20.12.2013

Službeni list Europske unije

L 347/209

UREDBA (EU) br. 1294/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 11. prosinca 2013.

o uspostavi programa djelovanja za carinu u Europskoj uniji za razdoblje 2014. – 2020. (Carina 2020.) i stavljanju izvan snage Odluke br. 624/2007/EZ

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 33.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (1),

budući da:

(1)

Višegodišnji program djelovanja za carinu koji se primjenjivao prije 2014. imao je značajan doprinos u olakšavanju i jačanju suradnje između carinskih tijela unutar Unije. Brojne aktivnosti u području carine prekogranične su naravi, uključuju sve države članice i utječu na njih te ih stoga pojedinačne države članice ne mogu obavljati uspješno i učinkovito. Program carine na razini Unije, koji provodi Komisija, pruža državama članicama Unije okvir za razvoj tih aktivnosti suradnje, što je isplativije nego kada bi svaka država članica uspostavila individualne okvire suradnje na bilateralnoj ili multilateralnoj osnovi. Stoga je prikladno osigurati nastavak prethodnog višegodišnjeg programa djelovanja za carinu uspostavom novog programa u istom području, programa Carina 2020. („Program”).

(2)

Aktivnosti u okviru Programa, to jest europski informacijski sustavi, zajednička djelovanja za carinske službenike i inicijative za zajedničko osposobljavanje doprinijet će ostvarenju strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast jačanjem funkcioniranja unutarnjeg tržišta. Pružajući okvir za aktivnosti koje teže učinkovitijim i moderniziranim carinskim tijelima, jačaju konkurentnost poduzećâ, promiču zapošljavanje te racionaliziraju i koordiniraju djelovanja država članica za zaštitu njihovih financijskih i gospodarskih interesa kao i financijskih i gospodarskih interesa Unije, Program će aktivno ojačati funkcioniranje carinske unije kako bi poduzeća i građani mogli imati koristi od punog potencijala unutarnjeg tržišta i svjetske trgovine.

(3)

Kako bi podržao postupak pristupanja i pridruživanja trećih zemalja, Program bi trebao biti otvoren za sudjelovanje zemalja pristupnica i zemalja kandidatkinja kao i potencijalnih kandidata i partnerskih zemalja Europske politike susjedstva ako su ispunjeni određeni uvjeti. S obzirom na sve veću međusobnu povezanost svjetskog gospodarstva, Program bi i dalje trebao osiguravati mogućnost uključivanja vanjskih stručnjaka, poput službenika iz trećih zemalja, predstavnika međunarodnih organizacija ili gospodarskih subjekata u određene aktivnosti. Sudjelovanje vanjskih stručnjaka smatra se ključnim kad god se ciljevi programa ne mogu postići bez doprinosa tih stručnjaka. Uspostava Europske službe za vanjsko djelovanje pod vodstvom Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku olakšava koordinaciju politike i dosljednost u području koje je bitna sastavnica vanjskih strategija i djelovanja Unije, kako na bilateralnom tako i na multilateralnom planu.

(4)

Ciljevi Programa trebali bi uzeti u obzir utvrđene probleme i izazove za carinu u sljedećem desetljeću. Program bi i dalje trebao imati ulogu u ključnim područjima poput dosljedne provedbe prava Unije u području carine i povezanih pitanja. Štoviše, Program bi trebao biti usmjeren na zaštitu financijskih i gospodarskih interesa Unije te na očuvanje sigurnosti i zaštite. To bi između ostalog trebalo obuhvaćati suradnju i objedinjavanje informacija između tijela za praćenje tržišta na nacionalnoj razini i razini Unije te carinskih tijela. Nadalje, Program bi trebao biti posvećen olakšavanju trgovine, između ostalog kroz zajedničke napore u borbi protiv prijevare i povećanje administrativnih kapaciteta carinskih tijela. U tom bi smislu trebalo provesti analizu troškova i koristi opreme za otkrivanje i srodne tehnologije kako bi se carinskim tijelima olakšala nabava modernih alata za carinsku kontrolu nakon 2020. Isto tako bi trebalo istražiti metode kojima se olakšava nabava modernih alata za carinsku kontrolu, uključujući zajedničku javnu nabavu.

(5)

Programski alati koji su se koristili prije 2014. pokazali su se kao primjereni te bi ih stoga trebalo zadržati. S obzirom na to da je potrebna strukturiranija operativna suradnja, trebalo bi dodati dodatne alate, točnije timove stručnjaka koji se sastoje od stručnjaka Unije i nacionalnih stručnjaka za zajedničko izvođenje zadaća u određenim područjima te mjere izgradnje kapaciteta javne administracije, koji bi trebali pružiti specijaliziranu pomoć onim zemljama sudionicama koje trebaju izgraditi administrativne kapacitete.

(6)

Europski informacijski sustavi igraju ključnu ulogu u jačanju carinskih sustava unutar Unije te bi ih stoga trebalo i dalje financirati u okviru Programa. Osim toga, trebalo bi omogućiti uključenje u Program novih informacijskih sustava koji se odnose na carinu i koji su uspostavljeni u okviru prava Unije. Europski informacijski sustavi trebali bi se, prema potrebi, temeljiti na zajedničkim razvojnim modelima i arhitekturi informacijske tehnologije kako bi se povećala fleksibilnost i učinkovitost carinske uprave.

(7)

Kroz ovaj Program također bi se trebao ostvariti razvoj osobnih kompetencija kroz zajedničke aktivnosti osposobljavanja. Carinski službenici trebaju razvijati i ažurirati svoja znanja i vještine koji su potrebni da bi se odgovorilo na potrebe Unije. Program bi trebao biti ključan u jačanju osobnih sposobnosti kroz usmjerenu pojačanu potporu osposobljavanja carinskih službenika kao i gospodarskih subjekata. U tu svrhu, trenutačni pristup Unije zajedničkom osposobljavanju, koji se uglavnom temeljio na središnjem razvoju učenja putem interneta, trebalo bi razviti u program potpore višedimenzionalnom osposobljavanju za Uniju.

(8)

Program bi trebao pridati dužnu važnost funkcioniranju postojećih europskih informacijskih sustava za carinu i razvoju novih europskih informacijskih sustava nužnih za provedbu Carinskog zakonika Unije te im dodijeliti primjeren udio iz svojeg proračuna. Istovremeno bi trebalo namijeniti primjerena sredstva aktivnostima koje povezuju službenike koji rade u području carine i razvoju osobnih kompetencija. Nadalje, Program bi trebao osigurati određenu razinu proračunske fleksibilnosti kako bi se odgovorilo na promjene u prioritetima politika.

(9)	Program bi trebao obuhvaćati razdoblje od sedam godina kako bi uskladio svoje trajanje s trajanjem višegodišnjeg financijskog okvira utvrđenog u Uredbi Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 (2).

(10)

Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za cijelo vrijeme trajanja Programa koja predstavlja primarni referentni iznos, u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (3), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(11)

U skladu s obvezom Komisije, navedenom u njezinoj Komunikaciji od 19. listopada 2010. pod nazivom „Preispitivanje proračuna EU-a”, u pogledu dosljednosti i pojednostavljenja programa financiranja, sredstva bi se trebala dijeliti s drugim instrumentima financiranja Unije ako predviđene aktivnosti u okviru Programa slijede ciljeve koji su zajednički za različite instrumente financiranja isključujući, međutim, dvostruko financiranje. Djelovanja u okviru ovog Programa trebala bi osigurati dosljednost u korištenju sredstava Unije koja podupiru funkcioniranje carinske unije.

(12)	Mjere potrebne za financijsku provedbu ove Uredbe trebale bi se donijeti u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (4) te Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1268/2012 (5).

(13)	Financijske interese Unije trebalo bi zaštititi odgovarajućim mjerama tijekom trajanja cijelog ciklusa rashoda, uključujući sprečavanje, otkrivanje i ispitivanje nepravilnosti, povrat izgubljenih sredstava, pogrešno plaćenih ili nepravilno iskorištenih sredstava te, po potrebi, sankcije.

(14)	Suradnja u pametnoj procjeni rizika ključna je kako bi se poduzećima koja ispunjavaju uvjete i koja su pouzdana omogućilo da ostvare najveću korist od pojednostavljenja e-uprave carine te kako bi se omogućilo ciljano otkrivanje nepravilnosti.

(15)	Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u vezi s uspostavom godišnjih programa rada. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (6).

(16)

Kako bi se primjereno odgovorilo na promjene u prioritetima politika, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s izmjenom popisa pokazatelja kako bi se mjerilo ostvarenje posebnih ciljeva te izmjenom indikativnih iznosa dodijeljenih za svaku vrstu djelovanja. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(17)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, to jest uspostavu višegodišnjeg programa za poboljšanje funkcioniranja carinske unije, ne mogu dostatno ostvariti države članice jer one ne mogu učinkovito provoditi suradnju i koordinaciju koje su potrebne za izvršavanje Programa, nego se zbog njegova opsega i učinaka može na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarenje tog cilja.

(18)	Pri provedbi Programa, Komisiji bi trebao pomagati Odbor Carina 2020.

(19)

Kako bi se olakšalo ocjenjivanje Programa, od samog bi početka trebalo uvesti odgovarajući okvir za praćenje rezultata koje ostvari Program. Na polovini razdoblja trebalo bi provesti ocjenjivanje ostvarenja ciljeva Programa, njegove učinkovitosti i njegove dodane vrijednosti na europskoj razini. Završno ocjenjivanje trebalo bi se, osim toga, baviti dugoročnim utjecajem Programa i njegovim učincima na planu održivosti. Trebalo bi osigurati potpunu transparentnost uz redovito izvješćivanje Europskog parlamenta i Vijeća o praćenju i ocjenjivanju. Ta ocjenjivanja trebala bi se temeljiti na pokazateljima, mjereći učinke Programa u odnosu na unaprijed definirane odrednice. Pokazatelji bi, između ostalog, trebali mjeriti vrijeme tijekom kojeg je zajednička komunikacijska mreža dostupna bez kvarova sustava, jer je to uvjet za propisno funkcioniranje svih europskih informacijskih sustava, kako bi carinska tijela mogla učinkovito surađivati unutar carinske unije.

(20)

Direktivom 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7) uređuje se obrada osobnih podataka koja se provodi u državama članicama u kontekstu ove Uredbe, a pod nadzorom nadležnih tijela država članica, osobito javnih neovisnih tijela koje određuju države članice. Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (8) uređuje se obrada osobnih podataka koju provodi Komisija u okviru ove Uredbe, a pod nadzorom Europskog nadzornika za zaštitu podataka. Svaka razmjena ili prijenos informacija od strane nadležnih tijela trebala bi biti u skladu s pravilima o prijenosu osobnih podataka kako je utvrđeno u Direktivi 95/46/EZ, a svaka razmjena ili prijenos informacija od strane Komisije trebala bi biti u skladu s propisima o prijenosu osobnih podataka kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 45/2001.

(21)	Ova Uredba zamjenjuje Odluku br. 624/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (9). Tu bi odluku stoga trebalo staviti izvan snage,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

1. Uspostavlja se višegodišnji program djelovanja „Carina 2020.” („Program”) za potporu funkcioniranju carinske unije.

2. Program obuhvaća razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)	„carinska tijela” znači tijela odgovorna za primjenu carinskih propisa;

(2)

„vanjski stručnjaci” znači:

(a)	predstavnici državnih tijela, uključujući one iz zemalja koje ne sudjeluju u Programu, u skladu s člankom 3. stavkom 2.;

(b)	gospodarski subjekti i organizacije koje predstavljaju gospodarske subjekte;

(c)	predstavnici međunarodnih i drugih relevantnih organizacija.

Članak 3.

Sudjelovanje u Programu

1. Zemlje sudionice su države članice i zemlje iz stavka 2. ako su ispunjeni uvjeti iz tog stavka.

2. Program je otvoren za sudjelovanje bilo kojoj od sljedećih zemalja:

(a)

zemljama pristupnicama, zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatima koji imaju koristi iz pretpristupne strategije, u skladu s općim načelima i općim uvjetima za sudjelovanje navedenih zemalja u programima Unije uspostavljenima u relevantnim okvirnim sporazumima, odlukama Vijeća za pridruživanje ili sličnim sporazumima;

(b)	partnerskim zemljama obuhvaćenima Europskom politikom susjedstva pod uvjetom da su te zemlje dosegle dovoljnu razinu približavanja relevantnog zakonodavstva i administrativnih metoda onima u Uniji.

Partnerske zemlje iz prvog podstavka točke (b) sudjeluju u Programu u skladu s odredbama koje se utvrđuju s tim zemljama nakon uspostave okvirnih sporazuma o njihovom sudjelovanju u programima Unije.

Članak 4.

Sudjelovanje u aktivnostima u okviru Programa

Vanjski stručnjaci mogu biti pozvani da doprinesu odabranim aktivnostima organiziranima u okviru Programa kad god je to neophodno za ostvarenje ciljeva navedenih u člancima 5. i 6. Vanjske stručnjake izabire Komisija zajedno sa zemljama sudionicama na temelju njihovih vještina, iskustva i znanja relevantnih za specifične aktivnosti.

Članak 5.

Opći cilj i posebni ciljevi

1. Opći cilj Programa je potpora funkcioniranju i modernizaciji carinske unije u svrhu jačanja unutarnjeg tržišta putem suradnje između zemalja sudionica, njihovih carinskih tijela i njihovih službenika. Opći se cilj ostvaruje postizanjem posebnih ciljeva.

2. Posebni su ciljevi potpora carinskim tijelima pri zaštiti financijskih i gospodarskih interesa Unije i država članica, uključujući borbu protiv prijevara i zaštitu prava intelektualnog vlasništva, povećanje sigurnosti i zaštite, zaštita građana i okoliša, poboljšanje administrativnih kapaciteta carinskih tijela i jačanje konkurentnosti europskih poduzeća.

Ti se posebni ciljevi osobito postižu:

(a)	kompjutorizacijom;

(b)	osiguravanjem modernih i harmoniziranih pristupa carinskim postupcima i kontrolama;

(c)	olakšavanjem zakonite trgovine;

(d)	smanjenjem troškova usklađivanja i administrativnog opterećenja; i

(e)	poboljšanjem funkcioniranja carinskih tijela.

3. Postizanje posebnih ciljeva mjeri se na temelju pokazatelja iz Priloga -I. Ako je potrebno, ti se pokazatelji mogu izmijeniti tijekom Programa.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 15. za izmjenu popisa pokazatelja utvrđenog u Prilogu I.

Članak 6.

Operativni ciljevi

Operativni ciljevi Programa su sljedeći:

(a)	podupirati pripremu, dosljednu primjenu i učinkovitu provedbu prava Unije i politike u području carine;

(b)	razvijati, poboljšavati, koristiti i podupirati europske informacijske sustave za carinu,

(c)	utvrditi, razvijati, dijeliti i primjenjivati najbolje radne prakse i administrativne postupke, posebno nastavljajući se na aktivnosti usporednih analiza,

(d)	jačati vještine i stručnost carinskih službenika,

(e)	poboljšati suradnju između carinskih tijela i međunarodnih organizacija, trećih zemalja, drugih državnih tijela, uključujući tijela za praćenje tržišta na razini Unije i na nacionalnoj razini, gospodarske subjekte i organizacije koje predstavljaju gospodarske subjekte.

POGLAVLJE II.

PRIHVATLJIVA DJELOVANJA

Članak 7.

Prihvatljiva djelovanja

Program osigurava, u skladu s uvjetima utvrđenima u godišnjem programu rada iz članka 14., financijsku potporu za sljedeće vrste djelovanja:

(a)

zajednička djelovanja:

i.	seminari i radionice;

ii.	projektne grupe, uglavnom sastavljene od ograničenog broja zemalja, operativne tijekom ograničenog vremenskog razdoblja radi provođenja unaprijed određenog cilja s precizno utvrđenim ishodom uključujući koordinaciju ili usporednu analizu;

iii.

radni posjeti u organizaciji zemalja sudionica ili druge zemlje kako bi se omogućilo službenicima da steknu ili povećaju svoju stručnost ili znanje o carinskim pitanjima; za radne posjete organizirane u trećim zemljama, u okviru Programa prihvatljivi su samo putni troškovi i troškovi boravka (smještaj i dnevnica);

iv.	aktivnosti praćenja koje provode zajedničke ekipe sastavljene od službenika Komisije i službenika zemalja sudionica za analizu carinske prakse, prepoznavanje svih poteškoća u provedbi pravila i, prema potrebi, davanje prijedloga za prilagodbu pravila i metoda rada Unije;

timovi stručnjaka, to jest strukturirani oblici suradnje, stalni ili privremeni, koji udružuju stručnost radi obavljanja zadaća u pojedinim područjima ili izvođenja operativnih aktivnosti, eventualno uz podršku usluga za internetsku suradnju, administrativnu pomoć i objekte za infrastrukturu i opremu;

vi.	izgradnja kapaciteta carinske uprave i prateća djelovanja;

vii.

studije;

viii.

zajednički razvijene mjere komunikacije;

ix.	bilo koja druga aktivnost koja podržava opće, posebne i operativne ciljeve iz članaka 5. i 6.;

(b)	jačanje kapaciteta za informacijsku tehnologiju: razvoj, održavanje, upravljanje i kontrola kvalitete sastavnica Unije europskih informacijskih sustava iz Priloga II. odjeljka A i u novim europskim informacijskim sustavima uspostavljenima na temelju prava Unije;

(c)	razvoj osobnih kompetencija: mjere zajedničkog osposobljavanja za potporu potrebnih stručnih vještina i znanja koji se odnose na carinu.

Članak 8.

Posebne provedbene odredbe za zajednička djelovanja

1. Sudjelovanje u zajedničkim djelovanjima iz članka 7. točke (a) na dobrovoljnoj je osnovi.

2. Zemlje sudionice osiguravaju da se službenici s odgovarajućim profilom i kvalifikacijama imenuju za sudjelovanje u zajedničkim djelovanjima.

3. Zemlje sudionice, prema potrebi, poduzimaju mjere potrebne za provedbu zajedničkih djelovanja, osobito podizanjem svijesti o tim djelovanjima i osiguravanjem optimalnog korištenja dobivenih rezultata.

Članak 9.

Posebne provedbene odredbe za jačanje kapaciteta za informacijsku tehnologiju

1. Komisija i zemlje sudionice osiguravaju da se europski informacijski sustavi iz Priloga II odjeljka A razvijaju, koriste i održavaju na odgovarajući način.

2. Komisija u suradnji sa zemljama sudionicama koordinira one aspekte uspostave i funkcioniranja sastavnica Unije, navedenih u Prilogu II. odjeljku B, i sastavnica koje ne pripadaju Uniji, opisanih u Prilogu II. odjeljku C, europskih informacijskih sustava iz Priloga II. odjeljka A koji su potrebni za osiguranje njihove funkcionalnosti, međusobne povezanosti i neprekidnog poboljšanja.

3. Unija snosi troškove nabave, razvoja, ugradnje, održavanja i rada na dnevnoj osnovi sastavnica Unije. Troškove nabave, razvoja, ugradnje, održavanja i rada na dnevnoj osnovi sastavnica koje ne pripadaju Uniji snose zemlje sudionice.

Članak 10.

Posebne provedbene odredbe za razvoj osobnih kompetencija

1. Sudjelovanje u mjerama zajedničkog osposobljavanja iz članka 7. točke (c) na dobrovoljnoj je osnovi.

2. Zemlje sudionice, prema potrebi, u svoje nacionalne programe osposobljavanja integriraju zajednički razvijen sadržaj osposobljavanja, uključujući i module učenja putem interneta, programe osposobljavanja i zajednički dogovorene standarde osposobljavanja.

3. Zemlje sudionice osiguravaju da njihovi službenici dobiju početno i daljnje osposobljavanje potrebno za stjecanje zajedničkih profesionalnih vještina i znanja u skladu s programima osposobljavanja.

4. Zemlje sudionice osiguravaju jezično osposobljavanje koje je službenicima potrebno da steknu dostatnu razinu jezičnog znanja za sudjelovanje u Programu.

POGLAVLJE III.

FINANCIJSKI OKVIR

Članak 11.

Financijski okvir

1. Financijska omotnica za provedbu Programa za razdoblje 2014. - 2020. iznosi 522 943 000 EUR po tekućim cijenama.

Europski parlament i Vijeće odobravaju godišnja odobrena sredstva u okviru granica višegodišnjeg financijskog okvira.

2. U okviru financijske omotnice predviđene za Program dodjeljuju se indikativni iznosi za prihvatljiva djelovanja navedena u članku 7., u okviru postotaka utvrđenih u Prilogu III.a za svaku vrstu djelovanja. Komisija može odstupiti od indikativne dodjele sredstava utvrđene u tom prilogu, ali ne može povećati dodijeljeni udio financijske omotnice za više od 10 % za svaku vrstu djelovanja.

Ako se pokaže da je potrebno premašiti to ograničenje, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 15. za izmjenu indikativne dodjele sredstava utvrđene u PriloguIII.

Članak 12.

Vrste intervencija

1. Komisija provodi Program u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012.

2. Financijska potpora Unije za prihvatljiva djelovanja predviđena u članku 7. ima oblik:

(a)	bespovratnih sredstava;

(b)	ugovorâ o javnoj nabavi;

(c)	nadoknade troškova vanjskih stručnjaka iz članka 4.

3. Stopa sufinanciranja za bespovratna sredstva iznosi do 100 % prihvatljivih troškova u slučaju dnevnica, putnih troškova i troškova smještaja te troškova povezanih s organizacijom događaja.

Primjenjiva stopa sufinanciranja za djelovanja koja zahtijevaju dodjelu bespovratnih sredstava određuje se u godišnjim programima rada.

4. Dodjela financijskih sredstava za Program također može pokrivati:

(a)

izdatke koji se odnose na aktivnosti povezane s pripremom, praćenjem, kontrolom, revizijom i ocjenjivanjem koje su potrebne za upravljanje Programom i postizanje njegovih ciljeva, posebno u odnosu na studije, sastanke stručnjaka, mjere informiranja i komunikacije, uključujući korporativnu komunikaciju u vezi s političkim prioritetima Unije u mjeri u kojoj su povezani s ciljevima ovog Programa;

(b)	izdatke povezane s mrežama za informacijsku tehnologiju za obradu i razmjenu informacija; i

(c)	sve ostale izdatke Komisije za tehničku i administrativnu pomoć za upravljanje Programom.

Članak 13.

Zaštita financijskih interesa Unije

1. Komisija poduzima odgovarajuće mjere kojima osigurava da su, pri provedbi djelovanja koja se financiraju u okviru ove Uredbe, financijski interesi Unije zaštićeni primjenom preventivnih mjera protiv prijevare, korupcije i bilo koje druge nezakonite aktivnosti, učinkovitim provjerama i, ako se uoče nepravilnosti, vraćanjem nepravilno plaćenih iznosa te, prema potrebi, učinkovitim, proporcionalnim i odvraćajućim administrativnim i financijskim sankcijama.

2. Komisija ili njezini predstavnici te Revizorski sud ovlašteni su za provedbu revizije, na temelju dokumenata i na terenu, nad svim korisnicima bespovratnih sredstava, izvođačima i podizvođačima koji su primili sredstva Unije u okviru ove Uredbe.

3. Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (10) i Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (11) radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti koja utječe na financijske interese Unije u vezi sa sporazumom ili odlukom o dodjeli bespovratnih sredstava ili ugovorom u vezi s ugovorom financiranim u składu s ovom Uredbom.

POGLAVLJE IV.

PROVEDBENE OVLASTI

Članak 14.

Program rada

1. Radi provedbe Programa Komisija provedbenim aktima donosi godišnje programe rada. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 16. stavka 2.

Svakim godišnjim programom rada provode se ciljevi Programa određujući sljedeće:

(a)	djelovanja u skladu s općim, posebnim i operativnim ciljevima kako su utvrđeni u člancima 5. i 6., metodu provedbe uključujući, prema potrebi, modalitete osnivanja timova stručnjaka iz članka 7. točke (a) podtočke v. te očekivane rezultate;

(b)	raspodjelu proračuna prema vrsti djelovanja;

(c)	stopu sufinanciranja bespovratnih sredstava iz članka 12. stavka 3.

2. Prilikom pripreme godišnjeg programa rada Komisija u obzir uzima zajednički pristup u vezi s carinskom politikom. Taj pristup redovito se preispituje i utvrđuje u partnerstvu između Komisije i država članica u Skupini za carinsku politiku, koju čine voditelji carinskih uprava država članica ili njihovi predstavnici i predstavnici Komisije.

Komisija Skupinu za carinsku politiku redovito obavješćuje o mjerama koje se odnose na provedbu Programa.

Članak 15.

Izvršavanje ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 5. stavka 3. drugog podstavka i članka 11. stavka 2. drugog podstavka dodjeljuje se Komisiji na razdoblje koje počinje 1. siječnja 2014. i završava 31. prosinca 2020.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 5. stavka 3. drugog podstavka i članka 11. stavka 2. drugog podstavka. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5. Delegirani akt donesen na temelju članka 5. stavka 3. drugog podstavka i članka 11. stavka 2. drugog podstavka stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 16.

Odborski postupak

1. Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2. Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

POGLAVLJE V

PRAĆENJE I OCJENJIVANJE

Članak 17.

Praćenje djelovanjâ u okviru Programa

1. U suradnji sa zemljama sudionicama, Komisija prati provedbu Programa i djelovanjâ u okviru njega na temelju pokazatelja iz Priloga -I.

2. Komisija objavljuje rezultate praćenja.

3. Rezultati praćenja koriste se za ocjenjivanje Programa u skladu s člankom 18.

Članak 18.

Ocjenjivanje

1. Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o ocjenjivanju na sredini razdoblja te završno izvješće o ocjenjivanju Programa u vezi s pitanjima iz stavaka 2. i 3. Rezultati tih ocjenjivanja, uključujući utvrđene glavne nedostatke, uključuju se u odluke o mogućoj obnovi, izmjeni ili suspenziji Programa za sljedeća razdoblja. Ta ocjenjivanja provodi neovisni vanjski ocjenjivač.

2. Komisija do 30. lipnja 2018. izrađuje izvješće o ocjenjivanju na sredini razdoblja koje se bavi ostvarivanjem ciljeva djelovanjâ u okviru Programa, učinkovitošću korištenja resursa i dodanom vrijednošću Programa na europskoj razini. To se izvješće također bavi pojednostavljenjem i daljnjom relevantnošću ciljeva, kao i doprinosom Programa prioritetima Unije u području pametnog, održivog i uključivog rasta.

3. Komisija do 31. prosinca 2021. izrađuje završno izvješće o ocjenjivanju koje se bavi pitanjima iz stavka 2., kao i dugoročnim utjecajem i održivošću učinaka programa.

4. Zemlje sudionice Komisiji na njezin zahtjev dostavljaju sve podatke i informacije relevantne za doprinos njezinom izvješću o ocjenjivanju na sredini razdoblja i završnom izvješću o ocjenjivanju.

POGLAVLJE VI.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 19.

Stavljanje izvan snage

Odluka br. 624/2007/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2014.

Međutim, financijske obveze povezane s djelovanjima koja se provode u okviru te odluke i dalje se uređuju tom odlukom do njihova završetka.

Članak 20.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2014.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 11. prosinca 2013.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

V. LEŠKEVIČIUS

(1) Stajalište Europskog parlamenta od 21. studenoga 2013. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(2) Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. o utvrđivanju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. ‒ 2020. (Vidi stranicu 884 ovog Službenog lista).

(3) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

(4) Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).

(5) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima za primjenu Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L 362, 31.12.2012., str. 1.).

(6) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(7) Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.).

(8) Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).

(9) Odluka br. 624/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. svibnja 2007. o uspostavljanju akcijskog programa za carinu u Zajednici (Carina 2013.) (SL L 154, 14.6.2007., str. 25.).

(10) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999. (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(11) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

PRILOG I.

Pokazatelji

Ostvarivanje posebnih ciljeva iz članka 5. stavka 2. mjeri se na temelju sljedećih pokazatelja:

(a)

indeksa povratnih informacija od sudionika u djelovanjima u okviru Programa i korisnika Programa, kojim će se mjeriti predodžba zainteresiranih strana Programa s obzirom na utjecaj djelovanjâ u okviru u Programa, između ostalog u pogledu:

i.	utjecaja umrežavanja na djelovanja u okviru Programa,

ii.	utjecaja suradnje na djelovanja u okviru Programa,

(b)	broja smjernica i preporuka, izdanih nakon aktivnosti u okviru Programa, koje se odnose na moderne i harmonizirane pristupe carinskim postupcima;

(c)	pokazatelja zajedničke komunikacijske mreže za europske informacijske sustave, kojim će se mjeriti dostupnost zajedničke mreže koja je nužna za funkcioniranje europskih informacijskih sustava u području carine. Mreža bi trebala biti dostupna 98 % vremena;

(d)

indeksa primjene i provedbe prava i politika Unije, kojim će se mjeriti napredak u pripremi, primjeni i provedbi prava i politika Unije u području carine, između ostalog na temelju:

i.	broja djelovanja u okviru Programa organiziranih u ovom području, posebno onih koja se odnose na zaštitu prava intelektualnog vlasništva, pitanja sigurnosti i zaštite, borbu protiv prijevara te sigurnost u opskrbnom lancu;

ii.	broja preporuka izdanih nakon tih djelovanja;

(e)	pokazatelja dostupnosti europskog informacijskog sustava, kojim će se mjeriti dostupnost sastavnica Unije carinskih aplikacija informacijske tehnologije. One bi trebale biti dostupne 97 % vremena tijekom radnog vremena, a izvan toga 95 % vremena;

(f)

indeksa najboljih praksi i smjernica, kojim će se mjeriti napredak u utvrđivanju, razvoju, razmjeni i primjeni najboljih radnih praksi i administrativnih postupaka, između ostalog na temelju:

i.	broja djelovanja u okviru Programa organiziranih u ovom području;

ii.	broja razmijenjenih smjernica i najboljih praksi;

(g)

indeksa učenja, kojim će se mjeriti napredak koji proizlazi iz djelovanja u okviru Programa namijenjenih jačanju vještina i stručnosti carinskih službenika, između ostalog na temelju:

i.	broja službenika osposobljenih korištenjem materijala Unije za zajedničko osposobljavanje,

ii.	broja preuzimanja modulâ za učenje putem interneta u okviru Programa;

(h)	pokazatelja suradnje s trećim stranama, kojim će se utvrditi kako Program podržava tijela koja nisu carinska tijela država članica mjerenjem broja djelovanja u okviru Programa koja podržavaju taj cilj.

PRILOG II.

Europski informacijski sustavi i njihove sastavnice koje pripadaju Uniji te koje ne pripadaju Uniji

Europski informacijski sustavi su sljedeći:

(1)	zajednička komunikacijska mreža/zajedničko sučelje sustava (CCN/CSI - CCN2), CCN mail3, most CSI, most http, CCN LDAP i srodni alati, web-portal CCN, praćenje CCN-a,

(2)

sustavi za podršku, osobito alat za konfiguraciju aplikacije za CCN, alat za izvješćivanje o aktivnostima (ART2), elektronsko upravljanje projektima putem interneta Glavne uprave Taxud (TEMPO), alat za upravljanje uslugama (SMT), sustav za upravljanje korisnicima (UM), sustav BPM, nadzorna ploča za dostupnost i AvDB, portal upravljanja uslugama informacijske tehnologije, upravljanje direktorijem i korisničkim pristupom;

(3)	informacijski i komunikacijski prostor programâ (PICS),

(4)

sustavi carinskog kretanja, osobito (novi) kompjutorizirani tranzitni sustav ((N)CTS), NCTS TIR za Rusiju, sustav kontrole izvoza (ECS) i sustav kontrole uvoza (ICS). Sljedeće aplikacije/sastavnice podržavaju navedene sustave: sustav razmjene podataka s trećim zemljama (most SPEED), SPEED Edifact konvertor Node (SPEED-ECN), standardna SPEED testna aplikacija (SSTA), standardna tranzitna testna aplikacija (STTA), tranzitna testna aplikacija (TTA), središnje usluge/referentni podaci (CSRD2) i informacijski sustav za središnje službe i upravljanje (CS/MIS);

(5)	sustav Zajednice za upravljanje rizikom (CRMS) koji obuhvaća obrasce informiranja o rizicima (RIF) i funkcionalne domene CPCA zajedničkih profila;

(6)

sustav gospodarskih subjekata (EOS) koji obuhvaća registraciju i identifikaciju gospodarskih subjekata (EORI), ovlaštene gospodarske subjekte (AEO), usluge redovitog pomorskog prijevoza (RSS) i međusobno priznavanje s funkcionalnim domenama partnerskih zemalja. Generički internetski sustav potporna je sastavnica ovog sustava;

(7)

tarifni sustav (TARIC3) koji je referentni sustav podataka za druge aplikacije poput sustava upravljanja kvotama (QUOTA2), sustava upravljanja nadzorom i praćenja (SURV2), sustava europskih obvezujućih tarifnih informacija (EBTI3), europskog carinskog popisa kemijskih tvari (ECICS2). Kombinirana nomenklatura (KN) i aplikacije za suspenziju (Suspenzije) upravljaju pravnim informacijama i izravno su povezane s tarifnim sustavom;

(8)	aplikacije za potrebe kontrole, osobito sustav upravljanja primjercima (SMS) i informacijski sustav za postupke obrade (ISPP);

(9)	sustav protiv krivotvorenja i piratstva (COPIS);

(10)	sustav širenja podataka (DDS2) koji upravlja svim informacijama koje su dostupne javnosti putem interneta;

(11)	sustav informiranja za borbu protiv prijevara (AFIS); i

(12)	bilo koji drugi sustavi uključeni u višegodišnji strateški plan predviđen u članku 8. stavku 2. Odluke br. 70/2008/EZ Euroskog parlamenta i Vijeća (1) i nasljednici tog plana.

Sastavnice europskih informacijskih sustava koje pripadaju Uniji su:

(1)	sredstva informacijske tehnologije kao što su hardver, softver i mrežne veze sustavâ, uključujući povezanu podatkovnu infrastrukturu,

(2)	usluge informacijske tehnologije potrebne za podršku razvoja, održavanja, poboljšanja i funkcioniranja sustavâ; i

(3)	svi drugi elementi koje je, iz razloga učinkovitosti, sigurnosti i racionalizacije, Komisija prepoznala kao zajedničke zemljama sudionicama.

Sastavnice europskih informacijskih sustava koje ne pripadaju Uniji sve su one sastavnice koje nisu utvrđene kao sastavnice Unije u odjeljku B.

(1) Odluka br. 70/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o okruženju bez papira za carinu i trgovinu (SL L 23, 26.1.2008., str. 21.).

PRILOG III.

Indikativna dodjela sredstava

Indikativna dodjela sredstava za prihvatljiva djelovanja navedena u članku 7. jest kako slijedi:

Vrste djelovanja	Udio u financijskoj omotnici (u %)
Zajednička djelovanja	najviše 20 %
Jačanje kapaciteta za informacijsku tehnologiju	najmanje 75 %
Razvoj osobnih kompetencija	najviše 5 %