znači subjekt posebne namjene, upravljani račun, ugovorno sufinanciranje ili aranžman za podjelu rizika ili aranžman uspostavljen na bilo koji drugi način putem kojeg subjekti usmjeravaju financijski doprinos s ciljem financiranja niza projekata ulaganja, a može obuhvaćati:

5.

„mala i srednja poduzeća” ili „MSP-ovi” znači mikro, mala i srednja poduzeća kako su utvrđena u članku 2. Priloga Preporuci Komisije 2003/361/EZ (12);

6.

„malo poduzeće srednje tržišne kapitalizacije” znači subjekt koji ima do 499 zaposlenika i koji nije MSP;

7.

„poduzeće srednje tržišne kapitalizacije” znači subjekt koji ima do 3 000 zaposlenika i koji nije MSP niti malo poduzeće srednje tržišne kapitalizacije;

8.

„dodatnost” znači dodatnost kako je utvrđeno u članku 5. stavku 1.

(a)

ulaganja;

(b)

povećan pristup financiranju za subjekte koji imaju do 3 000 zaposlenika, s posebnim naglaskom na MSP-ove i mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije.

(a)

osnivanja EFSU-a, uključujući:

(b)

upravljačkih aranžmana u vezi s EFSU-om, u skladu s člankom 7., ne dovodeći u pitanje Protokol (br. 5) o Statutu Europske investicijske banke priložen UEU i UFEU (Statut EIB-a), uključujući:

(c)

jamstva EU-a koje treba biti bezuvjetno, neopozivo, jamstvo prvog zahtjeva u korist EIB-a, uključujući:

(d)

u skladu s ovom Uredbom, a posebno u skladu s njezinim člankom 7. stavkom 12. i člankom 9. stavkom 5., njezinim Prilogom II. i svim delegiranim aktima donesenima u skladu s ovom Uredbom, aranžmane kojima Odbor za ulaganja odobrava upotrebu jamstva EU-a za pojedinačne projekte ili za podršku platformama za ulaganja ili investicijskim fondovima ili nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama;

(e)

postupaka za podnošenje i odobravanje prijedloga ulaganja za upotrebu jamstva EU-a, uključujući:

(f)

izvješćivanja, praćenje i odgovornost u vezi s EFSU-om, uključujući:

(g)

ocjenjivanja funkcioniranja EFSU-a u skladu s člankom 18.;

(h)

komunikacijske i promidžbene strategije EFSU-a;

(i)

postupaka i uvjeta za izmjenu Sporazuma o EFSU-u na inicijativu Komisije ili EIB-a, uključujući obvezu izvješćivanja Europskog parlamenta i Vijeća o takvoj izmjeni;

(j)

bilo kojeg drugog uvjeta administrativne ili organizacijske prirode potrebnog za upravljanje EFSU-om u mjeri u kojoj oni omogućuju ispravnu upotrebu jamstva EU-a;

(k)

aranžmana u vezi s doprinosima država članica EFSU-u u obliku jamstava ili gotovine i drugih trećih strana samo u obliku gotovine, kojima se na te države članice ili ostale treće strane ne prenosi bilo kakvo pravo sudjelovanja u odlučivanju i glasanju u Upravljačkom odboru.

(a)

da aktivnostima EFSU-a koje provodi EIF upravljaju EIF-ova upravljačka tijela;

(b)

da za aktivnosti EFSU-a koje provodi EIF postoji obveza izvješćivanja u skladu s člankom 16.;

(c)

da se primici koji se mogu pripisati Uniji iz operacija financiranja i ulaganja obuhvaćena ovom Uredbom moraju staviti na raspolaganje nakon odbitaka plaćanja zbog aktiviranja jamstva EU-a i, nakon toga, troškova u skladu s člankom 9. stavkom 6. te u skladu sa Sporazumom o ESCU-u.

(a)

su ekonomski održivi prema analizi troškova i koristi u skladu s Unijinim standardima uzimajući u obzir moguću podršku i sufinanciranje privatnih i javnih partnera za projekt;

(b)

su u skladu s politikama Unije, uključujući cilj pametnog, održivog i uključivog rasta, otvaranja kvalitetnih radnih mjesta te gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije;

(c)

pružaju dodatnost;

(d)

u najvećoj mjeri, kad je to moguće, mobiliziraju kapital privatnog sektora i

(e)

tehnički su održivi.

(a)

strateško usmjerenje EFSU-a, uključujući dodjelu jamstva EU-a u okviru dijela za infrastrukturu i inovacije te sve odluke koje je potrebno donijeti u skladu s člankom 11. stavkom 3. i odjeljkom 7(b) Priloga II.;

(b)

operativne politike i postupke potrebne za funkcioniranje EFSU-a;

(c)

pravila koja se primjenjuju na platforme za ulaganja i nacionalne razvojne banke ili institucije;

(d)

profil rizika EFSU-a.

(a)

istraživanje, razvoj i inovacije;

(b)

prometne infrastrukture i inovativne prometne tehnologije;

(c)

energetsku infrastrukturu, energetsku učinkovitost i obnovljivu energiju;

(d)

infrastrukturu informacijskih i komunikacijskih tehnologija;

(e)

zaštitu okoliša i upravljanje okolišem;

(f)

obrazovanje i osposobljavanje;

(g)

zdravstvo i lijekove;

(h)

MSP-ove;

(i)

kulturnu i kreativnu industriju;

(j)

gradsku mobilnost;

(k)

društvene infrastrukture te socijalno i solidarno gospodarstvo.

(a)

provode u Uniji; ili

(b)

u njima sudjeluju subjekti koji se nalaze ili imaju poslovni nastan u jednoj ili više država članica, a protežu se na jednu ili više trećih zemalja koje su obuhvaćene Europskom politikom susjedstva, uključujući strateško partnerstvo, politiku proširenja te Europski gospodarski prostor ili Europsko udruženje slobodne trgovine, ili na prekomorsku zemlju ili područje kako je utvrđeno Prilogom II. UFEU-a, bez obzira na to postoji li u tim zemljama ili u prekomorskim zemljama i područjima partner.

(a)

istraživanje, razvoj, inovacije, osobito putem:

(b)

razvoj energetskog sektora, u skladu s prioritetima energetske unije, uključujući sigurnost opskrbe energijom, i klimatskim i energetskim okvirima do 2020., 2030. i 2050., posebno:

(c)

razvoj prometne infrastrukture i opreme te inovativnih prometnih tehnologija, posebno:

(d)

financijska podrška EIF-a i EIB-a subjektima koji zapošljavaju do 3 000 osoba, s posebnim naglaskom MSP-ove i mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, posebno:

(e)

Razvoj i primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija, posebno:

(f)

okolišna i resursna učinkovitost, posebno:

(g)

ljudski kapital, kultura i zdravlje, posebno:

(a)

5. srpnja 2019. za operacije EIB-a za koje je do 30. lipnja 2020. potpisan ugovor između EIB-a i korisnika ili financijskog posrednika.

(b)

5. srpnja 2019. za operacije EIF-a za koje je do 30. lipnja 2020. potpisan ugovor između EIF-a i financijskog posrednika.

(a)

EIB-ovi zajmovi, jamstva, protujamstva, instrumenti tržišta kapitala, bilo koji drugi oblik financiranja ili instrumenta za kreditno poboljšanje, vlasnički ili kvazivlasnički udjeli, uključujući u korist nacionalnih razvojnih banaka ili institucija, platformi za ulaganja ili investicijskih fondova;

(b)

EIB-ovo financiranje ili jamstva EIF-u kojima mu se omogućuje preuzimanje zajmova, jamstava, protujamstava, svakog drugog oblika instrumenta za kreditno poboljšanje, instrumenata tržišta kapitala i vlasničkih ili kvazivlasničkih udjela, uključujući u korist nacionalnih razvojnih banaka ili institucija, platformi za ulaganja ili investicijskih fondova;

(c)

EIB-ova jamstva nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama, platformama za ulaganja ili investicijskim fondovima u okviru protujamstva jamstva EU-a.

(a)

za dužničke instrumente iz članka 10. stavka 2. točke (a), glavnicu i sve kamate te iznose koji se trebaju isplatiti EIB-u, ali ih EIB još nije zaprimio u skladu s uvjetima financijskih operacija do nastupa prestanka ispunjavanja obveza;

(b)

za kapitalna ulaganja iz članka 10. stavka 2. točke (a), uložene iznose i povezane troškove financiranja;

(c)

za operacije iz članka 10. stavka 2. točke (b), upotrijebljene iznose i povezane troškove financiranja.

(a)

doprinosima iz općeg proračuna Unije;

(b)

prinosima na uložena sredstva Jamstvenog fonda;

(c)

iznosima naplaćenima od dužnika koji nisu ispunili svoje obveze u skladu s postupkom povrata utvrđenim u Sporazumu o EFSU-u kako je predviđeno člankom 4. stavkom 2. točkom (c) podtočkom iv.;

(d)

prihodima i svim drugim plaćanjima koje je Unija primila u skladu sa Sporazumom o EFSU-u.

(a)

svi viškovi uplaćuju se u opći proračun Unije kao unutarnji namjenski prihod u skladu s člankom 21. stavkom 4. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 za sve proračunske linije za koje je moguće da su upotrijebljene kao izvor preraspodjele sredstava Jamstvenom fondu;

(b)

svako obnavljanje Jamstvenog fonda uplaćuje u godišnjim tranšama tijekom razdoblja od najviše tri godine počevši u godini n + 1.

(a)

pružanje jedinstvene ulazne točke za tehničku pomoć za tijela vlasti i promotore projekata;

(b)

pomaganje promotorima projekata, prema potrebi, pri razvoju njihovih projekata kako bi ispunjavali kriterije prihvatljivosti propisane člankom 6.;

(c)

korištenje lokalnog znanja kako bi se omogućila potpora EFSU-a širom Unije;

(d)

osiguravanje platforme za uzajamnu razmjenu iskustava i stručnog znanja o razvoju projekata;

(e)

pružanje savjeta o osnivanju platformi za ulaganja.

(a)

procjenu EIB-ovih operacija financiranja i ulaganja na razini operacije, sektora, zemlje i regije te njihovu usklađenost s ovom Uredbom, osobito s kriterijiem pružanja dodatnosti, zajedno s procjenom raspodjele EIB-ovih operacija financiranja i ulaganja po općim ciljevima iz članka 9. stavka 2.;

(b)

procjenu dodane vrijednosti, mobilizacije sredstava privatnog sektora, procijenjenih i stvarnih rezultata, te ishoda i učinka EIB-ovih operacija financiranja i ulaganja na zbirnoj osnovi, među ostalim učinak na stvaranje radnih mjesta.

(c)

procjenu mjere u kojoj operacije obuhvaćene ovom Uredbom doprinose postizanju općih ciljeva iz članka 9. stavka 2., među ostalim procjenu razine ulaganja iz EFSU-a u područja istraživanja, razvoja i inovacija te prijevoza (uključujući TEN-T i gradsku mobilnost), telekomunikacijskih i energetskih infrastruktura i energetsku učinkovitost;

(d)

procjenu usklađenosti sa zahtjevima koji se odnose na upotrebu jamstva EU-a i sa ključnim pokazateljima uspješnosti iz članka 4. stavka 2. točke (f) podtočke iv.

(e)

procjenu efekta poluge dobivenog po projektima u okviru EFSU-a

(f)

opis projekata pri kojima se potpora iz europskih strukturnih i investicijskih fondova kombinira s potporom iz EFSU-a te ukupan iznos doprinosa iz svakog izvora;

(g)

financijski iznos prenesen korisnicima kao i procjenu EIB-ovih operacija financiranja i ulaganja na agregatnoj osnovi;

(h)

procjenu dodane vrijednosti EIB-ovih operacija financiranja i ulaganja i ukupnog rizika povezanog s tim operacijama;

(i)

detaljne informacije o aktiviranju jamstva EU-a, gubitcima, povratima, naplaćenim iznosima i svim drugim primljenim plaćanjima;

(j)

financijska izvješća o EIB-ovim operacijama financiranja i ulaganja obuhvaćenim ovom Uredbom u okviru EFSU-a koja je revidirao neovisni vanjski revizor.

(a)

procjenu rizika EIB-a i EIF-a i informacije o klasifikaciji EIB-ovih operacija financiranja i ulaganja obuhvaćenih ovom Uredbom;

(b)

nepodmirene financijske obveze za Uniju koje proizlaze iz jamstava EU-a koja su dana za EIB-ove operacije financiranja i ulaganja obuhvaćene ovom Uredbom raščlanjene prema pojedinačnim operacijama;

(c)

ukupnu dobit ili gubitke koji proizlaze iz EIB-ovih operacija financiranja i ulaganja u okviru portfelja iz članka 4. stavka 2. točke (c) podtočke i.

(a)

EIB objavljuje sveobuhvatno izvješće o funkcioniranju EFSU-a koje obuhvaća evaluaciju učinka EFSU-a na ulaganja u Uniji, otvaranje radnih mjesta i pristup financiranju za MSP-ove i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije;

(b)

Komisija objavljuje sveobuhvatno izvješće o upotrebi jamstva EU-a i funkcioniranju Jamstvenog fonda.

(a)

ostvaruje svoje ciljeve i da je održavanje programa za potporu ulaganjima opravdano, Komisija će ako je potrebno podnijeti zakonodavni prijedlog za izmjenu ove Uredbe radi utvrđivanja novog razdoblja ulaganja, osiguranja nastavka ulaganja i odgovarajućeg financiranja;

(b)

ne ostvaruje ciljeve i da je održavanje programa za potporu ulaganjima opravdano, Komisija će ako je potrebno podnijeti zakonodavni prijedlog za izmjenu ove Uredbe radi uklanjanja utvrđenih nedostataka, utvrđivanja novog razdoblja ulaganja, osiguranja nastavka ulaganja i odgovarajućeg financiranja;

(c)

ne ostvaruje ciljeve i da održavanje programa za potporu ulaganjima nije opravdano, Komisija će ako je potrebno donijeti prijedloge o učinkovitoj obustavi EFSU-a, zadržavajući istovremeno jamstva EU-a za operacije koje su odobrene prema ovoj Uredbi.