32012D0757

ODLUKA KOMISIJE

od 14. studenoga 2012.

o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost podsustava „odvijanje i upravljanje prometom” željezničkog sustava u Europskoj uniji i o izmjeni Odluke 2007/756/EZ

(priopćena pod brojem dokumenta C(2012) 8075)

(Tekst značajan za EGP)

(2012/757/EU)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2008/57/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o interoperabilnosti željezničkog sustava unutar Zajednice (1), a posebno njezin članak 6. stavak 1.,

budući da:

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1.   Donosi se tehnička specifikacija za interoperabilnost (TSI) u vezi s podsustavom „odvijanje i upravljanje prometom” željezničkog sustava u Uniji, kako je utvrđena u Prilogu I.

2.   TSI utvrđen u Prilogu I. ovoj Odluci primjenjuje se na podsustav „odvijanje i upravljanje prometom” kako je utvrđen u točki 2.5. Priloga II. Direktivi 2008/57/EZ.

Članak 2.

Ako to nisu već učinile u skladu s Odlukom Komisije 2006/920/EZ (6), Odlukom 2008/231/EZ ili Odlukom 2011/314/EU, države članice obavješćuju Komisiju najkasnije do 30. lipnja 2014. o sljedećim vrstama sporazuma:

Članak 3.

Svaka država članica, djelujući u skladu s poglavljem 7. Priloga I. ovoj Odluci, ažurira nacionalni provedbeni plan za TSI, koji je donijela u skladu s člankom 4. Odluke 2006/929/EZ, člankom 4. Odluke 2008/231/EZ i člankom 5. Odluke 2011/314/EU.

Svaka država članica dostavlja ažurirani provedbeni plan drugim državama članicama i Komisiji najkasnije do 31. prosinca 2014.

Članak 4.

Odluke 2008/231/EZ i 2011/314/EU stavljaju se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2014.

Članak 5.

Odluka 2007/756/EZ mijenja se kako slijedi:

Članak 6.

1.   Agencija na svojoj internetskoj stranici objavljuje popise oznaka navedenih u dijelovima 9, 10, 11, 12 i 13 Dodatka 6. Prilogu Odluci 2007/756/EZ.

2.   Agencija ažurira popise oznaka navedenih u stavku 1. i obavješćuje Komisiju o njihovim izmjenama. Komisija obavješćuje države članice o izmjeni navedenih popisa putem Odbora osnovanog u skladu s člankom 29. Direktive 2008/57/EZ.

Članak 7.

Ova se Odluka primjenjuje od 1. siječnja 2014.

Članak 8.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

(1)  SL L 191, 18.7.2008., str. 1.

(2)  SL L 164, 30.4.2004., str. 1.

(3)  SL L 84, 26.3.2008., str. 1.

(4)  SL L 144, 31.5.2011., str. 1.

(5)  SL L 305, 23.11.2007., str. 30.

(6)  SL L 359, 18.12.2006., str. 1.

PRILOG I.

TEHNIČKA SPECIFIKACIJA ZA INTEROPERABILNOST ZA PODSUSTAV „ODVIJANJE I UPRAVLJANJE PROMETOM”

SADRŽAJ

1.   UVOD

1.1.   Tehničko područje primjene

Ova tehnička specifikacija za interoperabilnost (u nastavku: TSI) odnosi se na podsustav „odvijanje i upravljanje prometom” naveden na popisu u točki 1. Priloga II. Direktivi 2008/57/EZ. Dodatne informacije o ovom podsustavu navedene su u poglavlju 2. ovog Priloga.

Po potrebi ovaj TSI razlikuje zahtjeve za konvencionalnu željeznicu i željeznicu velikih brzina kako je određeno u poglavlju 2.1. Priloga I. Direktivi 2008/57/EZ.

1.2.   Zemljopisno područje primjene

Zemljopisno područje primjene ovog TSI-ja je europski željeznički sustav u skladu s člankom 1. Direktive 2008/57/EZ, osim sustava i mreža navedenih u članku 1. stavku 3. Direktive 2008/57/EZ.

1.3.   Sadržaj ovog TSI-ja

U skladu s člankom 5. stavkom 3. Direktive 2008/57/EZ, ovaj TSI:

Nadalje, u skladu s člankom 5. stavkom 5. Direktive 2008/57/EZ, za svaki se TSI mogu predvidjeti posebni slučajevi. Oni su navedeni u poglavlju 7.

Ovaj TSI isto tako u poglavlju 4. sadrži pravila za rad i održavanje koji su specifični za područje primjene navedeno u točkama 1.1 i 1.2 ovog Priloga.

2.   OPIS PODSUSTAVA/PODRUČJE PRIMJENE

2.1.   Podsustav

Podsustav „odvijanje i upravljanje prometom” opisan je u točki 2.5. Priloga II. Direktivi 2008/57/EZ kao:

2.2.   Područje primjene

Ovaj TSI odnosi se na podsustav „odvijanje i upravljanje prometom” upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika u odnosu na prometovanje vlakova u europskom željezničkom sustavu kako je definiran u poglavlju 1.2.

2.2.1.   Osoblje i vlakovi

Točke 4.6 i 4.7 odnose se na osoblje koje obavlja poslove praćenja vlaka vezane uz sigurnost kada to uključuje prelazak granice (granica) između država i rad izvan svih mjesta koja su u izvješću o mreži upravitelja infrastrukture označena kao „granična” i koja su obuhvaćena njegovim rješenjem o sigurnosti za upravljanje željezničkom infrastrukturom.

Točka 4.6.2. također se odnosi na strojovođe kako je utvrđeno točkom 8. Priloga VI. Direktivi 2007/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (1). Ako djelatnost osoblja obuhvaća samo rad unutar „graničnih” mjesta kako su opisana u prvom stavku ove točke, ne smatra se da je osoblje prešlo granicu.

Za osoblje koje obavlja poslove otpreme vlakova i odobravanja kretanja vlakova vezane uz sigurnost, primjenjuje se uzajamno priznavanje stručne osposobljenosti i zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta među državama članicama.

Za osoblje koje obavlja poslove vezane uz sigurnost u vezi s posljednjom pripremom vlaka prije nego što treba prijeći granicu (granice) i koje radi izvan „graničnih” područja, kako su opisana u prvom stavku ove točke, primjenjuje se točka 4.6., zajedno s uzajamnim priznanjem zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta među državama članicama. Vlak se ne smatra međunarodnim vlakom ako sva vozila vlaka koji prelazi državnu granicu prelaze granicu samo do „graničnih” područja kako su opisana u prvom stavku ove točke.

To se može sažeti u tablicama 1. i 2.:

Tablica 1.

Osoblje koje sudjeluje u radu na vlakovima koji prelaze državne granice i nastavljaju vožnju preko graničnih mjesta.

Tablica 2.

Osoblje koje sudjeluje u radu na vlakovima koji ne prelaze državne granice ili ih prelaze samo do graničnih mjesta

2.2.2.   Načela

Ovaj TSI obuhvaća one elemente (kako su utvrđeni u poglavlju 4.) podsustava „odvijanje i upravljanje prometom” za koje između željezničkih prijevoznika i upravitelja infrastrukture načelno postoje operativna sučelja ili koji su od posebne važnosti za interoperabilnost.

Željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture moraju osigurati da uspostava odgovarajućih procesa ispunjava sve zahtjeve vezane uz pravila i postupke kao i dokumentaciju. Uspostava ovih procesa važan je dio sustava upravljanja sigurnošću (u nastavku: SMS) željezničkih prijevoznika i upravitelja infrastrukture, kako je određeno u Direktivi 2004/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2). Sam sustav upravljanja sigurnošću ocjenjuje relevantno nacionalno tijelo nadležno za sigurnost (u nastavku: NSA) prije dodjele rješenja o sigurnosti/rješenja o sigurnosti za upravljanje željezničkom infrastrukturom.

2.2.3.   Primjenjivost na postojeća vozila i infrastrukturu

Dok se većina zahtjeva sadržanih u ovome TSI-ju odnosi na procese i postupke, određeni se broj također odnosi na fizičke elemente, vlakove i vozila koji su bitni za odvijanje prometa.

Kriteriji za konstrukciju tih elemenata opisani su u TSI-jima koji obuhvaćaju druge podsustave, kao što su željeznička vozila. U kontekstu ovog TSI-ja u obzir se uzima njihova operativna funkcija.

3.   OSNOVNI ZAHTJEVI

3.1.   Usklađenost s osnovnim zahtjevima

U skladu s člankom 4. stavkom 1. Direktive 2008/57/EZ, europski željeznički sustav, njegovi podsustavi i njihovi interoperabilni sastavni dijelovi moraju ispunjavati osnovne zahtjeve utvrđene u Prilogu III. Direktivi.

3.2.   Osnovni zahtjevi - pregled

Osnovni zahtjevi obuhvaćaju:

U skladu s Direktivom 2008/57/EZ, osnovni se zahtjevi mogu općenito primjenjivati na cjelokupni europski željeznički sustav ili mogu biti specifični za svaki podsustav i njegove sastavne dijelove.

Sljedeća tablica 3. sažima odnose između osnovnih zahtjeva utvrđenih u Prilogu III. Direktivi 2008/57/EZ i ovog TSI-ja.

Tablica 3.

4.   ZNAČAJKE PODSUSTAVA

4.1.   Uvod

Uzimajući u obzir sve odgovarajuće osnovne zahtjeve, podsustav „odvijanje i upravljanje prometom”, kako je opisan u točki 2.2, obuhvaća samo elemente navedene u ovom poglavlju.

U skladu s Direktivom 2001/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3), upravitelj infrastrukture u potpunosti je odgovoran za osiguranje svih odgovarajućih uvjeta koje moraju ispunjavati vlakovi kojima je dopuštena vožnja na njegovoj mreži, uzimajući u obzir zemljopisne pojedinosti pojedinih pruga te funkcionalne ili tehničke specifikacije utvrđene u ovom poglavlju.

4.2.   Funkcionalne i tehničke specifikacije

Funkcionalne i tehničke specifikacije podsustava „odvijanje i upravljanje prometom” čine:

4.2.1.   Specifikacije koje se odnose na osoblje

4.2.1.1.   Opći zahtjevi

Ova se točka bavi osobljem koje doprinosi radu podsustava obavljanjem poslova vezanih uz sigurnost uključujući izravno sučelje između željezničkog prijevoznika i upravitelja infrastrukture.

Obuhvaćena područja su:

Pored toga, za osoblje kako je definirano u točki 2.2.1., ovaj TSI utvrđuje zahtjeve za:

4.2.1.2.   Dokumentacija za strojovođe

Željeznički prijevoznik koji je nadležan za vožnju vlaka mora strojovođi dati sve neophodne informacije i dokumentaciju potrebne za obavljanje njegovih poslova.

Ove informacije moraju uzeti u obzir potrebne elemente za odvijanje prometa u redovnim, otežanim i izvanrednim situacijama za trase na kojima će vlak prometovati i za željeznička vozila koja se koriste na tim trasama.

4.2.1.2.1.   Upute za strojovođu

Svi postupci potrebni strojovođi moraju se nalaziti u dokumentu ili na računalnom mediju pod imenom „Upute za strojovođu”.

U Uputama za strojovođu moraju se navesti zahtjevi za sve trase na kojima se odvija promet i za željeznička vozila koja se koriste na tim trasama u skladu s odvijanjem prometa u redovnim, otežanim i izvanrednim situacijama s kojima se strojovođa može suočiti.

Upute za strojovođu moraju obuhvaćati dva različita područja:

Mora uključivati postupke koji obuhvaćaju barem sljedeće aspekte:

Željeznički prijevoznik je odgovoran za sastavljanje Uputa za strojovođu.

Željeznički prijevoznik mora pripremiti Upute za strojovođu u jednakom obliku za cjelokupnu infrastrukturu na kojoj rade njegovi strojovođe.

Željeznički prijevoznik mora sastaviti Upute za strojovođu tako da se od strane strojovođe omogućava primjena svih operativnih pravila.

Obvezna su dva dodatka:

Unaprijed definirane poruke i obrasci moraju ostati na „radnom” jeziku upravitelja infrastrukture.

Postupak za pripremu i ažuriranje Uputa za strojovođu mora uključivati sljedeće korake:

Upravitelj infrastrukture mora osigurati da je sadržaj dokumentacije predane željezničkim prijevoznicima potpun i točan.

Željeznički prijevoznik mora osigurati da je sadržaj Uputa za strojovođu potpun i točan.

4.2.1.2.2.   Opis pruge i odgovarajuće pružne opreme za pruge na kojima se odvija promet

Strojovođama se mora osigurati opis pruga i pripadajuće pružne opreme za pruge na kojima će upravljati vlakovima i koje su bitne za upravljanje vlakom. Takvi se podaci moraju utvrditi u zasebnome dokumentu pod nazivom „Upute o trasi” (koje mogu biti ili uobičajeni dokument ili u računalnom obliku).

Upute o trasi moraju sadržavati najmanje sljedeće podatke:

4.2.1.2.2.1.   Priprema Uputa o trasi

Oblik Uputa o trasi mora se pripremiti na isti način za cjelokupnu infrastrukturu na kojoj se odvija promet vlakovima pojedinačnog željezničkog prijevoznika.

Željeznički je prijevoznik odgovoran za primjerno i pravilno sastavljanje Uputa o trasi (npr., osiguravanje prijevoda u slučaju potrebe i/ili osiguravanje objašnjenja), koristeći podatke koje je dostavio upravitelj infrastrukture.

Sljedeći se podaci moraju uključiti (popis nije potpun):

Upravitelj infrastrukture mora osigurati da je sadržaj dokumentacije predane željezničkim prijevoznicima potpun i točan.

Željeznički prijevoznik mora osigurati da je sadržaj Uputa o trasi potpun i točan.

4.2.1.2.2.2.   Izmjene podataka sadržanih u Uputama o trasi

Upravitelj infrastrukture mora obavijestiti željezničkog prijevoznika o svim trajnim ili privremenim izmjenama podataka predanih u skladu s točkom 4.2.1.2.2.1.

Željeznički prijevoznik te promjene mora svrstati u za to namijenjeni dokument ili na računalni medij čiji oblik mora biti jednak za sve infrastrukture na kojima se odvija promet vlakovima pojedinog željezničkog prijevoznika.

Upravitelj infrastrukture mora osigurati da je sadržaj dokumentacije predane željezničkim prijevoznicima potpun i točan.

Željeznički prijevoznik mora osigurati da je sadržaj dokumenta u koji su svrstane izmjene podataka sadržanih u Uputi o trasi potpun i točan.

4.2.1.2.2.3.   Obavješćivanje strojovođe u stvarnom vremenu

Upravitelj infrastrukture mora obavijestiti strojovođe o svim promjenama na pruzi ili relevantnoj pružnoj opremi koje nisu uvrštene u izmjene podataka za Upute o trasi kako su utvrđene u točki 4.2.1.2.2.2.

4.2.1.2.3.   Vozni redovi

Dostavljanje podataka o voznom redu vlakova omogućuje točnu vožnju vlakova i doprinosi učinkovitosti usluge.

Željeznički prijevoznik mora strojovođama dostavljati podatke potrebne za normalnu vožnju vlaka, koje uključuju barem:

Takve podatke o kretanju vlaka koji se moraju temeljiti na podacima koje dostavlja upravitelj infrastrukture, mogu se poslati ili u elektroničkom ili u papirnatom obliku.

Način prezentiranja podataka strojovođama mora biti jednak na svim prugama na kojima prometuje željeznički prijevoznik.

4.2.1.2.4.   Željeznička vozila

Željeznički prijevoznik mora dostaviti strojovođi sve podatke bitne za rad željezničkih vozila tijekom otežanih situacija (kao što su vlakovi koji trebaju pomoć). Takva se dokumentacija mora također usredotočiti na posebno sučelje s osobljem upravitelja infrastrukture u navedenim slučajevima.

4.2.1.3.   Dokumentacija za ostalo osoblje željezničkog prijevoznika osim strojovođa

Željeznički prijevoznik mora svim članovima svoga osoblja (bilo osoblju vlaka ili drugom osoblju) koje obavlja poslove vezane uz sigurnost i koje obuhvaćaju izravno sučelje s osobljem, opremom ili sustavima upravitelja infrastrukture, dostaviti propise, postupke te posebne podatke o željezničkim vozilima i trasi koje smatra prikladnim za takve poslove. Takvi će se podaci primjenjivati na rad u redovnim i u otežanim uvjetima.

Za osoblje u vlakovima, struktura, oblik, sadržaj i postupak za pripremu i ažuriranje takvih podataka mora se temeljiti na specifikaciji iz pododjeljka 4.2.1.2. ovog TSI-ja.

4.2.1.4.   Dokumentacija za osoblje upravitelja infrastrukture koje odobrava vožnju vlaka

Svi podaci potrebni za osiguranje komunikacije vezane uz sigurnost između osoblja koje odobrava vožnju vlaka i osoblja vlaka moraju se utvrditi u:

Upravitelj infrastrukture mora te dokumente sastaviti na svom radnom jeziku.

4.2.1.5.   Komunikacija vezana uz sigurnost između osoblja vlaka, drugog osoblja željezničkog prijevoznika i osoblja koje odobrava vožnju vlaka

Jezik koji se upotrebljava za komunikaciju vezanu uz sigurnost između osoblja vlaka, ostalog osoblja željezničkog prijevoznika (kao što je određeno u Dodatku L) i osoblja koje odobrava vožnju vlaka je radni jezik (vidjeti pojmovnik) koji koristi upravitelj infrastrukture na dotičnoj trasi.

Načela za komunikaciju vezanu uz sigurnost između osoblja vlaka i osoblja odgovornog za odobravanje kretanja vlakova navedena su u Dodatku C.

U skladu s Direktivom 2001/14/EZ upravitelj infrastrukture odgovoran je za objavu „radnog jezika” koji njegovo osoblje upotrebljava u svakodnevnom radu.

Međutim, ako zbog lokalne prakse treba osigurati još jedan jezik, upravitelj infrastrukture mora odrediti zemljopisne granice njegovog korištenja.

4.2.2.   Specifikacije koje se odnose na vlakove

4.2.2.1.   Vidljivost vlaka

4.2.2.1.1.   Opći zahtjev

Željeznički se prijevoznik mora pobrinuti da vlakovi budu opremljeni sredstvima koja označavaju prednji i stražnji dio vlaka.

4.2.2.1.2.   Prednji dio

Željeznički prijevoznik mora osigurati da vlak koji se približava bude jasno vidljiv i prepoznatljiv, izgledom i rasporedom svojih upaljenih prednjih bijelih svjetala.

Na prednji dio prema naprijed usmjerenog prvog vozila vlaka moraju se ugraditi tri svjetla na vrhovima jednakokračnog trokuta, kao što je niže prikazano. Ta svjetla moraju biti upaljena uvijek kada se vlakom upravlja s te strane.

Prednja svjetla moraju optimizirati vidljivost vlaka (npr. za pružne radnike i one koji se služe javnim željezničko-cestovnim prijelazima) (pozicijska svjetla), osigurati dovoljnu vidljivost za strojovođu (osvjetljavanje pruge ispred njega, pružnih oznaka, signalnih oznaka itd.) (čeona svjetla) tijekom noći i u uvjetima slabe vidljivosti i ne smiju zaslijepiti strojovođe vlakova koji dolaze iz suprotnog smjera.

Razmak, visina iznad pruge, promjer, intenzitet svjetla, dimenzije i oblik odaslanog snopa svjetla tijekom prometovanja i danju i noću utvrđeni su u TSI-ju za željeznička vozila (u nastavku: TSI RST).

4.2.2.1.3.   Stražnji dio

Željeznički prijevoznik mora osigurati tražena sredstva za označivanje stražnjeg dijela vlaka. Signal za stražnji dio mora biti postavljen samo na stražnjem dijelu posljednjeg vozila vlaka. Mora biti postavljen kako je niže prikazano.

4.2.2.1.3.1.   Putnički vlakovi

Oznaka stražnjeg dijela putničkog vlaka mora se sastojati od dva stalna crvena svjetla postavljena na istoj visini iznad odbojnika na poprečnoj osi.

4.2.2.1.3.2.   Teretni vlakovi u međunarodnom prometu

Država članica mora obavijestiti koji će se od sljedećih zahtjeva primjenjivati na mreži te države članice za vlakove koji prelaze granicu između država članica:

Ili

Svjetla ili ploče moraju biti na istoj visini iznad odbojnika na poprečnoj osi. Država članica koja kao oznaku stražnjeg dijela vlaka zahtijeva dvije reflektirajuće ploče, mora također prihvaćati i dva stalna svjetla.

4.2.2.1.3.3.   Teretni vlakovi koji ne prelaze granicu između država članica

Za teretne vlakove koji ne prelaze granicu između država članica označivanje stražnjeg dijela vlaka otvoreno je pitanje (vidjeti Dodatak U).

4.2.2.2.   Čujnost vlaka

4.2.2.2.1.   Opći zahtjev

Željeznički prijevoznik mora osigurati da vlakovi budu opremljeni zvučnim upozoravajućim uređajem za označivanje približavanja vlaka.

4.2.2.2.2.   Upravljanje

Strojovođa mora imati mogućnost uključivanja uređaja za zvučno upozoravanje sa svih položaja upravljanja vlakom.

4.2.2.3.   Identifikacija vozila

Svako vozilo mora imati Europski broj vozila po kojemu se jednoznačno razlikuje od svih ostalih tračničkih vozila. Taj broj mora biti prikazan na vidnom mjestu barem na svakoj uzdužnoj strani vozila kako je utvrđeno u Dodatku P.

Europski broj vozila sastoji se od 12 znamenaka; više detalja o njemu navedeno je u Odluci 2007/756/EZ.

Isto se tako moraju vidjeti radna ograničenja koja se primjenjuju na vozilo.

4.2.2.4.   Sigurnost putnika i tereta

4.2.2.4.1.   Sigurnost tereta

Željeznički se prijevoznik mora pobrinuti da su vozila sigurno i pouzdano utovarena i da tako ostane do kraja putovanja

4.2.2.4.2.   Sigurnost putnika

Željeznički prijevoznik mora osigurati da se prijevoz putnika odvija sigurno na polasku i tijekom putovanja.

4.2.2.5.   Sastav vlaka

Željeznički prijevoznik mora odrediti pravila i postupke kojih se njegovo osoblje mora pridržavati kako bi se osigurala usklađenost vlaka s dodijeljenom trasom.

Zahtjevi za sastav vlaka moraju uzeti u obzir sljedeće elemente:

Mogu se tražiti ili uvesti dodatna ograničenja zbog vrste kočnog režima ili vrste vuče na određenom vlaku.

4.2.2.6.   Kočenje vlaka

4.2.2.6.1.   Minimalni zahtjevi kočnog sustava

Sva vozila u vlaku moraju biti spojena na neprekidni automatski sustav kočenja kako je određeno u TSI-ju za željeznička vozila (odluke Komisije 2006/861/EZ (4), 2008/232/EZ (5) i 2011/291/EU (6)).

Prvo i zadnje vozilo (uključujući vučne jedinice) u vlaku moraju imati funkcionalnu automatsku kočnicu.

U slučaju da se vlak slučajno podijeli na dva dijela, obje se kompozicije razdvojenih vozila moraju automatski zaustaviti zbog prisilnog kočenja.

4.2.2.6.2.   Učinkovitost kočenja

Upravitelj infrastrukture mora željezničkom prijevozniku osigurati podatke o stvarno potrebnoj učinkovitosti kočenja. Ti podaci obuhvaćaju po potrebi uvjete korištenja sustava kočenja koji mogu utjecati na infrastrukturu kao što su magnetske kočnice, regenerativni sustav kočenja i kočnice na vrtložnu struju.

Željeznički prijevoznik je odgovoran da vlak ima dostatnu učinkovitost kočenja dostavljajući svome osoblju propise za kočenje kojih se treba pridržavati.

Pravilima koja se odnose na učinkovitost kočenja mora se upravljati unutar sustava upravljanja sigurnošću upravitelja infrastrukture i željezničkog prijevoznika.

Daljnji zahtjevi utvrđeni su u Dodatku T.

4.2.2.7.   Osiguravanje voznog stanja vlaka

4.2.2.7.1.   Opći zahtjev

Željeznički prijevoznik mora odrediti postupak kako bi se osiguralo da sva oprema u vlaku koja je vezana uz sigurnost bude u potpuno ispravnom stanju i da vlak može sigurno voziti.

Željeznički prijevoznik mora obavijestiti upravitelja infrastrukture o svim promjenama svojstva vlaka koje utječu na njegove radne karakteristike i o svim promjenama koje bi mogle utjecati na sposobnost vožnje vlaka na dodijeljenoj trasi.

Upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik moraju odrediti i ažurno voditi uvjete i postupke za vožnju vlaka u otežanim uvjetima.

4.2.2.7.2.   Potrebni podaci

Podaci koji su potrebni za sigurnu i učinkovitu vožnju i postupak kojim se ti podaci prosljeđuju moraju sadržavati:

Željeznički prijevoznik mora osigurati da su ovi podaci dostupni upravitelju (upraviteljima) infrastrukture prije polaska vlaka.

Željeznički prijevoznik mora obavijestiti upravitelja (upravitelje) infrastrukture ako vlak ne putuje dodijeljenom trasom ili ako je otkazan.

4.2.2.8.   Zahtjevi za uočavanje signalnih i pružnih oznaka

Strojovođa mora opažati signalne i pružne oznake, a oni moraju biti vidljivi za strojovođu u situacijama kada strojovođa mora poštovati signalne i pružne oznake. Isto se primjenjuje na ostale vrste pružnih znakova ako su vezani uz sigurnost.

Upravljačnice moraju biti konstruirane tako da strojovođa lako može uočiti odgovarajuću informaciju.

4.2.2.9.   Budnost strojovođe

Potrebna je naprava za nadzor budnosti strojovođe u vozilu. Ta naprava zaustavlja vlak ako strojovođa ne reagira u određenom vremenskom roku; vremenski raspon utvrđen je u TSI-ju za željeznička vozila.

4.2.3.   Specifikacije koje se odnose na vožnju vlaka

4.2.3.1.   Planiranje vožnje vlaka

U skladu s Direktivom 2001/14/EZ upravitelj infrastrukture mora priopćiti koji su podaci potrebni kod podnošenja zahtjeva za trasu vlaka.

4.2.3.2.   Identifikacija vlakova

Svaki vlak treba identificirati brojem vlaka. Broj vlaka dodjeljuje upravitelj infrastrukture kada dodjeljuje trasu vlaka i mora biti poznat željezničkom prijevozniku i svim upraviteljima infrastrukture koji upravljaju vlakom. Broj vlaka u svakoj mreži mora biti jedinstven. Treba se izbjegavati mijenjanje broja vlaka u tijeku putovanja vlaka.

4.2.3.2.1.   Format broja vlaka

Format broja vlaka definiran je u Odluci Komisije 2012/88/EU od 25. siječnja 2012. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u vezi s prometno-upravljačkim i signalno-sigurnosnim podsustavom transeuropskog željezničkog sustava (7) (u nastavku: TSI CCS).

4.2.3.3.   Polazak vlaka

4.2.3.3.1.   Provjere i ispitivanja prije polaska

Željeznički prijevoznik mora odrediti provjere i ispitivanja kako bi se osiguralo da su svi polasci protekli sigurno (npr. vrata, teret, kočnice).

4.2.3.3.2.   Obavješćivanje upravitelja infrastrukture o radnom stanju vlaka

Željeznički prijevoznik obavješćuje upravitelja infrastrukture kada je vlak spreman za pristup mreži.

Željeznički prijevoznik mora prije polaska i tijekom putovanja obavješćivati upravitelja infrastrukture o svim nepravilnostima koje utječu na vlak ili njegov rad, a mogu imati negativne posljedice na vožnju vlaka.

4.2.3.4.   Upravljanje prometom

4.2.3.4.1.   Opći zahtjevi

Upravljanje prometom mora osigurati sigurno, učinkovito i točno odvijanje željezničkog prometa uključujući učinkovito uklanjanje zastoja u prometu.

Upravitelj infrastrukture mora odrediti postupke i sredstva za:

Svi dodatni postupci koje zahtijeva željeznički prijevoznik i koji utječu na sučelje s upraviteljem (upraviteljima) infrastrukture mogu se uvesti nakon dogovora s upraviteljem infrastrukture.

4.2.3.4.2.   Izvješća o položaju vlaka

4.2.3.4.2.1.   Podaci potrebni za izvještavanje o položaju vlaka

Upravitelj infrastrukture mora:

4.2.3.4.2.2.   Predviđeno vrijeme predaje

Upravitelj infrastrukture mora imati postupak koji omogućuje navođenje procijenjenog broja minuta odstupanja od planiranog vremena predviđenog za primopredaju vlaka između dva upravitelja infrastrukture.

To mora uključivati informacije o smetnjama u prometu (opis i lokacija problema).

4.2.3.4.3.   Opasne tvari

Željeznički prijevoznik mora odrediti postupke za nadzor prijevoza opasnih tvari.

Ti postupci moraju uključivati:

4.2.3.4.4.   Kvaliteta odvijanja prometa

Upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik moraju primjenjivati postupke za praćenje učinkovitog obavljanja svih odgovarajućih usluga u prometu.

Postupci praćenja moraju biti predviđeni za analizu podataka i otkrivanje skrivenih rizika, u vezi ljudskih pogrešaka i pogrešaka sustava. Rezultati te analize upotrebljavaju se za osmišljavanje aktivnosti poboljšanja namijenjenih otklanjanju ili ublažavanju događaja koji bi mogli negativno utjecati na učinkovit rad mreže.

Ako bi takve aktivnosti poboljšanja bile korisne za cjelokupnu mrežu, uključujući ostale upravitelje infrastrukture i željezničke prijevoznike, onda bi se one priopćavale pod uvjetima poslovne povjerljivosti.

Upravitelj infrastrukture u najkraćem mogućem roku mora istražiti događaje koji značajno remete odvijanje prometa. Kada je moguće, a posebno ako je u pitanju član njegovoga osoblja, upravitelj infrastrukture mora pozvati željezničkog prijevoznika koji je uključen (željezničke prijevoznike koji su uključeni) u dotični događaj da sudjeluje(-u) u istrazi. Ako takva istraga rezultira preporukama za poboljšanje rada mreže i ako doprinosi otklanjanju ili ublažavanju uzroka nesreća/nezgoda, o tome treba obavijestiti sve relevantne upravitelje infrastrukture i dotične željezničke prijevoznike.

Ti se postupci moraju dokumentirati i provjeravati kroz unutarnju kontrolu.

4.2.3.5.   Bilježenje podataka

Podaci koji se odnose na vožnju vlaka moraju se zabilježiti i zadržati u svrhu:

Iz evidentiranih se podataka mora razabrati:

Zahtjevi pohrane, povremenog vrednovanja i pristupa tim podacima utvrđeni su u odgovarajućim nacionalnim propisima države članice:

4.2.3.5.1.   Bilježenje nadzornih podataka izvan vlaka

Upravitelj infrastrukture mora bilježiti najmanje sljedeće podatke:

4.2.3.5.2.   Bilježenje nadzornih podataka u vlaku

Željeznički prijevoznik mora bilježiti najmanje sljedeće podatke:

4.2.3.6.   Vožnja u otežanim uvjetima

4.2.3.6.1.   Obavijest drugim korisnicima

Upravitelj infrastrukture mora zajedno sa željezničkim prijevoznikom (prijevoznicima) odrediti postupak trenutačnog međusobnog obavješćivanja o svim situacijama koje umanjuju sigurnost, radne značajke i/ili raspoloživost željezničke mreže ili željezničkih vozila.

4.2.3.6.2.   Davanje uputa strojovođama

Upravitelj infrastrukture mora pri svakom radu u otežanim uvjetima koji je povezan s njegovim područjem odgovornosti dati strojovođama odgovarajuće upute o poduzimanju mjera za sigurno svladavanje tog otežanog uvjeta.

4.2.3.6.3.   Pravila za izvanredne situacije

Upravitelj infrastrukture mora zajedno sa svim željezničkim prijevoznicima koji koriste njegovu infrastrukturu, te prema potrebi sa susjednim upraviteljima infrastrukture, odrediti, objaviti i omogućiti odgovarajuća pravila za postupanje u izvanrednim situacijama, te odrediti odgovornosti kako bi se smanjio negativni utjecaj proizašao iz rada u otežanim uvjetima.

Zahtjevi za planiranjem i reakcija na takve događaje moraju biti razmjerni naravi i mogućoj ozbiljnosti otežanog rada.

Te mjere, koje moraju sadržavati barem planove za ponovnu uspostavu „normalnog” stanja mreže, mogu se također odnositi na:

Upravitelj infrastrukture mora uspostaviti i ažurirati podatke potrebne za stupanje u vezu s bitnim osobljem upravitelja infrastrukture i željezničkog prijevoznika kod prekida prometa koji uzrokuje rad u otežanim uvjetima. Ti podaci moraju obuhvaćati detalje za stupanje u vezu tijekom i nakon radnoga vremena.

Željeznički prijevoznik mora te podatke predati upravitelju infrastrukture i obavještavati ga o svim promjenama tih podataka za stupanje u vezu.

Upravitelj infrastrukture mora sve željezničke prijevoznike obavijestiti o svim promjenama svojih podataka.

4.2.3.7.   Upravljanje izvanrednim situacijama

Upravitelj infrastrukture mora, u dogovoru sa:

odrediti, objaviti i omogućiti odgovarajuće mjere za upravljanje izvanrednim situacijama i ponovnu uspostavu normalnog rada pruge.

Takve mjere u pravilu obuhvaćaju sljedeće situacije:

Željeznički prijevoznik mora upravitelju infrastrukture dostaviti sve posebne podatke o tim okolnostima, pogotovo u vezi popravaka ili ponovnog vraćanja svojih vlakova na kolosijek.

Pored toga, željeznički prijevoznik mora imati postupke za obavješćivanje putnika o izvanrednoj situaciji u vlaku te sigurnosnim postupcima.

4.2.3.8.   Pomoć posadi vlaka u slučaju nesreće ili velikog kvara pružnog vozila

Željeznički prijevoznik mora odrediti odgovarajuće postupke za pomoć posadi vlaka u otežanim situacijama kako bi se izbjegla ili smanjila kašnjenja uzrokovana tehničkim ili drugim kvarovima željezničkih vozila (npr. komunikacijske veze, mjere koje treba poduzeti u slučaju evakuacije vlaka).

4.3.   Funkcionalne i tehničke specifikacije sučelja

U smislu osnovnih zahtjeva iz poglavlja 3., funkcionalne i tehničke specifikacije sučelja su sljedeće:

4.3.1.   Sučelja s TSI-jima za građevinski podsustav

4.3.2.   Sučelja s TSI-jem za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav

4.3.3.   Sučelja s TSI-jem za željeznička vozila

4.3.3.1.   Sučelja s TSI-jem za lokomotive i putnička vozila

4.3.3.2.   Sučelje s TSI-jem za teretne vagone

4.3.3.3.   Sučelje s TSI-jem za željeznička vozila velikih brzina

4.3.4.   Sučelja s TSI-jem za elektroenergetski podsustav (TSI ENE)

4.4.   Operativna pravila

Pravila i postupci koji omogućuju usklađen rad novih i različitih strukturnih podsustava namijenjenih uporabi u europskom željezničkom sustavu, a posebno onih koji su izravno povezani s radom novog prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog sustava, moraju u jednakim situacijama biti jednaki.

S tim ciljem su u Dodatku A utvrđena operativna pravila za Europski sustav upravljanja željezničkim prometom (ERTMS/ETCS) i za komunikacijski sustav ERTMS/GSM-R.

Ostala operativna pravila koja se mogu standardizirati u cijelom europskom željezničkom sustavu utvrđena su u Dodatku B.

4.5.   Pravila održavanja

Ne primjenjuju se.

4.6.   Stručna osposobljenost

U skladu s točkom 2.2.1. ovog TSI-ja u ovoj je točki opisana stručna i jezična osposobljenost osoblja te postupci koji su potrebni da bi osoblje steklo tu osposobljenost.

4.6.1.   Stručna osposobljenost

Osoblje željezničkog prijevoznika i upravitelja infrastrukture mora steći odgovarajuću stručnu osposobljenost za obavljanje svih potrebnih poslova vezanih uz sigurnost u normalnim, otežanim i izvanrednim situacijama. Takva osposobljenost obuhvaća stručno znanje i sposobnost primjene toga znanja u praksi.

Minimalni elementi vezani uz stručnu osposobljenost za pojedine poslove navedeni su u dodacima J i L.

4.6.1.1.   Stručna znanja

Uzimajući u obzir navedene dodatke, te ovisno o poslovima pojedinačnog člana osoblja potrebno znanje obuhvaća sljedeće:

4.6.1.2.   Sposobnost primjene znanja u praksi

Da bi osoblje bilo sposobno primijeniti to znanje u redovnim, otežanim i izvanrednim situacijama mora u potpunosti poznavati:

Osoblje mora također biti općenito sposobno prilagođavanju različitim okolnostima s kojima se pojedinac može susresti.

Od željezničkih prijevoznika i upravitelja infrastrukture zahtijeva se da uspostave sustav upravljanja osposobljenošću kako bi osigurali ocjenjivanje i održavanje osposobljenosti pojedinih članova svoga osoblja. Pored toga, prema potrebi se mora osigurati osposobljavanje kako bi se osiguralo obnavljanje znanja i vještina, pogotovo u vezi sa slabostima i pomanjkanjima u radu sustava ili pojedinaca.

4.6.2.   Jezična osposobljenost

4.6.2.1.   Načela

Upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik moraju osigurati da je njihovo odgovarajuće osoblje osposobljeno za korištenje komunikacijskih protokola i načela utvrđenih u ovom TSI-ju.

Ako upravitelj infrastrukture upotrebljava drugačiji radni jezik od jezika kojime se uobičajeno služi osoblje željezničkog prijevoznika, jezično i komunikacijsko osposobljavanje mora predstavljati bitan dio cjelokupnog sustava upravljanja osposobljenošću željezničkog prijevoznika.

Osoblje željezničkog prijevoznika čiji je posao komunikacija s osobljem upravitelja infrastrukture o predmetima bitnim za sigurnost, bilo u redovnim, otežanim ili izvanrednim situacijama, mora imati dostatnu razinu znanja na radnom jeziku upravitelja infrastrukture.

4.6.2.2.   Razina znanja

Razina znanja na jeziku upravitelja infrastrukture mora biti dostatna iz sigurnosnih razloga.

Naputci o prikladnim razinama osposobljenosti navedeni su u Dodatku E. Razina znanja za strojovođe je najmanje razina 3. Razina znanja za osoblje koje prati vlakove je najmanje razina 2.

4.6.3.   Početno i trajno ocjenjivanje osoblja

4.6.3.1.   Osnovni elementi

Željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture moraju odrediti postupak ocjenjivanja svog osoblja.

Preporuča se da se u obzir uzmu sljedeće stavke:

4.6.3.2.   Analiza potreba za osposobljavanjem

4.6.3.2.1.   Razvijanje analize potreba za osposobljavanjem

Željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture moraju provesti analizu potreba za osposobljavanjem svog odgovarajućeg osoblja.

Ta analiza mora utvrditi i opseg i složenost potreba za osposobljavanjem i uzeti u obzir rizike vezane uz vožnju vlakova, posebno u vezi s ljudskim sposobnostima i ograničenjima (ljudski faktori) koji mogu proizići kao posljedica:

Naputci za elemente koje bi trebalo uzeti u obzir mogu se naći u dodacima navedenim u točki 4.6.1. Prema potrebi se upotrebljavaju elementi osposobljavanja osoblja koji to uzimaju u obzir.

Postoji mogućnost da zbog radnih postupaka koje planira željeznički prijevoznik ili zbog naravi mreže kojom upravlja upravitelj infrastrukture, neki elementi iz dodataka navedenih u točki 4.6.1. nisu primjereni. Analiza potreba za osposobljavanjem mora dokumentirati one elemente koji se ne smatraju primjerenima i razloge zašto se ne smatraju primjerenim.

4.6.3.2.2.   Ažuriranje analize potreba za osposobljavanjem

Željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture moraju odrediti postupak za pregled i ažuriranje svojih vlastitih potreba za osposobljavanjem uzimajući u obzir pitanja kao što su prijašnje revizije, povratne informacije sustava i poznate promjene pravila i postupaka, infrastrukture i tehnologije.

4.6.3.2.3.   Posebni elementi za posadu vlaka i pomoćno osoblje

4.6.3.2.3.1.   Poznavanje infrastrukture

Željeznički prijevoznik mora osigurati da osoblje u vlaku posjeduje odgovarajuće znanje za relevantnu infrastrukturu.

Željeznički prijevoznik mora odrediti postupak stjecanja i održavanja znanja osoblja vlaka o trasama na kojima se odvija promet. Taj se postupak mora:

4.6.3.2.3.2.   Znanje o željezničkim vozilima

Željeznički prijevoznik mora odrediti postupak kojim će njegova posada vlaka usvajati i održavati znanje o vuči i željezničkim vozilima.

4.6.3.2.3.3.   Pomoćno osoblje

Željeznički prijevoznik osigurava da je pomoćno osoblje (npr. za opskrbu pripremljenom hranom i pićem i čišćenje) koje nije dio „osoblja vlaka”, pored svojih osnovnih poslova, osposobljeno za slijeđenje uputa danih od potpuno osposobljenih članova „osoblja vlaka”.

4.7.   Zdravstveni i sigurnosni uvjeti

4.7.1.   Uvod

Osoblje koje je u točki 4.2.1. navedeno kao osoblje koje obavlja poslove vezane uz sigurnost u skladu s točkom 2.2. mora biti u odgovarajućoj fizičkoj spremi kako bi se osiguralo udovoljavanje svim operativnim i sigurnosnim standardima.

Željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture moraju sastaviti i dokumentirati postupak koji provode u okviru svojeg sustava upravljanja sigurnošću radi osiguranja ispunjavanja medicinskih, psiholoških i zdravstvenih zahtjeva za svoje osoblje.

Zdravstvene preglede iz točke 4.7.4. i sve uz njih vezane odluke o fizičkoj spremi pojedinog člana osoblja mora provoditi priznati liječnik medicine rada.

Osoblje ne smije obavljati poslove vezane uz sigurnost ako njihovu budnost onemogućavaju tvari kao što su alkohol, droge ili psihotropni lijekovi. Stoga željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture moraju pripremiti postupke za nadzor rizika da osoblje ne radi pod utjecajem takvih tvari, niti da te tvari konzumira na poslu.

U vezi s određenim ograničenjima gore navedenih tvari primjenjuju se nacionalni propisi države članice u kojoj se odvija željeznički promet.

4.7.2.   Obrisano

4.7.3.   Obrisano

4.7.4.   Zdravstveni pregled i psihološka procjena

4.7.4.1.   Prije zapošljavanja

4.7.4.1.1.   Minimalni sadržaj zdravstvenoga pregleda

Zdravstveni pregledi moraju obuhvaćati:

4.7.4.1.2.   Psihološka procjena

Cilj psihološke procjene je pomoć željezničkom prijevozniku pri imenovanju i upravljanju osobljem koje ima kognitivne i psihomotorne sposobnosti te odgovarajuće ponašanje i osobnost za sigurno obavljanje svojih poslova.

Pri određivanju sadržaja psihološke procjene, psiholog mora uzeti u obzir najmanje sljedeća mjerila koja su bitna za zahtjeve svake sigurnosne funkcije:

Ako psiholog propusti jedno od navedenih mjerila, tu svoju odluku mora obrazložiti i dokumentirati.

4.7.4.2.   Nakon zapošljavanja

4.7.4.2.1.   Učestalost redovitih zdravstvenih pregleda

Mora se obaviti najmanje jedan sistematski zdravstveni pregled:

Liječnik medicine rada mora propisati redovitije preglede ako to zahtijeva zdravstveno stanje člana osoblja.

4.7.4.2.2.   Minimalni sadržaj redovitog zdravstvenog pregleda

Ako djelatnik ispunjava kriterije koji se zahtijevaju pri pregledu koji je proveden prije početka rada na njegovom radnom mjestu, povremeni specijalistički pregledi moraju obuhvaćati barem:

4.7.4.2.3.   Dodatni zdravstveni pregledi i/ili psihološka procjena

Pored redovitih zdravstvenih pregleda moraju se obaviti dodatni posebni zdravstveni pregled i/ili psihološka procjena ako postoji opravdani razlog za sumnju u zdravstveno ili psihološko stanje člana osoblja ili opravdana sumnja na uporabu opojnih droga ili zlouporabu ili neprimjerenu uporabu alkohola. To je prije svega potrebno nakon nezgode ili nesreće uzrokovane ljudskom greškom pojedinca.

Poslodavac mora zahtijevati zdravstveni pregled nakon svakog bolovanja duljeg od 30 dana. U odgovarajućim se slučajevima takvi pregledi mogu ograničiti na pregled liječnika medicine rada na temelju dostupnih zdravstvenih podatka koji ukazuju da sposobnost uposlenika za rad nije narušena.

Željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture mora utemeljiti sustave za osiguranje provođenja takvih dodatnih pregleda i procjena prema potrebi.

4.7.5.   Zdravstveni zahtjevi

4.7.5.1.   Opći zahtjevi

Osoblje ne smije bolovati od neke bolesti niti uzimati lijekove koji mogu uzrokovati:

Moraju se ispuniti sljedeći zahtjevi za vid i sluh:

4.7.5.2.   Zahtjevi za vid

4.7.5.3.   Zahtjevi za sluh

Dostatan sluh potvrđen tonskim audiogramom, odnosno:

4.8.   Registri infrastrukture i vozila

Zbog svojih značajki registri infrastrukture i vozila, kako su definirani u člancima 33., 34. i 35. Direktive 2008/57/EZ, nisu primjereni za posebne zahtjeve podsustava „odvijanje i upravljanje prometom”. Stoga ovaj TSI ne utvrđuje ništa u vezi s tim registrima.

Međutim, postoji operativni zahtjev da se određeni podaci koji se odnose na infrastrukturu moraju staviti na raspolaganje željezničkom prijevozniku, te obratno, da se određeni podaci koji se odnose na željeznička vozila moraju staviti na raspolaganje upravitelju infrastrukture, kako je utvrđeno u točkama 4.8.1. i 4.8.2. U oba slučaja dotični podaci moraju biti potpuni i točni.

4.8.1.   Infrastruktura

Zahtjevi za podatke o željezničkoj infrastrukturi koji se odnose na podsustav „odvijanje i upravljanje prometom” i koji moraju biti raspoloživi željezničkim prijevoznicima utvrđeni su u Dodatku D. Upravitelj infrastrukture odgovoran je za točnost podataka.

4.8.2.   Željeznička vozila

Upraviteljima infrastrukture moraju biti raspoloživi sljedeći podaci o željezničkim vozilima. Posjednik vozila odgovoran je za točnost podataka:

5.   INTEROPERABILNI SASTAVNI DIJELOVI

5.1.   Definicija

U skladu s člankom 2. točkom (f) Direktive 2008/57/EZ „interoperabilni sastavni dijelovi” znači „svi osnovni elementi, skupina elemenata, sklopovi ili uređaji koji su ugrađeni ili koje se namjerava ugraditi u podsustav o kojem, izravno ili neizravno, ovisi interoperabilnost željezničkog sustava. Pojam „sastavni dio” obuhvaća materijalne proizvode, te nematerijalne kao što je programska podrška”.

5.2.   Popis interoperabilnih sastavnih dijelova

Za podsustav „odvijanje i upravljanje prometom” ne postoje interoperabilni sastavni dijelovi.

6.   OCJENA SUKLADNOSTI I/ILI PRIKLADNOSTI ZA UPORABU INTEROPERABILNIH SASTAVNIH DIJELOVA I PROVJERA PODSUSTAVA

6.1.   Interoperabilni sastavni dijelovi

Budući da ovaj TSI još uvijek ne navodi nikakve interoperabilne sastavne dijelove, nije se razgovaralo o dogovorima za procjenu.

6.2.   Podsustav „odvijanje i upravljanje prometom”

6.2.1.   Načela

Podsustav „odvijanje i upravljanje prometom” funkcionalni je podsustav u skladu s Prilogom II. Direktivi 2008/57/EZ.

U skladu s člancima 10. i 11. Direktive 2004/49/EZ, kada podnose zahtjev za novo ili izmijenjeno rješenje o sigurnosti ili rješenje o sigurnosti za upravljanje željezničkom infrastrukturom, željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture moraju dokazati da se unutar njihovog sustava upravljanja sigurnošću poštuju zahtjevi ovog TSI-ja.

Zajedničke sigurnosne metode o postupcima za ocjenu sukladnosti od nacionalnih sigurnosnih tijela traže uspostavu svakodnevnog nadzora i praćenja usklađenosti sa sustavom upravljanja sigurnošću, uključujući sve TSI-jeve. Treba napomenuti da ni jedan element sadržan u ovome TSI-ju ne zahtijeva da ga posebno procijeni prijavljeno tijelo.

Zahtjevi iz ovog TSI-ja koji se odnose na strukturne podsustave i koji su navedeni u sučeljima (točka 4.3) ocjenjuju se u skladu s relevantnim strukturnim TSI-jima.

7.   PROVEDBA

7.1.   Načela

Provedbu ovog TSI-ja i usklađenost s odgovarajućim točkama ovog TSI-ja treba utvrditi u skladu s planom provedbe koji sastavlja svaka država članica za pruge za koje je odgovorna.

Taj plan mora uzeti u obzir:

U ovome trenutku treba uzeti u obzir sve posebne iznimke koje se primjenjuju i dokumentirati ih kao dio plana.

Plan provedbe mora uzeti u obzir različite razine mogućnosti provedbe u svim sljedećim primjerima, naime kada:

Jasno je da se svi elementi ovog TSI-ja ne mogu provesti u cijelosti dokle god se ne uskladi odgovarajuća sklopovska oprema (građevinska oprema, prometno-upravljačka i signalno-sigurnosna oprema itd.) kojom treba upravljati. Smjernice iz ovog poglavlja treba smatrati samo privremenom fazom koja podupire prijelaz na ciljni sustav.

7.2.   Smjernice za provedbu

Postoje tri različita elementa provedbe:

7.3.   Posebni slučajevi

7.3.1.   Uvod

U posebnim slučajevima navedenim dalje u tekstu dopuštene su sljedeće posebne odredbe.

Ti posebni slučajevi pripadaju dvjema kategorijama:

7.3.2.   Popis posebnih slučajeva

7.3.2.1.   Privremeni posebni slučaj (T1) Estonija, Latvija i Litva

Za provedbu točke 4.2.2.1.3.2. ovog TSI-ja, vlakovi koji prometuju isključivo u mreži Estonije, Latvije i Litve sa širinom tračnica od 1 520 mm mogu koristiti drugačiji utvrđeni način signalizacije stražnjeg dijela vlaka.

7.3.2.2.   Privremeni posebni slučaj (T2) Irska i Ujedinjena Kraljevina

Za provedbu točke 4.2.3.2.1. ovog TSI-ja Irska i Ujedinjena Kraljevina u postojećim sustavima koriste alfanumerički broj. Država članica utvrđuje zahtjeve i vremenski raspored prijelaza s alfanumeričkog označavanja broja vlaka na numeričko označivanje broja vlaka u ciljnom sustavu.

(1)  SL L 315, 3.12.2007., str. 51.

(2)  SL L 164, 30.4.2004., str. 44.

(3)  SL L 75, 15.3.2001., str. 29.

(4)  SL L 344, 8.12.2006., str. 1.

(5)  SL L 84, 26.3.2008., str. 132.

(6)  SL L 139, 26.5.2011., str. 1.

(7)  SL L 51, 23.2.2012., str. 1.

(8)  SL L 260, 30.9.2008., str 13.

Dodatak A

OPERATIVNA PRAVILA ERTMS-a/ETCS-a

Operativna pravila za ERTMS/ETCS i ERTMS/GSM-R utvrđena su u tehničkom dokumentu „Operativna pravila i načela za ERTMS – Verzija 2” objavljenom na mrežnoj stranici Europske agencije za željeznice (http://www.era.europa.eu).

Dodatak B

Ostali propisi koji omogućuju usklađen rad

A.   OPĆENITO

Pridržano

B.   SIGURNOST I ZAŠTITA OSOBLJA

Pridržano

C.   OPERATIVNO SUČELJE SA PROMETNO-UPRAVLJAČKOM I SIGNALNO-SIGURNOSNOM OPREMOM

C1.   Posipanje pijeskom

Ako je vlak opremljen uređajem za posipanje pijeskom koji se aktivira ručno, strojovođa mora uvijek imati mogućnost posipanja pijeskom, ali se to mora izbjeći kad god je moguće:

Pri tome su iznimke:

C2.   Aktivacija uređaja za otkrivanje pregrijanih ležajeva

Pridržano

D.   VOŽNJA VLAKA

D1.   Redovni uvjeti

D2.   Otežani uvjeti

Pridržano

E.   NEPRAVILNOSTI, NEZGODE I NESREĆE

Pridržano

Dodatak C

Metodologija komunikacije vezane uz sigurnost

UVOD

Ovaj Dodatak utvrđuje pravila za međusobnu komunikaciju vezanu uz sigurnost između pružne opreme i vozila, koja se u sigurnosno kritičnim situacijama primjenjuje na proslijeđene ili razmijenjene podatke na interoperabilnoj mreži, a posebno za:

Ovaj Dodatak služi kao osnova:

Opseg uporabe obrazaca i njihova struktura mogu se razlikovati. Za neke je rizike uporaba obrazaca primjerena, dok za druge nije primjerena.

U kontekstu određenoga rizika upravitelj infrastrukture odlučuje je li uporaba obrasca primjerena. Obrazac bi se trebao upotrebljavati samo ako vrijednost njegove korisnosti za sigurnost i za rad premašuje bilo kakav nedostatak u vezi sigurnosti i rada.

Upravitelji infrastrukture moraju koristiti formalizirani komunikacijski protokol u skladu sa sljedeće 3 kategorije:

Kako bi se podržao disciplinirani pristup prijenosu tih poruka razvijena je komunikacijska metodologija.

1.   KOMUNIKACIJSKA METODOLOGIJA

1.1.   Elementi i načela metodologije

1.1.1.   Standardna terminologija koja se upotrebljava u postupcima

1.1.1.1.   Postupak prijenosa govora

Izraz koji označava da druga strana ima priliku govoriti:

prijam

1.1.1.2.   Postupak primanja poruka

1.1.1.3.   Postupak prekida komunikacije

1.1.1.4.   Opoziv pisanog naloga

Izraz koji se upotrebljava za opoziv postupka pisanoga naloga u tijeku:

opozovi postupak…

Ako se poruka naknadno nastavlja, postupak se ponavlja od početka.

1.1.2.   Načela koja se primjenjuju u slučaju greške ili nesporazuma

Da bi se dopustilo ispravljanje eventualnih grešaka tijekom komunikacije, primjenjuju se sljedeća pravila:

1.1.2.1.   Greške

1.1.2.2.   Nesporazum

Ako jedna od strana ne shvati poruku, mora zamoliti drugu stranu da poruku ponovi koristeći sljedeći tekst:

ponovi (+ govori polako)

1.1.3.   Šifra za sricanje riječi, brojeva, vremena, udaljenosti, brzine i datuma

Kako bi se pomoglo razumijevanju i izražavanju poruka u različitim situacijama, svaki se izraz mora izgovoriti polako i točno sricanjem svih riječi ili naziva i brojeva koji bi se mogli krivo razumjeti. Primjeri su šifre za označivanje signala ili točaka.

Primjenjuju se sljedeća pravila za sricanje:

1.1.3.1.   Sricanje riječi i skupina slova

Upotrebljava se međunarodna fonetska abeceda.