07/Sv. 026

HR

Službeni list Europske unije

220


32013R0390


L 128/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

03.05.2013.


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 390/2013

od 3. svibnja 2013.

o utvrđivanju plana performansi za usluge u zračnoj plovidbi i mrežne funkcije

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 549/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o utvrđivanju okvira za stvaranje jedinstvenog europskog neba (Okvirna uredba) (1) kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1070/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (2), a posebno njezin članak 11.,

budući da:

(1)

Uredbom (EZ) br. 549/2004 predviđa se uspostavljanje plana performansi za usluge u zračnoj plovidbi i mrežne funkcije. Za detaljno funkcioniranje plana performansi, Komisija donosi provedbena pravila.

(2)

Plan performansi trebao bi doprinijeti održivom razvoju sustava zračnog prijevoza poboljšanjem cjelokupne učinkovitosti usluga u zračnoj plovidbi na ključnim područjima performansi u vezi sa sigurnošću, okolišem, kapacitetom i troškovnom učinkovitošću, u skladu s okvirom performansi europskoga glavnog plana upravljanja zračnim prometom (ATM), uvažavajući pritom prevladavajuće ciljeve sigurnosti.

(3)

Uredbom (EZ) br. 550/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o pružanju usluga u zračnoj plovidbi u jedinstvenom europskom nebu (3) kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1070/2009 predviđaju se uspostavljanje sustava obračuna naknada i zajedničkih projekata za provedbu europskoga glavnog plana ATM-a. Za učinkovitu provedbu plana performansi bitni su i sustav obračuna naknada i zajednički projekti.

(4)

U skladu s člankom 11. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 549/2004 ova bi se Uredba trebala primjenjivati na mrežne funkcije za upravljanje zračnim prometom iz članka 6. Uredbe (EZ) br. 551/2004 Europskog parlamenta i Vijeća o organizaciji i korištenju zračnog prostora na jedinstvenom europskom nebu (Uredba o zračnom prostoru) (4), kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1070/2009.

(5)

Komisiji pri provedbi plana performansi pomaže tijelo za reviziju performansi. To bi tijelo moralo imati mogućnost davanja neovisnih savjeta Komisiji u svim područjima koja utječu na performanse usluga u zračnoj plovidbi i mrežnih funkcija.

(6)

S obzirom na činjenicu da nacionalna nadzorna tijela imaju ključnu ulogu u provedbi plana performansi, države članice morale bi osigurati da ona imaju mogućnost učinkovitog ispunjavanja svojih odgovornosti.

(7)

Kako bi se jamčila dugoročna poboljšanja usmjerena postizanju društvenih ciljeva visoke razine onako kako se to odražava u europskom glavnom planu ATM-a, plan performansi treba voditi imajući u vidu razdoblje koje premašuje pojedinačno referentno razdoblje.

(8)

Plan performansi morao bi se odnositi na usluge u zračnoj plovidbi primjenom pristupa od izlaza do izlaza, uključujući rutne i terminalne usluge u zračnoj plovidbi, s ciljem poboljšanja cjelokupne performanse mreže.

(9)

Planom performansi morali bi se predvidjeti pokazatelji i obvezujući ciljevi u svim ključnim područjima performansi, uz potpuno postizanje i održavanje zahtijevanih razina sigurnosti.

(10)

Pri donošenju ciljeva performansi na razini cjelokupne Unije za referentno razdoblje, Komisija bi morala primjereno uvažiti razinu performansi dostignutu u prethodnom referentnom razdoblju (referentnim razdobljima).

(11)

Uz snažnu povezanost između različitih ključnih područja performansi, pri pripremi i praćenju plana performansi treba primjereno uvažiti međusobne ovisnosti između ciljeva performansi, uzimajući u obzir prevladavajuće ciljeve sigurnosti.

(12)

Planovi performansi trebali bi se uspostaviti na razini funkcionalnih blokova zračnog prostora, pokazujući, radi transparentnosti, doprinos postizanju ciljeva svakog pružatelja usluga u zračnoj plovidbi unutar funkcionalnog bloka zračnog prostora, koji se prati na najprimjerenijoj razini.

(13)

Planovi performansi morali bi opisivati mjere, poput sustava poticaja, čiji je cilj poticanje dionika na poboljšanje performansi na svim razinama. Radi njezine prevladavajuće prirode, na sigurnost se poticaji ne bi smjeli primjenjivati.

(14)

Kako bi se saslušala stajališta dionika, potrebno je održavati učinkovita savjetovanja na nacionalnoj razini, razini funkcionalnog bloka zračnog prostora i razini Unije.

(15)

U okolnostima, koje su u vrijeme donošenja planova performansi bile nepredvidljive i koje države članice i subjekti koji podliježu ciljevima performansi ne mogu riješiti i nadzirati, uspostavljanje odgovarajućih mehanizama upozoravanja trebalo bi omogućiti provedbu odgovarajućih mjera čiji je cilj očuvanje sigurnosnih zahtjeva i održavanje kontinuiteta pružanja usluga, što može uključivati reviziju ciljeva performansi na razini cijele Unije i na lokalnoj razini.

(16)

Civilno-vojna suradnja i koordinacija imaju veliku važnost u postizanju ciljeva plana performansi, uz primjereno uvažavanje učinkovitosti vojne misije.

(17)

Planom performansi ne bi se trebale dovoditi u pitanje odredbe Uredbe (EZ) br. 549/2004 čiji je cilj zaštita bitnih interesa sigurnosne ili obrambene politike.

(18)

Potrebno je odabrati specifične i mjerljive ključne pokazatelje performansi na temelju kojih se može dodijeliti odgovornost za postizanje ciljeva performansi. Pridruženi ciljevi morali bi biti dostižni, realni i vremenski ograničeni te usmjereni učinkovitom upravljanju održivih performansi usluga u zračnoj plovidbi.

(19)

Provedba obvezujućih ciljeva performansi podržana poticajima financijske prirode, zahtijeva primjerenu povezanost s Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 391/2013 od 3. ožujka 2013. o utvrđivanju zajedničkog sustava obračuna naknada za usluge u zračnoj plovidbi (5).

(20)

Ključni pokazatelji performansi i ciljevi performansi moraju se uspostaviti i provoditi u skladu s ciljevima i standardima sigurnosti utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (6) i njezinim provedbenim pravilima, zajedno s mjerama koje poduzima Unija za postizanje i održavanje tih ciljeva.

(21)

Komisija bi morala ocijeniti planove i ciljeve performansi te utvrditi njihovu sukladnost s ciljevima na razini cijele Unije, kao i odgovarajući doprinos tim ciljevima i cjelokupnoj performansi europske mreže ATM-a. Ako se ta sukladnost i odgovarajući doprinos ne mogu utvrditi, Komisija bi morala zahtijevati reviziju tih planova i ciljeva performansi i/ili poduzimanje korektivnih mjera.

(22)

Tijekom referentnih razdoblja morao bi se osigurati učinkovit postupak praćenja performansi, uključujući prikupljanje i širenje podataka, kako bi se osiguralo da razvoj performansi omogućuje postizanje ciljeva i, ako je potrebno, uvođenje korektivnih mjera.

(23)

Kada na temelju rezultata praćenja Komisija ima značajan dokaz da početni podaci, pretpostavke i razlozi na temelju kojih su postavljeni početni ciljevi više nisu valjani, Komisija može odlučiti o izmjeni ciljeva performansi na razini cijele Unije ili na zahtjev države članice dopustiti revidiranje lokalnih ciljeva.

(24)

Obavljanje mrežnih funkcija trebalo bi podlijegati ciljevima performansi. Stoga bi se ova Uredba morala primjenjivati na upravitelja mreže uspostavljenog u skladu s člankom 3. Uredbe Komisije (EU) br. 677/2011 od 7. srpnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu mrežnih funkcija za upravljanje zračnim prometom (ATM) i izmjeni Uredbe (EU) br. 691/2010 (7). Uredbu Komisije (EU) br. 677/2011 bi stoga trebalo na odgovarajući način izmijeniti.

(25)

Uredbu Komisije (EU) br. 691/2010 od 29. srpnja 2010. o utvrđivanju plana performansi za usluge u zračnoj plovidbi i mrežnih funkcija i izmjeni Uredbe (EZ) br. 2096/2005 o utvrđivanju zajedničkih zahtjeva za pružanje usluga u zračnoj plovidbi (8), članak 26. Uredbe Komisije (EU) br. 677/2011 i Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 1216/2011 od 24. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe Komisije (EU) br. 691/2010 o utvrđivanju plana performansi za usluge u zračnoj plovidbi i mrežnih funkcija (9), treba staviti izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2015.

(26)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za jedinstveno nebo,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.   Ovom se Uredbom utvrđuju mjere za poboljšanje cjelokupnih performansi usluga u zračnoj plovidbi i mrežnih funkcija za opći zračni promet unutar europskog (EUR) i afričkog (AFI) područja Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO) na kojima su za pružanje usluga u zračnoj plovidbi odgovorne države članice, kako bi se ispunili zahtjevi svih korisnika zračnog prostora.

2.   U svrhu postavljanja ciljeva i praćenja performansi, ova se Uredba primjenjuje na usluge u zračnoj plovidbi koje pružaju:

(a)

pružatelji usluga u zračnoj plovidbi određeni u skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 550/2004;

(b)

pružatelji meteoroloških usluga ako su određeni u skladu s člankom 9. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 550/2004;

(c)

upravitelj mreže uspostavljen u skladu s člankom 3. Uredbe Komisije (EU) br. 677/2011.

U svrhu postavljanja cilja i praćenja performansi u vezi s troškovnom učinkovitošću, primjenjuje se također na tijela ili subjekte kod kojih nastaju troškovi prihvatljivi za povrat putem korisničkih naknada, kako je navedeno u članku 15. stavku 2. točki (b) Uredbe (EZ) br. 550/2004 i članku 6. stavku 2. Provedbene uredbe (EU) br. 391/2013.

3.   Ne dovodeći u pitanje stavak 4., države članice mogu odlučiti da ovu Uredbu ne primjenjuju na terminalne usluge u zračnoj plovidbi koje se pružaju na nekim ili svim njihovim zračnim lukama s manje od 70 000 IFR kretanja u zračnom prijevozu godišnje. One o tome na primjereni način obavješćuju Komisiju.

4.   Kada u državi članici niti jedna zračna luka ne dostiže graničnu vrijednost od 70 000 IFR kretanja u zračnom prijevozu godišnje, ova se Uredba primjenjuje minimalno na zračnu luku s najvećim brojem IFR kretanja u zračnom prijevozu.

5.   Postavljanje cilja u vezi s troškovnom učinkovitošću primjenjuje se na utvrđene troškove određene u članku 15. stavku 2. točkama (a) i (b) Uredbe (EZ) br. 550/2004.

6.   Države članice mogu ovu Uredbu također primjenjivati:

(a)

u zračnom prostoru pod njihovom odgovornošću unutar drugih područja ICAO-a, pod uvjetom da o tome na odgovarajući način obavijeste Komisiju i druge države članice te ne dovodeći u pitanje prava i obveze država članica na temelju Čikaške konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu iz 1944. (Čikaška konvencija);

(b)

na pružatelje usluga u zračnoj plovidbi koji su dobili dozvolu za pružanje usluga u zračnoj plovidbi bez izdavanja svjedodžbe, u skladu s člankom 7. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 550/2004.

7.   Bez obzira na odredbe o zaštiti podataka iz Direktive 2003/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10) i njezinih provedbenih uredaba, Uredbe Komisije (EZ) br. 1321/2007 (11) i Uredbe Komisije (EZ) br. 1330/2007 (12), zahtjevi u vezi s davanjem podataka određeni u Prilogu V., primjenjuju se na nacionalna tijela, pružatelje usluga u zračnoj plovidbi, operatore zračnih luka, koordinatore zračnih luka i zračne prijevoznike.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe:

1.

„operator zračne luke” znači upravljačko tijelo zračne luke, koje zajedno s drugim djelatnostima ili na drugi način, prema nacionalnom pravu ili propisima ima zadaću upravljanja opremom zračne luke te koordiniranja i nadzora aktivnosti različitih operatora prisutnih na dotičnoj zračnoj luci ili sustavu zračnih luka;

2.

„podaci” znači kvalitativne, kvantitativne ili druge odgovarajuće informacije u vezi s performansama u zračnoj plovidbi, koje su prikupljene i sustavno obrađene od strane Komisije ili za Komisiju, radi provedbe plana performansi;

3.

„pokazatelji performansi” znači pokazatelji koji se upotrebljavaju za praćenje, sustavno vrednovanje i provjeru performansi;

4.

„ključni pokazatelji performansi” znači pokazatelji performansi koji se upotrebljavaju za postavljanje cilja performansi;

5.

„IFR kretanja u zračnom prijevozu” znači ukupni broj uzlijetanja i slijetanja obavljenih prema pravilima instrumentalnog letenja, izračunan kao godišnji prosjek tijekom tri kalendarske godine koje prethode donošenju planova performansi;

6.

„obvezujući cilj” znači cilj performansi koji su države članice usvojile kao dio plana performansi i koji podliježe sustavu poticaja i/ili planovima korektivnih mjera;

7.

„zračni prijevoznik” znači poduzeće za zračni prijevoz s valjanom operativnom licencijom koju je izdala država članica u skladu s pravom Europske unije;

8.

„utvrđeni troškovi” znači troškovi definirani u članku 15. stavku 2. točkama (a) i (b) Uredbe (EZ) br. 550/2004;

9.

„nacionalno tijelo” znači regulatorno i/ili nadzorno tijelo na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora čiji se troškovi mogu zaračunati korisnicima zračnog prostora ako nastanu u vezi s pružanjem usluga u zračnoj plovidbi primjenom članka 6. stavka 2. Provedbene uredbe (EU) br. 391/2013;

10.

„kultura pravičnosti” znači kultura u kojoj se istaknuti operatori ili drugi subjekti ne kažnjavaju za svoje postupke, propuste ili odluke donesene primjereno njihovom iskustvu i osposobljenosti, ali u kojoj se velika nepažnja, namjerni prekršaji i destruktivno ponašanje ne toleriraju;

11.

„koordinator zračne luke” znači fizička ili pravna osoba koju imenuje država članica za obavljanje zadaća koordiniranja iz članka 4. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 95/93 od 18. siječnja 1993. o zajedničkim pravilima za dodjelu slotova u zračnim lukama Zajednice (13);

12.

„praćenje performansi” znači kontinuirani proces prikupljanja i analiziranja podataka radi mjerenja stvarne učinkovitosti sustava u odnosu na postavljene (ključne) ciljeve performansi i planove performansi, upotrebom (ključnih) pokazatelja performansi iz članka 9. i Priloga I.;

13.

„referentno razdoblje” znači razdoblje valjanosti i primjene ciljeva performansi i planova performansi na razini cijele Unije, kako je određeno u članku 11. stavku 3. točki (d) Uredbe (EZ) br. 549/2004;

14.

„neodobreni ulaz na uzletno-sletnu stazu” znači bilo koji događaj u zračnoj luci koji uključuje nepravilnu prisutnost zrakoplova, vozila ili osobe u zaštićenom području površine namijenjene za slijetanje i uzlijetanje zrakoplova;

15.

„jedinica operativnih usluga u zračnom prometu” (jedinica ATS) znači jedinica, civilna ili vojna, koja je odgovorna za pružanje usluga u zračnom prometu;

16.

„usluge CNS, MET i AIS” znači komunikacijske, navigacijske i nadzorne usluge, meteorološke usluge za zračnu plovidbu i usluge zrakoplovnog informiranja;

17.

„izuzetni događaj” znači okolnosti u kojima je kapacitet ATM-a neuobičajeno smanjen tako da je razina kašnjenja ATFM-a neuobičajeno visoka, kao rezultat: planiranog ograničenja uzrokovanog operativnom ili tehničkom promjenom, vrlo loših vremenskih okolnosti, neraspoloživosti velikih dijelova zračnog prostora bilo radi prirodnih ili radi političkih razloga, ili industrijske akcije i aktivacije EACCC-a od strane upravitelja mreže radi jednog ili više navedenih uzroka;

18.

„troškovi restrukturiranja” znači značajni jednokratni troškovi nastali za pružatelje usluga u zračnoj plovidbi u procesu restrukturiranja uvođenjem novih tehnologija i postupaka i s njima povezanih modela poslovanja za poticanje pružanja integriranih usluga, pri čemu država članica želi povratiti troškove tijekom jednog ili više referentnih razdoblja. Ti troškovi mogu uključivati troškove nastale u vezi s isplatom naknada zaposlenicima, zatvaranjem centara za kontrolu zračnog prometa, preseljenjem djelatnosti na nove lokacije, te u vezi s otpisom sredstava i/ili stjecanjem strateških udjela u drugim pružateljima usluga u zračnoj plovidbi.

Članak 3.

Tijelo za reviziju performansi

1.   Ako Komisija odluči imenovati tijelo za reviziju performansi koje će joj pomagati u provedbi plana performansi, to se tijelo imenuje na određeni rok u skladu s referentnim razdobljima. Komisija imenuje predsjedavatelja i članove tijela za reviziju performansi.

2.   Tijelo za reviziju performansi mora imati primjerenu sposobnost i nepristranost kako bi neovisno obavljalo zadaće koje mu je dodijelila Komisija, posebno u vezi s odgovarajućim ključnim područjima performansi.

3.   Tijelo za reviziju performansi pomaže Komisiji pri provedbi plana performansi, posebno u vezi s:

(a)

prikupljanjem, ispitivanjem, vrednovanjem i širenjem podataka povezanih s performansama;

(b)

definiranjem ili prilagodbom ključnih područja performansi, u skladu s onima utvrđenim u okviru performansi glavnog plana ATM-a, kako je navedeno u članku 9. stavku 1., te povezanih ključnih pokazatelja performansi;

(c)

definiranjem primjerenih ključnih pokazatelja performansi koji u svim ključnim područjima performansi obuhvaćaju performanse mrežnih funkcija i usluga u zračnoj plovidbi, kako za rutne tako i za terminalne usluge;

(d)

uspostavljanjem i revizijom ciljeva performansi na razini cjelokupne Unije;

(e)

postavljanjem granične (graničnih) vrijednosti iz članka 10. stavka 4. za aktiviranje mehanizama uzbunjivanje utvrđenih u članku 19.;

(f)

ocjenjivanjem sukladnosti donesenih planova performansi, uključujući ciljeve performansi, s ciljevima na razini cjelokupne Unije;

(g)

kada je primjereno, ocjenjivanjem sukladnosti graničnih vrijednosti za uzbunjivanje u okviru primjene članka 19. stavka 3., s graničnim vrijednostima za uzbunjivanje na razini cjelokupne Unije iz članka 10. stavka 4;

(h)

kada je primjereno, ocjenjivanjem revidiranih ciljeva performansi ili korektivnih mjera koje su poduzele dotične države članice;

(i)

praćenjem, sustavnim vrednovanjem i revizijom performansi usluga u zračnoj plovidbi, uključujući ulaganja i trošak kapitala, na lokalnoj razini i na razini Unije;

(j)

praćenjem, sustavnim vrednovanjem i revizijom performansi mrežnih funkcija;

(k)

praćenjem cjelokupne performanse europske mreže ATM-a, uključujući izradu godišnjih izvješća koja se dostavljaju Odboru za jedinstveno nebo;

(l)

ocjenom postignuća ciljeva performansi na kraju svakog referentnog razdoblja radi pripreme sljedećeg razdoblja;

(m)

ocjenom plana performansi upravitelja mreže, uključujući sukladnost s ciljevima performansi na razini cijele Unije;

(n)

održavanjem i potporom pri usklađivanju kalendara savjetovanja dionika o planovima performansi te dužnosti u pogledu savjetovanja, kako je navedeno u članku 9. stavku 1. Provedbene uredbe (EU) br. 391/2013.

4.   Na zahtjev Komisije, tijelo za reviziju performansi pruža ad hoc informacije ili izvješća o pitanjima povezanim s performansama.

5.   Tijelo za reviziju performansi može Komisiji davati izvješća i preporuke za poboljšanje plana.

6.   U pogledu odnosa s nacionalnim nadzornim tijelima:

(a)

za potrebe praćenja cjelokupnih performansi europske mreže ATM-a, tijelo za reviziju performansi dobiva od nacionalnih nadzornih tijela potrebne informacije u vezi s planovima performansi;

(b)

tijelo za reviziju performansi pomaže nacionalnim nadzornim tijelima na njihov zahtjev, davanjem neovisnog stajališta o pitanjima performansi kao što su činjenične usporedbe između pružatelja usluga u zračnoj plovidbi koji rade u sličnim okolnostima (sustavno vrednovanje), analize promjena u performansama tijekom posljednjih pet godina ili analize predviđanja za budućnost;

(c)

nacionalna nadzorna tijela mogu zatražiti pomoć tijela za reviziju performansi pri određivanju raspona indikativnih vrijednosti za postavljanje cilja, uvažavajući ciljeve na razini cjelokupne Unije. Te su vrijednosti dostupne nacionalnim nadzornim tijelima, pružateljima usluga u zračnoj plovidbi, operatorima zračnih luka i korisnicima zračnog prostora.

7.   Kako bi se osigurala sukladnost s ciljevima i standardima koji su utvrđeni i koji se provode u skladu s Uredbom (EZ) br. 216/2008, tijelo za reviziju performansi surađuje, prema potrebi, s Europskom agencijom za sigurnost zračnog prometa (EASA) na obavljanju zadaća iz stavka 3. kada su povezane sa sigurnošću.

8.   Za potrebe praćenja cjelokupnih performansi europske mreže ATM-a, tijelo za reviziju performansi priprema odgovarajuće radne dogovore s pružateljima usluga u zračnoj plovidbi, operatorima zračnih luka, koordinatorima zračnih luka i zračnim prijevoznicima.

Članak 4.

Nacionalna nadzorna tijela

1.   Nacionalna nadzorna tijela odgovorna su za sastavljanje planova performansi, nadzor performansi i praćenje planova i ciljeva performansi. Pri obavljanju ovih zadaća ona moraju djelovati nepristrano, neovisno i transparentno.

2.   Države članice osiguravaju da nacionalna nadzorna tijela imaju potrebne resurse i mogućnosti ili pristup potrebnim resursima i mogućnostima u svim ključnim područjima performansi, za obavljanje zadaća predviđenih ovom Uredbom, uključujući ovlasti za provođenje inspekcijskih pregleda za obavljanje zadaća iz članka 20.

3.   Kada država članica ima više od jednog nacionalnog nadzornog tijela, mora obavijestiti Komisiju o tome koje je nacionalno nadzorno tijelo odgovorno za nacionalnu koordinaciju za provedbu ove Uredbe.

Članak 5.

Funkcionalni blokovi zračnog prostora

1.   Države članice uspostavljaju planove performansi na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora.

2.   Za ispunjavanje obveze iz stavka 1., države članice moraju:

(a)

osigurati sukladnost plana performansi s predloškom utvrđenim u Prilogu II.;

(b)

obavijestiti Komisiju o nacionalnom nadzornom tijelu koje je odgovorno za koordinaciju unutar funkcionalnog bloka zračnog prostora i za odnose s Komisijom u vezi s provedbom plana performansi;

(c)

donijeti odgovarajuća rješenja kako bi osigurale:

i.

uspostavljanje jedinstvenog cilja za svaki ključni pokazatelj performansi, u skladu s odredbama iz točke (e) i Priloga I.;

ii.

da se, radi transparentnosti, u planu performansi utvrdi doprinos svakog pružatelja usluga u zračnoj plovidbi unutar funkcionalnog bloka zračnog prostora, praćen na najprimjerenijoj razini, za postizanje ciljeva performansi postavljenih za funkcionalni blok zračnog prostora;

iii.

definiranje i primjenu mjera iz članka 11. stavka 3. točke (d) Uredbe (EZ) br. 549/2004 tijekom referentnog razdoblja kada ciljevi nisu postignuti. Za tu se namjenu upotrebljavaju godišnje vrijednosti iz plana performansi;

(d)

biti odgovorne za određivanje i postizanje ciljeva performansi postavljenih na lokalnim razinama, to jest na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora, nacionalnoj razini, razini naplatne zone i na razini zračne luke;

(e)

u slučaju kada nije uspostavljena zajednička naplatna zona u smislu članka 4. Provedbene uredbe (EU) br. 391/2013 i kada su, kao posljedica toga, ciljevi rutne troškovne učinkovitosti postavljeni za više do jedne naplatne zone unutar funkcionalnog bloka zračnog prostora, združiti te ciljeve u jedinstvenu vrijednost na skupnoj razini za rutne usluge u zračnoj plovidbi i, kao informaciju, dati cjelokupni iznos koji pokazuje nastojanja ka troškovnoj učinkovitosti na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora;

(f)

kada se tijekom referentnog razdoblja promijeni naplatna zona, dokazati da ta promjena i dalje omogućuje ispunjavanje ciljeva performansi donesenih za to razdoblje;

(g)

osigurati sukladnost plana performansi s područjem primjene ove Uredbe u skladu s člankom 1. stavkom 6. ove Uredbe i člankom 7. Uredbe (EZ) br. 549/2004.

Članak 6.

Upravitelj mreže

Upravitelj mreže, koji je uspostavljen u članku 6. Uredbe (EZ) br. 551/2004 (14) i članku 3. Uredbe Komisije (EU) br. 677/2011, obavlja sljedeće zadaće u vezi s planom performansi:

(a)

pomaže Komisiji davanjem relevantnih ulaznih podataka za pripremu ciljeva performansi na razini cjelokupne Unije prije referentnih razdoblja te za praćenje postignuća ciljeva performansi tijekom referentnih razdoblja. Upravitelj mreže posebno upozorava Komisiju na bilo kakve značajne i ustrajne padove operativne učinkovitosti;

(b)

u skladu s člankom 21. stavkom 5., osigurava Komisiji pristup svim podacima navedenim u Prilogu V.;

(c)

podržava funkcionalne blokove zračnog prostora i njihove pružatelje usluga u zračnoj plovidbi pri postizanju njihovih ciljeva performansi tijekom referentnih razdoblja, osiguravanjem sukladnosti između planova performansi, strateškog plana mreže i plana mrežnih operacija;

(d)

izrađuje plan performansi, plan performansi mreže, u skladu s člankom 5. stavkom 1. i člankom 16. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. 677/2011, koji se Komisiji dostavlja najkasnije šest mjeseci pije početka svakog referentnog razdoblja te ga Komisija usvaja prije početka svakog referentnog razdoblja. Ovaj je plan performansi javan i:

i.

sadrži ciljeve performansi za sva ključna područja performansi i za sve pokazatelje, u skladu s ciljevima performansi na razini cjelokupne Unije, za cijelo referentno razdoblje, uz upotrebu godišnjih vrijednosti za potrebe praćenja;

ii.

sadrži opis aktivnosti namijenjenih za ispunjavanje ciljeva;

iii.

sadrži, prema potrebi ili kad tako odluči Komisija, dodatne ključne pokazatelje i ciljeve performansi.

Članak 7.

Koordinacija s Europskom agencijom za sigurnost zračnog prometa (EASA)

Pri primjeni članka 13.a Uredbe (EZ) br. 549/2004 i u skladu s Uredbom (EZ) br. 216/2008, države članice i Komisija usklađuju se, prema potrebi, s EASA-om, kako bi osigurale pravilno postupanje u vezi sa sljedećim aspektima:

(a)

sigurnosni aspekti plana performansi, uključujući uspostavljanje, reviziju i provedbu ključnih pokazatelja performansi u vezi sa sigurnošću i ciljeva performansi na razini cjelokupne Unije, kao i davanje prijedloga za primjerene aktivnosti i mjere nakon aktiviranja mehanizma uzbunjivanja;

(b)

sukladnost ključnih pokazatelja i ciljeva performansi u vezi sa sigurnošću s provedbom europskog programa sigurnosti zračnog prometa.

Članak 8.

Trajanje referentnih razdoblja

1.   Prvo referentno razdoblje za plan performansi obuhvaća kalendarske godine od 2012. do uključivo 2014. Drugo referentno razdoblje obuhvaća kalendarske godine 2015. do uključivo 2019. Daljnja referentna razdoblja traju pet kalendarskih godina, ako se izmjenama ove Uredbe ne odluči drukčije.

2.   Isto se referentno razdoblje primjenjuje na ciljeve performansi na razini cjelokupne Unije kao i na planove i ciljeve performansi.

Članak 9.

Ključna područja i pokazatelji performansi

1.   Za potrebe postavljanja cilja, o mogućem dodavanju i prilagodbi drugih ključnih područja performansi u skladu s člankom 11. stavkom 4. tokom (b) Uredbe (EZ) br. 549/2004 odlučuje Komisija u skladu s postupkom iz članka 5. stavka 3. te Uredbe.

2.   Za potrebe postavljanja cilja, svakom ključnom području performansi odgovara jedan ili ograničeni broj ključnih pokazatelja performansi. Performanse usluga u zračnoj plovidbi ocjenjuju se u odnosu na obvezujuće ciljeve za svaki ključni pokazatelj performansi.

3.   U odjeljku 1. Priloga I. navode se ključni pokazatelji performansi za uspostavljanje ciljeva i pokazatelji performansi na razini Unije odabrani za svako ključno područje performansi.

4.   U odjeljku 2. Priloga I. navode se lokalni ključni pokazatelji performansi za uspostavljanje lokalnih ciljeva i pokazatelji performansi na lokalnoj razini koji se upotrebljavaju za uspostavljanje ciljeva performansi. U odjeljku 2. Priloga I. navedena je lokalna razina, to jest razina funkcionalnog bloka zračnog prostora, nacionalna razina, razina naplatne zone i razina zračne luke.

5.   Ključni pokazatelji performansi ne mijenjaju se tijekom referentnog razdoblja. Promjene se donose izmjenom ove Uredbe najkasnije šest mjeseci prije donošenja novih ciljeva performansi na razini cjelokupne Unije.

6.   Države članice mogu odlučiti da uz ključna područja i pokazatelje performansi iz ovog članka i odjeljka 2. Priloga I., uspostave dodatne pokazatelje performansi i povezane ciljeve u svrhu vlastitog praćenja performansi i/ili kao dio njihovih planova performansi. Ti dodatni pokazatelji i ciljevi podržavaju postignuće ciljeva na razini cjelokupne Unije i rezultirajućih ciljeva na lokalnoj razini. Oni, na primjer, mogu obuhvaćati i opisivati civilno-vojnu ili meteorološku dimenziju plana performansi te mogu biti popraćeni odgovarajućim sustavima poticaja.

7.   Za olakšavanje provedbe i mjerenja (ključnih) pokazatelja performansi u vezi sa sigurnošću, EASA, uz savjetovanje s tijelom za reviziju performansi, donosi prije početka drugog referentnog razdoblja prihvatljive načine usklađivana i upute u skladu s postupkom utvrđenim u članku 52. Uredbe (EZ) br. 216/2008.

POGLAVLJE II.

PRIPREMA PLANOVA PERFORMANSI

Članak 10.

Ciljevi performansi na razini cjelokupne Unije

1.   Ciljeve performansi na razini cjelokupne Unije donosi Komisija u skladu s postupkom iz članka 5. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 549/2004, uzimajući u obzir odgovarajuće podatke primljene od upravitelja mreže i nacionalnih nadzornih tijela te nakon savjetovanja s dionicima kako je navedeno u članku 10. te Uredbe i s drugim odgovarajućim organizacijama te s EASA-om u vezi sa sigurnosnim aspektima performansi.

2.   U skladu s člankom 9. stavkom 3., ciljeve performansi na razini cjelokupne Unije predlaže Komisija najkasnije 15 mjeseci prije početka referentnog razdoblja te se donose najkasnije 12 mjeseci prije početka referentnog razdoblja.

3.   Postavljanje cilja na razini cjelokupne Unije za ključni pokazatelj performansi određen u točki 4.1 podtočki (b) odjeljka 1. Priloga I. započinje od treće godine drugog referentnog razdoblja, na temelju odluke Komisije u skladu s postupkom iz stavka 1.

4.   Zajedno s donošenjem ciljeva performansi na razini cjelokupne Unije, Komisija određuje graničnu vrijednost (granične vrijednosti) za uzbunjivanje, iznad kojih se mogu aktivirati mehanizmi uzbunjivanja iz članka 19.

5.   Svaki cilj performansi na razini cjelokupne Unije Komisija potkrepljuje opisom pretpostavki i razloga za postavljanje tih ciljeva, kao što su upotreba podataka dobivenih od upravitelja mreže i nacionalnih nadzornih tijela te drugih činjeničnih podataka, prognoza prometa i sastava skupina pružatelja usluga u zračnoj plovidbi ili funkcionalnih blokova zračnog prostora koji imaju sličan operativni i ekonomski okoliš.

Članak 11.

Izrada planova performansi

1.   Nacionalna nadzorna tijela, na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora, izrađuju planove performansi koji sadrže ciljeve sukladne ciljevima performansi na razini cjelokupne Unije i kriterijima ocjenjivanja navedenim u Prilogu IV.

Ne dovodeći u pitanje predložak iz Priloga II., plan performansi može uključivati različite odjeljke u vezi s lokalnom razinom, to jest funkcionalnim blokom zračnog prostora, nacionalnom razinom, naplatnom zonom i zračnom lukom.

2.   Za potporu izrade planova performansi nacionalna nadzorna tijela osiguravaju:

(a)

da pružatelji usluga u zračnoj plovidbi dostave svoje poslovne planove nacionalnim nadzornim tijelima;

(b)

savjetovanja s dionicima o planu i ciljevima performansi u skladu s člankom 10. Uredbe (EZ) br. 549/2004. Dionicima se dostavljaju odgovarajuće informacije najmanje tri tjedna prije održavanja savjetovanja.

3.   Planovi performansi moraju sadržavati, posebno:

(a)

prognozu prometa izraženu u jedinicama usluga, koja se daje za svaku godinu referentnog razdoblja na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora i za svaku naplatnu zonu u funkcionalnom bloku zračnog prostora, s obrazloženjem upotrijebljenih brojki;

(b)

utvrđene troškove za usluge u zračnoj plovidbi za svaku godinu referentnog razdoblja i za svaku naplatnu zonu u skladu s odredbama članka 15. stavka 2. točaka (a) i (b) Uredbe (EZ) br. 550/2004;

(c)

opis ulaganja, uključujući ona koja su potrebna za postizanje ciljeva performansi, s opisom njihove važnosti u odnosu na europski glavni plan ATM-a, strateški plan mreže i zajedničke projekte iz članka 15.a stavka 3. Uredbe (EZ) br. 550/2004. U ovom se opisu naglašavaju koristi i sinergije postignute na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora;

(d)

ciljeve performansi za svako odgovarajuće ključno područje performansi, određene upućivanjem na svaki ključni pokazatelj performansi, za cjelokupno referentno razdoblje, s godišnjim vrijednostima koje se koriste za namjene praćenja i poticaja;

(e)

razmatranja međusobnih ovisnosti između ključnih područja performansi, uključujući ocjenu utjecaja na sigurnost plana performansi, s bilo kakvim ublažavajućim mjerama potrebnim za održavanje osiguravanja sigurnosti;

(f)

opis civilno-vojne dimenzije plana u kojem se opisuju performanse primjene fleksibilne upotrebe zračnog prostora (FUA) kako bi se povećao kapacitet uz primjereno uvažavanje učinkovitosti vojne misije, i ako se smatra primjerenim, odgovarajućih pokazatelja i ciljeva performansi u skladu s drugim pokazateljima i ciljevima plana performansi;

(g)

opis i dokaz o tome kako su ciljevi performansi iz točke (d) usklađeni s ciljevima performansi na razini cjelokupne Unije i performansama europske mreže ATM-a i kako im doprinose;

(h)

identifikaciju svakog dotičnog pružatelja usluga u zračnoj plovidbi i njegovog posebnog doprinosa ispunjavanju ciljeva, koji se radi transparentnosti prate na najprimjerenijoj razini kako je navedeno u članku 5. stavku 2. točki (c) podtočki ii.;

(i)

opis mehanizama poticaja koji se primjenjuju na dotične pružatelje usluga u zračnoj plovidbi kako bi se potaknulo postizanje ciljeva tijekom referentnog razdoblja;

(j)

mjere koje poduzimaju nacionalna nadzorna tijela za praćenje postizanja ciljeva performansi;

(k)

opis rezultata savjetovanja s dionicima, uključujući pitanja koja su istaknuli sudionici i mjere o kojima su se dogovorili.

4.   Planovi performansi temelje se na predlošku iz Priloga II. i, ako države članice u skladu s člankom 9. stavkom 6. tako odluče, mogu sadržavati dodatne pokazatelje s povezanim ciljevima.

5.   Upravitelj mreže izrađuje plan performansi mreže koji sadrži ciljeve sukladne s ciljevima performansi na razini cjelokupne Unije i, mutatis mutandis, kriterije za ocjenjivanje navedene u Prilogu IV.

6.   Za izradu plana performansi mreže, upravitelj mreže:

(a)

osigurava savjetovanje u skladu s člankom 14. Uredbe Komisije (EU) br. 677/2011;

(b)

upotrebljava predložak iz Priloga III.

Članak 12.

Sustavi poticaja

1.   Sustavi poticaja koje države članice primjenjuju kao dio svoga plana performansi, moraju biti u skladu sa sljedećim općim načelima:

(a)

moraju biti učinkoviti i razmjerni i ne smiju se mijenjati tijekom referentnog razdoblja;

(b)

moraju se provoditi na nediskriminirajućoj i transparentnoj osnovi kao potpora poboljšanju performansi pružanja usluga;

(c)

moraju biti dio regulatornog okvira koji je svim dionicima poznat ex ante i koji se primjenjuje tijekom cijelog referentnog razdoblja;

(d)

moraju poticati subjekte koji su povezani s postavljanjem ciljeva, na postizanje visoke razine performansi i ispunjavanje povezanih ciljeva.

2.   Poticaji u vezi s ciljevima troškovne učinkovitosti financijske su prirode i podliježu odgovarajućim odredbama iz članaka 13. i 14. Provedbene uredbe (EU) br. 391/2013. Sastoje se od mehanizma podjele rizika na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora.

3.   Poticaji u vezi s ciljevima kapaciteta financijske su prirode i podliježu odredbama iz članaka 15. Provedbene uredbe (EU) br. 391/2013. Mogu ih dopunjavati poticaji druge prirode, kao što su planovi korektivnih mjera s rokovima i povezanim mjerama, o kojima odlučuju nacionalna nadzorna tijela uvažavajući lokalne okolnosti.

4.   Poticaji u vezi s okolišnim ciljevima mogu biti financijske prirode i podliježu odredbama iz članka 15. Provedbene uredbe (EU) br. 391/2013. Mogu ih dopunjavati poticaji druge prirode, kao što su planovi korektivnih mjera s rokovima i povezanim mjerama, o kojima odlučuju nacionalna nadzorna tijela uvažavajući lokalne okolnosti.

5.   Osim toga, države članice mogu na lokalnoj razini prilagođavati naknade za zračnu plovidbu, kako je predviđeno u članku 16. Provedbene uredbe (EU) br. 391/2013.

POGLAVLJE III.

DONOŠENJE PLANOVA PERFORMANSI

Članak 13.

Početno donošenje planova performansi

Na prijedlog nacionalnih nadzornih tijela, države članice donose svoje planove performansi koji sadrže obvezujuće ciljeve performansi i dostavljaju ih Komisiji najkasnije šest mjeseci prije početka referentnog razdoblja.

Članak 14.

Ocjena i revizija planova performansi i ciljeva

1.   Komisija ocjenjuje planove performansi, njihove ciljeve i posebno njihovu sukladnost i odgovarajući doprinos ciljevima performansi na razini cjelokupne Unije, kao i sukladnost s kriterijima iz Priloga IV., uvažavajući razvoj situacije do koje je moglo doći u razdoblju od datuma donošenja ciljeva na razini cjelokupne Unije do datuma ocjenjivanja plana performansi. Kada se ciljevi donesu na lokalnoj razini bez upućivanja na cilj performanse na razini cjelokupne Unije, ocjenjivanje se temelji na kriterijima utvrđenim u Prilogu IV.

2.   Kada Komisija utvrdi da su plan performansi, ili njegov dio, i njegovi ciljevi u skladu s ciljevima na razini cjelokupne Unije te da im primjereno doprinose, kao i da su u skladu sa svim kriterijima iz Priloga IV., ona o tome obavješćuje dotičnu državu članicu (države članice) u roku od pet mjeseci od primitka plana performansi.

3.   Kada Komisija utvrdi da plan performansi, ili njegov dio, i neki ili svi njegovi ciljevi nisu u skladu s ciljevima na razini cjelokupne Unije te da im ne doprinose primjereno i/ili da nisu u skladu s jednim ili više kriterija iz Priloga IV., ona u skladu s postupkom utvrđenim u članku 5. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 549/2004, u roku od pet mjeseci od primitka plana performansi, izdaje preporuku dotičnoj državi članici (državama članicama) da donese (donesu) revidirani plan performansi i/ili njegov dio i/ili cilj (ciljeve). Ta se preporuka izdaje nakon savjetovanja s dotičnom državom članicom (državama članicama) i u njoj se točno utvrđuje koje dijelove plana performansi i/ili koji cilj (ciljeve) treba revidirati te se objašnjava razlog ocjene Komisije.

4.   U takvom slučaju, u roku od četiri mjeseca od obavijesti o preporuci, dotična država članica (države članice) donosi (donose) revidirani plan performansi, i/ili njegov dio i/ili cilj (ciljeve) uvažavajući stajališta Komisije, zajedno s odgovarajućim mjerama za postizanje tih ciljeva te o tome na odgovarajući način obavješćuje Komisiju.

Članak 15.

Ocjena revidiranih planova i ciljeva performansi i donošenje korektivnih mjera

1.   Komisija ocjenjuje svaki revidirani plan performansi ili njegov dio i njegove ciljeve performansi na temelju kriterija utvrđenih u Prilogu IV.

2.   Kada Komisija utvrdi da su revidirani plan performansi, ili njegov dio, i njegovi ciljevi performansi revidirani u skladu s ciljevima na razini cjelokupne Unije te da im primjereno doprinose, kao i da su u skladu sa svim kriterijima utvrđenim u Prilogu IV., ona o tome obavješćuje dotičnu držanu članicu (države članice) u roku od pet mjeseci od primitka revidiranog plana performansi.

3.   Kada Komisija utvrdi da revidirani plan performansi ili njegov dio i neki ili svi njegovi ciljevi performansi još uvijek nisu u skladu s ciljevima na razini cjelokupne Unije te da im ne doprinose primjereno i/ili da još uvijek nisu u skladu s jednim kriterijem utvrđenim u Prilogu IV. ili s nekoliko njih, Komisija o tome obavješćuje dotičnu držanu članicu (države članice) u roku od pet mjeseci od primitka revidiranog plana performansi ili njegovog dijela i u skladu s postupkom iz članka 5. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 549/2004 odlučuje da dotična država članica (države članice) mora (moraju) poduzeti korektivne mjere.

4.   U takvoj se odluci, na temelju kriterija utvrđenih u Prilogu IV., točno utvrđuje koji dio plana i cilja (ciljeva) treba revidirati te se pruža objašnjenje ocjene Komisije. U njoj se može odrediti razina očekivanih performansi za te ciljeve kako bi se dotičnoj državi članici (državama članicama) omogućilo da poduzme (poduzmu) odgovarajuće korektivne mjere i/ili ona može sadržavati prijedloge za takve korektivne mjere.

5.   U roku od dva mjeseca od odluke Komisije, dotična država članica (države članice) obavješćuje (obavješćuju) Komisiju o donesenim korektivnim mjerama, zajedno s elementima koji dokazuju njihovu sukladnost s odlukom Komisije.

Članak 16.

Planovi performansi ili korektivne mjere doneseni nakon početka referentnog razdoblja

Planovi performansi ili korektivne mjere koji su doneseni nakon početka referentnog razdoblja kao rezultat provedbe postupaka iz članaka 14. i 15. primjenjuju se retroaktivno od prvog dana referentnog razdoblja.

Članak 17.

Revizija ciljeva

1.   U skladu s postupkom iz članka 5. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 549/2004, Komisija može odlučiti revidirati ciljeve na razini cjelokupne Unije i/ili može, na zahtjev države članice, dopustiti revidiranje jednog ili nekoliko lokalnih ciljeva:

(a)

kada na temelju svog izvješća iz članka 18. stavka 4. ima bitan dokaz da početni podaci, pretpostavke i razlozi na temelju kojih su postavljeni početni ciljevi, više nisu valjani; ili

(b)

kao posljedica primjene mehanizma uzbunjivanja iz članka 19; ili

(c)

nakon odluke Komisije u skladu s člankom 10. stavkom 3. u pogledu ključnog pokazatelja performansi iz točke 4.1 podtočke (b) odjeljka 1. Priloga I.

2.   Revizija ciljeva na razini cjelokupne Unije može rezultirati izmjenom postojećih planova performansi. U tom slučaju Komisija može donijeti odluku o odgovarajućoj prilagodbi terminskog plana iz poglavlja II. i III. ove Uredbe.

POGLAVLJE IV.

PRAĆENJE POSTIZANJA PERFORMANSI

Članak 18.

Trajno praćenje i izvješćivanje

1.   Nacionalna nadzorna tijela i Komisija prate provedbu planova performansi. Za tu se namjenu upotrebljavaju godišnje vrijednosti iz plana performansi. Ako se tijekom referentnog razdoblja ciljevi ne ispune, dotična država članica (države članice) mora (moraju) definirati i primijeniti korektivne mjere namijenjene za popravljanje stanja i priopćiti ih Komisiji. Kada Komisija utvrdi da takve korektivne mjere nisu dostatne za popravljanje stanja, ona u roku od pet mjeseci od primitka mjera, u skladu s postupkom utvrđenim u članku 5. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 549/2004 o tome obavješćuje dotičnu državu članicu (države članice) uključujući prijedloge za korektivne mjere.

2.   Ako Komisija utvrdi značajan i ustrajan pad performansi na lokalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora, koji utječe na druge države pripadnice jedinstvenog europskog neba i/ili na cjelokupni europski zračni prostor, ona može od dotičnih država članica zahtijevati da definiraju, primijene i priopći Komisiji korektivne mjere namijenjene za postizanje ciljeva navedenih u njihovom planu performansi. Kada Komisija utvrdi da takve korektivne mjere nisu dostatne za popravljanje stanja, ona u roku od pet mjeseci od primitka mjera, u skladu s postupkom utvrđenim u članku 5. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 549/2004 o tome obavješćuje dotičnu državu članicu (države članice) uključujući prijedloge za korektivne mjere.

3.   Komisija prati provedbu plana performansi mreže upravitelja mreže. Za tu se namjenu koriste godišnje vrijednosti u planu performansi. Ako se ciljevi tijekom referentnog razdoblja ne postignu, Komisija od upravitelja mreže zahtijeva da definira, primijeni i priopći Komisiji korektivne mjere namijenjene za postizanje ciljeva navedenih u planu performansi mreže. Komisija o takvim korektivnim mjerama obavješćuje nacionalna nadzorna tijela, kako je određeno u članku 5. stavku 2. točki (b).

4.   Najkasnije 1. lipnja svake godine i kad god postoji opasnost da se ciljevi performansi neće postići, nacionalna nadzorna tijela određena u članku 5. stavku 2. točki (b) podnose Komisiji izvješće o praćenju planova i ciljeva performansi. Ta se izvješća temelje na preporukama koje Komisija priprema prije početka referentnog razdoblja. Komisija najmanje jedanput godišnje obavješćuje Odbor za jedinstveno nebo o postizanju ciljeva performansi.

Članak 19.

Mehanizmi uzbunjivanja

1.   Kada se tijekom kalendarske godine, radi okolnosti koje su u vrijeme donošenja planova performansi bile nepredvidljive i koje države članice, pružatelji usluga u zračnoj plovidbi i upravitelj mreže ne mogu riješiti i nadzirati, dosegnu granične vrijednosti za uzbunjivanje iz članka 10. stavka 4. na razini Unije, Komisija provjerava situaciju uz savjetovanje s državama članicama posredovanjem Odbora za jedinstveno nebo i u roku od četiri mjeseca daje prijedloge odgovarajućih mjera. To može uključivati reviziju ciljeva performansi na razini cjelokupne Unije i posljedičnu reviziju lokalnih ciljeva performansi.

2.   Kada se tijekom kalendarske godine, radi okolnosti koje su u vrijeme donošenja planova performansi bile nepredvidljive i koje države članice, pružatelji usluga u zračnoj plovidbi i upravitelj mreže ne mogu riješiti i nadzirati, dosegnu granične vrijednosti za uzbunjivanje iz članka 10. stavka 4. na lokalnoj razini, dotična nacionalna nadzorna tijela provjeravaju situaciju surađujući s Komisijom i u roku od četiri mjeseca daju prijedloge odgovarajućih mjera. To može uključivati reviziju lokalnih ciljeva performansi.

3.   Države članice mogu odlučiti da usvoje granične vrijednosti različite od onih iz članka 10. stavka 4., kako bi se uvažile lokalne okolnosti i posebnosti. U tom se slučaju te granične vrijednosti navode u planu performansi i moraju biti u skladu s graničnim vrijednostima donesenim u skladu s članom 10. stavkom 4. Odstupanja moraju biti potkrijepljena detaljnim obrazloženjem. Kada se te granične vrijednosti aktiviraju, primjenjuje se postupak iz stavka 1.

4.   Kada provedba mehanizma uzbunjivanja zahtijeva reviziju planova i ciljeva performansi, Komisija omogućuje takvu reviziju odgovarajućom prilagodbom primjenljivog vremenskog plana u skladu s postupkom iz poglavlja II. i III.

Članak 20.

Omogućivanje praćenja sukladnosti

1.   Pružatelji usluga u zračnoj plovidbi i upravitelj mreže moraju omogućiti inspekcijske preglede i nadzore, uključujući posjete na licu mjesta, Komisiji i dotičnom nacionalnom nadzornom tijelu ili osposobljenom subjektu koji djeluje u ime nacionalnih nadzornih tijela, ili kada je relevantno, EASA-i. Ne dovodeći u pitanje ovlasti za nadzor koje imaju nacionalna nadzorna tijela i EASA, ovlaštene osobe moraju imati ovlaštenje:

(a)

za pregled dokumenata i bilo kojih drugih materijala povezanih s uspostavljanjem planova i ciljeva performansi, u vezi sa svim ključnim područjima performansi;

(b)

za uzimanje preslika tih dokumenata ili izvadaka iz tih dokumenata;

(c)

za traženje verbalnog objašnjenja na licu mjesta.

2.   Inspekcijski pregledi i nadzori iz stavka 1. obavljaju se u skladu s postupcima koji su na snazi u državi članici u kojoj se provode.

3.   Nacionalna nadzorna tijela prate provedbu ove Uredbe u području performansi povezanom za sigurnošću, u skladu s postupcima za nadzor sigurnosti utvrđenim u Uredbi Komisije (EU) br. 1034/2011 (15).

4.   EASA, u okviru inspekcijskih pregleda u svrhu standardizacije, prati provedbu ove Uredbe od strane država članica u ključnom području performansi povezanom sa sigurnošću, u skladu s radnim metodama predviđenim u članku 24. stavku 5. Uredbe (EZ) br. 216/2008. (16)

POGLAVLJE V.

PRIKUPLJANJE, VREDNOVANJE, ISPITIVANJE, OCJENJIVANJE I ŠIRENJE INFORMACIJA U VEZI S PERFORMANSAMA ZRAČNE PLOVIDBE ZA JEDINSTVENO EUROPSKO NEBO

Članak 21.

Prikupljanje i vrednovanje podataka za provjeru performansi

1.   Osim podataka koje je Komisija već prikupila putem drugih instrumenata Unije a koji se također mogu upotrijebiti za provjeru performansi, nacionalna tijela, pružatelji usluga u zračnoj plovidbi, operatori zračnih luka, koordinatori zračnih luka i zračni prijevoznici osiguravaju Komisiji podatke iz Priloga V. u skladu sa zahtjevima navedenim u tom Prilogu.

2.   Nacionalna tijela mogu u potpunosti ili djelomično prenijeti zadaću dostavljanja podataka na njihova nacionalna nadzorna tijela, pružatelje usluga u zračnoj plovidbi, operatore zračnih luka i koordinatore zračnih luka ili ih preraspodijeliti između njih, kako bi se uvažile lokalne posebnosti i postojeći kanali izvješćivanja.

3.   Davatelji podataka poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurali kvalitetu, vrednovanje i pravovremeni prijenos podataka, uključujući dokaze o njihovim provjerama kvalitete i postupcima vrednovanja, objašnjenja kao odgovor na posebne zahtjeve Komisije u vezi s kvalitetom podataka i, prema potrebi, akcijske planove za poboljšanje kvalitete podataka. Podaci se dostavljaju besplatno, prema potrebi u elektroničkom obliku, upotrebom formata koji određuje Komisija.

4.   Komisija ocjenjuje kvalitetu i vrednuje podatke dostavljene u skladu sa stavkom 1. Kada podaci ne omogućuju primjerenu provjeru performansi, Komisija može poduzeti odgovarajuće mjere za ocjenu i poboljšanje kvalitete podataka, u suradnji s državama članicama i posebno njihovim nacionalnim nadzornim tijelima.

5.   Za potrebe ove Uredbe, smatra se da su podaci iz stavka 1. koji su već bili dostavljeni Eurocontrolu, dostavljeni i Komisiji. Ako podaci nisu već bili dostavljeni Eurocontrolu, Komisija i Eurocontrol donose potrebna rješenja kojima se osigurava stavljanje takvih podataka Komisiji na raspolaganje u skladu sa zahtjevima utvrđenim u stavku 3.

6.   Kad god se utvrde značajni novi zahtjevi u pogledu podataka ili se može očekivati nedostatna kvaliteta podataka, Komisija može obaviti pilot istraživanja koje države članice ili dionici obavljaju dobrovoljno, prije nego što se izmjenom ove Uredbe uvedu novi zahtjevi u vezi s podacima. Ovakva se pilot istraživanja obavljaju kako bi se ocijenila izvedivost prikupljanja odgovarajućih podataka, uravnotežujući prednosti raspoloživosti podataka te troškove njihovog prikupljanja i opterećenje za davatelje podataka.

Članak 22.

Širenje informacija

1.   Komisija širi informacije za potrebe ciljeva iz članka 11. Uredbe (EZ) br. 549/2004 u skladu s Uredbom (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (17), posebno njezinim člankom 4., i u skladu s člankom 18. Uredbe (EZ) br. 550/2004.

2.   Informacije iz članka 3. stavka 3. točke (a) javno su dostupne, posebno u elektroničkom obliku. U tu svrhu, Komisija donosi odluku o politici za postupanje, zaštitu, povjerljivost i širenje podataka prikupljenih za namjene performansi pri primjeni članka 21., i s tim povezanim pravima intelektualnog vlasništva.

3.   Izvješća Komisije iz članka 18. stavka 4. javno su dostupna, a upućivanja na njih objavljuju se u Službenom listu Europske unije. Komisija može odlučiti da dotičnim strankama redovito pruža druge opće informacije, posebno u elektroničkom obliku.

4.   Ciljevi na razini cjelokupne Unije iz članka 10. i upućivanje na donesene planove performansi iz poglavlja III. javno su dostupni i objavljeni u Službenom listu Europske unije.

5.   Pojedinačni pristup određenim informacijama, kao što su vrednovani podaci i statistike, odobrava se davatelju podataka na kojeg se informacije i aktivnosti izravno odnose.

POGLAVLJE VI.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 23.

Izuzeća

Kada se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 3. Provedbene uredbe (EU) br. 391/2013 utvrdi da neke ili sve terminalne usluge u zračnoj plovidbi i/ili usluge CNS, MET i AIS u državi članici podliježu tržišnim uvjetima i da je država članica u skladu s tom Uredbom odlučila ne izračunavati utvrđene troškove za te usluge te ne izračunavati i ne određivati terminalne naknade niti primjenjivati financijske poticaje za te usluge, na te se usluge ne primjenjuju ciljevi troškovne učinkovitosti.

Članak 24.

Žalba

Države članice osiguravaju da su odluke donesene u skladu s ovom Uredbom pravilno obrazložene i da podliježu učinkovitoj provjeri i/ili žalbenom postupku.

Članak 25.

Pregled plana

Do kraja svakog referentnog razdoblja, Komisija pregledava plan performansi i posebno analizira njegov utjecaj, učinkovitost i raspon, uzimajući u obzir posao koji je na tom području obavio ICAO.

Članak 26.

Izmjene Uredbe (EU) br. 677/2011

Uredba (EU) br. 677/2011 mijenja se kako slijedi:

1.

briše se uvodna izjava (28);

2.

u članku 5., stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Za provođenje svoje dugoročne perspektive, upravitelj mreže razvija, održava i provodi strateški plan mreže, koji je u skladu s referentnim razdobljem predviđenim u članku 8. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 390/2013 (18).

3.

u članku 5., stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Strateški plan mreže redovito se ažurira, najkasnije 12 mjeseci prije početka svakog referentnog razdoblja.”;

4.

u članku 20., stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Upravitelj mreže jedanput godišnje podnosi Komisiji i Agenciji izvješće o mjerama koje su poduzete za ispunjavanje njegovih zadaća. Izvješće se odnosi na pojedinačne mrežne funkcije kao i na sveukupnu situaciju u vezi s mrežom te je usko povezano sa sadržajem strateškog plana mreže, plana mrežnih operacija i plana performansi mreže iz članka 6. točke (d) Provedbene uredbe (EU) br. 391/2013. Komisija obavješćuje Odbor za jedinstveno nebo.”;

5.

Prilog IV. zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG IV.

PREDLOŽAK ZA STRATEŠKI PLAN MREŽE

Strateški plan mreže temelji se na sljedećoj strukturi:

1.   UVOD

1.1

Područje primjene strateškog plana mreže (zemljopisno i vremensko)

1.2

Priprema plana i proces vrednovanja

2.   CJELOKUPNI KONTEKST I ZAHTJEVI

2.1

Opis tekuće i planirane situacije na mreži, uključujući ERND, ATFM, zračne luke i ograničene resurse

2.2

Izazovi i mogućnosti povezani s vremenskim razdobljem plana (uključujući predviđanje potražnje za prometom i svjetski razvoj)

2.3

Ciljevi performansi i poslovni zahtjevi kako ih izražavaju različiti dionici i ciljevi performansi na razini cjelokupne Unije

3.   STRATEŠKA VIZIJA

3.1

Opis strateškog načina na koji će se mreža razvijati i napredovati, kako bi učinkovito odgovorila na ciljeve performansi i poslovne zahtjeve

3.2

Usklađenost s planom performansi

3.3

Usklađenost s europskim glavnim planom ATM-a

4.   STRATEŠKI CILJEVI

4.1

Opis strateških ciljeva mreže:

(a)

uključivanje kooperativnih aspekata sudjelujućih operativnih dionika u smislu uloga i odgovornosti;

(b)

navođenje način na koji će strateški ciljevi odgovoriti na zahtjeve;

(c)

utvrđivanje kako će se mjeriti napredak ka dostizanju tih ciljeva;

(d)

navođenje kako će strateški ciljevi utjecati na industriju i druga dotična područja.

5.   STRATEŠKO PLANIRANJE

5.1

Opis kratkoročnog/srednjoročnog planiranja:

(a)

prioriteti za svaki od strateških ciljeva;

(b)

provedba svakog od strateških ciljeva u smislu zahtijevanog uvođenja tehnologije, arhitektonskog utjecaja, ljudskih aspekata, uključenih troškova, prednosti, kao i potrebnog upravljanja, sredstava i regulacije;

(c)

potrebno sudjelovanje operativnih dionika u svakom elementu plana uključujući njihove uloge i odgovornosti;

(d)

dogovorena razina uključenosti upravitelja mreže za potporu provedbe svakog elementa plana za svaku pojedinu funkciju.

5.2

Opis dugoročnog planiranja:

(a)

namjera postizanja svakog od strateških ciljeva u smislu zahtijevanih aspekata tehnologije i istraživanja i razvoja, arhitektonskog utjecaja, ljudskih aspekata, poslovnih argumenata, potrebnog upravljanja i potrebnih propisa, kao i povezanih sigurnosnih i ekonomskih utemeljenja za ova ulaganja;

(b)

potrebno sudjelovanje operativnih dionika u svakom elementu plana uključujući njihove uloge i odgovornosti.

6.   PROCJENA RIZIKA

6.1

Opis rizika povezanih s provedbom plana

6.2

Opis procesa praćenja (uključujući moguće odstupanje od početnih ciljeva)

7.   PREPORUKE

7.1

Utvrđivanje mjera koje će poduzeti Unija i države članice za potporu provedbe plana.”.

Članak 27.

Stupanje na snagu

1.   Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

2.   Ova se Uredba primjenjuje od drugog referentnog razdoblja, kako je određeno u članku 8. i tijekom tog razdoblja. U pogledu primjene plana performansi, kako bi se omogućili donošenje ciljeva na razini cjelokupne Unije pri primjeni članka 10. stavka 2. prije početka drugog referentnog razdoblja te priprema i donošenje planova performansi u skladu s odredbama ove Uredbe, članak 1. stavci 3. i 4., članak 3. stavak 3. točke (i) i (n), članci 5. i 6., članak 9. stavci 3. i 4., članak 26., poglavlje II., poglavlje III. te prilozi I., II., III., IV. i V. primjenjuju se od stupanja ove Uredbe na snagu.

Članak 28.

Stavljanje izvan snage

Uredba Komisije (EU) br. 691/2010, članak 26. Uredbe Komisije (EU) br. 677/2011 i Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1216/2011 stavljaju se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2015. ne dovodeći u pitanje obvezu država članica da provode plan performansi tijekom prvog referentnog razdoblja, kako je određeno u članku 8.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 3. svibnja 2013.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO


(1)  SL L 96, 31.3.2004., str. 1.

(2)  SL L 300, 14.11.2009., str. 34.

(3)  SL L 96, 31.3.2004., str. 10.

(4)  SL L 96, 31.3.2004., str. 20.

(5)  SL L 128, 9.5.2013., str. 31.

(6)  SL L 79, 19.3.2008., str. 1.

(7)  SL L 185, 15.7.2011., str. 1.

(8)  SL L 201, 3.8.2010., str. 1.

(9)  SL L 310, 25.11.2011., str. 3.

(10)  SL L 167, 4.7.2003., str. 23.

(11)  SL L 294, 13.11.2007., str. 3.

(12)  SL L 295, 14.11.2007., str. 7.

(13)  SL L 14, 22.1.1993., str. 1.

(14)  SL L 96, 31.3.2004., str. 20.

(15)  SL L 271, 18.10.2011., str. 15.

(16)  SL L 79, 19.3.2008., str. 1.

(17)  SL L 145, 31.5.2001., str. 43.

(18)  SL L 128, 9.5.2013., str. 1.”;


PRILOG I.

KLJUČNI POKAZATELJI PERFORMANSI (KPP) I POKAZATELJI PERFORMANSI (PP)

ODJELJAK 1.

Za postavljanje ciljeva na razini cjelokupne Unije i praćenje performansi na razini Unije

1.   SIGURNOST

1.1   Ključni pokazatelji performansi

(a)

Najniža razina učinkovitosti upravljanja sigurnošću, kako je određeno u odjeljku 2. točki 1.1 podtočki (a).

(b)

Postotak primjene klasifikacije ozbiljnosti na temelju metodologije pomagala za analizu rizika (RAT) na izvješćivanje o, najmanje, tri kategorije događaja: narušavanju minimalne separacije, neodobrenim ulazima na uzletno-sletnu stazu i događajima specifičnim za ATM pri svim jedinicama operativnih usluga u zračnom prometu, kako je određeno u odjeljku 2 točki 1.1 podtočki (b).

2.   OKOLIŠ

2.1   Ključni pokazatelji performansi

(a)

Prosječna učinkovitost horizontalnog leta na ruti za stvarnu putanju, koja se definira kako slijedi:

i.

ovaj pokazatelj je usporedba između duljine rutnog dijela stvarne putanje dobivene iz podataka prikupljenih nadzorom i odgovarajućeg dijela razdaljine velike kružnice, zbrojeno za sve IFR letove koji se obavljaju unutar europskog zračnog prostora ili koji prolaze kroz europski zračni prostor;

ii.

„na ruti” se definira kao preletena udaljenost izvan kružnice od 40 NM oko zračne luke;

iii.

ako let uzlijeće s mjesta ili slijeće na mjesto izvan europskog zračnog prostora, u obzir se uzima samo onaj dio koji je unutar europskog zračnog prostora.

(b)

Prosječna učinkovitost horizontalnog leta na ruti za putanju iz posljednjeg predanog plana leta, koja se definira kako slijedi:

i.

razlika između duljine rutnog dijela putanje iz posljednjeg predanog plana leta i odgovarajućeg dijela razdaljine velike kružnice, zbrojeno za sve IFR letove koji se obavljaju unutar europskog zračnog prostora ili koji prolaze kroz europski zračni prostor;

ii.

„na ruti” se definira kao preletena udaljenost izvan kružnice od 40 NM oko zračne luke;

iii.

ako let uzlijeće s mjesta ili slijeće na mjesto izvan europskog zračnog prostora, u obzir se uzima samo onaj dio koji je unutar europskog zračnog prostora.

2.2   Pokazatelji performansi

(a)

Učinkovitost postupaka rezervacije za fleksibilnu upotrebu zračnog prostora (FUA), koja se definira kako slijedi:

i.

ovaj pokazatelj je omjer vremena tijekom kojeg je zračni prostor bio dodijeljen za rezervaciju ili razdvajanje od općeg zračnog prometa, i vremena tijekom kojeg je zračni prostor bio upotrijebljen za aktivnost koja zahtijeva takvo razdvajanje ili rezervaciju;

ii.

ovaj se indikator izračunava posebno za dodjele zračnog prostora na predtaktičnoj i taktičnoj osnovi, uključujući sve dodjele o kojima je obaviješten upravitelj mreže.

(b)

Stopa planiranja uvjetnih ruta (CDR-ova) koja se definira kao omjer između zrakoplova koji predaju planove leta putem CDR-ova i broja zrakoplova koji su ih mogli planirati.

(c)

Učinkovita upotreba CDR-ova koja se definira kao omjer između zrakoplova koji upotrebljavaju CDR-ove i broja zrakoplova koji su ih mogli planirati.

3.   KAPACITET

3.1   Ključni pokazatelj performansi

Prosječne minute kašnjenja na ruti ATFM-a po letu koje se mogu pripisati uslugama u zračnoj plovidbi, koje se definiraju na sljedeći način:

i.

kašnjenje na ruti ATFM-a je kašnjenje koje izračunava središnja jedinica ATFM-a kako je definirana u Uredbi Komisije (EU) br. 255/2010 o utvrđivanju zajedničkih pravila za upravljanje protokom zračnog prometa (1) i koje se izražava kao razlika između vremena uzlijetanja koje je operator zrakoplova zahtijevao u posljednjem predanom planu leta i izračunanog vremena uzlijetanja koje je dodijelila središnja jedinica ATFM-a;

ii.

ovaj pokazatelj obuhvaća sve IFR letove unutar europskog zračnog prostora i sve uzroke kašnjenja ATFM-a, osim izvanrednih događaja;

iii.

ovaj se pokazatelj izračunava za cijelu kalendarsku godinu i za svaku godinu referentnog razdoblja.

3.2   Pokazatelj performansi

Prosječne minute kašnjenja pri dolasku ATFM-a po letu koje se mogu pripisati terminalnim i aerodromskim uslugama u zračnoj plovidbi i koje su uzrokovane ograničenjima u vezi sa slijetanjem na odredišnom aerodromu, koje se definiraju na sljedeći način:

i.

ovaj je pokazatelj prosjek nastalog kašnjenja pri dolasku ATFM-a po dolaznom IFR letu;

ii.

ovaj pokazatelj uključuje sve IFR letove koji slijeću na odredišni aerodrom i obuhvaća sve uzroke kašnjenja ATFM-a, osim izvanrednih događaja;

iii.

ovaj se pokazatelj izračunava za cijelu kalendarsku godinu i za svaku godinu referentnog razdoblja.

4.   TROŠKOVNA UČINKOVITOST

4.1   Ključni pokazatelji performansi

(a)

Prosječni utvrđeni jedinični trošak (DUC) na razini cjelokupne Unije za rutne usluge u zračnoj plovidbi, definira se kako slijedi:

i.

ovaj je pokazatelj omjer između utvrđenih troškova na ruti i predviđenog prometa na ruti, izražen u jedinicama usluge, koji se očekuje u određenom razdoblju na razini Unije, kako je navedeno u pretpostavkama Komisije za utvrđivanje ciljeva na razini cjelokupne Unije u skladu s člankom 10. stavkom 5.;

ii.

ovaj se pokazatelj izražava u eurima i u realnim vrijednostima;

iii.

ovaj se pokazatelj daje za svaku godinu referentnog razdoblja.

(b)

Prosječni utvrđeni jedinični trošak (DUC) na razini cjelokupne Unije za terminalne usluge u zračnoj plovidbi, definira se kako slijedi:

i.

ovaj je pokazatelj omjer između utvrđenih troškova i predviđenog prometa, izražen u jedinicama terminalnih usluga, kako je navedeno u pretpostavkama Komisije za utvrđivanje ciljeva na razini cjelokupne Unije u skladu s člankom 10. stavkom 5.;

ii.

ovaj se pokazatelj izražava u eurima i u realnim vrijednostima;

iii.

ovaj se pokazatelj daje za svaku godinu referentnog razdoblja;

iv.

ovaj se pokazatelj primjenjuje od početka treće godine drugog referentnog razdoblja, podložno odluci iz članka 10. stavka 3.

4.2   Pokazatelj performansi

Troškovi Eurocontrola, a posebno njihov razvoj u usporedbi s razvojem KPI-a iz točke 4.1. podtočke (a). U tu svrhu, države članice osiguravaju da Eurocontrol Komisiji dostavi svoj doneseni proračun i stvarni proračun te troškovnu osnovu tijekom referentnog razdoblja, kao i razvoj jediničnog troška koji je rezultat omjera između donesene troškovne osnove i predviđenog razvoja prometa, s razradom koja pokazuje razvoj različitih komponenata i kojom se određuju posebno različite aktivnosti pružanja usluga.

ODJELJAK 2.

Za postavljanje lokalnih ciljeva i praćenje performansi na lokalnoj razini

1.   SIGURNOST

1.1   Ključni pokazatelji performansi

(a)

Učinkovitost upravljanja sigurnošću, u vezi s državama članicama te njihovim nacionalnim nadzornim tijelima i pružateljima usluga u zračnoj plovidbi koji su certificirani za pružanje operativnih usluga u zračnom prometu ili za pružanje komunikacijskih, navigacijskih i nadzornih usluga. Ovaj se KPI mjeri razinom provedbe sljedećih ciljeva upravljanja:

i.

politika i ciljevi sigurnosti;

ii.

upravljanje sigurnosnim rizikom;

iii.

osiguravanje sigurnosti;

iv.

promicanje sigurnosti;

v.

kultura sigurnosti.

(b)

Primjena klasifikacije ozbiljnosti na temelju metodologije pomagala za analizu rizika (RAT) na izvješćivanje o, najmanje, narušavanju minimalne separacije, neodobrenim ulazima na uzletno-sletnu stazu i događajima specifičnim za ATM pri svim jedinicama operativnih usluga u zračnom prometu. Pri izvješćivanju o gornjim događajima, države članice i pružatelji usluga u zračnoj plovidbi upotrebljavaju sljedeće razrede ozbiljnosti:

i.

ozbiljna nezgoda;

ii.

veća nezgoda;

iii.

značajna nezgoda;

iv.

bez učinka na sigurnost;

v.

nije utvrđeno; na primjer, utvrđivanje je onemogućeno zbog toga što na raspolaganju nema dovoljno informacija ili su dokazi nejasni ili proturječni.

Izvješćivanje o primjeni metode obavlja se za pojedinačne događaje.

(c)

Izvješćivanje od strane država članica i njihovih pružatelja usluga u zračnoj plovidbi o razini prisutnosti i odgovarajućoj razini odsutnosti kulture pravičnosti.

Za potrebe ovih pokazatelja, lokalno znači na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora, s navođenjem doprinosa na nacionalnoj razini, za namjene praćenja.

1.2   Pokazatelji performansi

(a)

Primjena sustava za automatsko bilježenje sigurnosnih podataka, ako su na raspolaganju, od strane pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, što uključuje, najmanje, praćenje narušavanja minimalne separacije i neodobrene ulaze na uzletno-sletnu stazu.

(b)

Izvješćivanje od strane država članica i pružatelja usluga u zračnoj plovidbi o razini izvješćivanja o događajima, na godišnjoj osnovi, s ciljem mjerenja razine izvješćivanja i rješavanja pitanja poboljšanja kulture izvješćivanja.

(c)

Najmanje broj narušavanja minimalne separacije, neodobrenih ulaza na uzletno-sletnu stazu i događaja specifičnih za ATM pri svim jedinicama operativnih usluga u zračnom prometu.

Za potrebe ovih pokazatelja, lokalno znači na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora, s navođenjem doprinosa na nacionalnoj razini, za namjene praćenja.

2.   OKOLIŠ

2.1   Ključni pokazatelj performansi

Prosječna učinkovitost horizontalnog leta na ruti za stvarnu putanju, koja se definira kako slijedi:

i.

ovaj je pokazatelj usporedba između duljine rutnog dijela stvarne putanje izvedene iz podataka dobivenih nadzorom i postignute razdaljine, zbrojeno za sve IFR letove koji se obavljaju unutar lokalnog zračnog prostora ili koji prolaze kroz lokalni zračni prostor;

ii.

„na ruti” se definira kao preletena udaljenost izvan kružnice od 40 NM oko zračne luke;

iii.

ako let uzlijeće s mjesta ili slijeće na mjesto izvan lokalnog zračnog prostora, u obzir se uzima samo onaj dio koji je unutar lokalnog zračnog prostora;

iv.

„postignuta razdaljina” je funkcija položaja točke ulaza leta u lokalni zračni prostor i točke izlaza leta iz lokalnog zračnog prostora. Postignuta razdaljina je doprinos tih točaka razdaljini koja se upotrebljava u pokazateljima na razini cjelokupne Unije. Zbroj tih razdaljina za sve lokalne zračne prostore preko kojih se prešlo jednak je razdaljini upotrijebljenoj u pokazatelju na razini cjelokupne Unije.

Za potrebe ovog pokazatelja, lokalno znači na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora.

2.2   Pokazatelji performansi

(a)

Dodatno vrijeme u fazi taksiranja pri uzlijetanju, koje se definira kako slijedi:

i.

ovaj pokazatelj je razlika između stvarnog vremena taksiranja pri uzlijetanju i neometanog vremena koje se temelji na vremenima taksiranja pri uzlijetanju u razdobljima malog prometa;

ii.

ovaj se pokazatelj izražava u minutama po odlasku za cijelu kalendarsku godinu.

(b)

Dodatno vrijeme u terminalnom zračnom prostoru, koje se definira kako slijedi:

i.

ovaj je pokazatelj razlika između vremena prolaza preko ASMA-e (Arrival Sequencing and Metering Area – područje sekvencioniranja i mjerenja pri dolascima) i neometanog vremena koje se temelji na vremenima prolaza preko ASMA-e u razdobljima malog prometa;

ii.

ovaj se pokazatelj izražava u minutama po dolasku za cijelu kalendarsku godinu;

iii.

ASMA se definira kao virtualni cilindar s polumjerom od 40 NM oko dolaznog aerodroma.

(c)

Pokazatelji, kako su definirani u odjeljku 1. točki 2.2.

Za potrebe pokazatelja iz točaka (a) i (b), lokalno znači na nacionalnoj razini s razradom na razini zračne luke. Za potrebe pokazatelja iz točke (c), lokalno znači na nacionalnoj razini.

3.   KAPACITET

3.1   Ključni pokazatelji performansi

(a)

Prosječne minute kašnjenja na ruti ATFM-a po letu, definirane kako slijedi:

i.

kašnjenje na ruti ATFM-a je kašnjenje koje izračunava središnja jedinica ATFM-a kako je definirana u Uredbi Komisije (EU) br. 255/2010 i koje se izražava kao razlika između izračunanog vremena uzlijetanja koje je operator zrakoplova zahtijevao u posljednjem predanom planu leta i izračunanog vremena uzlijetanja koje je dodijelila središnja jedinica ATFM-a;

ii.

ovaj pokazatelj obuhvaća sve IFR letove koji prelaze preko lokalnog zračnog prostora i sve uzroke kašnjenja ATFM-a, osim izvanrednih događaja;

iii.

ovaj se pokazatelj izračunava za cijelu kalendarsku godinu i za svaku godinu referentnog razdoblja.

Za potrebe ovog pokazatelja, lokalno znači na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora s razradom praćenja na najprimjerenijoj razini radi transparentnosti.

(b)

Prosječne minute kašnjenja pri dolasku ATFM-a po letu koje se mogu pripisati terminalnim i aerodromskim uslugama u zračnoj plovidbi i koje su uzrokovane ograničenjima u vezi sa slijetanjem na odredišnom aerodromu, koje se definiraju na sljedeći način:

i.

ovaj je pokazatelj prosjek nastalog kašnjenja pri dolasku ATFM-a po dolaznom IFR letu;

ii.

ovaj pokazatelj obuhvaća sve IFR letove koji slijeću na odredišni aerodrom i sve uzroke kašnjenja ATFM-a, osim izvanrednih događaja;

iii.

ovaj se pokazatelj izračunava za cijelu kalendarsku godinu i za svaku godinu referentnog razdoblja.

Za potrebe ovog pokazatelja, lokalno znači na nacionalnoj razini s razradom na razini zračne luke za svrhe praćenja.

3.2   Pokazatelji performansi

(a)

Poštovanje slotova ATFM-a, kako se zahtijeva u članku 11. Uredbe (EU) br. 255/2010.

(b)

Prosječne minute kašnjenja kontrole zračnog prometa prije uzlijetanja po letu, uzrokovanog ograničenjima uzlijetanja na odlaznom aerodromu, koje se definira kako slijedi:

i.

ovaj je pokazatelj prosjek kašnjenja kontrole zračnog prometa prije uzlijetanja po odlaznom IFR letu;

ii.

ovaj pokazatelj uključuje sve IFR letove koji polijeću s odlaznog aerodroma i obuhvaća kašnjenja u samom početku radi ograničenja kontrole zračnog prometa kada je zrakoplov spreman za napuštanje odlaznog stajališta;

iii.

ovaj se pokazatelj izračunava za cijelu kalendarsku godinu i za svaku godinu referentnog razdoblja.

Za potrebe ovih pokazatelja, lokalno znači na nacionalnoj razini s razradom na razini zračne luke za svrhe praćenja.

4.   TROŠKOVNA UČINKOVITOST

4.1

Ključni pokazatelji performansi

(a)

Utvrđeni jedinični trošak (DUC) za rutne usluge u zračnoj plovidbi, definira se kako slijedi:

i.

ovaj je pokazatelj omjer između utvrđenih troškova na ruti i predviđenog prometa u naplatnoj zoni, izražen u jedinicama usluge koje se očekuju tijekom određenog razdoblja na lokalnoj razini, kako je navedeno u planovima performansi u skladu s člankom 11. stavkom 3. točkama (a) i (b);

ii.

ovaj se pokazatelj izražava u realnim vrijednostima i u nacionalnoj valuti;

iii.

ovaj se pokazatelj daje za svaku godinu referentnog razdoblja.

(b)

Utvrđeni jedinični trošak (DUC) za terminalne usluge u zračnoj plovidbi, definira se kako slijedi:

i.

ovaj je pokazatelj rezultat omjera između utvrđenih troškova i predviđenog prometa, izražen u jedinicama terminalnih usluga, kako je navedeno u planovima performansi u skladu s člankom 11. stavkom 3. točkama (a) i (b);

ii.

ovaj se pokazatelj izražava u realnim vrijednostima i u nacionalnoj valuti;

iii.

ovaj se pokazatelj daje za svaku godinu referentnog razdoblja.

Za potrebe ovih dvaju pokazatelja, lokalno znači na razini naplatne zone.


(1)  SL L 80, 26.3.2010., str. 10.


PRILOG II.

PREDLOŽAK ZA PLANOVE PERFORMANSI

Planovi performansi temelje se na sljedećoj strukturi:

1.   UVOD

1.1

Opis situacije (opseg plana, popis obuhvaćenih pružatelja usluga u zračnoj plovidbi itd.).

1.2

Opis makroekonomskog scenarija za referentno razdoblje, uključujući sveukupne pretpostavke (prognoza prometa itd.).

1.3

Opis rezultata savjetovanja s dionicima za pripremu plana performansi i dogovoreni kompromisi, kao i točke neslaganja i razlozi za neslaganje.

1.4

Opis mjera koje su poduzeli pružatelji usluga u zračnoj plovidbi za provedbu strateškog plana mreže na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora i drugih smjernica za djelovanje funkcionalnog bloka zračnog prostora u dugoročnoj perspektivi.

1.5

Popis zračnih luka koje podliježu planu performansi u skladu s člankom 1. ove Uredbe, s njihovim prosječnim brojem IFR kretanja u zračnom prijevozu.

1.6

Popis izuzetih zračnih luka u skladu s člankom 1. stavkom 5. Provedbene uredbe (EU) br. 391/2013 zajedno s njihovim prosječnim brojem IFR kretanja u zračnom prijevozu.

2.   ULAGANJA

2.1

Opis i obrazloženje troškova ulaganja u nove sustave ATM-a i velike obnove postojećih sustava ATM-a, njihove prirode i njihovog doprinosa postizanju ciljeva performansi, uključujući njihovu važnost i koherentnost s europskim glavnim planom ATM-a, zajedničkim projektima iz članka 15.a Uredbe (EZ) br. 550/2004 i, prema potrebi, strateškim planom mreže.

2.2

U opisu i obrazloženju iz točke 2.1. posebno se:

i.

povezuje iznos ulaganja, za koja se daje opis i obrazloženje u skladu s točkom 2.1., s ukupnim iznosom ulaganja;

ii.

diferenciraju ulaganja u nove sustave te ulaganja u velike obnove postojećih sustava i zamjene;

iii.

povezuje svako ulaganje u nove sustave ATM-a i veliku obnovu postojećih sustava ATM-a s europskim glavnim planom ATM-a, zajedničkim projektima iz članka 15.a Uredbe (EZ) br. 550/2004 i, prema potrebi, s mrežnim planom ATM-a;

iv.

detaljno navode sinergije postignute na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora, ili, prema potrebi, s drugim državama članicama ili funkcionalnim blokovima zračnog prostora, posebno u smislu zajedničke infrastrukture i zajedničke nabave;

v.

detaljno navode koristi koje se očekuju od ovih ulaganja u smislu performansi u četiri ključna područja performansi, raspoređujući ih između rutnih i terminalnih/aerodromskih faza leta, te datum od kojeg se očekuje ostvarenje tih koristi;

vi.

pružaju informacije o postupku donošenja odluka koje podupiru ulaganje, kao što su postojanje dokumentirane analize troškovne učinkovitosti, održavanje savjetovanja s korisnicima, rezultati savjetovanja i bilo koja izražena suprotna stajališta.

3.   CILJEVI PERFORMANSI NA LOKALNOJ RAZINI

3.1

Ciljevi performansi na svakom ključnom području performansi postavljeni u odnosu na svaki ključni pokazatelj performansi, kako je određeno u Prilogu I. odjeljku 2., za cijelo referentno razdoblje s godišnjim vrijednostima koje se upotrebljavaju za praćenje i poticaje:

(a)

Sigurnost

i.

razina učinkovitosti upravljanja sigurnošću: lokalni ciljevi za svaku godinu referentnog razdoblja;

ii.

primjena klasifikacije ozbiljnosti temeljene na metodologiji pomagala za analizu rizika (RAT): lokalni ciljevi za svaku godinu referentnog razdoblja (postotak);

iii.

kultura pravičnosti: lokalni ciljevi za posljednju godinu referentnog razdoblja.

(b)

Okoliš

i.

opis postupka poboljšanja oblikovanja rute;

ii.

prosječna učinkovitost horizontalnog leta na ruti za stvarnu putanju.

(c)

Kapacitet

i.

minute prosječnog kašnjenja na ruti ATFM-a po letu;

ii.

minute prosječnog terminalnog kašnjenja pri dolasku ATFM-a po letu;

iii.

plan kapaciteta uspostavljen od strane pružatelja usluga u zračnoj plovidbi.

(d)

Troškovna učinkovitost

i.

utvrđeni troškovi za rutne i terminalne usluga u zračnoj plovidbi, određeni u skladu s odredbama članka 15. stavka 2. točaka (a) i (b) Uredbe (EZ) br. 550/2004 i primjenom odredaba Provedbene uredbe (EZ) br. 391/2013 za svaku godinu referentnog razdoblja;

ii.

prognoza rutnih i terminalnih jedinica usluga za svaku godinu referentnog razdoblja;

iii.

kao rezultat, utvrđeni jedinični troškovi za referentno razdoblje;

iv.

opis i obrazloženje prinosa na kapital dotičnih pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, kao i omjera između tuđeg i vlastitog kapitala i razine/sastava imovinske osnove koja se koristi za izračun troška kapitala sadržanog u utvrđenim troškovima;

v.

opis i objašnjenje prijenosa iz godina koje prethode referentnom razdoblju;

vi.

opis ekonomskih pretpostavki, uključujući:

pretpostavke u vezi s inflacijom koje se upotrebljavaju u planu, u usporedbi s međunarodnim izvorom kao što je indeks potrošačkih cijena (CPI) MMF-a (Međunarodnog monetarnog fonda) za prognoze inflacije i Eurostatov harmonizirani indeks potrošačkih cijena za stvarne razine. Obrazloženje bilo kakvih odstupanja od ovih izvora,

pretpostavke koje su osnova za izračun mirovinskih troškova sadržanih u utvrđenim troškovima, uključujući opis relevantnih nacionalnih mirovinskih propisa i propisa za obračun mirovina koji su na snazi i na kojima se temelje pretpostavke, kao i informacije o tome predviđaju li se izmjene tih propisa,

pretpostavke o kamatnim stopama za zajmove kojima se financira pružanje usluga u zračnoj plovidbi, uključujući relevantne informacije o zajmovima (iznosi, trajanje itd.) i objašnjenje za (ponderiranu) prosječnu kamatu na dugovanja koja se upotrebljava za izračun stope troška kapitala prije oporezivanja i troška kapitala koji su sadržani u utvrđenim troškovima,

prilagodbe izvan odredaba međunarodnih računovodstvenih standarda;

vii.

prema potrebi, za prethodno referentno razdoblje, opis relevantnih događaja i okolnosti određenih u članku 14. stavku 2. točki (a) Provedbene uredbe (EU) br. 391/2013 upotrebom kriterija određenih u članku 14. stavku 2. točki (b) Provedbene uredbe (EU) br. 3918/2013, uključujući ocjenu razine, sastava i opravdanosti troškova izuzetih od primjene članka 14. stavka 1. točaka (a) i (b) Provedbene uredbe (EU) br. 391/2013;

viii.

prema potrebi, opis bilo kakvog značajnog restrukturiranja koje se planira tijekom referentnog razdoblja, uključujući razinu troškova restrukturiranja i opravdanost tih troškova u odnosu na neto koristi za korisnike zračnog prostora tijekom vremena;

ix.

prema potrebi, odobreni troškovi restrukturiranja iz prethodnih referentnih razdoblja, čiji povrat treba osigurati.

3.2

Opis i objašnjenje sukladnosti ciljeva performansi s odgovarajućim ciljevima performansi na razini cjelokupne Unije. Ako ne postoji cilj performansi na razini cjelokupne Unije, opis i objašnjenje ciljeva u okviru plana i kako oni doprinose poboljšanju performansi europske mreže ATM-a.

3.3

Opis i objašnjenje međusobnih ovisnosti i kompromisnih rješenja između ključnih područja performansi, uključujući pretpostavke upotrijebljene za ocjenu kompromisnih rješenja.

3.4

Doprinos svakog dotičnog pružatelja usluga u zračnoj plovidbi postizanju ciljeva performansi postavljenih za funkcionalni blok zračnog prostora u skladu s člankom 5. stavkom 2. točkom (c) podtočkom ii.

4.   SUSTAVI POTICAJA

4.1

Opis i objašnjenje sustava poticaja koji se primjenjuju na pružatelje usluga u zračnoj plovidbi.

5.   VOJNA DIMENZIJA PLANA

Opis civilno-vojne dimenzije plana u kojem se opisuju performanse primjene fleksibilne upotrebe zračnog prostora (FUA) kako bi se povećao kapacitet, uz dužno uvažavanje učinkovitosti vojne misije, i ako se smatra potrebnim, odgovarajućih pokazatelja i ciljeva performansi koji su u skladu s pokazateljima i ciljevima plana performansi.

6.   ANALIZA OSJETLJIVOSTI I USPOREDBA S PRETHODNIM PLANOM PERFORMANSI

6.1

Osjetljivost na vanjske pretpostavke.

6.2

Usporedba s prethodnim planom performansi.

7.   PROVEDBA PLANA PERFORMANSI

Opis mjera koje su donijela nacionalna nadzorna tijela za postizanje ciljeva performansi, kao što su:

i.

mehanizmi praćenja kako bi se osigurala provedba programa sigurnosti i poslovnih planova ANS-a;

ii.

mjere za praćenje i izvješćivanje o provedbi planova performansi uključujući način rješavanja situacije u kojoj tijekom referentnog razdoblja ciljevi nisu postignuti.


PRILOG III.

PREDLOŽAK ZA PLAN PERFORMANSI MREŽE

Plan performansi za upravitelja mreže temelji se na sljedećoj strukturi:

1.   UVOD

1.1

Opis situacije (opseg plana, obuhvaćene funkcije itd.)

1.2

Opis makroekonomskog scenarija za referentno razdoblje, uključujući sveukupne pretpostavke (prognoza prometa itd.).

1.3

Opis sukladnosti sa strateškim planom mreže

1.4

Opis rezultata savjetovanja s dionicima za pripremu plana performansi (glavna pitanja koja su postavili sudionici i, ako je moguće, dogovoreni kompromisi)

2.   CILJEVI PERFORMANSI

2.1

Opis ključnih pokazatelja performansi u svakom ključnom području performansi

2.2

Ciljevi performansi za svako odgovarajuće ključno područje performansi, određeni upućivanjem na svaki relevantni ključni pokazatelj performansi, za cjelokupno referentno razdoblje, s godišnjim vrijednostima koje se koriste za namjene praćenja i poticaja

2.3

Opis i objašnjenje doprinosa i utjecaja ciljeva performansi na ciljeve performansi na razini cjelokupne Unije

2.4

Opis doprinosa i utjecaja ciljeva performansi na funkcionalne blokove zračnog prostora

3.   DOPRINOS POJEDINE FUNKCIJE

3.1

Pojedinačni ciljevi performansi za svaku funkciju (ATFM, ERND, oznake SSR transpondera, frekvencije)

4.   VOJNA DIMENZIJA PLANA

4.1

Opis civilno-vojne dimenzije plana u kojem se opisuju performanse primjene fleksibilne upotrebe zračnog prostora kako bi se povećao kapacitet, uz dužno uvažavanje učinkovitosti vojne operacije, i ako se smatra potrebnim, odgovarajućih pokazatelja i ciljeva performansi koji su u skladu s pokazateljima i ciljevima plana performansi.

5.   ANALIZA OSJETLJIVOSTI I USPOREDBA S PRETHODNIM PLANOM PERFORMANSI

5.1

Osjetljivost na vanjske pretpostavke

5.2

Usporedba s prethodnim planom performansi.

6.   PROVEDBA PLANA PERFORMANSI

6.1

Opis mjera koje su donesene za postizanje ciljeva performansi, kao što su:

mehanizmi praćenja kako bi se osigurala provedba sigurnosnih aktivnosti i poslovnih planova,

mjere za praćenje i izvješćivanje o provedbi planova performansi uključujući način rješavanja situacije u kojoj tijekom referentnog razdoblja ciljevi nisu postignuti.


PRILOG IV.

NAČELA ZA OCJENU PLANOVA I CILJEVA PERFORMANSI

Komisija upotrebljava sljedeće kriterije ocjenjivanja:

1.   OPĆI KRITERIJI

(a)

sukladnost sa zahtjevima u vezi s pripremom i donošenjem plana performansi i posebno ocjena obrazloženja danog u planu performansi;

(b)

činjenična analiza uz uvažavanje cjelokupne situacije svake pojedine države, uključujući najnovije ekonomske razvoje i prognozu prometa;

(c)

razina performansi na početku referentnog razdoblja i rezultirajući opseg za daljnje poboljšanje;

(d)

razina performansi postignuta u prethodnom referentnom razdoblju;

(e)

relevantnost ulaganja i kapitalnih izdataka u vezi s europskim glavnim planom ATM-a, zajedničkim projektima iz članka 15.a Uredbe (EZ) br. 550/2004 i, prema potrebi, strateškim planom mreže, te sinergije postignute na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora ili na regionalnoj razini;

(f)

rezultati savjetovanja s dionicima o predloženim ciljevima.

2.   SIGURNOST

(a)

usporedba razine učinkovitosti upravljanja sigurnošću na lokalnoj razini s ciljem na razini cjelokupne Unije;

(b)

usporedba rezultata primjene klasifikacije ozbiljnosti na temelju metodologije pomagala za analizu rizika (RAT) na lokalnoj razini s ciljem na razini cjelokupne Unije;

(c)

razina prisutnosti kulture pravičnosti na lokalnoj razini.

3.   OKOLIŠ

Prosječna učinkovitosti horizontalnog leta na ruti za stvarnu putanju:

(a)

usporedba s ranijim performansama postignutim u prethodnim godinama;

(b)

usporedba s referentnom vrijednošću koja se temelji na informacijama dobivenim od upravitelja mreže;

(c)

sukladnost s planom poboljšanja europske mreže ruta, koji sastavlja upravitelj mreže.

4.   KAPACITET

Razina kašnjenja na ruti. Usporedba očekivane razine kašnjenja na ruti ATFM-a upotrijebljene u planovima performansi s:

(a)

referentnom vrijednošću temeljenom na informacijama dobivenim iz plana mrežnih operacija upravitelja mreže;

(b)

planom kapaciteta koji uspostavlja (uspostavljaju) pružatelj (pružatelji) usluga u zračnoj plovidbi, kako se odražava u planu mrežnih operacija upravitelja mreže.

Prosječno kašnjenje pri dolasku ATFM-a na nacionalnoj razini. Ocjena obrazloženja navedenog u planovima performansi, a posebno:

(a)

usporedba s ranijim performansama postignutim u posljednjih pet godina;

(b)

doprinos pojedinačnih zračnih luka lokalnom cilju i usporedba performansi s drugim sličnim zračnim lukama;

(c)

operativne koristi koje se očekuju od planiranih inicijativa.

5.   TROŠKOVNA UČINKOVITOST

(a)

Trend utvrđenog jediničnog troška: ocjena da li je predviđeno da se dostavljeni utvrđeni jedinični troškovi razvijaju u skladu s ciljem troškovne učinkovitosti na razini cjelokupne Unije i da li oni na odgovarajući način doprinose postizanju tog cilja tijekom cijelog referentnog razdoblja, kao i za svaku godinu pojedinačno, uzimajući u obzir, prema potrebi, troškove restrukturiranja;

(b)

Trend terminalnog jediničnog troška: ocjena da li je predviđeno da se dostavljeni utvrđeni jedinični troškovi razvijaju u skladu s ciljem troškovne učinkovitosti na razini cjelokupne Unije i da li oni na odgovarajući način doprinose postizanju tog cilja tijekom cijelog referentnog razdoblja, kao i za svaku godinu pojedinačno. Osim toga, za ocjenu se koriste sljedeći kriteriji:

i.

sukladnost s razvojem utvrđenih rutnih jediničnih troškova, uzimajući u obzir sva zajednička obilježja ovih troškova;

ii.

sukladnost s pretpostavkama upotrijebljenim za postavljanje cilja troškovne učinkovitosti na ruti (kao što su inflacija, ekonomske pretpostavke, trendovi prometa);

iii.

planirana nastojanja u usporedbi s prošlim trendovima troškova za terminalni ANS;

iv.

trendovi sveukupnih utvrđenih troškova ANS-a od izlaza do izlaza;

v.

opis i obrazloženje bilo kakve promjene u raspodjeli troškova između rutnog i terminalnog ANS-a, u usporedbi s prethodnim referentnim razdobljem i tijekom tekućeg referentnog razdoblja; i

vi.

bilo kakve posebne lokalne okolnosti;

(c)

Razina utvrđenog jediničnog troška: usporedba dostavljenih lokalnih jediničnih troškova s prosječnim jediničnim troškovima država članica ili FAB-ova koji prema definiciji Komisije primjenom članka 10. stavka 5. imaju slično operativno i gospodarsko okružje;

(d)

Trošak kapitala:

i.

razina/sastav imovinske osnove koja se koristi za izračun troška kapitala;

ii.

stopa troška kapitala prije oporezivanja, uključujući kamatnu stopu na dugovanje i prinos na kapital; i

iii.

prinos na kapital pružatelja usluga u zračnoj plovidbi;

(e)

Razina/sastav troškova koji su nastali u skladu s člankom 6. stavkom 2. točkama (a) i (b) Provedbene uredbe (EU) br. 391/2013 i koji su uključeni u utvrđene troškove;

(f)

Pretpostavke u vezi s prognozom prometa: usporedba prognoza lokalnih uslužnih jedinica upotrijebljenih u planu performansi, s prognozama prometa Službe Eurocontrola za statistiku i prognozu (STATFOR) koje su na raspolaganju tri mjeseca prije dostavljanja plana performansi;

(g)

Ekonomske pretpostavke:

i.

provjera da li su pretpostavke o inflaciji koje su upotrijebljene u planu performansi, u skladu s referentnom prognozom CPI-a MMF-a (Međunarodnog monetarnog fonda) i provjera obrazloženja danog za moguća odstupanja;

ii.

provjera opisa i obrazloženja pretpostavki koje leže u osnovi izračuna mirovinskih troškova sadržanih u utvrđenim troškovima;

iii.

provjera opisa relevantnih nacionalnih mirovinskih propisa i propisa za obračun mirovina koji su na snazi i na kojima se temelje mirovinske pretpostavke;

iv.

provjera opisa i obrazloženja pretpostavki o kamatnim stopama za zajmove kojima se financira pružanje usluga u zračnoj plovidbi, uključujući relevantne informacije o zajmovima (iznosi, trajanje itd.) i usklađenost s (ponderiranom) prosječnom kamatom na dugovanja koja se upotrebljava za izračun stope troška kapitala prije oporezivanja i troška kapitala sadržanog u utvrđenim troškovima;

v.

provjera opisa i obrazloženja mogućih prilagodbi izvan odredaba međunarodnih računovodstvenih standarda;

(h)

Razina, sastav i obrazloženje troškova izuzetih od primjene članka 14. stavka 1. točaka (a) i (b) Provedbene uredbe (EU) br. 391/2013;

(i)

Prema potrebi, po završetku restrukturiranja, osiguravanje čiste koristi korisnicima zračnog prostora tijekom vremena, u usporedbi s povratom troškova restrukturiranja.


PRILOG V.

POPIS PODATAKA KOJE TREBA DOSTAVITI ZA POTREBE OVE UREDBE

U svrhu revizije performansi, potrebno je dostaviti sljedeće podatke:

1.   NACIONALNA NADZORNA TIJELA

1.1   Specifikacija skupa podataka

Nacionalna nadzorna tijela dostavljaju sljedeće podatke:

(a)

informacije koje su potrebne za ispunjavanje ključnih pokazatelja performansi iz Priloga I.;

Osim toga, nacionalna tijela osiguravaju raspoloživost sljedećih podataka:

(b)

podaci koje upotrebljava i izračunava središnja jedinica ATFM-a kako je definirano u Uredbi (EZ) br. 255/2010 o ATFM-u, kao što su planovi leta za opći zračni promet prema IFR pravilima, stvarne rute, podaci o nadzoru koji se temelje na intervalima izvješćivanja od 30 sekundi, rutna i aerodromska kašnjenja ATFM-a, izuzeća od mjera ATFM-a, poštovanje slotova ATFM-a, učestalost upotrebe uvjetne rute;

(c)

događaji koji ugrožavaju sigurnost povezani s ATM-om;

(d)

informacije o preporukama u vezi sa sigurnošću i korektivnim mjerama poduzetim na temelju analize/istraživanja događaja povezanih sa sigurnošću vezanih uz ATM u skladu s Uredbom (EU) br. 996/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (1) o istraživanju nezgoda i Direktivnom 2003/42/EZ (2) o izvješćivanju o događajima povezanima sa sigurnošću u civilnom zrakoplovstvu;

(e)

informacije o elementima koji su namijenjeni promicanju primjene kulture pravičnosti;

(f)

podaci koji podržavaju zadaće iz članka 4. stavka 1. točaka (m) i (n) Uredbe Komisije (EZ) br. 2150/2005 o utvrđivanju zajedničkih pravila za fleksibilno korištenje zračnog prostora (FUA) (3);

(g)

podaci koji podržavaju zadaće iz stavka 8. Priloga V. Uredbi Komisije (EU) br. 677/2011 o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu mrežnih funkcija za upravljanje zračnim prometom (ATM).

Nacionalna nadzorna tijela osiguravaju da se zajednička lista čimbenike koji uzrokuju događaj ili mu doprinose, obvezno upotrebljava za analizu događaja.

Nacionalna nadzorna tijela prikupljaju i stavljaju na raspolaganje sljedeće:

(h)

informacije koje prikupljaju pružatelji usluga u zračnoj plovidbi putem sustava za automatsko bilježenje sigurnosnih podataka, ako su na raspolaganju;

(i)

trendove za, najmanje, narušavanja minimalne separacije, neodobrene ulaze na uzletno-sletnu stazu, povrede zračnog prostora i događaje specifične za ATM pri svim jedinicama operativnih usluga u zračnom prometu;

(j)

informacije o tome kako nacionalna nadležna tijela/nadležna tijela FAB-a primjenjuju koncepciju FUA za osiguravanje optimalne koristi kako za civilne tako i za vojne korisnike zračnog prostora.

1.2   Učestalost i rokovi dostavljanja podataka

Podaci iz točke 1.1 podtočaka (a), (c), (d), (e), (f), (h) i (i) dostavljaju se jedanput godišnje. Svake godine do 1. veljače, nacionalna nadzorna tijela izvješćuju EASA-u o godišnjem mjerenju primjenom upitnika o učinkovitosti upravljanja sigurnošću (točka 1.1 podtočka (a)) i o kulturi pravičnosti (točka 1.1 podtočka (e) za prethodnu godinu. Ako ima bilo kakvih promjena u godišnjem mjerenju KPI-ja, nacionalna nadzorna tijela prikazuju te promjene prije roka za sljedeće godišnje izvješće.

Podaci iz točke 1.1 podtočaka (b) i (g) stavljaju se na raspolaganje jedanput mjesečno.

Svake godine do 1. veljače, nacionalna nadzorna tijela dostavljaju svoj godišnji pregled primjene koncepcije FUA, kako je navedeno u točki 1.1 podtočki (j), za prethodnu godinu.

2.   PRUŽATELJI USLUGA U ZRAČNOJ PLOVIDBI

Ovaj se odjeljak odnosi na pružatelje usluga u zračnoj plovidbi koji pružaju usluge iz članka 1. stavka 2. U pojedinačnim slučajevima, nacionalna tijela mogu uključiti pružatelje usluga u zračnoj plovidbi koji su ispod granice navedene u članku 1. stavku 3. Ona o tome na odgovarajući način obavješćuju Komisiju.

2.1   Specifikacija skupa podataka

Pružatelji usluga u zračnoj plovidbi stavljaju na raspolaganje sljedeće:

(a)

podatke iz Eurocontrolove specifikacije pod nazivom „Eurocontrol Specification for Economic Information Disclosure”, izdanje 2.6 od 31. prosinca 2008. pod oznakom Eurocontrol-SPEC-0117 za davanje podataka do uključivo 2013., te izdanje 3.0 od 4. prosinca 2013. za davanje podataka od godine 2014. nadalje;

(b)

godišnja izvješća te dijelove poslovnih planova i godišnjeg plana povezane s performansama, koje je pružatelj usluga u zračnoj plovidbi donio u skladu s Prilogom I., odjeljcima 2.2 i 9. Uredbe (EU) br. 1035/2011;

(c)

njihov plan ulaganja za referentno razdoblje;

(d)

informacije koje su potrebne za ispunjavanje sigurnosnih KPP-a iz Priloga I. odjeljka 2. točke 1.1 podtočke (a);

(e)

informacije o elementima koji su namijenjeni promicanju kulture pravičnosti.

Pružatelji usluga u zračnoj plovidbi prikupljaju i stavljaju na raspolaganje sljedeće podatke:

(f)

informacije koje se prikupljaju putem sustava za automatsko bilježenje sigurnosnih podataka, ako su na raspolaganju;

(g)

trendove za, najmanje, narušavanja minimalne separacije, neodobrene ulaze na uzletno-sletnu stazu, povrede zračnog prostora i događaje specifične za ATM pri svim jedinicama operativnih usluga u zračnom prometu.

2.2   Učestalost i rokovi dostavljanja podataka

Podaci za godinu (n) iz točke 2.1. podtočke (a) dostavljaju se jedanput godišnje do 15. srpnja godine n + 1, osim očekivanih podataka koji se dostavljaju do 1. studenoga godine n + 1.

Podaci iz točke 2.1. podtočaka (b), (c), (d), (e) i (f) dostavljaju se jedanput godišnje.

Svake godine do 1. veljače, pružatelji usluga u zračnoj plovidbi izvješćuju EASA-u o godišnjem mjerenju primjenom upitnika o učinkovitosti upravljanja sigurnošću (točka 1.1 podtočka (d)) i o kulturi pravičnosti (točka 1.1 podtočka (e) za prethodnu godinu. Ako ima bilo kakvih promjena u godišnjem mjerenju KPI-a, nacionalna nadzorna tijela prikazuju te promjene prije roka za sljedeće godišnje izvješće.

Podaci iz točke 2.1 podtočke (g) dostavljaju se jedanput godišnje.

3.   OPERATORI ZRAČNIH LUKA

Ovaj se odjeljak primjenjuje na operatore zračnih luka koji spadaju u područje primjene članka 1. ove Uredbe.

3.1   Definicije

Za potrebe ovog Priloga primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„identifikacija zračne luke” znači opis zračne luke upotrebom standardne šifre ICAO koja se sastoji od četiri slova, kako je definirano u dokumentu ICAO-a 7910;

(b)

„parametri koordinacije” znači parametri koordinacije definirani u Uredbi (EEZ) br. 95/93;

(c)

„prijavljeni kapacitet zračne luke” znači parametri koordinacije izraženi kao maksimalni broj slotova u jedinici vremena (blok vremena) koji koordinator može dodijeliti;

(d)

„registracija zrakoplova” znači alfanumerički znakovi koji odgovaraju stvarnoj registraciji zrakoplova;

(e)

„tip zrakoplova” znači oznaka tipa zrakoplova (do 4 znaka) kako je navedeno u dokumentu ICAO-a 8643;

(f)

„identifikator leta” znači skupina alfanumeričkih znakova koji se koriste za identifikaciju leta. Stavka 7. u planu leta ICAO-a;

(g)

„šifrirani aerodrom odlaska” i „šifrirani odredišni aerodrom” znači šifra aerodroma upotrebom ICAO oznake aerodroma koja se sastoji od četiri slova ili IATA oznake aerodroma koja se sastoji od tri slova;

(h)

„vremenske oznake‚ out-off-on-in’ ” znači sljedeći podaci:

i.

stvarno vrijeme početka vožnje;

ii.

stvarno vrijeme uzlijetanja;

iii.

stvarno vrijeme slijetanja;

iv.

stvarno vrijeme završetka vožnje;

(i)

„planirano vrijeme odlaska (početka vožnje)” znači datum i vrijeme planiranog odlaska zrakoplova sa stajališta za odlazak;

(j)

„stvarno vrijeme početka vožnje” znači datum i vrijeme kada je zrakoplov napustio parkirni položaj (potiskom ili svojom vlastitom snagom);

(k)

„stvarno vrijeme uzlijetanja” znači datum i vrijeme kada je zrakoplov uzletio s uzletno-sletne staze (kotači ne dodiruju tlo);

(l)

„stvarno vrijeme slijetanja” znači datum i vrijeme kada je zrakoplov sletio (dotaknuo tlo);

(m)

„planirano vrijeme dolaska (završetka vožnje)” znači datum i vrijeme kada je planiran dolazak leta na stajalište dolaska;

(n)

„stvarno vrijeme dolaska” znači datum i vrijeme kada se na stajalištu dolaska aktiviraju kočnice za parkiranje;

(o)

„pravila letenja” znači pravila upotrijebljena za obavljanje leta. „IFR” za zrakoplov koji leti u skladu s pravilima za instrumentalno letenje, kako je definirano u Aneksu 2. Čikaškoj konvenciji ili „VFR” za zrakoplov koji leti u skladu s pravilima za vizualno letenje, kako je definirano u istom Aneksu. „Operativni zračni promet (OAT)” odnosi se na državni zrakoplov koji ne slijedi pravila definirana u Aneksu 2. Čikaškoj konvenciji (Stavka 8. u planu leta ICAO-a);

(p)

„vrsta leta” znači vrsta leta kako je definirano u Dodatku 2. dokumentu ICAO-a 4444 (15. izdanje – lipanj 2007.);

(q)

„slot dolaska na zračnu luku” i „slot odlaska iz zračne luke” znači slot zračne luke koji se dodjeljuje bilo za dolazni ili za odlazni let, kako je definirano u Uredbi (EEZ) br. 95/93;

(r)

„oznaka dolazne staze” i „oznaka odlazne staze” znači oznaka ICAO-a za stazu koja se koristi za slijetanje i za uzlijetanje (npr. 10L);

(s)

„stajalište dolaska” znači oznaka prvog parkirnog položaja na koji se zrakoplov parkirao pri dolasku;

(t)

„stajalište odlaska” znači oznaka posljednjeg parkirnog položaja na kojem je zrakoplov bio parkiran prije odlaska iz zračne luke;

(u)

„uzroci kašnjenja” znači standardne šifre kašnjenja IATA, definirane u odjeljku F pregleda CODA iz 2011. „Kašnjenja u zračnom prometu u Europi” (4) s navedenim trajanjem kašnjenja. Ako se kašnjenje leta može pripisati većem broju uzroka, pruža se popis uzroka kašnjenja;

(v)

„informacije o odleđivanju ili sprečavanju zaleđivanja” znači navođenje da li je izvedeno odleđivanje ili sprečavanje zaleđivanja i ako je izvedeno, gdje (prije napuštanja stajališta za odlazak ili na udaljenom položaju nakon napuštanja stajališta, tj. nakon početka vožnje);

(w)

„operativno poništenje” znači dolazak ili odlazak planiranog leta na koji se primjenjuju sljedeći uvjeti:

i.

za let je dodijeljen slot zračne luke; i

ii.

zračni prijevoznik je potvrdio let dan prije operacija, i/ili je let sadržan u dnevnom popisu rasporeda letova koji je operator zračne luke izradio dan prije operacija; ali

iii.

nije došlo do stvarnog slijetanja ili uzlijetanja;

(x)

„stvarno vrijeme poništenja” znači stvarni datum i vrijeme kada je dolazak ili odlazak planiranog leta poništen.

3.2   Specifikacija skupa podataka

3.2.1   Operatori zračnih luka dostavljaju sljedeće podatke:

(a)

identifikaciju zračne luke;

(b)

prijavljeni kapacitet zračne luke;

(c)

sve parametre koordinacije koji su svojstveni za usluge u zračnoj plovidbi;

(d)

planiranu razinu kvalitete usluge (kašnjenje, točnost itd.) koja je povezana s prijavljenim kapacitetom zračne luke, ako je utvrđena;

(e)

detaljan opis pokazatelja, ako su utvrđeni, koji su upotrijebljeni za utvrđivanje planirane razine kvalitete usluge.

3.2.2   Operatori zračnih luka dostavljaju sljedeće operativne podatke za svako slijetanje ili uzlijetanje:

(a)

registraciju zrakoplova;

(b)

tip zrakoplova;

(c)

identifikator leta;

(d)

šifrirani aerodrom odlaska i odredišta;

(e)

planirano vrijeme odlaska (početak vožnje);

(f)

planirano vrijeme dolaska (završetak vožnje);

(g)

vremenske oznake „out-off-on-in”;

(h)

pravila letenja i vrstu leta;

(i)

slot dolaska na zračnu luku i slot odlaska iz zračne luke, kada su dostupni;

(j)

oznaku dolazne i odlazne uzletno-sletne staze;

(k)

stajalište dolaska i stajalište odlaska;

(l)

uzroke kašnjenja, kada su dostupni (samo za odlazne letove);

(m)

informacije o odleđivanju ili sprečavanju zaleđivanja, kada su dostupne.

3.2.3   Operatori zračnih luka dostavljaju sljedeće operativne podatke za svako operativno poništenje:

(a)

identifikator leta;

(b)

tip zrakoplova;

(c)

planirano vrijeme odlaska (početak vožnje);

(d)

planirano vrijeme dolaska (završetak vožnje);

(e)

planirani odlaznu i odredišnu zračnu luku;

(f)

slotovi dolaska na zračnu luku i odlaska iz zračne luke, kada su dostupni;

(g)

razlog poništenja;

(h)

stvarno vrijeme poništenja.

3.2.4   Operatori zračnih luka mogu dostaviti:

(a)

dobrovoljna izvješća o slabljenju ili narušavanju ANS-a u zračnim lukama;

(b)

dobrovoljna izvješća o događajima koji ugrožavaju sigurnost, povezanim s ANS-om;

(c)

dobrovoljna izvješća o manjkavostima kapaciteta terminala;

(d)

dobrovoljna izvješća o savjetodavnim sastancima s ANSP-ima i državama.

3.2.5   Operatori zračnih luka prikupljaju i dostavljaju informacije koje se prikupljaju putem sustava za automatsko bilježenje sigurnosnih podataka, ako su na raspolaganju, najmanje za neodobrene ulaze na uzletno-sletnu stazu.

3.3   Učestalost i rokovi dostavljanja podataka

Podaci iz točke 3.2.1 dostavljaju se dva puta godišnje, u skladu s vremenskim okvirom iz članka 6. Uredbe (EEZ) br. 95/93.

Kada se dostavljaju podaci iz točaka 3.2.2 i 3.2.3, oni se dostavljaju jedanput mjesečno u roku od mjesec dana od kraja mjeseca u kojem je obavljen let.

Kada se dostavljaju podaci iz točke 3.2.4, oni se dostavljaju jedanput godišnje.

Izvješća iz točke 3.2.4 mogu se dostavljati bilo kada.

4.   KOORDINATORI ZRAČNIH LUKA

4.1   Specifikacija skupa podataka

Koordinatori zračnih luka dostavljaju podatke iz članka 4. stavka 8. Uredbe (EEZ) br. 95/93.

4.2   Učestalost i rokovi dostavljanja podataka

Podaci se stavljaju na raspolaganje dva puta godišnje, u skladu s vremenskim okvirom iz članka 6. Uredbe (EEZ) br. 95/93.

5.   ZRAČNI PRIJEVOZNICI

Ovaj se odjeljak primjenjuje na zračne prijevoznike koji unutar europskog zračnog prostora obavljaju više od 35 000 letova godišnje, izračunano kao prosjek triju prethodnih godina.

5.1   Definicije

5.1.1.   Za potrebe ovog Priloga primjenjuju se iste definicije kao u točki 3.1., te uz njih i sljedeće definicije:

(a)

„potrošeno gorivo” znači stvarna količina goriva koja je potrošena tijekom leta (od izlaza do izlaza);

(b)

„stvarna težina na stajanci” znači stvarna težina zrakoplova prije pokretanja motora, izražena u metričkim tonama.

5.2   Specifikacija skupa podataka

5.2.1   Zračni prijevoznici dostavljaju sljedeće podatke za svaki let koji obavljaju unutar zemljopisnog opsega ove Uredbe:

(a)

registraciju zrakoplova;

(b)

tip zrakoplova;

(c)

identifikator leta;

(d)

pravila letenja i vrstu leta;

(e)

šifrirana zračna luka odlaska i odredišta;

(f)

oznaku dolazne i odlazne uzletno-sletne staze, kada je dostupno;

(g)

stajalište dolaska i stajalište odlaska, kada je dostupno;

(h)

planirano vrijeme odlaska (početak vožnje);

(i)

planirano vrijeme dolaska (završetak vožnje);

(j)

vremenske oznake „out-off-on-in”, planirane i stvarne;

(k)

uzroke kašnjenja;

(l)

informacije o odleđivanju ili sprečavanju zaleđivanja, kada su dostupne.

5.2.2   Zračni prijevoznici dostavljaju podatke iz točke 3.2.3 za svako operativno poništenje unutar zemljopisnog opsega ove Uredbe.

5.2.3   Osim podataka koji se zahtijevaju u skladu s dijelom B Priloga IV. Direktivi 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (5), zračni prijevoznici mogu dostavljati Komisiji sljedeće podatke za svaki izvedeni let unutar zemljopisnog područja ove Uredbe:

(a)

potrošeno gorivo;

(b)

stvarnu težinu na stajanci.

5.2.4   Zračni prijevoznici mogu dostavljati:

(a)

dobrovoljna izvješća o pristupu zračnom prostoru;

(b)

dobrovoljna izvješća o slabljenju ili narušavanju ANS-a u zračnim lukama;

(c)

dobrovoljna izvješća o događajima koji ugrožavaju sigurnost, povezanim s ANS-om;

(d)

dobrovoljna izvješća o manjkavostima kapaciteta na ruti, stupnjevima ograničenja ili preusmjeravanjima;

(e)

dobrovoljna izvješća o savjetodavnim sastancima s ANSP-ima i državama.

5.2.5   Zračni prijevoznici dostavljaju informacije prikupljene putem sustava za automatsko bilježenje sigurnosnih podataka, ako su na raspolaganju, najmanje za narušavanje minimalne separacije i neodobrene ulaze na uzletno-sletnu stazu.

5.3.   Učestalost i rokovi dostavljanja podataka

Podaci iz točaka 5.2.1, 5.2.2 i 5.2.3 dostavljaju se jedanput mjesečno.

Izvješća iz točke 5.2.4 mogu se dostavljati bilo kada.

Izvješća iz točke 5.2.5 dostavljaju se jedanput godišnje.


(1)  SL L 319, 12.12.1994., str. 14.

(2)  SL L 167, 4.7.2003., str. 23.

(3)  SL L 342, 24.12.2005., str. 20.

(4)  http://www.eurocontrol.int/documents/coda-digest-annual-2011

(5)  SL L 275, 25.10.2003., str. 32.