31.7.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 228/29

(1)

Treća faza ekonomske i monetarne unije („EMU”) započela je 1. siječnja 1999. Vijeće je, u sastavu šefova država i vlada na sastanku u Bruxellesu 3. svibnja 1998., odlučilo da su Belgija, Njemačka, Španjolska, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Austrija, Portugal i Finska ispunili uvjete potrebne za usvajanje eura 1. siječnja 1999. (1).

(2)

Odlukom 2000/427/EZ (2) Vijeće je odlučilo da je Grčka ispunila uvjete potrebne za usvajanje eura 1. siječnja 2001. Odlukom 2006/495/EZ (3) Vijeće je odlučilo da je Slovenija ispunila uvjete potrebne za usvajanje eura 1. siječnja 2007. Odlukama 2007/503/EZ (4) i 2007/504/EZ (5) Vijeće je odlučilo da su Cipar i Malta ispunili uvjete potrebne za usvajanje eura 1. siječnja 2008. Odlukom 2008/608/EZ (6) Vijeće je odlučilo da je Slovačka ispunila uvjete potrebne za usvajanje eura. Odlukom 2010/416/EU (7) Vijeće je odlučilo da je Estonija ispunila uvjete potrebne za usvajanje eura. Odlukom 2013/387/EU (8) Vijeće je odlučilo da je Latvija ispunila uvjete potrebne za usvajanje eura.

(3)

U skladu sa stavkom 1. Protokola o određenim odredbama koje se odnose na Ujedinjenu Kraljevinu Velike Britanije i Sjeverne Irske priloženog Ugovoru o osnivanju Europske zajednice („Ugovor o EZ-u”), Ujedinjena Kraljevina obavijestila je Vijeće da ne namjerava prijeći u treću fazu EMU-a 1. siječnja 1999. Ta obavijest nije mijenjana. U skladu sa stavkom 1. Protokola o određenim odredbama koje se odnose na Dansku priloženog Ugovoru o EZ-u i odlukom koju su šefovi država ili vlada donijeli u Edinburghu u prosincu 1992. Danska je obavijestila Vijeće da neće sudjelovati u trećoj fazi EMU-a. Danska nije zatražila pokretanje postupka iz članka 140. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”).

(4)

Na temelju Odluke 98/317/EZ, za Švedsku vrijedi odstupanje kako je utvrđeno u članku 139. stavku 1. UFEU-a. U skladu s člankom 4. Akta o pristupanju iz 2003. (9) za Češku, Litvu, Mađarsku i Poljsku vrijede odstupanja kako je utvrđeno u članku 139. stavku 1. UFEU-a. U skladu s člankom 5. Akta o pristupanju iz 2005. (10) za Bugarsku i Rumunjsku vrijede odstupanja kako je utvrđeno u članku 139. stavku 1. UFEU-a. U skladu s člankom 5. Akta o pristupanju iz 2012. (11), za Hrvatsku vrijedi odstupanje kako je utvrđeno u članku 139. stavku 1. UFEU-a.

(5)

Europska središnja banka („ESB”) osnovana je 1. srpnja 1998. Europski monetarni sustav zamijenjen je tečajnim mehanizmom čija je uspostava usuglašena rezolucijom Europskog vijeća o uspostavi tečajnog mehanizma u trećoj fazi ekonomske i monetarne unije od 16. lipnja 1997. (12). Postupci predviđeni za tečajni mehanizam u trećoj fazi ekonomske i monetarne unije (ERM II) utvrđeni su u Sporazumu od 16. ožujka 2006. između Europske središnje banke i nacionalnih središnjih banaka država članica izvan europodručja kojim se utvrđuju operativni postupci za tečajni mehanizam u trećoj fazi ekonomske i monetarne unije (13).

(6)

Člankom 140. stavkom 2. UFEU-a utvrđuju se postupci za prestanak odstupanja za dotične države članice. Komisija i ESB najmanje jednom svake dvije godine ili na zahtjev države članice s odstupanjem izvješćuju Vijeće u skladu s postupkom utvrđenim u članku 140. stavku 1. UFEU-a.

(7)

Nacionalno zakonodavstvo država članica, uključujući statute nacionalnih središnjih banaka, prema potrebi treba prilagoditi kako bi se osigurala usklađenost s člancima 130. i 131. UFEU-a te Statutom Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke („Statut ESSB-a i ESB-a”). Izvješća Komisije i ESB-a osiguravaju detaljnu ocjenu usklađenosti zakonodavstva Litve s člancima 130. i 131. UFEU-a te Statutom ESSB-a i ESB-a.

(8)

U skladu s člankom 1. Protokola br. 13 o konvergencijskim kriterijima iz članka 140. UFEU-a, kriterij stabilnosti cijena iz članka 140. stavka 1. prve alineje UFEU-a znači da država članica, promatrano tijekom razdoblja od jedne godine prije provjere, ima razinu cijena koja je održiva te prosječnu stopu inflacije, koja ne prelazi za više od jedan i pol postotnih poena stopu inflacije u najviše trima državama članicama koje su ostvarile najbolje rezultate s obzirom na stabilnost cijena. Za potrebe kriterija stabilnosti cijena, inflacija se mjeri harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena (HICP) određenima u Uredbi Vijeća (EZ) br. 2494/95 (14). Kako bi se ocijenio kriterij stabilnosti cijena, inflacija države članice mjeri se postotnom promjenom aritmetičke sredine 12 mjesečnih indeksa u odnosu na aritmetičku sredinu 12 mjesečnih indeksa prethodnog razdoblja. Komisija i ESB u svojim su izvješćima uzeli u obzir referentnu vrijednost izračunanu kao jednostavnu aritmetičku sredinu stopa inflacije triju država članica koje su ostvarile najbolje rezultate s obzirom na stabilnost cijena uvećanu za 1,5 postotnih poena. Tijekom jednogodišnjeg razdoblja koje završava u travnju 2014. izračunana referentna vrijednost inflacije bila je 1,7 %, pri čemu su Latvija, Portugal i Irska bile tri države članice koje su ostvarile najbolje rezultate s obzirom na stabilnost cijena, uz stope inflacije od 0,1 %, 0,3 % odnosno 0,3 %. Iz država članica s najboljim rezultatima opravdano je isključiti one čije se stope inflacije ne mogu smatrati smislenim vrijednostima za druge države članice. Takva su odstupanja ranije utvrđena u izvješćima o konvergenciji iz 2004., 2010. i 2013. U sadašnjem je trenutku opravdano izuzeti Grčku, Bugarsku i Cipar iz zemalja s najboljim rezultatima (15). Njih zamjenjuju Latvija, Portugal i Irska, države članice sa sljedećom najnižom prosječnom stopom inflacije, za potrebe izračuna referentne vrijednosti.

(9)

U skladu s člankom 2. Protokola br. 13, kriterij stanja proračuna države iz članka 140. stavka 1. druge alineje UFEU-a zahtijeva da država članica u trenutku provjere ne bude predmetom Odluke Vijeća prema članku 126. stavku 6. UFEU-a o tome da postoji prekomjerni deficit.

(10)

U skladu s člankom 3. Protokola br. 13, kriterij sudjelovanja u tečajnom mehanizmu Europskog monetarnog sustava iz članka 140. stavka 1. treće alineje UFEU-a zahtijeva da je država članica poštovala normalan raspon fluktuacija predviđenih tečajnim mehanizmom (ERM) Europskog monetarnog sustava bez ozbiljnih napetosti tijekom barem posljednjih dviju godina prije provjere. Osobito, država članica nije samoinicijativno devalvirala bilateralnu središnju stopu svoje valute u odnosu na euro tijekom tog razdoblja. Od 1. siječnja 1999. ERM II osigurava okvir za ocjenjivanje ispunjavanja tečajnog kriterija. Pri ocjenjivanju ispunjavanja tog kriterija, Komisija i ESB su u svojim izvješćima provjerili dvogodišnje razdoblje koje završava 15. svibnja 2014.

(11)

U skladu s člankom 4. Protokola br. 13, kriterij konvergencije kamatnih stopa iz članka 140. stavka 1. četvrte alineje UFEU-a zahtijeva da je država članica, promatrano tijekom razdoblja od jedne godine prije provjere, imala prosječnu nominalnu dugoročnu kamatnu stopu koja ne prelazi za više od dva postotna poena kamatnu stopu u najviše trima državama članicama koje su ostvarile najbolje rezultate s obzirom na stabilnost cijena. Za potrebe kriterija konvergencije kamatnih stopa korištene su usporedive kamatne stope desetogodišnjih referentnih vrijednosti državnih obveznica. Kako bi se ocijenilo ispunjavanje kriterija kamatne stope, Komisija i ESB u svojim su izvješćima uzeli u obzir referentnu vrijednost izračunanu kao jednostavnu aritmetičku sredinu nominalnih dugoročnih kamatnih stopa triju država članica koje su ostvarile najbolje rezultate s obzirom na stabilnost cijena uvećanu za dva postotna poena. Referentna vrijednost temelji se na dugoročnim kamatnim stopama u Latviji (3,3 %), Irskoj (3,5 %) i Portugalu (5,9 %) te je u jednogodišnjem razdoblju koje završava u travnju 2014. iznosila 6,2 %.

(12)

U skladu s člankom 5. Protokola br. 13, podatke koji se koriste pri ocjeni ispunjavanja konvergencijskih kriterija treba osigurati Komisija. Komisija je osigurala navedene podatke. Komisija je osigurala proračunske podatke nakon izvješća koja su države članice dostavile do 1. travnja 2014. u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 479/2009 (16).

(13)

Na temelju izvješća koje su predstavile Komisija i ESB o napretku Litve u ispunjavanju njezinih obveza u pogledu ostvarivanja ekonomske i monetarne unije, zaključeno je sljedeće: