30.4.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 111/32

(1)

Perklorat je prirodno prisutan u okolišu, u ležištima nitrata i potaše, a može nastati i u atmosferi te s oborinama dospjeti u tlo i podzemne vode. Javlja se i kao okolišni kontaminant koji nastaje pri uporabi nitratnih gnojiva te pri proizvodnji, uporabi i zbrinjavanju amonijeva perklorata koji se upotrebljava u raketnim pogonskim sredstvima, eksplozivima, pirotehničkim sredstvima, punjačima zračnih jastuka i u drugim industrijskim procesima. Perklorat može nastati i pri razgradnji natrijeva hipoklorita koji se upotrebljava za dezinfekciju vode te može kontaminirati sustav opskrbe vodom. Voda, tlo i gnojiva smatraju se potencijalnim izvorima kontaminacije hrane perkloratom.

(2)

Znanstveni odbor za kontaminante u prehrambenom lancu (Odbor CONTAM) Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) dostavio je znanstveno mišljenje o rizicima za javno zdravlje povezanima s prisutnošću perklorata u hrani (1). Odbor CONTAM zaključio je da bi se kronična prehrambena izloženost perkloratu mogla smatrati zabrinjavajućom, osobito u slučaju njegova visokog unosa među mlađim dobnim skupinama populacije s blagim ili srednjim oblikom nedostatka joda. Nadalje, kratkotrajno izlaganje perkloratu moglo bi se smatrati zabrinjavajućim u slučaju dojenčadi koja se hrani majčinim mlijekom i male djece s niskim unosom joda.

(3)

Odbor CONTAM preporučio je da se prikupi više podataka o prisutnosti perklorata u hrani u Europi, osobito u povrću, hrani za dojenčad te mlijeku i mliječnim proizvodima kako bi se što više smanjila nesigurnost u procjeni rizika. Visoke su razine pronađene u tikvenjačama i lisnatom povrću, posebice u slučaju uzgoja u staklenicima/pod zaštitnim pokrovom. Nema dovoljno podataka o prisutnosti perklorata u hrani, posebice u uzorcima hrane uzetima nakon 1. rujna 2013. Analizom perklorata u vodi za piće trebalo bi po mogućnosti obuhvatiti i vodu za piće koja nije obuhvaćena definicijom hrane iz Uredbe (EZ) 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (2). Od 1. rujna 2013. uvedene su mjere za smanjenje rizika, a podaci o perkloratu u uzorcima koji su uzeti nakon toga bolje odražavaju načelo „što je manje moguće”, zahvaljujući primjeni dobre prakse (uporaba gnojiva koja sadržavaju niske razine perklorata), i sadašnju prisutnost perklorata u hrani.

(4)

Stoga je potrebno preporučiti praćenje prisutnosti perklorata u hrani,

1.

Države članice trebale bi provoditi praćenje prisutnosti perklorata u hrani uz aktivno sudjelovanje subjekata u poslovanju s hranom, a posebno:

2.

Kako bi se osigurala reprezentativnost uzoraka u seriji, države članice trebale bi slijediti postupke uzorkovanja utvrđene u Prilogu Uredbi Komisije (EZ) 1882/2006 (4) za lisnato povrće i dijelu B Priloga Uredbi Komisije (EZ) br. 333/2007 (5) za ostalu hranu u okviru područja primjene Uredbe (EZ) br. 333/2007.

3.

Sljedećom se metodom postižu pouzdani rezultati:

„Quick Method for the Analysis of Residues of numerous Highly Polar Pesticides in Foods of Plant Origin involving Simultaneous Extraction with Methanol and LC-MS/MS Determination (QuPPe-Method) – Version 7.1”. Metoda se može preuzeti na: http://www.crl-pesticides.eu/library/docs/srm/meth_QuPPe.pdf

Osim toga trebalo bi pogledati članak „Analysis of Perchlorate in Food Samples of Plant Origin Applying the QuPPe-Method and LC-MS/MS” u kojem se opisuje kako uključiti okolišni kontaminant perklorat u prethodno spomenutu multirezidualnu metodu QuPPe. Članak se može preuzeti na: http://www.analytik-news.de/Fachartikel/Volltext/cvuase2.pdf

Treba nastojati da granica kvantifikacije (LOQ) ne bude viša od 2 μg/kg pri analizi perklorata u hrani za dojenčad i malu djecu, 10 μg/kg u ostaloj hrani i 20 μg/kg u sušenom začinskom bilju, začinima, čaju te biljnim i voćnim infuzijama.

4.

Države članice s aktivnim sudjelovanjem subjekata u poslovanju s hranom trebale bi provesti ispitivanja kako bi utvrdile čimbenike koji dovode do prisutnosti perklorata u hrani. Konkretno, analiza prisutnosti perklorata u gnojivu, tlu, vodi za navodnjavanje i proizvodnoj vodi primjerena je u slučajevima kada su ti čimbenici relevantni.

5.

Države članice trebale bi osigurati da se EFSA-i redovito dostavljaju analitički rezultati, a najkasnije do kraja veljače 2016., u formatu za podnošenja podataka EFSA-e u skladu sa zahtjevima iz Smjernica EFSA-e za standardni opis uzorka (SSD) za hranu i hranu za životinje (6) te njezinim dodatnim posebnim zahtjevima za izvješćivanje.