DIREKTIVA (EU) 2015/2436 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 16. prosinca 2015.

o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima

(preinaka)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (1),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

POGLAVLJE 1.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Područje primjene

Ova se Direktiva primjenjuje na svaki žig u odnosu na proizvode i usluge koji je predmet registracije ili prijave za registraciju pojedinačnog žiga, jamstvenog ili certifikacijskog žiga ili zajedničkog žiga u državi članici, ili koji je predmet registracije ili prijave za registraciju pri Uredu Beneluksa za intelektualno vlasništvo ili međunarodne registracije koja ima učinak u državi članici.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

POGLAVLJE 2.

MATERIJALNO PRAVO O ŽIGOVIMA

ODJELJAK 1.

Znakovi od kojih se žig može sastojati

Članak 3.

Znakovi od kojih se žig može sastojati

Žig se može sastojati od bilo kakvih znakova, osobito riječi, uključujući osobna imena, ili od crteža, slova, brojki, boja, oblika proizvoda ili pakiranja proizvoda, ili zvukova, pod uvjetom da su takvi znakovi prikladni za:

ODJELJAK 2.

Razlozi za odbijanje ili ništavost

Članak 4.

Apsolutni razlozi za odbijanje ili ništavost

1.   Neće se registrirati ili, ako su registrirani, mogu se proglasiti ništavima:

2.   Žig se može proglasiti ništavim ako je podnositelj podnio prijavu za registraciju žiga u zloj vjeri. Svaka država članica također može osigurati da takav žig ne bude registriran.

3.   Svaka država članica može omogućiti da žig ne bude registriran ili, ako je registriran, da ga se može proglasiti ništavim, ako i u mjeri u kojoj:

4.   Registracija žiga ne odbija se u skladu sa stavkom 1. točkama (b), (c) ili (d) ako je, prije datuma prijave za registraciju, slijedom svoje uporabe žig stekao razlikovni karakter. Žig se ne proglašava ništavim iz istih razloga ako je, prije datuma podnošenja zahtjeva za proglašenje žiga ništavim, slijedom svoje uporabe žig stekao razlikovni karakter.

5.   Svaka država članica može osigurati da se stavak 4. također primjenjuje ondje gdje je razlikovni karakter stečen nakon datuma prijave za registraciju, ali prije datuma registracije.

Članak 5.

Relativni razlozi za odbijanje ili ništavost

1.   Žig se neće registrirati ili, ako je registriran, može ga se proglasiti ništavim:

2.   „Raniji žigovi” u smislu stavka 1. znači:

3.   Nadalje, žig se neće registrirati ili, ako je registriran, može ga se proglasiti ništavim:

4.   Svaka država članica može omogućiti da žig ne bude registriran ili, ako je registriran, da ga se može proglasiti ništavim, ako i u mjeri u kojoj:

5.   Države članice osiguravaju da u primjerenim okolnostima ne postoji obveza odbijanja registracije ili proglašenja žiga ništavim ako se nositelj ranijeg žiga ili drugog ranijeg prava suglasi s registracijom kasnijeg žiga.

6.   Bilo koja država članica može odrediti da se, odstupajući od odredbi stavaka od 1. do 5., razlozi za odbijanje registracije ili proglašenja žiga ništavim, koji su na snazi u toj državi članici prije datuma stupanja na snagu odredaba potrebnih za usklađenje s Direktivom 89/104/EEZ, trebaju primjenjivati na žigove za koje je prijava podnesena prije tog datuma.

Članak 6.

Naknadno utvrđenje ništavosti ili opoziva žiga

Kada se za žig EU-a zahtijeva senioritet nacionalnog žiga ili žiga registriranog u skladu s međunarodnim sporazumima koji imaju učinak u državi članici, a kojega se nositelj odrekao ili je dopustio da istekne, ništavost ili opoziv žiga koji je temelj zahtjeva za senioritet može se utvrditi naknadno pod uvjetom da su se ništavost ili opoziv mogli proglasiti u trenutku kad je došlo do odricanja žiga ili njegova isteka. U tom slučaju senioritet prestaje proizvoditi svoje učinke.

Članak 7.

Razlozi za odbijanje ili ništavost samo nekih proizvoda ili usluga

Kada razlozi za odbijanje registracije ili proglašavanje žiga ništavim postoje u odnosu na samo neke proizvode ili usluge iz prijave za registraciju žiga ili za koje je žig registriran, odbijanje registracije ili ništavost obuhvaća isključivo te proizvode i usluge.

Članak 8.

Nedostatak razlikovnoga karaktera ili ugleda ranijeg žiga koji sprečava proglašenje registriranog žiga ništavim

Zahtjev za proglašenje ništavosti na temelju ranijeg žiga neće biti usvojen na datum zahtjeva za ništavost ako ne bi bio usvojen na datum podnošenja prijave ili na datum prvenstva kasnijeg žiga iz bilo kojeg od sljedećih razloga:

Članak 9.

Prekluzija proglašenja ništavosti kao posljedica toleriranja

1.   Kada u državi članici nositelj ranijeg žiga iz članka 5. stavka 2. ili članka 5. stavka 3. točke (a) u neprekinutom razdoblju od pet godina svjesno tolerira uporabu kasnijeg žiga registriranog u toj državi članici, taj nositelj žiga više nema pravo na temelju ranijeg žiga podnijeti zahtjev za proglašenje kasnijeg žiga ništavim za proizvode ili usluge za koje se rabi kasniji žig, osim ako je prijava za registraciju kasnijeg žiga podnesena u zloj vjeri.

2.   Države članice mogu omogućiti da se stavak 1. ovog članka treba primjenjivati na nositelja bilo kojeg ranijeg prava iz članka 5. stavka 4. točaka (a) ili (b).

3.   U slučajevima iz stavaka 1. i 2. nositelj kasnije registriranog žiga nema pravo usprotiviti se uporabi ranijeg prava iako se nositelj ranijeg prava na to pravo više ne može pozvati protiv kasnijeg žiga.

ODJELJAK 3.

Prava koja poizlaze iz žiga i ograničenja

Članak 10.

Prava koja proizlaze iz žiga

1.   Registracija žiga nositelju žiga daje isključiva prava koja proizlaze iz njega.

2.   Ne dovodeći u pitanje prava nositelja stečena prije datuma podnošenja prijave ili datuma prvenstva registriranog žiga, nositelj tog registriranog žiga ima pravo spriječiti sve treće strane koje nemaju njegovu suglasnost rabe u trgovačkom prometu, u vezi s proizvodima i uslugama, bilo koji znak ako je:

3.   U skladu s odredbama stavka 2. osobito se može zabraniti sljedeće:

4.   Ne dovodeći u pitanje prava nositelja stečena prije datuma podnošenja prijave ili datuma prvenstva registriranog žiga, nositelj tog registriranog žiga također ima pravo onemogućiti trećim stranama da u trgovačkom prometu u državu članicu u kojoj je žig registriran unose proizvode koji na tom području nisu pušteni u slobodan promet, ako ti proizvodi, uključujući njihovo pakiranje, dolaze iz trećih zemalja i bez odobrenja nose žig koji je istovjetan žigu registriranom za te proizvode ili koji se po svojim bitnim obilježjima ne može razlikovati od tog žiga.

Pravo nositelja žiga u skladu s prvim podstavkom prestaje važiti ako tijekom postupka za utvrđivanje počinjenja povrede registriranog žiga, pokrenutog u skladu s Uredbom (EU) br. 608/2013, deklarant ili držatelj proizvodâ dokaže da nositelj registriranog žiga nije ovlašten zabraniti stavljanje proizvoda na tržište u zemlji krajnjeg odredišta.

5.   Kada se na temelju prava države članice uporaba znaka pod uvjetima iz stavka 2. točke (b) ili (c) ne može zabraniti prije stupanja na snagu odredaba potrebnih za usklađenje s Direktivom 89/104/EEZ u dotičnoj državi članici, nije moguće pozvati se na prava koja proizlaze iz žiga da bi se spriječila daljnja uporaba znaka.

6.   Stavci 1., 2., 3. i 5. ne utječu ni u jednoj državi članici na odredbe koje se odnose na zaštitu uporabe znaka u druge svrhe osim uporabe za razlikovanje proizvoda ili usluga, ako uporaba tog znaka bez opravdanog razloga nepošteno iskorištava razlikovni karakter ili ugled žiga ili im šteti.

Članak 11.

Pravo zabrane pripremnih radnji povezanih s uporabom pakiranja ili drugih sredstava

Ako postoji rizik da bi se pakiranje, naljepnice, etikete, sigurnosna obilježja ili oznake ili obilježja ili oznake autentičnosti, ili bilo koja druga sredstva na kojima je žig istaknut, moglo upotrebljavati u vezi s proizvodima ili uslugama te da bi se tom uporabom počinila povreda prava nositelja žiga u skladu s člankom 10. stavcima 2. i 3., nositelj tog žiga ima pravo zabraniti sljedeće radnje poduzete tijekom poslovanja u trgovačkom prometu:

Članak 12.

Navođenje žigova u rječnicima

Ako navođenje žiga u rječniku, enciklopediji ili sličnim referentnim publikacijama, u tiskanom ili elektroničkom obliku, ostavlja dojam da je taj žig generički naziv za proizvode ili za usluge za koje je registriran, izdavač te publikacije, na zahtjev nositelja žiga, osigurava da bez odgode i, u slučaju publikacija u tiskanom obliku, najkasnije u sljedećem izdanju publikacije navođenje žiga bude popraćeno napomenom da je žig registriran.

Članak 13.

Zabrana uporabe žiga registriranog na ime trgovačkog zastupnika ili predstavnika

1.   Ako je žig registriran na ime trgovačkog zastupnika ili predstavnika osobe koja je nositelj tog žiga bez odobrenja nositelja žiga, nositelj žiga ima pravo na jedno ili oboje od sljedećega:

2.   Stavak 1. ne primjenjuje se ako trgovački zastupnik ili predstavnik opravdaju svoj postupak.

Članak 14.

Ograničenje učinaka žiga

1.   Žig ne daje nositelju pravo da trećoj strani u trgovačkom prometu zabrani uporabu:

2.   Stavak 1. primjenjuje se samo kada treća strana rabi žig u skladu s dobrom poslovnom praksom u industriji i trgovini.

3.   Žig ne daje nositelju žiga pravo zabraniti trećoj strani da se u trgovačkom prometu koristi ranijim pravom koje se odnosi samo na određeni lokalitet, ako je to pravo priznato prema zakonodavstvu dotične države članice i ono se izvršava u granicama područja na kojem je priznato.

Članak 15.

Iscrpljenje prava koja proizlaze iz žiga

1.   Žig ne daje nositelju žiga pravo da zabrani njegovu uporabu za proizvode koji su stavljeni na tržište u Uniji pod tim žigom od strane samog nositelja žiga ili uz odobrenje nositelja žiga.

2.   Stavak 1. ne primjenjuje se ako postoje zakoniti razlozi zbog kojih se nositelj žiga protivi daljnjoj komercijalizaciji proizvoda, osobito ako je stanje proizvoda promijenjeno ili pogoršano nakon što su stavljeni na tržište.

Članak 16.

Uporaba žigova

1.   Ako unutar pet godina od datuma okončanja postupka registracije nositelj nije stvarno rabio žig u državi članici u odnosu na proizvode ili usluge za koje je registriran, ili ako je takva uporaba suspendirana tijekom neprekinutoga razdoblja od pet godina, žig podliježe ograničenjima i sankcijama iz članka 17., članka 19. stavka 1., članka 44. stavka 1. i 2. te članka 46. stavaka 3. i 4., osim ako za neuporabu ne postoje opravdani razlozi.

2.   Ako država članica omogućava postupak prigovora nakon registracije, razdoblje od pet godina iz stavka 1. računa se od datuma kad se na žig više ne može podnijeti prigovor ili, ako je prigovor podnesen, od datuma kada je odluka o okončanju postupka povodom prigovora postala konačna ili kada je povučen prigovor.

3.   S obzirom na žigove koji su registrirani na temelju međunarodnih sporazuma i koji vrijede u državi članici, razdoblje od pet godina iz stavka 1. računa se od datuma od kojeg se žig više ne može odbiti ili se na njega više ne može uložiti prigovor. Ako je prigovor podnesen ili ako je dana obavijest o prigovoru na temelju apsolutnih ili relativnih razloga, razdoblje se računa od datuma kada je odluka o okončanju postupka povodom prigovora ili presuda o apsolutnim i relativnim razlozima za odbijanje postala konačna ili kada je prigovor povučen.

4.   Datum početka razdoblja od pet godina iz stavaka 1. i 2. unosi se u registar.

5.   Uporabom u smislu stavka 1. također se smatra sljedeće:

6.   Uporaba žiga uz odobrenje nositelja smatra se uporabom od strane nositelja.

Članak 17.

Neuporaba kao način obrane u postupcima zbog povrede

Nositelj žiga ima pravo zabraniti uporabu znaka samo u opsegu u kojem prava nositelja u vrijeme podnošenja tužbe zbog povrede ne podliježu mogućnosti opoziva u skladu s člankom 19. Ako tuženik to zatraži, nositelj žiga mora dokazati da je tijekom razdoblja od pet godina prije datuma podnošenja tužbe žig bio u stvarnoj uporabi kako je predviđeno člankom 16. u vezi s proizvodima ili uslugama za koje je registriran i koji se navode kao opravdanje za tužbu ili da postoje opravdani razlozi za neuporabu, pod uvjetom da je postupak registracije žiga bio dovršen prije najmanje pet godina na datum podnošenja tužbe.

Članak 18.

Pravo nositelja kasnije registriranog žiga da se radi obrane uključi u postupak zbog povrede prava

1.   U postupcima zbog povrede nositelj žiga nema pravo zabraniti uporabu kasnije registriranog žiga ako kasniji žig ne bi bio proglašen ništavim u skladu s člankom 8., člankom 9. stavcima 1. ili 2. ili člankom 46. stavkom 3.

2.   U postupcima zbog povrede nositelj žiga nema pravo zabraniti uporabu kasnije registriranog žiga EU-a ako kasniji žig ne bi bio proglašen ništavim u skladu s člankom 53. stavkom 1., 3. ili 4., člankom 54. stavkom 1. ili 2. ili člankom 57. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 207/2009.

3.   Ako nositelj žiga nema pravo zabraniti uporabu kasnije registriranog žiga u skladu sa stavkom 1. ili 2., nositelj kasnije registriranog žiga nema pravo zabraniti uporabu ranijeg žiga u postupcima zbog povrede, iako se na to ranije pravo više ne može pozivati protiv kasnijeg žiga.

ODJELJAK 4.

Opoziv prava iz žiga

Članak 19.

Izostanak stvarne uporabe kao razlog za opoziv

1.   Žig može biti opozvan ako se u neprekinutom razdoblju od pet godina nije stvarno rabio u državi članici u odnosu na proizvode ili usluge za koje je registriran, a ne postoje opravdani razlozi za neuporabu.

2.   Nitko ne može zahtijevati da se prava nositelja iz žiga opozovu ako je u razdoblju između isteka petogodišnjeg razdoblja i podnošenja zahtjeva za opoziv započela ili se nastavila stvarna uporaba žiga.

3.   Početak ili nastavak uporabe u razdoblju od tri mjeseca koje prethodi podnošenju zahtjeva za opoziv, a koje je započelo najranije nakon isteka neprekinutoga petogodišnjeg razdoblja neuporabe, ne uzima se u obzir ako su pripreme za početak ili nastavak uporabe počele tek nakon što je nositelj saznao da zahtjev za opoziv može biti podnesen.

Članak 20.

Žig koji je postao generički ili obmanjujuća oznaka kao razlog za opoziv

Žig može biti opozvan ako nakon datuma registracije:

Članak 21.

Opoziv povezan samo s nekim proizvodima ili uslugama

Kada razlozi za opoziv žiga postoje u odnosu na samo neke proizvode ili usluge za koje je taj žig registriran, opoziv obuhvaća isključivo te proizvode i usluge.

ODJELJAK 5.

Žigovi kao predmeti vlasništva

Članak 22.

Prijenos registriranih žigova

1.   Žig se može prenijeti neovisno o bilo kojem prijenosu poduzeća, u odnosu na neke ili u odnosu na sve proizvode ili usluge za koje je registriran.

2.   Prijenos cijelog poduzeća uključuje i prijenos žiga, osim ako postoji sporazum u kojemu se navodi drukčije ili okolnosti koje jasno nalažu drukčije. Ova se odredba primjenjuje na ugovornu obvezu prijenosa poduzeća.

3.   Države članice imaju uspostavljene postupke za upis prijenosa u svoje registre.

Članak 23.

Stvarna prava

1.   Žig se neovisno o poduzeću može dati u zalog ili biti predmetom drugih stvarnih prava.

2.   Države članice imaju uspostavljene postupke za upis stvarnih pravâ u svoje registre.

Članak 24.

Izvršenje

1.   Žig može biti predmetom izvršenja.

2.   Države članice imaju uspostavljene postupke za upis izvršenja u svoje registre.

Članak 25.

Licenciranje

1.   Žig može biti predmetom licencije za dio proizvoda ili usluga ili za sve proizvode ili usluge za koje je registriran te za cijelo područje ili dio područja dotične države članice. Licencija može biti isključiva ili neisključiva.

2.   Nositelj žiga može se pozvati na prava koja proizlaze iz žiga protiv stjecatelja licencije koji krši neku odredbu iz ugovora o licenciji u odnosu na:

3.   Ne dovodeći u pitanje odredbe ugovora o licenciji, stjecatelj licencije može pokrenuti postupak zbog povrede žiga samo uz suglasnost nositelja žiga. Međutim, stjecatelj isključive licencije može pokrenuti takav postupak ako nositelj žiga nakon službene obavijesti sam ne pokrene postupak zbog povrede žiga u odgovarajućem roku.

4.   U svrhu dobivanja naknade za štetu koju je pretrpio, stjecatelj licencije ima pravo uključivanja u postupak zbog povrede koji je pokrenuo nositelj žiga.

5.   Države članice imaju uspostavljene postupke za upis licencija u svoje registre.

Članak 26.

Prijava žiga kao predmet vlasništva

Članci od 22. do 25. primjenjuju se na prijave žiga.

ODJELJAK 6.

Jamstveni ili certifikacijski žigovi i zajednički žigovi

Članak 27.

Definicije

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

Članak 28.

Jamstveni ili certifikacijski žigovi

1.   Države članice mogu omogućiti registraciju jamstvenih ili certifikacijskih žigova.

2.   Svaka fizička ili pravna osoba, uključujući institucije, tijela vlasti i javnopravna tijela, može podnijeti prijavu za jamstvene ili certifikacijske žigove pod uvjetom da ta osoba ne obavlja posao koji uključuje nabavu proizvoda ili usluga one vrste koja je certificirana.

Države članice mogu odrediti da se jamstveni ili certifikacijski žig ne treba registrirati osim ako je podnositelj zahtjeva nadležan za certificiranje proizvoda ili usluga za koje se žig registrira.

3.   Države članice mogu omogućiti da se jamstveni ili certifikacijski žigovi ne registriraju ili da ih treba opozvati ili proglasiti ništavima iz razloga koji nisu navedeni u člancima 4., 19. i 20. ako tako zahtijeva funkcija tih žigova.

4.   Odstupajući od odredaba članka 4. stavka 1. točke (c), države članice mogu odrediti da znakovi ili oznake koji mogu služiti u trgovini za označivanje zemljopisnog podrijetla proizvoda ili usluga mogu činiti jamstvene ili certifikacijske žigove. Takav jamstveni ili certifikacijski žig ne daje nositelju pravo da trećoj strani u trgovačkom prometu zabrani uporabu tih znakova ili oznaka, pod uvjetom da ih treća strana rabi u skladu s dobrom poslovnom praksom u industriji i trgovini. Osobito se na takav žig ne može pozvati protiv treće strane koja ima pravo rabiti zemljopisni naziv.

5.   Uvjeti utvrđeni u članku 16. zadovoljeni su ako bilo koja osoba koja je ovlaštena za uporabu jamstvenog ili certifikacijskog žiga taj žig stvarno rabi u skladu s člankom 16.

Članak 29.

Zajednički žigovi

1.   Države članice omogućuju registraciju zajedničkih žigova.

2.   Udruženja proizvođača, pružatelja usluga ili trgovaca koja, prema pravu koje se na njih primjenjuje, u svoje vlastito ime mogu ostvarivati prava i preuzimati obveze, sklapati ugovore ili poduzimati druge pravne radnje, tužiti i biti tužene, kao i pravne osobe javnog prava, mogu podnositi prijave za zajedničke žigove.

3.   Odstupajući od članka 4. stavka 1. točke (c), države članice mogu odrediti da znakovi ili oznake koji mogu služiti u trgovini za označivanje zemljopisnog podrijetla proizvoda ili usluga mogu činiti zajedničke žigove. Takav zajednički žig ne daje nositelju pravo da trećoj strani u trgovačkom prometu zabrani uporabu tih znakova ili oznaka, pod uvjetom da ih treća strana rabi u skladu s dobrom poslovnom praksom u industriji i trgovini. Osobito se na takav žig ne može pozvati protiv treće strane koja ima pravo rabiti zemljopisni naziv.

Članak 30.

Pravila kojima se uređuje uporaba zajedničkog žiga

1.   Podnositelj prijave za zajednički žig podnosi uredu pravila kojima se uređuje njegova uporaba.

2.   Pravila kojima se uređuje uporaba moraju sadržavati barem popis osoba ovlaštenih za uporabu tog žiga, uvjete članstva u udruženju i uvjete za uporabu žiga, uključujući sankcije. Pravilima kojima se uređuje uporaba žiga iz članka 29. stavka 3. mora se dopustiti svakoj osobi čiji proizvodi ili usluge potječu iz dotičnog zemljopisnog područja da postane članicom udruženja koje je nositelj žiga, pod uvjetom da ta osoba ispunjava sve druge uvjete iz pravilâ.

Članak 31.

Odbijanje prijave

1.   Pored razloga za odbijanje prijave žiga predviđenih člankom 4., kad je to primjereno, uz iznimku članka 4. stavka 1. točke (c) koja se odnosi na znakove ili oznake koji u trgovini mogu služiti za označivanje zemljopisnog podrijetla proizvoda ili usluga, te člankom 5. i ne dovodeći u pitanje pravo pojedinačnog ureda da ne provodi ispitivanje relativnih razloga po službenoj dužnosti, prijava zajedničkog žiga odbija se ako odredbe članka 27. točke (b), članka 29. ili članka 30. nisu zadovoljene ili ako su pravila kojima se uređuje uporaba tog zajedničkog žiga protivna javnom poretku ili prihvaćenim moralnim načelima.

2.   Prijava za zajednički žig također se odbija ako postoji vjerojatnost dovođenja javnosti u zabludu u odnosu na karakter ili značenje žiga, osobito ako postoji vjerojatnost da ga se smatra nečim drugim, a ne zajedničkim žigom.

3.   Prijava se ne odbija ako podnositelj prijave nakon izmjene pravila kojima se uređuje uporaba zajedničkog žiga ispunjava uvjete navedene u stavcima 1. i 2.

Članak 32.

Uporaba zajedničkih žigova

Uvjeti iz članka 16. zadovoljeni su ako bilo koja osoba koja je ovlaštena za uporabu zajedničkog žiga taj žig stvarno rabi u skladu s tim člankom.

Članak 33.

Izmjene pravila kojima se uređuje uporaba zajedničkog žiga

1.   Nositelj zajedničkog žiga podnosi uredu sva izmijenjena pravila kojima se uređuje uporaba.

2.   Izmjene pravila kojima uređuje uporaba navode se u registru, osim ako izmijenjena pravila ne ispunjavaju uvjete iz članka 30. ili ako uključuju neki od razloga za odbijanje iz članka 31.

3.   Za potrebe ove Direktive, izmjene pravila kojima se uređuje uporaba stupaju na snagu tek od datuma upisa podatka o tim izmjenama u registar.

Članak 34.

Osobe koje imaju pravo pokrenuti postupak zbog povrede

1.   Članak 25. stavci 3. i 4. primjenjuju se na svaku osobu koja je ovlaštena rabiti zajednički žig.

2.   Nositelj zajedničkog žiga ima pravo tražiti naknadu u ime osoba koje su ovlaštene rabiti žig ako su te osobe pretrpjele štetu koja je posljedica neovlaštene uporabe žiga.

Članak 35.

Dodatni razlozi za opoziv

Osim zbog razloga za opoziv predviđenih člancima 19. i 20., prava nositelja zajedničkog žiga opozivaju se ako:

Članak 36.

Dodatni razlozi za ništavost

Pored razloga za ništavost predviđenih člankom 4., kad je to primjereno, uz iznimku članka 4. stavka 1. točke (c) koja se odnosi na znakove ili oznake koji u trgovini mogu služiti za označivanje zemljopisnog podrijetla proizvoda ili usluga te članka 5., zajednički žig koji je registriran protivno članku 31. proglašava se ništavim osim ako nositelj žiga izmjenama pravila kojima se uređuje uporaba ispuni uvjete iz članka 31.

POGLAVLJE 3.

POSTUPCI

ODJELJAK 1.

Prijava i registracija

Članak 37.

Uvjeti za prijavu

1.   Prijava za registraciju žiga mora sadržavati barem sve od navedenog:

2.   Prijava žiga podliježe plaćanju pristojbe koju je određuje dotična država članica.

Članak 38.

Datum podnošenja

1.   Datum podnošenja prijave žiga jest datum na koji je podnositelj prijave uredu podnio dokumente koji sadrže podatke navedene u članku 37. stavku 1.

2.   Osim toga, države članice mogu omogućiti da priznavanje datuma podnošenja prijave treba podlijegati plaćanju pristojbe kako je navedeno u članku 37. stavku 2.

Članak 39.

Označavanje i klasifikacija proizvoda i usluga

1.   Proizvodi i usluge iz prijave za registraciju žiga klasificiraju se u skladu sa sustavom klasifikacije uspostavljenim Nicanskim sporazumom o međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga za registraciju žigova od 15. lipnja 1957. („Nicanska klasifikacija”).

2.   Podnositelj prijave mora dovoljno jasno i precizno naznačiti proizvode i usluge za koje se traži zaštita žiga kako bi nadležna tijela i gospodarski subjekti isključivo na temelju prijave mogli odrediti opseg zaštite koja se traži.

3.   U svrhu stavka 2. mogu se rabiti opće oznake uključene u naslove razreda Nicanske klasifikacije ili drugi opći izrazi pod uvjetom da zadovoljavaju potrebne standarde jasnoće i preciznosti određene u ovom članku.

4.   Ured odbija prijavu u odnosu na oznake ili izraze koji su nejasni ili neprecizni ako podnositelj prijave ne podnese prihvatljiv izričaj unutar roka koji u tu svrhu odredi ured.

5.   Uporaba općih izraza, uključujući opće oznake naslova razreda Nicanske klasifikacije, tumači se tako da uključuje sve proizvode i usluge koji su jasno obuhvaćeni doslovnim značenjem oznake ili izraza. Uporaba takvih izraza ili oznaka neće se tumačiti kao da obuhvaća zahtjev prema proizvodima i uslugama koji se tako ne mogu shvatiti.

6.   Ako podnositelj prijave zatraži registraciju više od jednog razreda, podnositelj prijave grupira proizvode i usluge prema razredima Nicanske klasifikacije, s tim da svakoj grupi prethodi broj razreda kojem ta grupa proizvoda ili usluga pripada te ih navodi prema redoslijedu razreda.

7.   Proizvodi i usluge ne smatraju se međusobno sličnima na temelju toga što se pojavljuju u istom razredu Nicanske klasifikacije Proizvodi i usluge ne smatraju se međusobno različitima na temelju toga što se pojavljuju u različitim razredima Nicanske klasifikacije.

Članak 40.

Primjedbe trećih strana

1.   Države članice mogu omogućiti da prije registracije žiga svaka fizička ili pravna osoba i svaka grupa ili tijelo koji predstavljaju proizvođače, pružatelje usluga, trgovce ili potrošače može uredu podnijeti primjedbe u pisanom obliku u kojima se obrazlaže na temelju kojih razloga žig ne bi trebao biti registriran po službenoj dužnosti.

Osobe i grupe ili tijela iz prvog podstavka nisu stranke u postupku pred uredom.

2.   Osim razloga navedenih u stavku 1. ovog članka, svaka fizička ili pravna osoba i svaka grupa ili tijelo koji predstavljaju proizvođače, pružatelje usluga, trgovce ili potrošače mogu uredu podnijeti primjedbe u pisanom obliku u kojima se obrazlaže na temelju kojih konkretnih razloga navedenih u članku 31. stavcima 1. i 2. bi prijava za registraciju zajedničkog žiga trebala biti odbijena. Ova se odredba može proširiti kako bi obuhvatila certifikacijske i jamstvene žigove gdje su predviđeni u državama članicama.

Članak 41.

Razdvajanje prijava i registracija

Podnositelj prijave ili nositelj žiga može razdvojiti prijavu ili registraciju nacionalnog žiga u dvije ili više odvojenih prijava ili registracija podnošenjem izjave uredu i navodeći za svaku razdvojenu prijavu ili registraciju proizvode ili usluge obuhvaćene izvornom prijavom ili registracijom koje treba obuhvatiti razdvojenim prijavama ili registracijama.

Članak 42.

Pristojbe prema razredima

Države članice mogu odrediti da prijava i produljenje žiga trebaju biti podložni dodatnoj pristojbi za svaki razred proizvoda i usluga nakon prvog razreda.

ODJELJAK 2.

Postupci prigovora, opoziva i ništavosti

Članak 43.

Postupak povodom prigovora

1.   Države članice u svojim uredima osiguravaju učinkovit i brz administrativni postupak za odbijanje registracije prijave žiga na temelju razloga iz članka 5.

2.   Administrativnim postupkom iz stavka 1. ovog članka omogućuje se barem da su nositelj ranijeg žiga iz članka 5. stavka 2. i članka 5. stavka 3. točke (a) i osoba ovlaštena u okviru mjerodavnog prava za ostvarivanje prava koja proistječu iz zaštićene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla iz članka 5. stavka 3. točke (c) ovlaštene podnijeti prigovor. Prigovor se može podnijeti na temelju jednog ili više ranijih prava, pod uvjetom da sva pripadaju istom nositelju, te na temelju dijela ili svih proizvoda ili usluga u odnosu na koje je ranije pravo zaštićeno ili za koje je podnesena prijava, te se može odnositi na dio ili sve proizvode ili usluge iz prijave osporavanog žiga.

3.   Stankama se, na njihov zajednički zahtjev, odobrava razdoblje od najmanje dva mjeseca tijekom postupka prigovora kako bi se omogućilo prijateljsko rješenje spora između podnositelja prigovora i podnositelja prijave.

Članak 44.

Neuporaba kao način obrane u postupcima povodom prigovora

1.   U postupcima povodom prigovora u skladu s člankom 43., kada je na datum podnošenja prijave ili na datum prvenstva kasnijeg žiga isteklo petogodišnje razdoblje iz članka 16. tijekom kojega je raniji žig trebao biti u stvarnoj uporabi, na zahtjev podnositelja prijave nositelj ranijeg žiga koji je podnio prigovor mora dokazati da je tijekom petogodišnjeg razdoblja koje je prethodilo datumu podnošenja prijave ili datumu prava prvenstva kasnijeg žiga raniji žig bio u stvarnoj uporabi, kako je predviđeno u članku 16., ili da su postojali valjani razlozi za neuporabu. U nedostatku dokaza za to prigovor se odbija.

2.   Ako je raniji žig rabljen u odnosu na samo dio proizvoda ili usluga za koje je registriran, za potrebe ispitivanja prigovora kako je određeno stavkom 1. smatra se da je registriran samo za taj dio proizvoda ili usluga.

3.   Stavci 1. i 2. ovog članka također se primjenjuju ako je raniji žig EU-a. U tom slučaju, stvarna uporaba žiga EU-a utvrđuje se u skladu s člankom 15. Uredbe (EZ) br. 207/2009.

Članak 45.

Postupak za opoziv ili proglašenje ništavosti

1.   Države članice u svojim uredima osiguravaju učinkovit i brz administrativni postupak za opoziv ili proglašenje žiga ništavim, ne dovodeći u pitanje pravo stranaka na postupak pred sudovima.

2.   Administrativni postupak za opoziv osigurava opoziv žiga na temelju razloga iz članaka 19. i 20.

3.   Administrativni postupak za ništavost osigurava proglašenje ništavosti žiga barem na temelju sljedećih razloga:

4.   Administrativni postupak osigurava da su za podnošenje zahtjeva za opoziv ili proglašenje ništavosti ovlašteni barem:

5.   Zahtjev za opoziv ili proglašenje ništavim može se odnositi na dio ili sve proizvode ili usluge u odnosu na koje je osporavani žig registriran.

6.   Zahtjev za proglašenje žiga ništavim može se podnijeti na temelju jednog ili više ranijih prava, pod uvjetom da sva pripadaju istom nositelju.

Članak 46.

Neuporaba kao način obrane u postupcima za proglašenje ništavosti

1.   U postupcima za proglašenje ništavosti na temelju registriranog žiga s ranijim datumom podnošenja prijave ili ranijim datumom prvenstva, ako nositelj kasnijeg žiga to zatraži, nositelj ranijeg žiga mora dokazati da je tijekom razdoblja od pet godina koje prethodi datumu podnošenja zahtjeva za proglašenje žiga ništavim raniji žig bio u stvarnoj uporabi kako je predviđeno člankom 16. u odnosu na proizvode ili usluge za koje je registriran, a koji se navode kao obrazloženje zahtjeva ili se mora dokazati da postoje opravdani razlozi za neuporabu, pod uvjetom da je na datum podnošenja zahtjeva za proglašenje ništavosti postupak registracije ranijeg žiga dovršen prije najmanje pet godina.

2.   Ako je na datum podnošenja prijave ili na datum prvenstva kasnijeg žiga petogodišnje razdoblje iz članka 16. tijekom kojega je raniji žig trebao biti u stvarnoj uporabi isteklo, nositelj ranijeg žiga mora, osim dokaza koji se traže prema stavku 1. ovog članka, podnijeti dokaze da je tijekom petogodišnjeg razdoblja koje je prethodilo datumu podnošenja prijave ili datumu prava prvenstva žig bio u stvarnoj uporabi ili da su postojali valjani razlozi za neuporabu.

3.   U nedostatku dokaza iz stavaka 1. i 2., zahtjev za proglašenje ništavosti na temelju ranijeg žiga odbija se.

4.   Ako je raniji žig rabljen u skladu s člankom 16. u odnosu na samo dio proizvoda ili usluga za koje je registriran, za potrebe ispitivanja zahtjeva za proglašavanje žiga ništavim smatra se da je registriran samo za taj dio proizvoda ili usluga.

5.   Stavci od 1. do 4. ovog članka također se primjenjuju ako je raniji žig žig EU-a. U tom slučaju, stvarna uporaba žiga EU-a utvrđuje se u skladu s člankom 15. Uredbe (EZ) br. 207/2009.

Članak 47.

Posljedice opoziva i ništavosti

1.   Smatra se da registrirani žig nema učinke navedene u ovoj Direktivi od datuma podnošenja zahtjeva za opoziv u opsegu u kojem su prava nositelja opozvana. Moguće je da se na zahtjev jedne od stranaka u odluci o zahtjevu za opoziv utvrdi i neki raniji datum, na koji se pojavio neki od razloga za opoziv.

2.   Smatra se da registrirani žig nema učinke navedene u ovoj Direktivi od samog početka, u opsegu u kojem je taj žig proglašen ništavim.

ODJELJAK 3.

Trajanje i produljenje registracije

Članak 48.

Trajanje registracije

1.   Žigovi se registriraju za razdoblje od deset godina od datuma podnošenja prijave.

2.   Registraciju je moguće produljiti u skladu s člankom 49. za daljnja desetogodišnja razdoblja.

Članak 49.

Produljenje

1.   Registracija žiga produljuje se na zahtjev nositelja žiga ili na zahtjev osobe koja je za to ovlaštena na temelju propisa ili ugovora, pod uvjetom da su plaćene pristojbe za produljenje. Države članice mogu odrediti da potvrda o plaćanju pristojbi za produljenje treba predstavljati takav zahtjev.

2.   Ured obavješćuje nositelja žiga o isteku registracije najmanje šest mjeseci prije spomenutog isteka. Ured se ne smatra odgovornim ako propusti dati takve informacije.

3.   Zahtjev za produljenje podnosi se te se plaćaju pristojbe za produljenje u razdoblju od najmanje šest mjeseci koji neposredno prethode isteku registracije. Ako se to ne učini, zahtjev se može podnijeti u dodatnom roku od šest mjeseci neposredno nakon isteka registracije ili njezina kasnijeg produljenja. Pristojbe za produljenje i dodatna pristojba plaćaju se unutar tog dodatnoga roka.

4.   Kad je zahtjev podnesen ili kad su pristojbe plaćene u odnosu na samo neke proizvode ili usluge za koje je žig registriran, registracija se produljuje samo za te proizvode ili za te usluge.

5.   Produljenje proizvodi učinke od dana koji slijedi nakon datuma na koji istječe postojeća registracija. Produljenje se upisuje u registar.

ODJELJAK 4.

Komunikacija s uredom

Članak 50.

Komunikacija s uredom

Stranke u postupcima ili, ako su imenovani, njihovi zastupnici određuju službenu adresu za svu službenu komunikaciju s uredom. Države članice imaju pravo zahtijevati da se takva službena adresa nalazi u Europskom gospodarskom prostoru.

POGLAVLJE 4.

ADMINISTRATIVNA SURADNJA

Članak 51.

Suradnja u području registracije i administracije žigova

Države članice slobodne su učinkovito surađivati međusobno i s Uredom Europske unije za intelektualno vlasništvo s ciljem promicanja konvergencije praksi i alata koji se odnose na ispitivanje i registraciju žigova.

Članak 52.

Suradnja u drugim područjima

Države članice slobodne su učinkovito surađivati međusobno i s Uredom Europske unije za intelektualno vlasništvo u svim područjima svojih aktivnosti pored onih koja su navedena u članku 51., a koja su od značaja za zaštitu žigova u Uniji.

POGLAVLJE 5.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 53.

Zaštita podataka

Obrada osobnih podataka provedena u državama članicama u okviru ove Direktive podliježe nacionalnim zakonima za provedbu Direktive 95/46/EZ.

Članak 54.

Prenošenje

1.   Države članice stavljaju na snagu zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s člancima od 3. do 6., člancima od 8. do 14., člancima 16., 17. i 18., člancima od 22. do 39. člankom 41., člancima od 43. do 50. do 14. siječnja 2019. Države članice stavljaju na snagu zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s člankom 45. do 14. siječnja 2023. Države članice tekst tih mjera odmah dostavljaju Komisiji.

Kad države članice donose te mjere, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. One također sadrže izjavu da se u postojećim zakonima i drugim propisima upućivanja na Direktivu stavljenu izvan snage ovom Direktivom, smatraju upućivanjima na ovu Direktivu. Države članice određuju načine tog upućivanja i način oblikovanja te izjave.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 55.

Stavljanje izvan snage

Direktiva 2008/95/EZ stavlja se izvan snage od 15. siječnja 2019., ne dovodeći u pitanje obveze država članica u pogledu rokova za prenošenje u nacionalno pravo Direktive 89/104/EEZ iz dijela B Priloga I. Direktivi 2008/95/EZ.

Upućivanja na Direktivu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Direktivu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga.

Članak 56.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članci 1., 7., 15., 19., 20., 21. te članci od 54. do 57. primjenjuju se od 15. siječnja 2019.

Članak 57.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

(1)  SL C 327, 12.11.2013., str. 42.

(2)  Stajalište Europskog parlamenta od 25. veljače 2014. (još nije objavljeno u Službenom listu) i stajalište Vijeća u prvom čitanju od 10. studenoga 2015. (još nije objavljeno u Službenom listu). Stajalište Europskog parlamenta od 15. prosinca 2015.

(3)  Direktiva 2008/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima (SL L 299, 8.11.2008., str. 25.).

(4)  Uredba Vijeća (EZ) br. 207/2009 od 26. veljače 2009. o žigu Zajednice (SL L 78, 24.3.2009., str. 1.).

(5)  Direktiva 2006/114/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o zavaravajućem i komparativnom oglašavanju (SL L 376, 27.12.2006., str. 21.).

(6)  Uredba (EU) br. 608/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o carinskoj provedbi prava intelektualnog vlasništva i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1383/2003 (SL L 181, 29.6.2013., str. 15.).

(7)  Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.).

(8)  Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).

(9)  Prva direktiva Vijeća 89/104/EEZ od 21. prosinca 1988. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima (SL L 40, 11.2.1989., str. 1).