32012D0088

ODLUKA KOMISIJE

od 25. siječnja 2012.

o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u vezi s prometno-upravljačkim i signalno-sigurnosnim podsustavima transeuropskog željezničkog sustava

(priopćena pod brojem dokumenta C(2012) 172)

(Tekst značajan za EGP)

(2012/88/EU)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2008/57/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o interoperabilnosti željezničkog sustava unutar Zajednice (1), a posebno drugi podstavak članka 6. stavka 1.,

budući da:

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1.   Donose se tehničke specifikacije za interoperabilnost („TSI”) „pružnog prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava” i „prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava na vozilu” transeuropskog željezničkog sustava kako su utvrđene u Prilogu III.

2.   TSI-jevi utvrđeni u Prilogu III. ovoj Odluci primjenjuju se na pružne prometno-upravljačke i signalno-sigurnosne podsustave kako su opisani u točki 2.3. i na prometno-upravljačke i signalno-sigurnosne podsustave na vozilu kako su opisani u točki 2.4. Priloga II. Direktivi 2008/57/EZ.

Članak 2.

1.   Uvijek kada se zahtijeva da su željeznička vozila koja prometuju na određenoj pruzi ili dijelu transeuropske mreže opremljena nacionalnim prometno-upravljačkim zaštitnim sustavom, država članica osigurava da se taj sustav uvrsti u popis sustava razreda B i jednako je pravovaljan kao i prilozi TSI-ju.

2.   Države članice osiguravaju da funkcionalnost, izvedba i sučelja sustava razreda B ostanu takva kakva su sad specificirana, osim kada su izmjene potrebne da bi se smanjile sigurnosne manjkavosti u ovim sustavima.

Članak 3.

Svaka država članica u roku od 6 mjeseci nakon objave ove Odluke obavješćuje ostale države članice i Komisiju, vezano uz sustave razreda B i ona pitanja koja su u Dodatku G TSI-ju usvojenom ovom Odlukom identificirana kao otvorena pitanja, sljedeće:

Ako su navedeni elementi već priopćeni u kontekstu odluka 2006/679/EZ i 2006/860/EZ, ova se obveza smatra ispunjenom.

Članak 4.

1.   Za projekte koje financira EU (odjeljak 7.3.2.4.) Komisija može dopustiti odstupanje od obveze utvrđene u odjeljku 7.3.2.4. Priloga III. koja se odnosi na obveznu opremu pruga s europskim sustavom za upravljanje i nadzor vlakova (ETCS), kada se signalizacija obnavlja na kratkim (manje od 150 km) i međusobno nepovezanim pružnim dionicama i pod uvjetom da se ETCS ugradi prije ranijeg od dva sljedeća roka:

2.   Predmetna država članica Komisiji prosljeđuje dokumentaciju o projektu. Ta dokumentacija sadrži ekonomsku analizu iz koje je vidljivo da postoji znatna ekonomska i/ili tehnička prednost ako se ERTMS počne koristiti u roku koji je ranije od dva spomenuta u stavku 1., nego tijekom trajanja projekta koji financira EU.

3.   Komisija razmatra dokumentaciju koja joj je poslana, kao i mjere koje je predložila država članica te obavješćuje Odbor iz članka 29. Direktive 2008/57/EZ o rezultatima tog razmatranja. Ako je odstupanje odobreno, država članica osigurava da se ERTMS instalira u roku koji je raniji od dva spomenuta u stavku 1.

Članak 5.

Odluka Komisije 2011/291/EU od 26. travnja 2011. o tehničkim specifikacijama za interoperabilnost vezano uz podsustav željezničkih vozila – „Lokomotive i putnička željeznička vozila” transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava (5) mijenja se kako slijedi:

Članak 6.

Tehnički dokument Europske agencije za željeznice (ERA) o specifikaciji zahtjeva za sustav ERTMS/ETCS-a (ERTMS/ETCS System Requirement Specification (SRS)), s referentnom oznakom dokumenta „podskup-026” (subset-026) u inačici 3.2.0., s datumom od 22. prosinca 2010., može se koristiti kao temelj za javne natječaje za opremanje pruga ETCS-om i izvođenje testova, ali prije stupanja na snagu baselinea 3, tzv. „osnovne konfiguracije 3”, ne može se tražiti opremanje vlakova baselineom 3.

Članak 7.

Odluke 2006/679/EZ i 2006/860/EZ ovime se stavljaju izvan snage. Njihove se odredbe, međutim, i dalje primjenjuju u vezi s održavanjem projekata koji su bili odobreni u skladu s TSI-jima priloženim tim Odlukama i, ako podnositelj zahtjeva ne zatraži primjenu ove Odluke, na projekte za nove, obnovljene ili modernizirane podsustave koji su u kasnijoj fazi razvoja ili su predmetom ugovora koji je u tijeku izvođenja na datum objave ove Odluke.

Članak 8.

Ova se Odluka primjenjuje šest mjeseci nakon njezinog priopćenja državama članicama.

Članak 9.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

(1)  SL L 191, 18.7.2008., str. 1.

(2)  SL L 284, 16.10.2006., str. 1.

(3)  SL L 342, 7.12.2006., str. 1.

(4)  ERA/REC/2011-03/ERTMS.

(5)  SL L 139, 26.5.2011., str. 1.

PRILOG I.

PRILOG II.

PRILOG III.

SADRŽAJ

1.   UVOD

1.1.   Tehničko područje primjene

Ovaj se TSI odnosi na prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav na vozilu i na pružni prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav.

1.2.   Geografsko područje primjene

Geografsko područje primjene ovog TSI-ja je transeuropski željeznički sustav, odnosno transeuropski konvencionalni željeznički sustav i sustav velikih brzina kako je utvrđen u točkama 1. i 2. Priloga I. Direktivi 2008/57/EZ (Direktiva o interoperabilnosti).

1.3.   Sadržaj ovog TSI-ja

U skladu s člankom 5. stavkom 3. Direktive o interoperabilnosti, ovaj TSI:

U skladu s člankom 5. stavkom 5. Direktive o interoperabilnosti, odredbe za posebne slučajeve navedene su u poglavlju 7. (Provedba TSI-ja za prometno-upravljačke i signalno-sigurnosne podsustave).

Ovaj TSI u poglavlju 4. (Opis podsustava) također opisuje pravila rada i održavanja specifična za područje primjene navedeno u gornjim stavcima 1.1. i 1.2.

2.   DEFINICIJA PODSUSTAVA I PODRUČJE PRIMJENE

2.1.   Uvod

Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustavi određeni su u Prilogu II. Direktivi o interoperabilnosti kao „sva oprema koja je potrebna za osiguranje sigurnosti, te za upravljanje i nadzor vožnje vlakova kojima je odobreno obavljanje prometa na mreži”.

Značajke prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava su:

2.2.   Područje primjene

TSI za prometno-upravljačke i signalno-sigurnosne podsustave utvrđuje samo one zahtjeve koji su neophodni za osiguranje interoperabilnosti transeuropskog željezničkog sustava i ispunjavanje osnovnih zahtjeva.

Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustavi sastoji se od sljedećeg:

Sustav za zaštitu vlakova razreda A je ERTMS/ETCS, a radijski sustav razreda A je GSM-R.

Za detekciju vlaka razreda A ovaj TSI određuje samo zahtjeve za sučelja s drugim podsustavima.

Sustavi razreda B su ograničen broj već postojećih prometno-upravljačkih i signalno-sigurnosnih sustava za zaštitu vlakova koji su bili u uporabi prije 20. travnja 2001. Popis sustava razreda B utvrđen je u tehničkom dokumentu Europske agencije za željeznice „Popis CCS sustava razreda B”, ERA/TD/2011-11, verzija 1.0.

Zahtjevi za prometno-upravljačke i signalno-sigurnosne podsustave na vozilu odnose se na sustave za zaštitu vlakova i mobilne radijske uređaje razreda A.

Zahtjevi za pružni prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav odnose se na sljedeće:

2.3.   Razine primjene (ERTMS/ETCS)

Sučelja određena u ovom TSI-ju definiraju načine prijenosa podataka prema vlakovima i (ako je primjenjivo) iz vlakova. Specifikacije za ERTMS/ETCS navedene u ovom TSI-ju sadrže razine primjene, među kojima se za izvedbu na pruzi mogu izabrati prijenosni sustavi koji ispunjavaju njene zahtjeve.

Zahtjevi ovog TSI-ja vrijede za sve razine primjene.

Vlak opremljen sustavom zaštite vlaka na vozilima razreda A za određenu razinu primjene mora moći prometovati na toj razini i bilo kojoj nižoj razini. Kao posljedica toga:

3.   OSNOVNI ZAHTJEVI ZA PROMETNO-UPRAVLJAČKE I SIGNALNO-SIGURNOSNE PODSUSTAVE

3.1.   Općenito

Direktiva o interoperabilnosti zahtijeva da podsustavi i interoperabilni sastavni dijelovi, uključujući i sučelja, ispunjavaju osnovne zahtjeve koji su općenito određeni u Prilogu III. Direktivi.

Osnovni zahtjevi su:

U nastavku su opisani osnovni zahtjevi za sustave razreda A.

Zahtjevi za sustave razreda B odgovornost su nadležne države članice.

3.2.   Posebni aspekti prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava

3.2.1.   Sigurnost

Za svaki projekt na koji se primjenjuje ova specifikacija primjenjuju se mjere kojima se osigurava da razina rizika od poremećaja zbog smetnje prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava nije veća od ciljne razine rizika za te prometne usluge. U tu se svrhu primjenjuje Uredba Komisije (EZ) br. 352/2009 od 24. travnja 2009. o donošenju zajedničke sigurnosne metode za vrednovanje i procjenu rizika iz članka 6. stavka 3. točke (a) Direktive 2004/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2) (Zajednička sigurnosna metoda).

Da bi se osiguralo da rješenja za osiguranje sigurnosti ne ugroze interoperabilnost, moraju se poštovati zahtjevi osnovnog parametra određenog u odjeljku 4.2.1. (Sigurnosne značajke prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava značajne za interoperabilnost).

Za ERTMS/ETCS sustav razreda A ukupno zahtijevani cilj sigurnosti je podijeljen između prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava na vozilu i pružnog prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava. Zahtjevi su potanko navedeni u osnovnom parametru koji je određen u odjeljku 4.2.1. (Sigurnosne značajke prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava značajne za interoperabilnost). Taj se sigurnosni zahtjev mora ispuniti zajedno sa zahtjevima o raspoloživosti, kako je određeno u odjeljku 3.2.2. (Pouzdanost i raspoloživost).

3.2.2.   Pouzdanost i raspoloživost

Za sustav razreda A ciljevi pouzdanosti i raspoloživosti podijeljeni su između prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava na vozilu i pružnog prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava. Zahtjevi su potanko navedeni u osnovnom parametru koji je određen u odjeljku 4.2.1. (Sigurnosne značajke prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava značajne za interoperabilnost).

Razina rizika nadzire se zbog starenja i trošenja komponenata podsustava. Zahtjevi za održavanje navedeni u odjeljku 4.5. moraju se ispuniti.

3.2.3.   Zaštita zdravlja

U skladu s EU propisima i nacionalnim propisima koji su usklađeni s europskim zakonodavstvom, potrebno je osigurati da korišteni materijali i konstrukcija prometno-upravljačkih i signalno-sigurnosnih podsustava ne predstavljaju opasnost po zdravlje osoba koje im imaju pristup.

3.2.4.   Zaštita okoline

U skladu s EU propisima i nacionalnim propisima koji su usklađeni s europskim zakonodavstvom:

3.2.5.   Tehnička kompatibilnost

Tehnička kompatibilnost uključuje funkcije, sučelja i radne značajke koji su potrebni za postizanje interoperabilnosti.

Zahtjevi tehničke kompatibilnosti podijeljeni su u sljedeće tri kategorije:

3.2.5.1.   Tehničko-tehnološka kompatibilnost

3.2.5.1.1.   Fizikalni uvjeti okoline

Oprema prometno-upravljačkih i signalno-sigurnosnih podsustava mora biti funkcionalna u klimatskim i fizikalnim uvjetima koji su tipični za područje u kojem je smješten predmetni dio transeuropskog željezničkog sustava.

Zahtjevi osnovnog parametra 4.2.16. (Uvjeti okoline) moraju biti ispunjeni.

3.2.5.1.2.   Interna elektromagnetska kompatibilnost željeznice

U skladu s EU propisima i nacionalnim propisima koji su usklađeni s europskim zakonodavstvom, oprema prometno-upravljačkih i signalno-sigurnosnih podsustava ne smije remetiti rad ostale prometno-upravljačke i signalno-sigurnosne opreme ili drugih podsustava, niti oni smiju remetiti njezin rad.

Osnovni parametar za elektromagnetsku kompatibilnost između željezničkih vozila i pružne prometno-upravljačke i signalno-sigurnosne opreme opisan je u odjeljku 4.2.11. (Elektromagnetska kompatibilnost).

3.2.5.2.   Kompatibilnost prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava

Poglavlje 4. određuje zahtjeve za interoperabilnost prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava.

Pored toga, kada je u pitanju prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav, ovaj TSI osigurava tehničku interoperabilnost između transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina i konvencionalnih željezničkih sustava kad su oba opremljena sustavom razreda A.

4.   OPIS PODSUSTAVA

4.1.   Uvod

U skladu s relevantnim osnovnim zahtjevima, prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav obilježavaju sljedeći osnovni parametri:

Svi zahtjevi za osnovne parametre u odjeljku 4.2. (Funkcionalne i tehničke specifikacije za podsustave) primjenjuju se na sustav razreda A.

Zahtjevi za sustave razreda B i za specifične prijenosne module (STM) (koji omogućuju da sustav razreda A u vozilu radi i na infrastrukturi razreda B) odgovornost su nadležne države članice.

Ovaj TSI temeljen je na načelima omogućavanja da pružni prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav bude kompatibilan s prometno-upravljačkim i signalno-sigurnosnim podsustavom na vozilu koji je sukladan TSI-ju. Da bi se postigao taj cilj:

Funkcije prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava razvrstane su u kategorije koje označuju jesu li neobavezne (O – optional) ili obavezne (M – mandatory). Kategorije su definirane u Prilogu A, 4.1.a za ERTMS/ETCS i Prilogu A, 4.1.b za GSM-R, a ovi tekstovi također navode kako su funkcije klasificirane.

Prilog A, 4.1.c donosi pojmovnik i definicije sustava ERTMS/ETCS koji se koriste u specifikacijama u Prilogu A.

U skladu s odjeljkom 2.2. (Područje primjene) prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustavi sadrže tri dijela.

Sljedeća tablica pokazuje koji su osnovni parametri relevantni za svaki podsustav i za svaki dio.

U skladu s osnovnim zahtjevima poglavlja 3. funkcionalne i tehničke specifikacije prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava su sljedeće:

4.2.   Funkcionalne i tehničke specifikacije podsustava

4.2.1.   Sigurnosna obilježja prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava značajna za interoperabilnost

Ovaj osnovni parametar opisuje zahtjeve za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav na vozilu i pružni prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav pozivajući se na odjeljak 3.2.1. (Sigurnost) i odjeljak 3.2.2. (Raspoloživost i pouzdanost).

Da bi se postigla interoperabilnost, prilikom provedbe prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava na vozilu i pružnog prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava, moraju se poštovati sljedeće odredbe:

4.2.1.1.   Sigurnost

Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav na vozilu i pružni prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav moraju ispunjavati zahtjeve za ERTMS/ETCS opremu i postrojenja navedene u ovom TSI-ju.

Za hazard „prekoračenje graničnih vrijednosti najveće brzine i/ili prekoračenje graničnih vrijednosti najmanje udaljenosti preporučenih za ERTMS/ETCS” dopuštena razina hazarda (THR) iznosi 10-9 za slučajne otkaze u radu za ERTMS/ETCS opremu na vozilu i za pružnu ERTMS/ETCS opremu. Vidjeti točku Prilog A, 4.2.1.a.

Da bi se postigla interoperabilnost, ERTMS/ETCS oprema na vozilu u potpunosti mora ispunjavati sve zahtjeve utvrđene u Prilogu A, 4.2.1. Međutim, za pružnu opremu ERTMS/ETCS prihvatljivi su manje strogi sigurnosni zahtjevi pod uvjetom da se, u kombinaciji s prometno-upravljačkim i signalno-sigurnosnim podsustavom na vozilu koji je sukladan TSI-ju, postiže razina sigurnosti potrebna za rad.

Zahtjevi za hazard vezane uz greške na sučelju između strojovođe i ERTMS/ETCS-a na vozilu otvorena su točka.

4.2.1.2.   Raspoloživost/pouzdanost

Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav na vozilu i pružni prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav moraju ispunjavati zahtjeve navedene u ovom TSI-ju. Zahtjevi vezani uz raspoloživost/pouzdanost određeni su u Prilogu A, 4.2.1.b.

Razina rizika kontrolira se tijekom cijelog životnog vijeka sklopova. Moraju se ispunjavati zahtjevi za održavanje navedeni u odjeljku 4.5. (Pravila održavanja).

4.2.2.   Funkcionalnost ERTMS/ETCS sustava na vozilu

Osnovni parametar za funkcionalnost ERTMS/ETCS sustava na vozilu opisuje sve funkcije potrebne za sigurno odvijanje željezničkog prometa. Primarna funkcija je osigurati automatsku zaštitu vlaka i signalizaciju u upravljačnici:

Te se funkcije moraju provoditi u skladu s Prilogom A, 4.2.2.b, a njihove radne značajke moraju biti u skladu s Prilogom A, 4.2.2.a.

Zahtjevi za ispitivanja utvrđeni su u Prilogu A, 4.2.2.c.

Identitetima ETCS opreme upravlja se u skladu s odjeljkom 4.2.9. (Upravljanje ETCS-ID-om).

Glavnu funkcionalnost podupiru ostale funkcije na koje se također odnosi Prilog A, 4.2.2.a i Prilog A, 4.2.2.b, zajedno s dodatnim sljedećim specifikacijama:

4.2.3.   Funkcionalnost pružne ERTMS/ETCS opreme

Ovaj osnovni parametar opisuje funkcionalnost pružne ERTMS/ETCS opreme. Sadrži cjelovitu funkcionalnost ERTMS/ETCS opreme za osiguravanje sigurne trase određenog vlaka.

Glavna funkcionalnost je:

Ove se funkcije moraju provoditi u skladu s Prilogom A, 4.2.3.b, a njihove radne značajke moraju biti u skladu s Prilogom A, 4.2.3.a.

Zahtjevi za ispitivanja utvrđeni su u Prilogu A, 4.2.3.c.

Identitetima ETCS opreme upravlja se u skladu s odjeljkom 4.2.9. (Upravljanje ETCS-ID-om).

Glavnu funkcionalnost podupiru ostale funkcije na koje se također odnosi Prilog A, 4.2.3.a i 4.2.3.b, zajedno s dodatnim sljedećim specifikacijama:

4.2.4.   Pokretne komunikacijske funkcije za željeznice (GSM-R)

Ovaj osnovni parametar opisuje radijske komunikacijske funkcije. Takve se funkcije primjenjuju u prometno-upravljačkom i signalno-sigurnosnom podsustavu na vozilu i pružnom prometno-upravljačkom i signalno-sigurnosnom podsustavu, u skladu sa specifikacijama navedenim u nastavku.

4.2.4.1.   Osnovne komunikacijske funkcije

Opći zahtjevi utvrđeni su u Prilogu A, 4.2.4.a.

Pored toga, moraju se poštovati sljedeće specifikacije:

4.2.4.2.   Glasovne i operativne komunikacijske primjene

Opći zahtjevi utvrđeni su u Prilogu A, 4.2.4.f.

Zahtjevi za ispitivanja utvrđeni su u Prilogu A, 4.2.4.g.

Pored toga, moraju se poštovati sljedeće specifikacije:

4.2.4.3.   Primjene za prijenos podataka za ETCS

Opći zahtjevi utvrđeni su u Prilogu A, 4.2.4.f.

Zahtjevi za ispitivanja utvrđeni su u Prilogu A, 4.2.4.g.

Ova je funkcionalnost obavezna samo u slučaju ETCS-a razina 2 i 3 te za primjene radijske točke prijama podataka (radio in-fill).

4.2.5.   Zračna sučelja ERTMS/ETCS-a i GSM-R-a

Ovaj osnovni parametar utvrđuje zahtjeve za zračna sučelja između pružnog prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava i prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava na vozilu i treba ga poštovati zajedno sa zahtjevima za sučelja između opreme ERTMS/ETCS i opreme GSM-R, kako je utvrđeno u odjeljku 4.2.6. (Unutarnja sučelja prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava u vozilu) i odjeljku 4.2.7. (Unutarnja sučelja pružnog prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava).

Ovaj osnovni parametar uključuje:

Primjenjuju se specifikacije navedene u nastavku.

4.2.5.1.   Radijska komunikacija s vlakom

Sučelja radijske komunikacije razreda A moraju raditi u frekvencijskom pojasu GSM-R-a – vidjeti Prilog A, 4.2.5.a.

Protokoli moraju biti sukladni Prilogu A, 4.2.5.b.

Kada se primjenjuju radijske točke prijama podataka (radio in-fill), moraju biti ispunjeni zahtjevi utvrđeni u Prilogu A, 4.2.5.c.

4.2.5.2.   Komunikacija s vlakom Eurobalizom

Komunikacijska sučelja Eurobalize moraju biti u skladu s Prilogom A, 4.2.5.d.

4.2.5.3.   Komunikacija s vlakom Europetljom

Komunikacijska sučelja Europetlje moraju biti u skladu s Prilogom A, 4.2.5.e.

4.2.6.   Unutarnja sučelja prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava u vozilu

Ovaj se osnovni parametar sastoji od tri dijela.

4.2.6.1.   ERTMS/ETCS i zaštita vlaka razreda B

Kada su u vozilu ugrađene funkcije ERTMS/ETCS i funkcije zaštite vlaka razreda B, prijelazima među njima može se upravljati standardiziranim sučeljima kako je utvrđeno u Prilogu A, 4.2.6.a.

Prilog A, 4.2.6.b utvrđuje sučelje K (koje omogućuje određenim STM-ovima da čitaju podatke s baliza razreda B preko antene ERTMS/ETCS u vozilu), a Prilog A, 4.2.6.c sučelje G (zračno sučelje između antene za ETCS u vozilu i baliza razreda B).

Primjena sučelja K nije obavezna, ali, ako se primijeni, mora biti u skladu s Prilogom A, 4.2.6.b.

Nadalje, ako se sučelje K primijeni, funkcionalnost prijenosnog kanala u vozilu mora moći poštovati značajke iz Priloga A, 4.2.6.c.

Ako se prijelazima između ERTMS/ETCS opreme i opreme zaštite vlaka razreda B na vozilu ne upravlja standardiziranim sučeljima iz Priloga A, 4.2.6.a, moraju se poduzeti mjere da bi se osiguralo da korištena metoda ne postavlja dodatne zahtjeve za pružni prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav.

4.2.6.2   Sučelje između radijske podatkovne komunikacije GSM-R i ERTMS/ETCS

Zahtjevi za sučelje između radijske opreme razreda A i funkcionalnosti ERMTS/ETCS u vozilu utvrđeni su u Prilogu A, 4.2.6.d.

Kada se primjenjuje radijska točka prijama podataka (radio in-fill), poštuju se zahtjevi utvrđeni u Prilogu A, 4.2.6.e.

4.2.6.3.   Mjerenje puta i brzine

Sučelje između funkcije mjerenja puta i brzine te sustava ETCS u vozilu mora ispuniti zahtjeve iz Priloga A, 4.2.6.f. To sučelje doprinosi ovom osnovnom parametru samo kad je oprema za mjerenje puta i brzine osigurana kao odvojeni interoperabilni sastavni dio (vidjeti odjeljak 5.2.2., Grupiranje interoperabilnih sastavnih dijelova).

4.2.7.   Unutrašnja sučelja pružnog prometno-upravljačkog podsustava

Ovaj se osnovni parametar sastoji od pet dijelova.

4.2.7.1.   Funkcionalna sučelja između radijskih automatskih pružnih blokova (APB-ova)

Ovo sučelje određuje podatke koji se izmjenjuju između susjednih APB-ova da bi se omogućilo sigurno kretanje vlaka od područja jednog APB-a do područja drugog APB-a:

Zahtjevi su utvrđeni u Prilogu A, 4.2.7.a.

4.2.7.2.   APB/APB

Ovo je tehničko sučelje između dva APB-a. Zahtjevi su utvrđeni u Prilogu A, 4.2.7.b.

4.2.7.3.   GSM-R/pružni ETCS

Ovo je sučelje između radijskog sustava razreda A i funkcionalnosti pružnog ETCS-a. Zahtjevi su utvrđeni u Prilogu A, 4.2.7.c.

4.2.7.4.   Eurobaliza/LEU

Ovo je sučelje između sustava Eurobalize i pružne elektroničke jedinice (LEU). Zahtjevi su utvrđeni u Prilogu A, 4.2.7.d.

Ovo sučelje doprinosi tom osnovnom parametru samo kad su Eurobaliza i LEU-i postavljeni kao odvojeni interoperabilni sastavni dijelovi (vidjeti odjeljak 5.2.2., Grupiranje interoperabilnih sastavnih dijelova).

4.2.7.5.   Europetlja/LEU

Ovo je sučelje između sustava Europetlje i pružne elektroničke jedinice (LEU). Zahtjevi su utvrđeni u Prilogu A, 4.2.7.e.

Ovo sučelje doprinosi tom osnovnom parametru samo kad su Europetlja i LEU-i postavljeni kao odvojeni interoperabilni sastavni dijelovi (vidjeti odjeljak 5.2.2., Grupiranje interoperabilnih sastavnih dijelova).

4.2.8.   Upravljanje šiframa

Ovaj osnovni parametar utvrđuje zahtjeve za upravljanje kriptografskim šiframa koje se koriste za zaštitu podataka koji se prenose putem radija.

Zahtjevi su utvrđeni u Prilogu A, 4.2.8.a. U područje primjene ovog TSI-ja spadaju samo zahtjevi vezani uz sučelja prometno-upravljačke i signalno-sigurnosne opreme.

4.2.9.   Upravljanje ETCS-ID-om

Ovaj se osnovni parametar odnosi na ETCS-ove identifikacijske oznake (ETCS-IDs) za opremu u pružnom prometno-upravljačkom i signalno-sigurnosnom podsustavu i opremu u prometno-upravljačkom i signalno-sigurnosnom podsustavu na vozilu.

Zahtjevi su utvrđeni u Prilogu A, 4.2.9.a.

4.2.10.   Pružni sustavi za detekciju vlaka

Ovaj osnovni parametar utvrđuje zahtjeve za sučelje između pružnih sustava za detekciju vlaka i željezničkih vozila.

Zahtjevi za sučelja koje moraju poštovati sustavi za detekciju vlaka utvrđeni su u Prilogu A, 4.2.10.a.

4.2.11.   Elektromagnetska kompatibilnost između željezničkih vozila i opreme u pružnom prometno-upravljačkom i signalno-sigurnosnom podsustavu

Ovaj osnovni parametar utvrđuje zahtjeve za sučelje za elektromagnetsku kompatibilnost između željezničkih vozila i opreme u pružnom prometno-upravljačkom i signalno-sigurnosnom podsustavu.

Zahtjevi za sučelje koje mora poštovati sustav za detekciju vlaka utvrđeni su u Prilogu A, 4.2.11.a.

4.2.12.   ERTMS/ETCS DMI (sučelje između strojovođe i vlaka)

Ovaj osnovni parametar opisuje podatke koje strojovođa prima od ERTMS/ETCS sustava, te koje strojovođa unosi u ERTMS/ETCS sustav u vozilu. Vidjeti Prilog A, 4.2.12.a.

On uključuje:

4.2.13.   GSM-R DMI (sučelje između strojovođe i vlaka)

Ovaj osnovni parametar opisuje podatke koje GSM-R dostavlja strojovođi, te koje strojovođa unosi u GSM-R u vozilu. Vidjeti Prilog A, 4.2.13.a.

On uključuje:

4.2.14.   Sučelje za obvezno snimanje podataka

Ovaj osnovni parametar opisuje:

Vidjeti Prilog A, 4.2.14.a.

4.2.15.   Vidljivost pružnih prometno-upravljačkih i signalno-sigurnosnih objekata

Ovaj osnovni parametar opisuje:

Vidjeti Prilog A, 4.2.15.a.

Pored toga, ugradnja pružnih prometno-upravljačkih i signalno-sigurnosnih objekata treba poštovati vidno polje strojovođe i zahtjeve infrastrukture.

4.2.16.   Uvjeti okoline

Uvjeti okoline propisani u specifikacijama navedenim u ovom TSI-ju moraju se poštovati.

4.3.   Funkcionalne i tehničke specifikacije za sučelja s drugim podsustavima

4.3.1.   Sučelje s podsustavom odvijanja i upravljanja prometom

4.3.2.   Sučelje s podsustavom željezničkih vozila

4.3.3.   Sučelja s građevinskim podsustavom

4.3.4.   Sučelja s elektroenergetskim podsustavom

4.4.   Operativna pravila

Pravila za upravljanje željezničkim prometom s ERTMS/ETCS-om utvrđena su u TSI-ju odvijanja i upravljanja prometom.

4.5.   Pravila održavanja

Pravila održavanja podsustava obuhvaćenih ovim TSI-jem osiguravaju da se vrijednosti navedene u osnovnim parametrima iz 4. poglavlja održavaju u okviru zahtijevanih graničnih vrijednosti tijekom životnog vijeka podsustava. Međutim, tijekom preventivnog ili servisnog održavanja, moguće je da podsustav ne može postići vrijednosti navedene u osnovnim parametrima; pravila održavanja moraju osigurati da se ne ugrozi sigurnost tijekom ovih djelatnosti.

Subjekt koji je nadležan za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav mora utvrditi pravila održavanja da bi se postigli gore spomenuti ciljevi. Kao pomoć u pripremi tih pravila treba poštovati sljedeće zahtjeve:

4.5.1.   Odgovornost proizvođača opreme

Proizvođač opreme koja je ugrađena u podsustav mora navesti:

4.5.2.   Odgovornost podnositelja zahtjeva za provjeru podsustava

Podnositelj zahtjeva mora:

4.6.   Stručne kvalifikacije

Proizvođači opreme i podsustava moraju pružati dovoljno informacija za definiranje stručnih kvalifikacija koje su potrebne za ugradnju, završni pregled i održavanje prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava.

4.7.   Zdravstveni i sigurnosni uvjeti

Moraju se poduzeti mjere za osiguranje zdravlja i sigurnosti osoba zaduženih za održavanje i rad u skladu s propisima EU-a i nacionalnim propisima koji su u skladu s europskim zakonodavstvom.

Proizvođači moraju navesti rizike za zdravlje i sigurnost koji proizlaze iz uporabe i održavanja njihove opreme i podsustava. Vidjeti odjeljak 4.4. (Operativna pravila) i odjeljak 4.5. (Pravila održavanja).

4.8.   Registri

Podaci koji se unose u registre iz članaka 34. i 35. Direktive 2008/57/EZ su podaci navedeni u Provedbenoj odluci Komisije 2011/665/EU (3) i Provedbenoj odluci Komisije 2011/633/EU (4).

5.   INTEROPERABILNI SASTAVNI DIJELOVI

5.1.   Definicija

U skladu s člankom 2. točkom (f) Direktive o željezničkoj interoperabilnosti, interoperabilni sastavni dijelovi znače „sve osnovne elemente, skupinu elemenata, sklopove ili uređaje koji su ugrađeni ili koje se namjerava ugraditi u podsustav o kojem, izravno ili neizravno, ovisi interoperabilnost željezničkog sustava. Pojam ‚sastavni dio’ obuhvaća materijalne proizvode, te nematerijalne kao što je programska podrška”.

5.2.   Popis interoperabilnih sastavnih dijelova

5.2.1.   Osnovni interoperabilni sastavni dijelovi

Osnovni interoperabilni sastavni dijelovi u prometno-upravljačkom i signalno-sigurnosnom podsustavu određeni su u:

5.2.2.   Grupiranje interoperabilnih sastavnih dijelova

Funkcije osnovnih interoperabilnih sastavnih dijelova mogu se spajati da čine skupinu. Skupina je tada određena tim integriranim funkcijama i preostalim vanjskim sučeljima. Tako oblikovana skupina smatra se interoperabilnim sastavnim dijelom.

5.3.   Radne značajke i specifikacije sastavnih dijelova

Za svaki osnovni interoperabilni sastavni dio ili skupinu interoperabilnih sastavnih dijelova tablice u poglavlju 5. opisuju:

Tablica 5.1.a

Osnovni interoperabilni sastavni dijelovi prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava u vozilu

Tablica 5.1.b

Skupine interoperabilnih sastavnih dijelova prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava na vozilu

Ova tablica je primjer da bi se pokazala struktura. Dopuštene su druge skupine.

Tablica 5.2.a

Osnovni interoperabilni sastavni dijelovi pružnog prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava

Tablica 5.2.b

Skupine interoperabilnih sastavnih dijelova pružnog prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava

Ova tablica je primjer da bi se pokazala struktura. Dopuštene su druge skupine.

6.   OCJENJIVANJE SUKLADNOSTI I/ILI PRIKLADNOSTI ZA UPORABU SASTAVNIH DIJELOVA I PROVJERA PODUSTAVA

6.1.   Uvod

6.1.1.   Osnovna načela

Ispunjavanje osnovnih načela utvrđenih u poglavlju 3. ovog TSI-ja osigurava se ispunjavanjem osnovnih parametara navedenih u poglavlju 4.

To se ispunjavanje dokazuje:

U nekim slučajevima, međutim, neki od osnovnih zahtjeva mogu biti ispunjeni u skladu s nacionalnim pravilima zbog:

U takvim je slučajevima ocjenjivanje sukladnosti s tim pravilima u nadležnosti dotičnih država članica, a provodi se u skladu s prijavljenim postupcima.

6.1.2.   Načela ispitivanja ERTMS/ETCS-a i GSM-R-a

Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav na vozilu koji je popraćen „EZ” izjavom o provjeri trebao bi moći bez dodatnih provjera raditi sa svakim pružnim prometno-upravljačkim i signalno-sigurnosnim podsustavom popraćenim „EZ” izjavom o provjeri, pod uvjetima utvrđenim u ovom TSI-ju.

Postizanje ovog cilja omogućeno je:

Da bi ocjenjivanje sukladnosti opreme ERTMS/ETCS-a i GSM-R-a bilo što učinkovitije i da bi se gore navedeni cilj što lakše postigao, svaka država članica stavlja Komisiji na raspolaganje radne scenarije ispitivanja za provjeru ERTMS/ECTS i GSM-R dijela pružnog prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog sustava i njegovog međusobnog djelovanja s odgovarajućim ERTMS/ECTS i GSM-R dijelom prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava na vozilu. Ti scenariji ispitivanja:

Europska agencija za željeznice:

6.2.   Interoperabilni sastavni dijelovi

6.2.1.   Postupci ocjenjivanja za interoperabilne sastavne dijelove prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava

Prije stavljanja interoperabilnih sastavnih dijelova i/ili skupina interoperabilnih sastavnih dijelova na tržište, proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Europskoj uniji izrađuje „EZ” izjavu o sukladnosti u skladu s člankom 13. stavkom 1. i Prilogom IV. Direktivi o interoperabilnosti željeznice.

Postupak ocjenjivanja izvodi se uporabom jednog od modula utvrđenih u odjeljku 6.2.2. (Moduli za interoperabilne sastavne dijelove prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava).

Za interoperabilne sastavne dijelove prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava „EZ” izjava o prikladnosti za uporabu nije potrebna jer oni moraju biti u potpunosti usklađeni sa svim relevantnim osnovnim parametrima. Ta se usklađenost dokazuje „EZ” izjavom o sukladnosti i dovoljna je za njihovo stavljanje na tržište (5).

6.2.2.   Moduli za interoperabilne dijelove prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava

Za ocjenjivanje interoperabilnih sastavnih dijelova unutar prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Europskoj uniji može odabrati:

Pored toga, za provjeru interoperabilnog sastavnog dijela SIM kartice, proizvođač ili njegov predstavnik mogu odabrati modul CA.

Moduli su detaljno opisani u Odluci Komisije 2010/713/EU od 9. studenoga 2010. o modulima za postupke ocjene sukladnosti, prikladnosti za uporabu i EZ provjere podsustava koji se koriste u tehničkim specifikacijama za interoperabilnost donesenim na temelju Direktive 2008/57/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6).

Na uporabu nekih od modula primjenjuje se sljedeća klasifikacija:

6.2.3.   Zahtjevi za ocjenjivanje

Neovisno o odabranome modulu:

Tablica 6.1.

6.2.4.   Posebna pitanja

6.2.4.1.   ERTMS/ETCS na vozilu

Posebna se pozornost posvećuje ocjenjivanju sukladnosti interoperabilnog sastavnog dijela ERTMS/ETCS-a na vozilu budući da je složen i da ima ključnu ulogu u postizanju interoperabilnosti.

Bez obzira na to je li odabran modul CB ili CH1, prijavljeno tijelo provjerava je li uzorak interoperabilnog sastavnog dijela prošao cijeli niz obveznih ispitivanja na koja se upućuje u odjeljku 4.2.2. (Funkcionalnost ERTMS/ETCS sustava na vozilu), te da su ta ispitivanja provedena u laboratorijima akreditiranim za izvođenje takvih vrsta ispitivanja u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o utvrđivanju zahtjeva za akreditaciju i nadzor tržišta s obzirom na stavljanje proizvoda na tržište i o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 339/93 (7).

Pored toga, radi povećanja sigurnosti da će se ERTMS/ETCS na vozilu moći pravilno koristiti s različitim aplikacijama na pruzi, preporučuje se da se ERTMS/ETCS na vozilu ispita uporabom scenarija iz baze podataka kojom upravlja Agencija i koji nisu dio obveznih specifikacija ispitivanja; vidjeti odjeljak 6.1.2. (Načela za ispitivanje ERTMS/ETCS-a i GSM-R-a). U dokumentima koji se prilažu potvrdi navode se scenariji iz baze podataka prema kojima je ispitan interoperabilni sastavni dio.

6.2.4.2.   Modul specifičnog prijenosa (STM)

Svaka je država članica odgovorna za provjeru sukladnosti STM-a sa svojim nacionalnim zahtjevima.

Provjera sučelja STM-a s ERTMS/ETCS-om na vozilu zahtijeva provjeru sukladnosti koju provodi prijavljeno tijelo.

6.2.4.3.   Sadržaj „EZ” izjave o sukladnosti

„EZ” izjava o sukladnosti utvrđena u Prilogu IV. Direktivi o interoperabilnosti uključuje sljedeće pojedinosti koje se odnose na interoperabilni sastavni dio:

6.3.   Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustavi

6.3.1.   Postupci ocjenjivanja prometno-upravljačkih i signalno-sigurnosnih podsustava

Ovo se poglavlje odnosi na „EZ” izjavu o provjeri za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav na vozilu i „EZ” izjavu o provjeri za pružni prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav.

Na zahtjev podnositelja zahtjeva prijavljeno tijelo provodi „EZ” provjeru prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava na vozilu ili pružnog prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava u skladu s Prilogom VI. Direktivi o interoperabilnosti.

Podnositelj zahtjeva sastavlja „EZ” izjavu o provjeri za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav na vozilu ili za pružni prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav u skladu s člankom 18. stavkom 1. i Prilogom V. Direktivi o inteoperabilnosti željeznica.

Sadržaj „EZ” izjave o provjeri mora biti u skladu s Prilogom V. Direktivi o interoperabilnosti.

Postupak ocjenjivanja provodi se uporabom modula koji su određeni u odjeljku 6.3.2. (Moduli za prometno-upravljačke i signalno-sigurnosne podsustave).

„EZ” izjava o provjeri za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav na vozilu i za pružni prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav, zajedno s potvrdama o sukladnosti, smatra se dostatnom za jamčenje sukladnosti podsustava pod uvjetima utvrđenim u ovom TSI-ju.

6.3.2.   Moduli za prometno-upravljačke i signalno-sigurnosne podsustave

Svi dolje navedeni moduli utvrđeni su u Odluci 2010/713/EU.

6.3.2.1.   Podsustav na vozilu

Za provjeru prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava na vozilu podnositelj zahtjeva može odabrati između:

6.3.2.2.   Podsustav na pruzi

Za provjeru pružnog prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava podnositelj zahtjeva može odabrati između:

6.3.2.3.   Uvjeti za uporabu modula za podsustave na vozilu i na pruzi

Pozivanjem na odjeljak 4.2. modula SB (pregled tipa) zahtijeva se pregled projekta.

Pozivanjem na odjeljak 4.2. modula SH1 (cjelovit sustav za upravljanje kakvoćom s provjerom projekta), zahtijeva se pregled tipa.

6.3.3.   Zahtjevi za ocjenjivanje podsustava na vozilu

U tablici 6.2. prikazani su postupci kontrole koji se moraju provesti pri provjeri prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava na vozilu i osnovni parametri koji se moraju poštovati.

Neovisno o odabranome modulu:

Tablica 6.2.

6.3.4.   Zahtjevi u vezi s ocjenjivanjem pružnog podsustava

Svrha ocjenjivanja koje se provodi u okviru područja djelovanja ovog TSI-ja jest provjeriti sukladnost sa zahtjevima navedenim u poglavlju 4.

Međutim, za projektiranje ERTMS/ETCS-a kao dijela pružnog prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava, potrebne su informacije specifične za aplikaciju, a one bi trebale uključivati:

Ovaj TSI ne obuhvaća provjere radi ispitivanja ispravnosti informacija specifičnih za aplikaciju:

Bez obzira na odabrane module:

Tablica 6.3.

6.4.   Odredbe u pogledu djelomične sukladnosti

6.4.1.   Uvod

U skladu s člankom 18. stavkom 4. Direktive o interoperabilnosti željeznice, „prijavljeno tijelo može izdati privremene izjave o provjeri radi obuhvaćanja određenih faza postupka provjere ili određenih dijelova podsustava”.

Kako je istaknuto u odjeljku 2.2. (Područje primjene) ovog TSI-ja, prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustavi sastoje se od tri dijela koja su utvrđena u odjeljku 4.1. (Uvod).

Odjeljak 6.4.2. odnosi se na provjeru tih dijelova prometno-upravljačkih i signalno-sigurnosnih podsustava.

Odjeljak 6.4.3. odnosi se na provjeru djelomične sukladnosti prometno-upravljačkih i signalno-sigurnosnih podsustava kada postoje ograničeni uvjeti uporabe njihovih interoperabilnih sastavnih dijelova.

6.4.2.   Ocjenjivanje dijelova prometno-upravljačkih i signalno-sigurnosnih podsustava

Ocjenjivanje sukladnosti pružnog prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava i prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava na vozilu sa zahtjevima ovog TSI-ja je postupak koji se može provoditi u uzastopnim koracima – jednom za svaki od tri dijela. Pri svakom koraku ocjenitelj provjerava samo je li taj određeni dio sukladan sa zahtjevima TSI-ja.

Bez obzira na to koji je modul odabran, prijavljeno tijelo provjerava:

Funkcije koje su već ocijenjene i nepromijenjene, a na koje ovaj korak ne utječe, nije potrebno ponovno provjeravati.

6.4.3.   Djelomična sukadnost prometno-upravljačkih i signalno-sigurnosnih podsustava zbog ograničenih uvjeta uporabe njihovih interoperabilnih sastavnih dijelova

Djelomična potvrda o sukladnosti za interoperabilni sastavni dio izdaje se čak i kada neka funkcija, sučelje ili radna značajka nisu provedeni, pod uvjetom da:

U svakom slučaju, uvjete za izdavanje takvih potvrda s ograničenjima usklađuju prijavljena tijela i Agencija u radnim skupinama osnovanim u skladu s člankom 21.a stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 881/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o osnivanju Europske agencije za željeznice (Uredba o Agenciji) (10).

Ako funkcije, sučelja i radne značajke koji nedostaju ne omogućuju ocjenjivanje cjelovite sukladnosti podsustava sa zahtjevima TSI-ja pri integraciji interoperabilnog sastavnog dijela u prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav na vozilu ili u pružni prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav, može se izdati samo privremena izjava o provjeri. U njoj se naznačuje koji su zahtjevi ocijenjeni i navode odgovarajuća ograničenja u pogledu uporabe podsustava i njegove kompatibilnosti s ostalim podsustavima.

7.   PROVEDBA TSI-ja ZA PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI PODSUSTAV

7.1.   Uvod

U ovom se poglavlju opisuje strategija i povezane tehničke mjere za provedbu TSI-ja, a posebno uvjeti za prijelaz na sustave razreda A.

Mora se uzeti u obzir činjenica da se provedba TSI-ja povremeno mora uskladiti s provedbom ostalih TSI-jeva.

7.2.   Pravila koja se općenito primjenjuju

7.2.1.   Modernizacija ili obnova pružnog prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava ili njegovih dijelova

Modernizacija ili obnova pružnog prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava može se odnositi na neke ili sve sljedeće aspekte:

Ti različiti dijelovi pružnog prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava mogu se stoga modernizirati ili obnoviti odvojeno ako interoperabilnost nije ugrožena. Radovi će se pritom odnositi na:

Vidjeti poglavlje 4.1. (Uvod) za definiciju osnovnih parametara za svaki dio.

7.2.2.   Naslijeđeni sustavi

Države članice osiguravaju očuvanje funkcionalnosti naslijeđenih sustava i njihovih sučelja, izuzev onih promjena koje se smatraju potrebnima za uklanjanje nedostataka tih sustava povezanih sa sigurnošću.

7.2.3.   Raspoloživost specifičnih prijenosnih modula (STM)

Ako pruge u području primjene ovog TSI-ja nisu opremljene sustavima zaštite vlaka razreda A, države članice moraju učiniti sve potrebno da za svoj naslijeđeni sustav ili sustave zaštite vlaka razreda B osiguraju vanjski specifični prijenosni modul (STM).

S tim u vezi treba posvetiti dužnu pažnju osiguranju otvorenog tržišta za STM-ove uz poštene trgovinske uvjete. Kada se iz tehničkih ili gospodarskih razloga (11) ne može osigurati raspoloživost određenog STM-a, dotična država članica mora obavijestiti Odbor o razlozima takvog problema i o privremenim mjerama za omogućavanje pristupa svojoj infrastrukturi svim prijevoznicima – posebno stranim prijevoznicima.

7.2.4.   Dodatna oprema razreda B na pruzi opremljenoj opremom razreda A

Na pruzi opremljenoj sustavom ETCS i/ili GSM-R tijekom prijelazne faze moguća je ugradnja dodatne opreme razreda B da bi se omogućilo odvijanje prometa željezničkim vozilima koja nisu usklađena s razredom A. Dopušteno je korištenje postojeće opreme razreda B u vozilima kao alternativno rješenje u odnosu na sustav razreda A. Međutim, to upravitelju infrastrukture ne dopušta da za vožnju na takvim prugama zahtijeva sustave razreda B u interoperabilnim vlakovima.

Pored toga, oprema na pruzi mora podržavati prijelaze između razreda A i razreda B ne uvodeći pritom dodatne zahtjeve za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav pored onih koji su utvrđeni u ovom TSI-ju.

7.2.5.   Željeznička vozila opremljena opremom razreda A i razreda B

Željeznička vozila mogu biti opremljena opremom sustava razreda A i razreda B da bi se omogućilo prometovanje na nekoliko pruga.

Dotična država članica može ograničiti uporabu sustava razreda B na vlaku na onim prugama na kojima nije ugrađen odgovarajući pružni sustav razreda A.

Pri vožnji prugom koja je opremljena sustavima razreda A i razreda B, vlakovi koji su također opremljeni sustavima razreda A i razreda B mogu koristiti sustave razreda B kao alternativno rješenje. To ne može biti zahtjev za interoperabilnost.

Sustavi zaštite vlaka razreda B mogu se provesti na sljedeće načine:

7.2.6.   Uvjeti za obvezne i neobvezne funkcije

U pogledu svojstava pružne opreme prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava i njenih sučelja s drugim podsustavima, neke pružne funkcionalnosti koje nisu razvrstane kao obavezne moraju se obvezno provoditi u određenim primjenama da bi se ispunili osnovni zahtjevi.

Provedba nacionalnih ili neobveznih pružnih funkcija ne smije vlaku, koji ispunjava samo obavezne zahtjeve sustava na vozilu razreda A, sprečavati uporabu te infrastrukture, osim ako se to zahtijeva za sljedeće neobavezne funkcije u vozilu:

7.2.7.   Posebna provedbena pravila za GSM-R

7.2.7.1.   Pružna oprema

Ugradnja sustava GSM-R obvezno je za:

7.2.7.2.   Oprema na vlaku

Ugradnja sustava GSM-R-a na željeznička vozila namijenjena uporabi na prugama na kojima je barem jedna pružna dionica opremljena sučeljima razreda A (i ako oni premošćuju sustav razreda B) obvezna je pri:

7.2.8.   Posebna provedbena pravila za sustave detekcije vlaka

U okviru ovog TSI-ja sustav detekcije vlaka označuje opremu koja je postavljena na pruzi, a koja detektira prisutnost ili odsutnost vozila (zauzeće ili slobodnost kolosijeka) na čitavoj pruzi ili samo na određenoj pružnoj dionici.

Pružni sustavi (npr. postavnice ili željezničko-cestovni prijelazi) koji koriste informacije opreme za detekciju ne smatraju se dijelovima sustava detekcije vlaka.

U ovom se TSI-ju utvrđuju zahtjevi za sučelje sa željezničkim vozilima samo u onom omjeru koji je neophodan za osiguravanje sukladnosti između željezničkih vozila sukladnih s TSI-jem i infrastrukture.

Sustavi detekcije vlaka koji su sukladni sa zahtjevima TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav mogu se ugrađivati neovisno o primjeni sustava ERTMS/ETCS ili GSM-R, ali mogu ovisiti o signalizacijskim sustavima razreda B ili o posebnim zahtjevima, npr. onima za opremu željezničko-cestovnih prijelaza.

Zahtjevi ovog TSI-ja koji se odnose na sustave detekcije vlaka ispunjavaju se pri:

U prijelaznom razdoblju mora se osigurati da ugradnja sustava detekcije vlaka koji je sukladan s TSI-jem ima najmanje moguće negativne učinke na postojeća željeznička vozila koja nisu sukladna s TSI-jem.

Da bi se to postiglo, preporuča se da upravitelj infrastrukture odabere onaj sustav detekcije vlaka sukladan s TSI-jem koji je istodobno kompatibilan sa željezničkim vozilima koja nisu sukladna s TSI-jem, a koja već prometuju na toj infrastrukturi.

7.2.9.   Posebni slučajevi

7.2.9.1.   Uvod

Sljedeće posebne odredbe dopuštene su u dolje navedenim posebnim slučajevima.

Ti posebni slučajevi pripadaju dvjema kategorijama: odredbe se primjenjuju stalno (slučaj P), ili privremeno (slučaj T).

U ovom TSI-ju privremeni slučaj T3 definiran je kao privremeni slučajevi koji će postojati i nakon 2020.

Posebni slučajevi određeni u odjeljcima 7.2.9.2. do 7.2.9.7. trebaju se tumačiti u vezi s relevantnim odjeljcima poglavlja 4. i/ili specifikacijama na koje se tamo upućuje.

Posebni slučajevi zamjenjuju odgovarajuće zahtjeve utvrđene u poglavlju 4.

Gdje zahtjevi utvrđeni u relevantnom odjeljku poglavlja 4. ne podliježu posebnom slučaju, ti se zahtjevi ne ponavljaju u odjeljcima 7.2.9.2. do 7.2.9.7. i dalje se primjenjuju nepromijenjeni.

7.2.9.2.   Belgija

7.2.9.3.   Ujedinjena Kraljevina

7.2.9.4.   Francuska

7.2.9.5.   Poljska

7.2.9.6.   Litva, Latvija

7.2.9.7.   Švedska

7.2.9.8.   Luksemburg

7.3.   Pravila za ERTMS

7.3.1.   Europski plan uvođenja ERTMS-a

U ovom se odjeljku opisuje strategija (Europski plan uvođenja ERTMS-a) za provedbu TSI-ja. U njemu se utvrđuju faze koje se moraju provesti za postupni prijelaz s postojećeg u završno stanje u kojem sukladnost s TSI-jima postaje normom.

Europski plan uvođenja ERTMS-a ne primjenjuje se na pruge koje se nalaze na području države članice ako je njezina mreža odvojena ili izolirana zbog mora ili odvojena kao rezultat posebnih zemljopisnih uvjeta ili je drukčije širine kolosijeka od željezničke mreže u ostalom dijelu Zajednice.

7.3.2.   Provedba ERTMS-a na pruzi

Cilj je Europskog plana uvođenja ERTMS-a postepeno osigurati pristup lokomotivama, motornim vlakovima i ostalim željezničkim vozilima koji su opremljeni ERTMS-om sve većem broju pruga, luka, terminala i ranžirnih kolodvora, bez dodatne nacionalne opreme pored ERTMS-a.

To ne znači da se postojeći sustavi razreda B moraju ukloniti s pruga koje su navedene u planu. Međutim, do datuma utvrđenog u planu provedbe, lokomotivama, pružnim vozilima i ostalim željezničkim vozilima opremljenim ERTMS-om mora se omogućiti pristup prugama uključenim u plan uvođenja ne zahtijevajući da ta vozila moraju biti opremljena sustavom razreda B.

Područja terminala kao što su luke, ili određene pruge u lukama koje nisu opremljene sustavom razreda B, ispunjavaju zahtjeve utvrđene u odjeljku 7.3.2.2. pod uvjetom da je željezničkim vozilima dopušten pristup tim područjima terminala bez postavljanja zahtjeva vezanog uz opremljenost sustavom automatske zaštite vlaka.

Dvokolosiječna ili višekolosiječna pruga smatra se opremljenom kada su dva kolosijeka opremljena ERTMS-om koji omogućuje promet u oba smjera. Na koridorskim dionicama s više od jedne pruge mora biti najmanje jedna pruga u toj dionici opremljena ERTMS-om, a cijeli koridor smatra se opremljenim čim se dužinom cijelog koridora opremi najmanje jedna pruga.

7.3.2.1.   Koridori

Šest koridora opisanih u odjeljku 7.3.4. mora biti opremljeno ERTMS-om prema vremenskom rasporedu navedenom u tom odjeljku (12).

7.3.2.2.   Povezanost s glavnim europskim lukama, ranžirnim kolodvorima, robnim terminalima i područjima robnog prometa

Luke, ranžirni kolodvori, robni terminali i područja robnog prometa navedeni u odjeljku 7.3.5. moraju biti povezani s najmanje jednim od šest koridora utvrđenih u odjeljku 7.3.4. na datum i pod uvjetima utvrđenim u odjeljku 7.3.5.

7.3.2.3.   Mreža željezničkih pruga velikih brzina

Ugradnja sustava ERTMS/ETCS na pruzi obvezna je pri:

Preporučuje se ugradnja sustava ERTMS/ETCS pri svakoj modernizaciji, obnovi ili održavanju građevinskog ili elektroenergetskog podsustava na pružnoj dionici koji se već koristi, pod uvjetom da ugradnja sustava ERTMS/ETCS na toj pružnoj dionici predstavlja manje od 10 % ukupnog ulaganja u modernizaciju/obnovu/održavanje.

7.3.2.4.   Projekti koje financira EU

Ne dovodeći u pitanje odjeljke 7.3.2.1., 7.3.2.2. i 7.3.2.3., u slučaju kada projekti željezničke infrastrukture dobivaju financijsku potporu Europskog fonda za regionalni razvoj i/ili Kohezijskih fondova (Uredba Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu (13)) i/ili fondovima za TEN-T (Odluka br. 1692/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (14)), ugrađivanje sustava ERTMS/ETCS je obvezno pri:

7.3.2.5.   Obavješćivanje

Za svaki odsjek koridora opisan u odjeljku 7.3.4. država članica obavješćuje Komisiju o podrobnom vremenskom rasporedu za opremanje tog odsjeka koridora sustavom ERTMS ili potvrđuje da je odsjek koridora već opremljen. Te se informacije dostavljaju Komisiji u roku od najkasnije 3 godine prije roka za opremanje tog odsjeka koridora, kako je utvrđeno u 7.3.4.

Za svaku luku, ranžirni kolodvor, robni terminal ili područje robnog prometa navedene pod 7.3.5. države članice obavješćuju o prugama koje će se koristiti za njihovo povezivanje s jednim od koridora navedenim pod 7.3.4. Te se informacije dostavljaju Komisiji najkasnije u roku od 3 godine prije datuma utvrđenog pod 7.3.5., te se u njima navodi rok za opremanje te luke, ranžirnog kolodvora, robnog terminala ili područja robnog prometa. Ako je potrebno, Komisija može zatražiti prilagodbe, posebno da bi se osigurala sukladnost među opremljenim prugama na granicama. Države članice obavješćuju Komisiju o podrobnom vremenskom rasporedu za opremanje tog odsjeka koridora sustavom ERTMS ili potvrđuju da je odsjek koridora već opremljen. Te se informacije dostavljaju Komisiji u roku od najkasnije 3 godine prije datuma utvrđenog u 7.3.5. te se u njima navodi rok za opremanje te luke, ranžirnog kolodvora, robnog terminala ili područja robnog prometa.

U podrobnim se vremenskim rasporedima posebno navodi datum do kojeg će završiti natječaj za opremanje pruge, postupci pripremljeni radi osiguranja interoperabilnosti sa susjednim državama na koridoru i ključni događaji koji se odnose na projekt. Države članice svakih 12 mjeseci obavješćuju Komisiju o napretku koji su učinile pri opremanju tih pruga tako što joj šalju ažurirani raspored.

7.3.2.6.   Kašnjenja

Kada država članica opravdano očekuje kašnjenja u poštovanju rokova utvrđenih u ovoj Odluci, ona o tome odmah obavješćuje Komisiju. Ona Komisiji šalje dokumentaciju koja sadrži tehnički opis projekta i ažurirani plan provedbe. U dokumentaciji se također objašnjavaju razlozi za kašnjenje i navode korektivne mjere koje je država članica poduzela.

Državi članici može se dopustiti produljenje roka od najviše 3 godine ako se kašnjenje može pripisati razlozima nad kojima država članica opravdano nema kontrolu poput propusta dobavljača ili problema koji se odnose na postupak izdavanja rješenja zbog nedostatka odgovarajućih vozila za testiranje. Država članica može zagovarati takvo produljenje samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

Komisija pregledava dokumentaciju koja joj je poslana i mjere koje je predložila država članica, te o rezultatu svog pregleda obavješćuje odbor iz članka 29. Direktive 2008/57/EZ.

7.3.3.   Provedba ERTMS-a na vozilu

Nove lokomotive, novi motorni vlakovi i nova željeznička vozila bez vuče s upravljačnicom, koji su naručeni poslije 1. siječnja 2012. ili koji se počinju upotrebljavati nakon 1. siječnja 2015., moraju biti opremljeni ERTMS-om.

Ovaj se zahtjev ne primjenjuje na nove ranžirne lokomotive ili ostale nove lokomotive, nove motorne vlakove i nova željeznička vozila s upravljačnicom, ako su projektirani isključivo za nacionalni promet ili regionalni promet preko granice. Međutim, države članice mogu uvesti dodatne zahtjeve na nacionalnoj razini, a posebno radi:

7.3.3.1.   Mreža pruga velikih brzina

Opremanje vlaka ERTMS/ETCS-om obvezno je pri:

7.3.4.   Specifične pruge koje sačinjavaju koridore

Koridor A – mora biti opremljen do 2015.

Koridor B  (15)

Koridor C  (16)

Koridor D  (17)

Koridor E

Koridor F

7.3.5.   Glavne europske luke, ranžirni kolodvori, robni terminali i područja robnog prometa

(1)  Izvanredne situacije su načini djelovanja u slučaju kvarova. Oni su uzeti u obzir pri projektiranju prometno-upravljačkih i signalno-sigurnosnih podsustava.

(2)  SL L 108, 29.4.2009., str. 4.

(3)  SL L 264, 8.10.2011., str. 32.

(4)  SL L 256, 1.10.2011., str 1.

(5)  Provjera pravilne uporabe interoperabilnog sastavnog dijela dio je ukupne „EZ” ocjene prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava na vozilu i pružnog prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava, kako je objašnjeno u točkama 6.3.3. i 6.3.4.

(6)  SL L 319, 4.12.2010., str. 1.

(7)  SL L 218, 13.8.2008., str. 30.

(8)  U tom se slučaju ocjenjivanje upravljanja prijelazom odvija u skladu s nacionalnim specifikacijama.

(9)  Postupci opisani u ovom poglavlju ne dovode u pitanje mogućnost povezivanja dijelova u skupine.

(10)  SL L 164, 30.4.2004., str. 1.

(11)  Primjerice, ostvarivost izvanjskog STM koncepta ne može se tehnički zajamčiti, a i potencijalni problemi povezani s intelektualnim vlasništvom sustava klase B sprečavaju pravovremeni razvoj STM proizvoda.

(12)  U odjeljku 7.3.4. utvrđuju se rokovi za opremanje tih koridora da bi se postupno uspostavila jedinstvena mreža ERTMS-a. U određenom broju slučajeva postoje dobrovoljni sporazumi o ranijim rokovima.

(13)  SL L 210, 31.7.2006., str. 25.

(14)  SL L 228, 9.9.1996., str. 1.

(15)  Ne dovodeći u pitanje zakonodavstvo koje se primjenjuje na transeuropsku mrežu velikih brzina, moguće je osigurati veze s pružnim dionicama velikih brzina, pod uvjetom da su teretnim vlakovima dodijeljene trase. Najmanje će jedna veza opremljena ERTMS-om biti osigurana do 2020. godine između Danske i Njemačke (Flensburg-Hamburg ili Rødby-Puttgarden), ali ne nužno obadvije. Osnovni tunel Brenner bit će opremljen ERTMS-om čim se završe radovi na infrastrukturi (rok 2020.).

(16)  Veza između Nancyja i Rédinga bit će osigurana do 2020.

(17)  Do 2020. bit će opremljena dva dodatna odvojka: Montmélian – Grenoble – Valence i Lyon – Valence – Arles – Miramas (lijeva obala Rone).

(18)  Njemačka će učiniti sve da bi i ranije opremila odsjek koridora E od Dresdena do češke granice.

(19)  Njemačka će opremiti željezničku vezu s Hamburgom, ali područje luke bi do 2020. moglo biti samo djelomično opremljeno.

PRILOG A

Upućivanja

Za svako upućivanje u osnovnim parametrima (poglavlje 4. ovog TSI-ja) u sljedećoj su tablici naznačene odgovarajuće obvezne specifikacije, putem navođenja točaka u tablici 2.

Tablica A 1