28.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 354/62

(1)

Europska unija temelji se na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda. Te su vrijednosti zajedničke državama članicama u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i ravnopravnost žena i muškaraca. Osobe u Uniji imaju pravo uživati prava koja su im dodijeljena Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i Ugovorom o Europskoj uniji (UEU). Nadalje, Povelja Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”), koja je stupanjem na snagu Ugovora iz Lisabona postala pravno obvezujuća u cijeloj Uniji, odražava temeljna prava i slobode koja su zajamčena osobama u Uniji. Ta bi se prava trebala promicati i poštovati. Trebalo bi zajamčiti potpuno uživanje tih prava, kao i prava koja proizlaze iz međunarodnih konvencija kojima je Unija pristupila, kao što je Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, te ukloniti eventualne prepreke. Osim toga, uživanje ovih prava povlači za sobom odgovornosti i dužnosti prema drugim osobama, ljudskoj zajednici i budućim generacijama.

(2)

U Stockholmskom programu (4) Europsko vijeće ponovo je potvrdilo prioritet razvoja područja slobode, sigurnosti i pravde te je kao politički prioritet navelo postizanje Europe prava. Financiranje je bilo utvrđeno kao jedno od važnih sredstava za uspješnu provedbu političkih prioriteta Stockholmskog programa. Ambiciozne ciljeve postavljene Ugovorima i Stockholmskim programom trebalo bi, među ostalim, postići uspostavom, za razdoblje 2014. ‒ 2020., fleksibilnog i učinkovitog Programa o pravima, jednakosti i građanstvu („Program”), koji bi trebao olakšati planiranje i provedbu. Opći i posebni ciljevi Programa trebali bi se tumačiti u skladu s relevantnim strateškim smjernicama koje je definiralo Europsko vijeće.

(3)

Komunikacijom Komisije od 3. ožujka 2010. o strategiji Europa 2020. određuje se strategija za pametan, održiv i uključiv rast. Podrška i promicanje prava osoba unutar Unije, borba protiv diskriminacije i nejednakosti te promoviranje građanstva Unije doprinose promicanju posebnih ciljeva i vodećih inicijativa strategije Europa 2020.

(4)

Nediskriminacija je temeljno načelo Unije. Člankom 19. UFEU-a predviđene su radnje radi suzbijanja diskriminacije na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, religije ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije. Nediskriminacija je također sadržana u članku 21. Povelje, koji bi se trebao primjenjivati u okviru granica članka 51. Povelje i u skladu s tim člankom. Trebalo bi se prilagoditi posebnim značajkama različitih oblika diskriminacije te usporedno s tim razviti odgovarajuće mjere za sprečavanje i borbu protiv diskriminacije na temelju jedne ili više osnova.

(5)

Program bi se trebao provoditi zajedno s ostalim aktivnostima Unije koje imaju iste ciljeve i na način da se te aktivnosti uzajamno podržavaju, posebice s onima navedenima u Komunikaciji Komisije od 5. travnja 2011. pod nazivom „Okvir EU-a za nacionalne strategije integracije Roma do 2020.” (5) i u zaključcima Vijeća od 19. svibnja 2011. o Okviru EU-a za nacionalne strategije integracije Roma do 2020., kojima se države članice pozivaju da potaknu rješavanje pitanja socijalne i gospodarske isključenosti Roma provođenjem pristupa ujednačavanja u četirima ključnim područjima - obrazovanju, zaposlenosti, zdravstvu i stanovanju, kao i osiguravanjem da se Rome ne diskriminira, već da im se omogući jednako priznanje njihovih temeljnih prava i da se poduzmu mjere s ciljem ukidanja segregacije tamo gdje ona postoji, posebno u područjima obrazovanja i stanovanja.

(6)

Rasizam, ksenofobija, homofobija i drugi oblici netolerancije predstavljaju izravno kršenje načela slobode, demokracije, poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavine prava, a na tim je načelima utemeljena Unija i ta su načela zajednička državama članicama. Stoga je borba protiv tih pojava trajan cilj koji zahtijeva koordinirano djelovanje, uključujući i dodjelom sredstava. Te pojave uključuju, između ostalog, javno poticanje nasilja ili mržnje usmjerene na skupinu osoba ili člana takve skupine, kao i ostala kažnjiva djela kada su počinjena na rasističkoj, ksenofobnoj ili homofobnoj osnovi. U tom bi kontekstu posebnu pažnju trebalo obratiti i na sprječavanje i borbu protiv svih oblika nasilja, mržnje, segregacije i stigmatizacije, kao i borbu protiv tiraniziranja (bullying), zlostavljanja i netolerantnog ponašanja, primjerice u javnoj upravi, policiji, pravosuđu, u školi i na radnom mjestu.

(7)

Ravnopravnost između žena i muškaraca jedna je od temeljnih vrijednosti Unije. Nejednakim postupanjem prema ženama i muškarcima krše se temeljna prava. Osim toga, promicanje ravnopravnosti između žena i muškaraca također doprinosi postizanju ciljeva strategije Europa 2020. Cilj promicanja ravnopravnosti između žena i muškaraca trebao bi se provoditi zajedno s ostalim aktivnostima Unije ili država članica koje imaju iste ciljeve i na način da se te aktivnosti uzajamno podržavaju, posebice s onima navedenima u Europskom paktu za ravnopravnost spolova za razdoblje od 2011. do 2020.

(8)

Diskriminacija na temelju spola uključuje, u skladu sa sudskom praksom Suda Europske unije, diskriminaciju koja proizlazi iz promjene spola. U provedbi Programa također bi trebalo obratiti pažnju na promjene u pravu Unije i u sudskoj praksi Suda Europske unije u vezi s daljnjim rodnim aspektima, uključujući rodni identitet.

(9)

Pravo svake osobe da se prema njoj odnosi dostojanstveno na radnom mjestu i u društvu općenito izraz je tih temeljnih vrijednosti Unije te je potrebno koordinirano djelovanje kako bi se omogućile ciljane aktivnosti povezane s tržištem zapošljavanja. Stoga bi djelovanja u području ravnopravnosti spolova i nediskriminacije trebale uključivati promicanje ravnopravnosti između žena i muškaraca kao i borbu protiv diskriminacije na radnom mjestu i na tržištu zapošljavanja.

(10)

Nasilje nad djecom, mladima i ženama, kao i nad drugim rizičnim skupinama, u svim oblicima, predstavlja kršenje temeljnih prava i ozbiljnu prijetnju zdravlju. Takvo je nasilje prisutno diljem Unije te ima ozbiljne posljedice na fizičko i psihološko zdravlje žrtava, kao i na cjelokupno društvo. Potrebna je snažna politička volja i koordinirano djelovanje utemeljeno na metodama i rezultatima programâ Daphne (6) kako bi se riješila ta situacija i zaštitilo žrtve. Poduzimanje mjera za suzbijanje nasilja nad ženama doprinosi promicanju ravnopravnosti žena i muškaraca. S obzirom na to da je financiranje u okviru programâ Daphne bilo izuzetno uspješno od njihovog pokretanja 1997. godine, kako u pogledu njihove popularnosti kod zainteresiranih strana (tijela javne vlasti, akademskih institucija i nevladinih organizacija), tako i u pogledu učinkovitosti financiranih projekata, ključno je da se u provedbi Programa zadrži ime „Daphne” kada se radi o posebnom cilju koji teži sprečavaju i suzbijanju nasilja nad djecom, mladima i ženama kako bi profil programâ Daphne ostao što viši.

(11)

Člankom 3. stavkom 3. UEU-a od Unije se zahtijeva da promiče zaštitu prava djece i suzbija diskriminaciju. Djeca su ranjiva, posebno u stanju siromaštva, socijalne isključenosti ili invaliditeta, ili u drugim specifičnim situacijama u kojima su izložena riziku, kao što su zanemarivanje, otmica i nestanak. Potrebno je poduzeti mjere u svrhu promicanja prava djeteta i doprinosa zaštiti djece od ozljeda i nasilja koji predstavljaju opasnost za njihovo fizičko i psihičko zdravlje te predstavljaju kršenje njihovih prava na razvoj, zaštitu i dostojanstvo.

(12)

Osobne podatke i dalje bi trebalo učinkovito štititi u kontekstu stalnog tehnološkog razvoja i globalizacije. Pravni okvir Unije za zaštitu podataka trebao bi se učinkovito i dosljedno primjenjivati unutar Unije. Kako bi se to postiglo, Unija bi trebala moći podržati napore država članica da provedu taj pravni okvir, stavljajući poseban naglasak na to da se pojedincima osigura učinkovito ostvarivanje njihovih prava.

(13)

Građani bi trebali biti više svjesni svojih prava koja proizlaze iz građanstva Unije, to jest svojeg prava da se slobodno kreću i borave u Uniji, prava da glasuju i budu birani na izborima za Europski parlament i na lokalnim izborima u državi članici u kojoj imaju boravište pod istim uvjetima kao i državljani te države, prava na podnošenje peticije Europskom parlamentu na bilo kojem jeziku Ugovorâ, prava na podnošenje inicijativa građana, kao i prava na podnošenje pritužbi Europskom ombudsmanu u vezi s nepravilnostima u djelovanju institucija, te bi trebali moći izvršavati ta prava. Poticanje građana da igraju aktivniju ulogu u demokraciji na razini Unije ojačat će europsko civilno društvo, kao i razvoj europskog identiteta. Građani bi se trebali osjećati opušteno što se tiče života, putovanja, studiranja, rada i volontiranja u drugoj državi članici te bi trebali osjećati da mogu imati povjerenje u jednak pristup, u potpuno ostvarivanje i zaštitu svojih prava bez ikakve diskriminacije, bez obzira na to gdje se u Uniji nalaze.

(14)

Pojedinci u svojstvu potrošača ili poduzetnika na unutarnjem tržištu trebali bi moći ostvarivati svoja prava koja proizlaze iz prava Unije u prekograničnom kontekstu.

(15)

U skladu s člancima 8. i 10. UFEU-a, Program bi u svim svojim aktivnostima trebao podržavati rodno osviještenu politiku i integriranje ciljeva nediskriminacije. Praćenje i evaluacija trebali bi se provoditi redovito kako bi se ocijenio način na koji se aktivnosti Programa bave pitanjima ravnopravnosti spolova i nediskriminacije.

(16)

Iskustvo djelovanja na razini Unije pokazalo je da ostvarivanje ciljeva Programa u praksi zahtijeva kombinaciju instrumenata, uključujući pravne akte, inicijative politike i financiranje. Financiranje je važno sredstvo koje nadopunjuje zakonodavne mjere.

(17)

Osim što imaju realnu vrijednost za korisnike, djelovanja financirana u okviru Programa mogu pružati dokaze na kojima će se temeljiti poboljšana izrada politika na nacionalnoj razini i na razini Unije. Na primjer, programi Daphne omogućili su stvarni prijenos znanja i dobre prakse između svih uključenih zainteresiranih strana, uključujući države članice, u pogledu sprječavanja i suzbijanja nasilja nad djecom, mladima i ženama.

(18)

U Komunikaciji Komisije od 29. lipnja 2011. pod nazivom „Proračun za strategiju Europa 2020.” ističe se potreba za racionalizacijom i pojednostavljenjem financiranja Unije. Osobito s obzirom na sadašnju gospodarsku krizu, od presudne je važnosti da sredstva Unije budu što bolje strukturirana i da se njima što pažljivije upravlja. Smisleno pojednostavljenje financiranja i učinkovito upravljanje financiranjem može se ostvariti smanjenjem broja programa i racionalizacijom, pojednostavljenjem i usklađivanjem pravila i postupaka financiranja.

(19)

Odgovarajući na potrebu za pojednostavljenjem financiranja, učinkovitim upravljanjem financiranjem i lakšim pristupom financiranju, Program bi trebao nastaviti i razvijati aktivnosti koje su se prethodno provodile na temelju dijela 4. („Borba protiv diskriminacije i raznolikost”) i dijela 5. („Jednakost spolova”) programa Progress, uspostavljenog Odlukom br. 1672/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7), programa „Temeljna prava i građanstvo”, uspostavljenog Odlukom Vijeća 2007/252/EZ (8) i programa Daphne III. Srednjoročne evaluacije tih programa uključuju preporuke čiji je cilj poboljšati provedbu tih programa. Rezultati tih srednjoročnih evaluacija, kao i rezultati ex-post evaluacija trebaju se uzeti u obzir u provedbi Programa.

(20)

Osiguranje optimalne uporabe financijskih resursa i poboljšanje učinkovitosti potrošnje trebali bi biti vodeća načela za postizanje ciljeva programa. Adekvatno bi financiranje trebalo biti zajamčeno kako bi se podržali napori uspostave Europe prava. Važno je osigurati da se Program provodi na najučinkovitiji i najpristupačniji mogući način te da se istovremeno svim sudionicima jamči pravna sigurnost i pristup. Kako bi se olakšao pristup financiranju svim potencijalnim korisnicima, trebalo bi također pojednostaviti postupke u vezi sa zahtjevom i zahtjeve financijskog upravljanja te ukloniti administrativna opterećenja.

(21)

U Komunikaciji Komisije od 19. listopada 2010. pod nazivom „Revizija proračuna EU-a” i Komunikaciji Komisije od 29. lipnja 2011. pod nazivom „Proračun za strategiju Europa 2020.” ističe se važnost usmjeravanja financiranja na djelovanja s jasnom europskom dodanom vrijednošću, to jest gdje intervencija Unije može donijeti dodanu vrijednost u usporedbi s djelovanjem samih država članica. Djelovanja koja obuhvaća ova Uredba trebala bi doprinijeti razvoju uzajamnog povjerenja među državama članicama, poboljšavajući prekograničnu suradnju i umrežavanje te ostvarujući točnu, usklađenu i dosljednu primjenu prava Unije. Aktivnosti financiranja također bi trebale doprinijeti tome da svi uključeni učinkovitije i bolje upoznaju pravo i politike Unije te pružiti dobru analitičku bazu za potporu i razvoj prava i politika Unije, time doprinoseći njihovoj provedbi i ispravnoj primjeni. Intervencija Unije omogućuje dosljedno ostvarivanje tih aktivnosti diljem Unije te donosi ekonomije razmjera. Pored toga, Unija je u boljem položaju od država članica za rješavanje prekograničnih pitanja i osiguravanje europske platforme za uzajamno učenje.

(22)

Prilikom odabira djelovanja za financiranje u okviru Programa, Komisija bi trebala ocijeniti prijedloge na temelju prethodno utvrđenih kriterija. Ti bi kriteriji trebali uključivati ocjenjivanje europske dodane vrijednosti predloženih djelovanja. Nacionalni projekti i projekti manjeg opsega također mogu imati europsku dodanu vrijednost.

(23)

Tijela ili subjekti koji nastoje postići cilj od općeg europskog interesa u područjima obuhvaćenima Programom trebala bi se smatrati ključnim čimbenicima u mjeri u kojoj su dokazali, ili se očekuje da mogu dokazati, da značajno utječu na ostvarenje tog cilja te bi trebali primiti financijska sredstva u skladu s postupcima i kriterijima utvrđenima u godišnjim programima rada koje je donijela Komisija u skladu s ovom Uredbom.

(24)

Usklađene usluge od društvenog značaja trebale bi se tumačiti u smislu članka 2. Odluke Komisije br. 116/2007/EZ (9).

(25)

Tijela i subjekti koji imaju pristup Programu trebali bi uključivati nacionalna, regionalna i lokalna tijela vlasti.

(26)

Ovom se Uredbom utvrđuje financijska omotnica za čitavo trajanje Programa koja predstavlja primarni referentni iznos, u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013 između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (10), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(27)

Kako bi se osigurala dovoljna fleksibilnost Programa u odgovaranju na potrebe koje se mijenjaju i odgovarajuće prioritete politike za cijelo vrijeme njegova trajanja, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenom postotaka navedenih u Prilogu ovoj Uredbi za svaku skupinu posebnih ciljeva koja bi premašivala te postotke za više od 5 postotnih bodova. U svrhu ocjene potrebe za takvim delegiranim aktom, ti bi se postoci trebali izračunavati na temelju financijske omotnice za čitavo trajanje Programa, a ne na temelju godišnjih odobrenih sredstava. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(28)

Ova bi se Uredba trebala provoditi u punoj usklađenosti s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (11) („Financijska uredba”). Osobito u odnosu na uvjete prihvatljivosti poreza na dodanu vrijednost (PDV) koji plaćaju korisnici bespovratnih sredstava, prihvatljivost PDV-a ne bi smjela ovisiti o pravnom statusu korisnika za aktivnosti koje mogu obavljati privatna i javna tijela i subjekti pod istim pravnim uvjetima. Uzimajući u obzir posebnu prirodu ciljeva i aktivnosti obuhvaćenih ovom Uredbom, u pozivima na dostavu prijedloga trebalo bi se razjasniti da će, za aktivnosti koje mogu obavljati i javna i privatna tijela i subjekti, neodbitni PDV koji je nastao za javna tijela i subjekte biti prihvatljiv, u mjeri u kojoj je plaćen za provedbu aktivnosti, kao što su osposobljavanje ili podizanje svijesti, koje se ne mogu smatrati izvršavanjem javne vlasti. Ovom bi se Uredbom također trebala iskoristiti sredstva pojednostavljenja uvedena Financijskom uredbom. Nadalje, cilj kriterija za određivanje djelovanja koja treba podupirati trebao bi biti dodjela raspoloživih financijskih resursa djelovanjima koja stvaraju najjači učinak u odnosu na cilj politike kojem se teži.

(29)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u odnosu na donošenje godišnjih programa rada. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (12).

(30)

Godišnji programi rada koje Komisija donese u skladu s ovom Uredbom trebali bi osigurati prikladnu raspodjelu financijskih sredstava između bespovratnih sredstava i ugovora o javnoj nabavi. Sredstva iz Programa trebala bi se izdvojiti ponajprije za bespovratna sredstva, uz istovremeno održavanje dostatne razine financiranja za nabavu. Najmanji postotak godišnjih izdataka koji se dodjeljuje za bespovratna sredstva trebao bi biti uspostavljen u godišnjim programima rada i ne bi smio biti manji od 65%. Kako bi se olakšalo planiranje projekata i sufinanciranje koje provode zainteresirane strane, Komisija bi trebala uspostaviti jasan vremenski raspored za pozive na dostavu prijedloga, odabir projekata i odluke o dodjeli.

(31)

Kako bi se osigurala učinkovita dodjela sredstava iz općeg proračuna Unije, trebalo bi tražiti dosljednost, komplementarnost i sinergije između programa financiranja kojima se podupiru međusobno usko povezana područja politike, posebno između Programa i programa Pravosuđe uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1382/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (13) programa ‘Europa za građane’, programa Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (14) i drugih programa u područjima zapošljavanja i društvenih pitanja; unutarnjih poslova; zdravstva i zaštite potrošača; obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta; informacijskog društva; proširenja, posebno Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II) i europskih strukturnih i investicijskih fondova, čije su zajedničke odredbe utvrđene u Uredbi (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (15).

(32)

Komisija bi trebala osigurati sveobuhvatnu dosljednost, komplementarnost i sinergije s radom tijela, ureda i agencija Unije, kao što je Europski institut za ravnopravnost spolova i Agencija za temeljna prava, te bi trebala uzeti u obzir rad drugih nacionalnih i međunarodnih čimbenika u područjima obuhvaćenima Programom.

(33)

Financijske interese Unije trebalo bi zaštititi proporcionalnim mjerama tijekom cjelokupnog ciklusa izdataka, uključujući sprečavanje, otkrivanje i ispitivanje nepravilnosti, povrat izgubljenih, pogrešno isplaćenih ili nepravilno iskorištenih sredstava te, prema potrebi, određivanje administrativnih i financijskih sankcija, u skladu s Financijskom uredbom.

(34)

S ciljem provedbe načela dobrog financijskog upravljanja, ova Uredba trebala bi osigurati odgovarajuća sredstva za ocjenu svoje učinkovitosti. U tu svrhu trebala bi definirati opće i posebne ciljeve. Kako bi se izmjerilo postizanje tih posebnih ciljeva, trebalo bi uspostaviti skup konkretnih i mjerljivih pokazatelja koji bi trebali biti važeći tijekom čitavog trajanja Programa. Komisija bi jednom godišnje Europskom parlamentu i Vijeću trebala podnositi izvješće o praćenju, koje bi se trebalo temeljiti, među ostalim, na pokazateljima određenima u ovoj Uredbi te koje bi trebalo pružiti informacije o korištenju raspoloživih sredstava.

(35)

Pri provedbi Programa Komisija bi trebala uzeti u obzir cilj pravedne geografske raspodjele sredstava te pružiti pomoć u onim državama članicama gdje postoji relativno mali broj financiranih djelovanja. Komisija bi pri provedbi Programa također trebala uzeti u obzir treba li, prema međunarodno priznatim indeksima/tijelima za praćenje, poduzeti mjere u nekim državama članicama kako bi se osiguralo učinkovito postizanje ciljeva Programa te bi trebala podržati djelovanje država članica ili civilnog društva u tim područjima.

(36)

U skladu s člankom 180. stavkom 1. točkom (l) Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1268/2012 (16)(„pravila za primjenu”), u sporazumima o dodjeli bespovratnih sredstava trebalo bi utvrditi odredbe o vidljivosti financijske potpore Unije, osim u opravdanim slučajevima kada javno iskazivanje nije moguće ili primjereno.

(37)

U skladu s člankom 35. stavcima 2. i 3. Financijske uredbe i člankom 21. njezinih pravila za primjenu, Komisija bi trebala staviti na raspolaganje, na odgovarajući način i pravodobno, podatke o primateljima te naravi i svrsi mjera koje se financiraju iz općeg proračuna Unije. Ti bi se podaci trebali staviti na raspolaganje uz poštovanje zahtjeva povjerljivosti i sigurnosti, a posebno zaštite osobnih podataka.

(38)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, to jest doprinos daljnjem razvoju područja gdje se jednakost i prava osoba, kako su sadržani u UEU-u, UFEU-u, Povelji i u međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima kojima je Unija pristupila, promiču, štite i učinkovito provode, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svojeg opsega i učinaka on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(39)

Kako bi se osigurao kontinuitet financiranja aktivnosti koje su se prethodno provodile na temelju dijelova 4. i 5. Odluke br. 1672/2006/EZ, Odluke 2007/252/EZ i Odluke br. 779/2007/EZ, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave,

(a)

promicati učinkovitu provedbu načela nediskriminacije na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, religije ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije te poštovati načelo nediskriminacije na osnovama predviđenima u članku 21. Povelje;

(b)

sprječavati i suzbijati rasizam, ksenofobiju, homofobiju i druge oblike netolerancije;

(c)

promicati i štiti prava osoba s invaliditetom;

(d)

promicati ravnopravnost između žena i muškaraca te poticati rodno osviještenu politiku;

(e)

sprječavati i suzbijati sve oblike nasilja nad djecom, mladima i ženama, kao i nasilja nad drugim rizičnim skupinama, posebno skupinama koje su u opasnosti od nasilja u bliskim odnosima, te zaštititi žrtve od takvog nasilja.

(f)

promicati i štititi prava djece;

(g)

doprinositi osiguravanju najviše razine zaštite privatnosti i osobnih podataka;

(h)

promicati i jačati ostvarivanje prava koja proizlaze iz građanstva Unije;

(i)

omogućiti pojedincima da u svojstvu potrošača ili poduzetnika na unutarnjem tržištu ostvare svoja prava koja proizlaze iz prava Unije, a odnose se na projekte financirane u okviru Programa za potrošače.

(a)

jačanja osviještenosti i poznavanja prava i politika Unije te prava, vrijednosti i načela na kojima se Unija temelji;

(b)

pružanja potpore učinkovitoj, sveobuhvatnoj i dosljednoj provedbi i primjeni instrumenata prava i politika Unije u državama članicama te njihovom praćenju i evaluaciji;

(c)

promicanja prekogranične suradnje, poboljšanja uzajamnog znanja i jačanja uzajamnog povjerenja među svim zainteresiranim stranama;

(d)

poboljšanja poznavanja i razumijevanja potencijalnih prepreka ostvarenju prava i načela zajamčenih UEU-om, UFEU-om, Poveljom, međunarodnim konvencijama kojima je Unija pristupila i sekundarnim zakonodavstvom Unije.

(a)

analitičke aktivnosti, poput prikupljanja podataka i statistike; razvoja zajedničkih metodologija i, prema potrebi, pokazatelja ili mjerila vrijednosti; studija, istraživanja, analiza i anketa; evaluacija; izrade i objave vodiča, izvješća i obrazovnog materijala; radionica, seminara, stručnih skupova i konferencija;

(b)

aktivnosti osposobljavanja, poput razmjene osoblja, radionica, seminara, tečajeva obuke instruktora i razvoja internetskih alata za osposobljavanje ili drugih modula osposobljavanja;

(c)

uzajamno učenje, suradnju, aktivnosti podizanja svijesti i širenja kao što su prepoznavanje i razmjena dobre prakse, inovativnih pristupa i iskustava; organiziranje stručnih pregleda te uzajamnog učenja; organiziranje konferencija, seminara, kampanja za medije, uključujući u internetskim medijima; informativne kampanje, uključujući institucionalno priopćivanje političkih prioriteta Unije u onoj mjeri u kojoj su povezani s ciljevima Programa; sastavljanje i objavu materijala za širenje informacija o Programu i njegovim rezultatima; razvoj, djelovanje i održavanje sustava i alata koristeći informacijske i komunikacijske tehnologije;

(d)

potporu glavnim čimbenicima čije aktivnosti doprinose provedbi ciljeva Programa, kao što je potpora nevladinim organizacijama u provedbi djelovanja s europskom dodanom vrijednošću, potpora ključnim europskim čimbenicima, mrežama na europskoj razini te usklađenim uslugama od društvenog značaja; potporu državama članicama u provedbi prava i politika Unije; i potporu za aktivnosti umrežavanja na europskoj razini među specijaliziranim tijelima i subjektima, kao i nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima te nevladinim organizacijama, uključujući potporu kroz bespovratna sredstva za djelovanja ili operativna bespovratna sredstva.

(a)

državama članicama;

(b)

zemljama Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su stranke Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, u skladu s tim sporazumom;

(c)

zemljama kandidatkinjama, potencijalnim kandidatima i zemljama koje pristupaju Uniji, u skladu s općim načelima i općim uvjetima utvrđenima za sudjelovanje tih zemalja u programima Unije koji su uspostavljeni u odgovarajućim okvirnim sporazumima te odlukama Vijeća za pridruživanje, ili sličnim sporazumima.

(a)

djelovanja koja će se poduzeti, u skladu s općim i posebnim ciljevima navedenima u članku 3. i članku 4. stavku 1., uključujući okvirnu raspodjelu financijskih sredstava;

(b)

osnovne kriterije prihvatljivosti, odabira i dodjele koji će se koristiti za odabir prijedlogâ koji će primiti financijske doprinose u skladu s člankom 84. Financijske uredbe i člankom 94. njezinih pravila za primjenu.

(c)

najmanji postotak godišnjih izdataka koji će se izdvojiti za bespovratna sredstva.

(a)

godišnje izvješće o praćenju, koje se temelji na pokazateljima navedenima u članku 14. stavku 2., i uporabi dostupnih sredstava;

(b)

privremeno evaluacijsko izvješće najkasnije 30. lipnja 2018.;

(c)

ex-post evaluacijsko izvješće najkasnije 31. prosinca 2021.

(a)

broj i postotak osoba u ciljanoj skupini do kojih su dospjele aktivnosti podizanja svijesti koje su financirane u okviru Programa;

(b)

broj zainteresiranih strana koje sudjeluju, između ostalog, u aktivnostima osposobljavanja, razmjenama, studijskim putovanjima, radionicama i seminarima financiranima u okviru Programa;

(c)

poboljšanje u razini poznavanja prava i politika Unije i, prema potrebi, prava, vrijednosti i načela na kojima se temelji Unija, u skupinama koje sudjeluju u aktivnostima financiranima u okviru Programa u usporedbi s cjelokupnom ciljanom skupinom;

(d)

broj slučajeva, aktivnosti i rezultata prekogranične suradnje;

(e)

ocjenu koju sudionici daju u vezi s aktivnostima u kojima su sudjelovali te (očekivanom) održivosti aktivnosti;

(f)

geografsku pokrivenost aktivnosti financiranih Programom;

(g)

broj zahtjeva i bespovratnih sredstava koji se odnose na svaki posebni cilj;

(h)

razinu financiranja koju su zatražili podnositelji zahtjeva i koja je odobrena u odnosu na svaki posebni cilj.

(a)

europska dodana vrijednost Programa, uključujući evaluaciju aktivnosti Programa s obzirom na slične inicijative koje su izrađene na nacionalnoj ili europskoj razini bez potpore financijskim sredstvima Unije te njihove (očekivane) rezultate; i prednosti i/ili nedostaci financiranja Unije u usporedbi s nacionalnim financiranjem za dotičnu vrstu aktivnosti;

(b)

razina financiranja u odnosu na postignute rezultate (učinkovitost);

(c)

moguće administrativne, organizacijske i/ili strukturne prepreke neometanoj, učinkovitijoj i djelotvornijoj provedbi Programa (prostor za pojednostavljenje).