32011D0314

ODLUKA KOMISIJE

od 12. svibnja 2011.

o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti za podsustav „odvijanje i upravljanje prometom” transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava

(priopćena pod brojem dokumenta C(2011) 3099)

(Tekst značajan za EGP)

(2011/314/EU)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2008/57/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o interoperabilnosti željezničkog sustava u Zajednici (1), a posebno njezin članak 6. stavak 1.,

budući da:

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1.   Donosi se tehnička specifikacija za interoperabilnost (TSI), utvrđena u Prilogu, u vezi s podsustavom transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava „odvijanje i upravljanje prometom”.

2.   TSI utvrđen u Prilogu ovoj Odluci primjenjuje se na podsustav odvijanje i upravljanje prometom kako je utvrđen u točki 2.4. Priloga II. Direktivi 2008/57/EZ.

Članak 2.

1.   Agencija na svojoj mrežnoj stranici objavljuje popise oznaka navedenih u dijelovima 9., 10., 11., 12. i 13. Dodatka P.a.

2.   Agencija redovito ažurira popise oznaka navedenih u stavku 1. i obavješćuje Komisiju o njihovim izmjenama.

Komisija obavješćuje države članice o izmjeni navedenih oznaka putem Odbora osnovanog u skladu s člankom 29. Direktive 2008/57/EZ.

Članak 3.

Ako se vozilo, kako je utvrđeno u članku 2. točki (c) Direktive 2008/57/EZ, proda ili da u najam u neprekinutom trajanju duljem od 6 mjeseci i ako se nije izmijenila nijedna od tehničkih karakteristika na temelju kojih je vozilo dobilo odobrenje za puštanje u uporabu, može mu se do 31. prosinca 2013. promijeniti europski broj vozila (EVN) tako da mu se dodijeli nova registracija vozila i povuče prva registracija.

Ako se nova registracija dodjeljuje u državi članici u kojoj nije dodijeljena prva registracija, registracijski subjekt nadležan za novu registraciju može zatražiti kopiju dokumentacije vezane za prethodnu registraciju.

Navedena promjena europskog broja vozila ne dovodi u pitanje primjenu članaka od 21. do 26. Direktive 2008/57/EZ kada su u pitanju postupci za dodjelu odobrenja.

Upravne troškove promjene europskog broja vozila snosi podnositelj zahtjeva za izmjenu europskog broja vozila.

Članak 4.

Ako to nisu već učinile u skladu s Odlukom 2006/920/EZ, u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu TSI-ja utvrđenog u Prilogu, države članice Komisiju obavješćuju o sljedećim vrstama sporazuma:

Članak 5.

Svaka država članica ažurira nacionalni plan provedbe TSI-ja koji je donijela u skladu s člankom 4. Odluke 2006/920/EZ. Ažurirani provedbeni plan sastavlja se u skladu s poglavljem 7. Priloga ovoj Odluci.

Svaka država članica ažurirani provedbeni plan prosljeđuje ostalim državama članicama i Komisiji najkasnije do 31. prosinca 2012.

Članak 6.

Odluka Komisije 2006/920/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2012.

Članak 7.

Ova se Odluka primjenjuje od 1. siječnja 2012.

Međutim,

Članak 8.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

(1)  SL L 191, 18.7.2008., str. 1.

(2)  SL L 164, 30.4.2004., str. 1.

(3)  SL L 235, 17.9.1996., str. 6.

(4)  SL L 110, 20.4.2001., str. 1.

(5)  SL L 359, 18.12.2006., str. 1.

(6)  SL L 164, 30.4.2004., str. 44.

PRILOG

TEHNIČKA SPECIFIKACIJA ZA INTEROPERABILNOST ZA PODSUSTAV „ODVIJANJE I UPRAVLJANJE PROMETOM”

SADRŽAJ

1.   UVOD

1.1.   Tehničko područje primjene

Ova tehnička specifikacija za interoperabilnost (dalje u tekstu: TSI) odnosi se na podsustav „odvijanje i upravljanje prometom” naveden na popisu u točki 1. Priloga II. Direktivi 2008/57/EZ. Dodatne informacije o ovom podsustavu navedene su u poglavlju 2.

1.2.   Zemljopisno područje primjene

Zemljopisno područje primjene ovog TSI-a je transeuropski konvencionalni željeznički sustav kako je opisan u Prilogu I. Direktivi 2008/57/EZ.

1.3.   Sadržaj ovog TSI-ja

U skladu s člankom 5. stavkom 3. Direktive 2008/57/EZ, ovaj TSI:

Nadalje, u skladu s člankom 5. stavkom 5. Direktive 2008/57/EZ, za svaki se TSI mogu predvidjeti posebni slučajevi. Oni su navedeni u poglavlju 7.

Ovaj TSI isto tako u poglavlju 4. sadrži propise za rad i održavanje koji su specifični za područje primjene navedeno u točkama 1.1. i 1.2. ovog Priloga.

2.   OPIS PODSUSTAVA/PODRUČJE PRIMJENE

2.1.   Podsustav

Podsustav „odvijanje i upravljanje prometom” opisan je u točki 2.4. Priloga II. Direktivi 2008/57/EZ kao:

2.2.   Područje primjene

Ovaj TSI odnosi se na podsustav „odvijanje i upravljanje prometom” upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika tijekom odvijanja prometa vlakovima na transeuropskoj mreži konvencionalnih željezničkih pruga.

Specifikacije utvrđene u TSI-ju za odvijanje i upravljanje prometom mogu se koristiti kao podloga za odvijanje prometa vlakova čak i ako nisu obuhvaćeni područjem primjene ovog TSI-ja.

2.2.1.   Osoblje i vlakovi

Točke 4.6. i 4.7. odnose se na osoblje koje obavlja poslove praćenja vlaka vezane uz sigurnost kada to uključuje prelazak granice (granica) između država i rad izvan svih mjesta koja su u izvješću o mreži upravitelja infrastrukture označena kao „granična” i koja su obuhvaćena njegovim rješenjem o sigurnosti za upravljanje željezničkom infrastrukturom.

Točka 4.6.2. također se odnosi na strojovođe kako je utvrđeno točkom 8. Priloga VI. Direktivi 2007/59/EZ. Ako djelatnost osoblja obuhvaća samo rad unutar „graničnih” mjesta kako su opisana u prvom stavku ove točke, ne smatra se da je osoblje prešlo granicu.

Za osoblje koje obavlja poslove otpreme vlakova i odobravanja kretanja vlakova vezane uz sigurnost, primjenjuje se uzajamno priznavanje stručne osposobljenosti i zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta.

Za osoblje koje obavlja poslove vezane uz sigurnost u vezi s posljednjom pripremom vlaka prije nego što treba prijeći granicu (granice) i koje radi izvan „graničnih” područja, kako su opisana u prvom stavku ove točke, primjenjuje se točka 4.6., zajedno s uzajamnim priznanjem zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta među državama članicama. Vlak se ne smatra međunarodnim vlakom ako sva vozila vlaka koji prelazi državnu granicu prelaze granicu samo do „graničnih” područja kako su opisana u prvom stavku ove točke.

To se može sažeti u donjim tablicama:

Osoblje koje sudjeluje u sastavljanju i otpremi vlakova koji prelaze državne granice i nastavljaju vožnju preko graničnih mjesta.

Osoblje koje sudjeluje u sastavljanju i otpremi vlakova koji ne prelaze državne granice ili ih prelaze samo do graničnih mjesta

2.2.2.   Načela

Ovaj TSI obuhvaća one elemente (kako su utvrđeni u poglavlju 4.) podsustava „odvijanje i upravljanje prometom” za konvencionalne pruge za koje između željezničkih prijevoznika i upravitelja infrastrukture načelno postoje operativna sučelja ili koji su od posebne važnosti za interoperabilnost.

Željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture moraju osigurati da uspostava odgovarajućih procesa ispunjava sve zahtjeve vezane uz pravila i postupke kao i dokumentaciju. Uspostava ovih procesa važan je dio sustava upravljanja sigurnošću (dalje u tekstu: SMS) željezničkih prijevoznika i upravitelja infrastrukture, kako je propisano u Direktivi 2004/49/EZ. Sam sustav upravljanja sigurnošću ocjenjuje relevantno nacionalno tijelo nadležno za sigurnost (dalje u tekstu: NSA) prije dodjele rješenja o sigurnosti/rješenja o sigurnosti za upravljanje željezničkom infrastrukturom.

2.2.3.   Primjenljivost na postojeća vozila i infrastrukturu

Dok se većina zahtjeva sadržanih u ovome TSI-ju odnosi na procese i postupke, određeni se broj također odnosi na fizičke elemente, vlakove i vozila koji su bitni za odvijanje prometa.

Kriteriji za konstrukciju tih elemenata opisani su u TSI-jima koji obuhvaćaju druge podsustave kao što su željeznička vozila. U kontekstu ovog TSI-ja u obzir se uzima njihova operativna funkcija.

3.   OSNOVNI ZAHTJEVI

3.1.   Usklađenost s osnovnim zahtjevima

U skladu s člankom 4. stavkom 1. Direktive 2008/57/EZ, transeuropski konvencionalni željeznički sustav, njegovi podsustavi i njihovi interoperabilni sastavni dijelovi moraju ispunjavati osnovne zahtjeve utvrđene u općim uvjetima u Prilogu III. Direktivi.

3.2.   Osnovni zahtjevi - pregled

Osnovni zahtjevi obuhvaćaju:

U skladu s Direktivom 2008/57/EZ, osnovni se zahtjevi mogu općenito primjenjivati na cjelokupni transeuropski konvencionalni željeznički sustav ili mogu biti specifični za svaki podsustav i njegove sastavne dijelove.

Sljedeća tablica sažima odnose između osnovnih zahtjeva utvrđenih u Prilogu III. Direktivi 2008/57/EZ i ovog TSI-ja.

4.   ZNAČAJKE PODSUSTAVA

4.1.   Uvod

Uzimajući u obzir sve odgovarajuće osnovne zahtjeve, podsustav „odvijanje i upravljanje prometom”, kako je opisan u točki 2.2., obuhvaća samo elemente navedene u ovom poglavlju.

U skladu s Direktivom 2001/14/EZ, upravitelj infrastrukture u potpunosti je odgovoran za osiguranje svih odgovarajućih uvjeta koje moraju ispunjavati vlakovi kojima je dopuštena vožnja na njegovoj mreži, uzimajući u obzir zemljopisne pojedinosti pojedinih pruga te funkcionalne ili tehničke specifikacije utvrđene u ovom poglavlju.

4.2.   Funkcionalne i tehničke specifikacije

Funkcionalne i tehničke specifikacije podsustava „odvijanje i upravljanje prometom” čine:

4.2.1.   Specifikacije koje se odnose na osoblje

4.2.1.1.   Opći zahtjevi

Ova se točka bavi osobljem koje doprinosi radu podsustava obavljanjem poslova vezanih uz sigurnost uključujući izravno sučelje između željezničkog prijevoznika i upravitelja infrastrukture.

Obuhvaćena područja su:

Pored toga, za osoblje kako je definirano u točki 2.2.1., ovaj TSI utvrđuje zahtjeve za:

4.2.1.2.   Dokumentacija za strojovođe

Željeznički prijevoznik koji je nadležan za upravljanje vlakom mora strojovođi pružiti sve nužne informacije i dokumente potrebne za obavljanje njegovih poslova.

Ove informacije moraju uzeti u obzir potrebne elemente za upravljanje u redovnim, otežanim i izvanrednim situacijama za trase na kojima će upravljati vlakom i za željeznička vozila koja se koriste na tim trasama.

4.2.1.2.1.   Upute za strojovođe (pravilnik za strojovođu)

Svi postupci potrebni strojovođi moraju se nalaziti u dokumentu ili na računalnom mediju pod imenom „Upute za strojovođe”.

U Uputama za strojovođe moraju se navesti zahtjevi za sve trase na kojima se obavlja promet i za željeznička vozila koja se koriste na tim trasama u skladu s upravljanjem u redovnim, otežanim i izvanrednim situacijama s kojima se strojovođa može suočiti.

Upute za strojovođe mora obuhvaćati dva različita aspekta:

Mora uključivati postupke koji obuhvaćaju barem sljedeće aspekte:

Željeznički je prijevoznik odgovoran za sastavljanje Uputa za strojovođe.

Željeznički prijevoznik mora pripremiti Upute za strojovođe u jednakom obliku za cjelokupnu infrastrukturu na kojoj rade njegovi strojovođe.

Željeznički prijevoznik mora Upute za strojovođe sastaviti tako da se omogućava primjena svih operativnih pravila od strane strojovođe.

Mora imati dva dodatka:

Poruke i obrasci moraju ostati na radnom jeziku upravitelja infrastrukture.

Postupak za pripremu i ažuriranje Uputa za strojovođe mora uključivati sljedeće korake:

Upravitelj infrastrukture mora osigurati da je sadržaj dokumentacije predane željezničkim prijevoznicima potpun i točan.

Željeznički prijevoznik mora osigurati da je sadržaj Uputa za strojovođe potpun i točan.

4.2.1.2.2.   Opis pruge i odgovarajuće pružne opreme za pruge na kojima se odvija promet

Strojovođama se mora osigurati opis pruga i vezane pružne opreme za pruge na kojima će upravljati vlakovima i koje su važne za upravljanje vlakom. Takvi se podaci moraju utvrditi u zasebnome dokumentu pod nazivom „Upute o trasi” (koji može biti ili tradicionalni dokument ili u računalnom obliku).

Upute o trasi moraju sadržavati najmanje sljedeće podatke:

4.2.1.2.2.1.   Priprema Uputa o trasi

Oblik Uputa o trasi mora se pripremiti na isti način za cjelokupnu infrastrukturu na kojoj se odvija promet vlakovima pojedinačnog željezničkog prijevoznika.

Upute o trasi moraju se sastaviti ili na jeziku jedne od država članica koji odabere željeznički prijevoznik ili na „radnom” jeziku koji upotrebljava upravitelj infrastrukture.

Željeznički je prijevoznik odgovoran za primjerno i pravilno sastavljanje Uputa o trasi (npr., osiguravanje prijevoda u slučaju potrebe i/ili osiguravanje bilježaka objašnjenja), koristeći podatke koje je dostavio upravitelj infrastrukture.

Sljedeći se podaci moraju uključiti (popis nije iscrpan):

Upravitelj infrastrukture mora osigurati da je sadržaj dokumentacije predane željezničkim prijevoznicima potpun i točan.

Željeznički prijevoznik mora osigurati da je sadržaj Uputa o trasi potpun i točan.

4.2.1.2.2.2.   Izmjene podataka sadržanih u Uputama o trasi

Upravitelj infrastrukture mora obavijestiti željezničkog prijevoznika o svim trajnim ili privremenim izmjenama podataka predanih u skladu s točkom 4.2.1.2.2.1.

Željeznički prijevoznik te promjene mora svrstati u za to namijenjeni dokument ili na računalni medij čiji oblik mora biti jednak za sve infrastrukture na kojima se odvija promet vlakovima pojedinog željezničkog prijevoznika.

Upravitelj infrastrukture mora osigurati da je sadržaj dokumentacije predane željezničkim prijevoznicima potpun i točan.

Željeznički prijevoznik mora osigurati da je sadržaj dokumenta u koji su svrstane izmjene podataka sadržanih u Uputi o trasi potpun i točan.

4.2.1.2.2.3.   Obavješćivanje strojovođe u stvarnom vremenu

Upravitelj infrastrukture mora obavijestiti strojovođe o svim promjenama na pruzi ili relevantnoj pružnoj opremi koje nisu uvrštene u izmjene podataka za Upute o trasi kako su utvrđene u točki 4.2.1.2.2.2.

4.2.1.2.3.   Vozni redovi

Dostavljanje podataka o voznom redu vlakova omogućuje točnu vožnju vlakova i doprinosi učinkovitosti usluge.

Željeznički prijevoznik mora strojovođama dostavljati podatke potrebne za normalnu vožnju vlaka, koje uključuju barem:

Takve podatke o kretanju vlaka koji se moraju temeljiti na podacima koje dostavlja upravitelj infrastrukture, mogu se poslati ili u elektroničkom ili u papirnatom obliku.

Način prezentiranja podataka strojovođama mora biti jednak na svim prugama na kojima prometuje željeznički prijevoznik.

4.2.1.2.4.   Željeznička vozila

Željeznički prijevoznik mora dostaviti strojovođi sve podatke bitne za rad željezničkih vozila tijekom otežanih situacija (kao što su vlakovi koji trebaju pomoć). Takva se dokumentacija mora također usredotočiti na posebno sučelje s osobljem upravitelja infrastrukture u navedenim slučajevima.

4.2.1.3.   Dokumentacija za ostalo osoblje željezničkog prijevoznika osim strojovođa

Željeznički prijevoznik mora svim članovima svoga osoblja (bilo osoblju vlaka ili drugom osoblju) koje obavlja zadatke vezane uz sigurnost i koje obuhvaćaju izravno sučelje s osobljem, opremom ili sustavima upravitelja infrastrukture, dostaviti propise, postupke te posebne podatke o željezničkim vozilima i trasi koje smatra prikladnim za takve zadatke. Takvi će se podaci primjenjivati na rad u redovnim i u otežanim uvjetima.

Za osoblje u vlakovima, struktura, oblik, sadržaj i postupak za pripremu i ažuriranje takvih podataka mora se temeljiti na specifikaciji iz pododjeljka 4.2.1.2. ovog TSI-ja.

4.2.1.4.   Dokumentacija za osoblje upravitelja infrastrukture koje odobrava vožnju vlaka

Svi podaci potrebni za osiguranje komunikacije vezane uz sigurnost između osoblja koje odobrava vožnju vlaka i osoblja vlaka moraju se utvrditi u:

Upravitelj infrastrukture mora te dokumente sastaviti na svom radnom jeziku.

4.2.1.5.   Komunikacija vezana uz sigurnost između osoblja vlaka, drugog osoblja željezničkog prijevoznika i osoblja koje odobrava vožnju vlaka

Jezik koji se upotrebljava za komunikaciju vezanu uz sigurnost između osoblja vlaka, ostalog osoblja željezničkog prijevoznika (kao što je određeno u Dodatku L) i osoblja koje odobrava vožnju vlaka je radni jezik (vidjeti pojmovnik) koji koristi upravitelj infrastrukture na dotičnoj trasi.

Načela za komunikaciju vezanu uz sigurnost između osoblja vlaka i osoblja odgovornog za odobravanje kretanja vlakova navedena su u Dodatku C.

U skladu s Direktivom 2001/14/EZ upravitelj infrastrukture odgovoran je za objavu „radnog jezika” koji njegovo osoblje upotrebljava u svakodnevnom radu.

Međutim, ako zbog lokalne prakse treba osigurati još jedan jezik, upravitelj infrastrukture mora odrediti zemljopisne granice njegovog korištenja.

4.2.2.   Specifikacije koje se odnose na vlakove

4.2.2.1.   Vidljivost vlaka

4.2.2.1.1.   Opći zahtjev

Željeznički se prijevoznik mora pobrinuti da vlakovi budu opremljeni sredstvima koja označavaju prednji i stražnji dio vlaka.

4.2.2.1.2.   Prednji dio

Željeznički prijevoznik mora osigurati da vlak koji se približava bude jasno vidljiv i prepoznatljiv, izgledom i rasporedom svojih upaljenih prednjih bijelih svjetala.

Na prednji dio prema naprijed usmjerenog prvog vozila vlaka moraju se ugraditi tri svjetla na vrhovima jednakokračnog trokuta, kao što je prikazano dolje. Ta svjetla moraju biti upaljena uvijek kada se vlakom upravlja s te strane.

Prednja svjetla moraju optimizirati vidljivost vlaka (npr. za pružne radnike i one koji se služe javnim pružnim prijelazima) (pozicijska svjetla), osigurati dovoljnu vidljivost za strojovođu (osvjetljavanje pruge ispred njega, pružnih oznaka, signalnih oznaka itd.) (čeona svjetla) tijekom noći i u uvjetima slabe vidljivosti i ne smiju zaslijepiti strojovođe vlakova koji dolaze iz suprotnog smjera.

Razmak, visina iznad pruge, promjer, intenzitet svjetla, dimenzije i oblik odaslanog snopa svjetla tijekom prometovanja i danju i noću utvrđeni su u TSI-ju za željeznička vozila.

4.2.2.1.3.   Stražnji dio

Željeznički prijevoznik mora osigurati tražena sredstva za označivanje stražnjeg dijela vlaka. Signal za stražnji dio mora biti postavljen samo na stražnjem dijelu posljednjeg vozila vlaka. Mora biti postavljen kako je prikazano dolje.

4.2.2.1.3.1.   Putnički vlakovi

Oznaka stražnjeg dijela putničkog vlaka mora se sastojati od dva stalna crvena svjetla postavljena na istoj visini iznad odbojnika na poprečnoj osi.

4.2.2.1.3.2.   Teretni vlakovi u međunarodnom prometu

Država članica mora obavijestiti koji će se od sljedećih zahtjeva primjenjivati na mreži te države članice za vlakove koji prelaze granicu između država članica:

ili

Svjetla ili ploče moraju biti na istoj visini iznad odbojnika na poprečnoj osi. Država članica koja kao oznaku stražnjeg dijela vlaka zahtijeva dvije reflektirajuće ploče, mora također prihvaćati i dva stalna svjetla.

4.2.2.1.3.3.   Teretni vlakovi koji ne prelaze granicu između država članica

Za teretne vlakove koji ne prelaze granicu između država članica označivanje stražnjeg dijela vlaka otvoreno je pitanje (vidjeti Dodatak U).

4.2.2.2.   Čujnost vlaka

4.2.2.2.1.   Opći zahtjev

Željeznički prijevoznik se mora pobrinuti da vlakovi budu opremljeni zvučnim upozoravajućim uređajem za označivanje približavanja vlaka.

4.2.2.2.2.   Upravljanje

Strojovođa mora imati mogućnost uključivanja uređaja za zvučno upozoravanje sa svih položaja upravljanja vlakom.

4.2.2.3.   Identifikacija vozila

Svako vozilo mora imati broj po kojemu se jednoznačno razlikuje od svih ostalih tračničkih vozila. Taj broj mora biti prikazan na vidnom mjestu barem na svakoj uzdužnoj strani vozila.

Isto se tako moraju vidjeti radna ograničenja koja se primjenjuju na vozilo.

Daljnji su zahtjevi navedeni u Dodatku P.

4.2.2.4.   Sigurnost putnika i tereta

4.2.2.4.1.   Sigurnost tereta

Željeznički se prijevoznik mora pobrinuti da su vozila sigurno i pouzdano utovarena i da tako ostane do kraja putovanja

4.2.2.4.2.   Sigurnost putnika

Željeznički prijevoznik mora osigurati da se prijevoz putnika odvija sigurno na polasku i tijekom putovanja.

4.2.2.5.   Sastav vlaka

Željeznički prijevoznik mora odrediti pravila i postupke kojih se njegovo osoblje mora pridržavati kako bi se osigurala usklađenost vlaka s dodijeljenom trasom.

Zahtjevi za sastav vlaka moraju uzeti u obzir sljedeće elemente:

Mogu se tražiti ili uvesti dodatna ograničenja zbog vrste kočnog režima ili vrste vuče na određenom vlaku.

4.2.2.6.   Kočenje vlaka

4.2.2.6.1.   Minimalni zahtjevi kočnog sustava

Sva vozila u vlaku moraju biti spojena na neprekidni automatski sustav kočenja kako je određeno u TSI-ju za željeznička vozila.

Prvo i zadnje vozilo (uključujući sve vučne jedinice) u svim vlakovima moraju u funkciji imati automatsku kočnicu.

Ako da se vlak slučajno podijeli na dva dijela, obje se kompozicije razdvojenih vozila moraju automatski zaustaviti zbog maksimalne primjene kočnica.

4.2.2.6.2.   Učinkovitost kočenja

Upravitelj infrastrukture mora željezničkom prijevozniku osigurati stvarnu traženu učinkovitost kočenja. Ovi podaci obuhvaćaju, ako je potrebno, uvjete korištenja sustava kočenja koji mogu utjecati na infrastrukturu kao što su magnetske kočnice, regenerativni sustav kočenja i kočnice na vrtložnu struju.

Željeznički je prijevoznik dužan pobrinuti se da vlak ima dostatnu učinkovitost kočenja dostavljajući svome osoblju propise za kočenje kojih se treba pridržavati.

Pravilima koja se odnose na učinkovitost kočenja mora se upravljati unutar sustava upravljanja sigurnošću upravitelja infrastrukture i željezničkog prijevoznika.

Daljnji zahtjevi utvrđeni su u Dodatku T.

4.2.2.7.   Osiguravanje voznog stanja vlaka

4.2.2.7.1.   Opći zahtjev

Željeznički prijevoznik mora odrediti postupak kako bi se osiguralo da sva oprema u vlaku koja je vezana uz sigurnost bude u potpuno ispravnom stanju i da vlak može sigurno voziti.

Željeznički prijevoznik mora obavijestiti upravitelja infrastrukture o svim promjenama svojstva vlaka koje utječu na njegove radne karakteristike i o svim promjenama koje bi mogle utjecati na mogućnost vožnje vlaka na dodijeljenom putu vožnje.

Upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik moraju odrediti i ažurno voditi uvjete i postupke za vožnju vlaka u otežanim uvjetima.

4.2.2.7.2.   Zahtijevani podaci

Podaci koji se traže za sigurnu i učinkovitu vožnju i postupak kojim se ti podaci prosljeđuju moraju sadržavati:

Željeznički prijevoznik mora osigurati da su ovi podaci dostupni upravitelju (upraviteljima) infrastrukture prije polaska vlaka.

Željeznički prijevoznik mora obavijestiti upravitelja (upravitelje) infrastrukture ako vlak ne putuje dodijeljenim putem vožnje ili ako je otkazan.

4.2.2.8.   Zahtjevi za uočavanje signalnih i pružnih oznaka

Strojovođa mora opažati signalne i pružne oznake, a oni moraju biti vidljivi za strojovođu. Isto se primjenjuje na ostale vrste pružnih znakova ako su vezani uz sigurnost.

Iz tog razloga, signali, pružne oznake, znakovi i signalne oznake moraju biti dizajnirani i smješteni tako da to omogućavaju. Pitanja koja treba uzeti u obzir uključuju:

Upravljačnice moraju biti dizajnirane tako da strojovođa lako može vidjeti informaciju koja mu se prikazuje.

4.2.2.9.   Budnost strojovođe

Potrebna je naprava za nadzor budnosti strojovođe u vozilu. Ta naprava zaustavlja vlak ako strojovođa ne reagira u određenom vremenskom roku; vremenski raspon utvrđen je u TSI-ju za željeznička vozila.

4.2.3.   Specifikacije koje se odnose na vožnju vlaka

4.2.3.1.   Planiranje vožnje vlaka

U skladu s Direktivom 2001/14/EZ upravitelj infrastrukture mora priopćiti koji su podaci potrebni kada se zahtijeva put vožnje vlaka.

4.2.3.2.   Identifikacija vlakova

Svaki vlak treba identificirati brojem vožnje vlaka. Broj vožnje vlaka dodjeljuje upravitelj infrastrukture kada dodjeljuje put vožnje vlaka i mora biti poznat željezničkom prijevozniku i svim upraviteljima strukture koji upravljaju vlakom. Broj vožnje vlaka u svakoj mreži mora biti jedinstven. Treba se izbjegavati mijenjanje broja vožnje vlaka u tijeku putovanja vlaka.

4.2.3.2.1.   Format broja vožnje vlaka

Format broja vožnje vlaka definiran je u TSI-ju za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav (CCS TSI).

4.2.3.3.   Polazak vlaka

4.2.3.3.1.   Provjere i ispitivanja prije polaska

Željeznički prijevoznik mora odrediti provjere i ispitivanja kako bi se osiguralo da su svi polasci protekli sigurno (npr. vrata, teret, kočnice).

4.2.3.3.2.   Obavješćivanje upravitelja infrastrukture o radnom stanju vlaka

Željeznički prijevoznik obavješćuje upravitelja infrastrukture kada je vlak spreman za pristup mreži.

Željeznički prijevoznik mora prije polaska i tijekom putovanja obavješćivati upravitelja infrastrukture o svim nepravilnostima koje utječu na vlak ili njegov rad, a mogu imati negativne posljedice na vožnju vlaka.

4.2.3.4.   Upravljanje prometom

4.2.3.4.1.   Opći zahtjevi

Upravljanje prometom mora osigurati siguran, učinkovit i točan rad željeznice uključujući učinkovito uklanjanje zastoja u prometu.

Upravitelj infrastrukture mora odrediti postupke i sredstva za:

Svi dodatni postupci koje zahtijeva željeznički prijevoznik i koji utječu na sučelje s upraviteljem (upraviteljima) infrastrukture mogu se uvesti nakon dogovora s upraviteljem infrastrukture.

4.2.3.4.2.   Izvješća iz vlaka

4.2.3.4.2.1.   Podaci potrebni za izvješćivanje o položaju vlaka

Upravitelj infrastrukture mora:

4.2.3.4.2.2.   Predviđeno vrijeme predaje

Upravitelj infrastrukture mora imati postupak koji omogućuje navođenje procijenjenog broja minuta odstupanja od planiranog vremena predviđenog za primopredaju vlaka između dva upravitelja infrastrukture.

To mora uključivati informacije o prekidu prometa (opis i lokacija problema).

4.2.3.4.3.   Opasne tvari

Željeznički prijevoznik mora odrediti postupke za nadzor prijevoza opasnih tvari.

Ti postupci moraju uključivati:

4.2.3.4.4.   Kvaliteta odvijanja prometa

Upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik moraju primjenjivati postupke za praćenje učinkovitog i kvalitetnog obavljanja svih odgovarajućih usluga u prometu.

Postupci praćenja moraju biti predviđeni za analizu podataka i otkrivanje skrivenih rizika, u vezi ljudskih pogrešaka i pogrešaka sustava. Rezultati te analize upotrebljavaju se za osmišljavanje aktivnosti poboljšanja namijenjenih otklanjanju ili ublažavanju događaja koji bi mogli negativno utjecati na učinkovit rad mreže.

Ako bi takve aktivnosti poboljšanja bile korisne za cjelokupnu mrežu, uključujući druge upravitelje infrastrukture i željezničke prijevoznike, onda bi se one priopćavale pod uvjetima poslovne povjerljivosti.

Upravitelj infrastrukture u najkraćem mogućem roku mora istražiti događaje koji značajno remete odvijanje prometa. Kada je moguće, a posebno ako je u pitanju član njegovoga osoblja, upravitelj infrastrukture mora pozvati željezničkog prijevoznika (prijevoznike) koji je uključen u dotični događaj da sudjeluje u istrazi. Ako takva istraga rezultira preporukama za poboljšanje rada mreže i ako doprinosi otklanjanju ili ublažavanju uzroka nesreća/nezgoda, o tome treba obavijestiti sve relevantne upravitelje infrastrukture i dotične željezničke prijevoznike.

Ti se postupci moraju dokumentirati i provjeravati kroz unutarnju kontrolu.

4.2.3.5.   Bilježenje podataka

Podaci koji se odnose na vožnju vlaka moraju se zabilježiti i zadržati u svrhu:

Iz evidentiranih se podataka mora razabrati:

Zahtjevi pohrane, povremenog vrednovanja i pristupa tim podacima utvrđeni su u odgovarajućim nacionalnim propisima države članice:

4.2.3.5.1.   Bilježenje nadzornih podataka izvan vlaka

Upravitelj infrastrukture mora bilježiti najmanje sljedeće podatke:

4.2.3.5.2.   Bilježenje nadzornih podataka u vlaku

Željeznički prijevoznik mora bilježiti najmanje sljedeće podatke:

4.2.3.6.   Vožnja u otežanim uvjetima

4.2.3.6.1.   Obavijest drugim korisnicima

Upravitelj infrastrukture mora zajedno sa željezničkim prijevoznikom (prijevoznicima) odrediti postupak trenutačnog međusobnog obavješćivanja o svim situacijama koje umanjuju sigurnost, radne karakteristike i/ili raspoloživost željezničke mreže ili željezničkih vozila.

4.2.3.6.2.   Obavijest strojovođama

Upravitelj infrastrukture mora pri svakom radu u otežanim uvjetima koji je povezan s njegovim područjem odgovornosti dati strojovođama odgovarajuće upute o poduzimanju mjera za sigurno svladavanje tog otežanog uvjeta.

4.2.3.6.3.   Postupci u nepredvidljivim situacijama

Upravitelj infrastrukture mora zajedno sa svim željezničkim prijevoznicima koji obavljaju promet na njegovoj infrastrukturi, te prema potrebi sa susjednim upraviteljima infrastrukture, odrediti, objaviti i omogućiti odgovarajuće mjere za nepredvidljive događaje, te rasporediti odgovornosti na temelju zahtjeva za smanjenjem negativnih utjecaja proizišlih iz rada u otežanim uvjetima.

Zahtjevi za planiranjem i odgovor na takve događaje moraju biti razmjerni naravi i mogućoj ozbiljnosti otežanog rada.

Te mjere, koje moraju sadržavati barem planove za ponovnu uspostavu „normalnog” stanja mreže, mogu se također odnositi na:

Upravitelj infrastrukture mora uspostaviti i ažurirati podatke za stupanje u vezu s bitnim osobljem upravitelja infrastrukture i željezničkog prijevoznika kod smetnji u prometu koje vode radu u otežanim uvjetima. Ti podaci moraju obuhvaćati detalje za stupanje u vezu tijekom i nakon radnoga vremena.

Željeznički prijevoznik mora te podatke predati upravitelju infrastrukture i obavještavati ga o svim promjenama tih podataka za stupanje u vezu.

Upravitelj infrastrukture mora sve željezničke prijevoznike obavijestiti o svim promjenama svojih podataka.

4.2.3.7.   Upravljanje u izvanrednim situacijama

Upravitelj infrastrukture mora, u dogovoru sa:

odrediti, objaviti i omogućiti odgovarajuće mjere za upravljanje izvanrednim situacijama i ponovnu uspostavu normalnog rada pruge.

Takve mjere u pravilu obuhvaćaju sljedeće situacije:

Željeznički prijevoznik mora upravitelju infrastrukture dostaviti sve posebne podatke o tim okolnostima, pogotovo u vezi popravaka ili ponovnog vraćanja svojih vlakova na kolosijek.

Pored toga, željeznički prijevoznik mora imati postupke za obavješćivanje putnika o izvanrednoj situaciji u vlaku te sigurnosnim postupcima.

4.2.3.8.   Pomoć posadi vlaka kod nesreće ili velikog kvara pružnog vozila

Željeznički prijevoznik mora odrediti odgovarajuće postupke za pomoć posadi vlaka u otežanim situacijama kako bi se izbjegla ili smanjila kašnjenja uzrokovana tehničkim ili drugim kvarovima željezničkih vozila (npr. komunikacijske veze, mjere koje treba poduzeti kod evakuacije vlaka).

4.3.   Funkcionalne i tehničke specifikacije sučelja

U smislu osnovnih zahtjeva iz poglavlja 3., funkcionalne i tehničke specifikacije sučelja su sljedeće:

4.3.1.   Sučelja s TSI-jem za građevinski podsustav (TSI INF)

4.3.2.   Sučelja s TSI-jem za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav (TSI CCS)

4.3.3.   Sučelja s TSI-jem za željeznička vozila

4.3.3.1.   Sučelja s TSI-jem za lokomotive i putnička vozila (TSI LOC&PAS)

4.3.3.2.   Sučelje s TSI-jem za teretne vagone (TSI WAG)

4.3.4.   Sučelja s TSI-jem za elektroenergetski podsustav (TSI ENE)

4.4.   Operativna pravila

Pravila i postupci koji omogućuju usklađen rad novih i različitih strukturnih podsustava namijenjenih korištenju na transeuropskoj mreži, a posebno onih koji su izravno povezani s radom novog sustava prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog sustava moraju u jednakim situacijama biti jednaki.

Radi toga su u Dodatku A utvrđena operativna pravila za Europski sustav upravljanja željezničkim prometom (ERTMS/ETCS) i za radijski sustav ERTMS/GSM-R.

Ostala operativna pravila koja se mogu standardizirati u cijeloj transeuropskoj mreži utvrđena su u Dodatku B.

4.5.   Pravila održavanja

Ne primjenjuju se.

4.6.   Stručna osposobljenost

U skladu s točkom 2.2.1. ovog TSI-ja u ovoj je točki opisana stručna i jezična osposobljenost osoblja te postupci koji su potrebni da bi osoblje steklo tu osposobljenost.

4.6.1.   Stručna osposobljenost

Osoblje (uključujući izvođače) željezničkog prijevoznika i upravitelja infrastrukture mora steći odgovarajuću stručnu osposobljenost za obavljanje svih potrebnih poslova vezanih uz sigurnost u normalnim, otežanim i izvanrednim situacijama. Takva osposobljenost obuhvaća stručno znanje i sposobnost primjene toga znanja u praksi.

Minimalni elementi vezani uz stručnu osposobljenost za pojedine poslove navedeni su u Dodacima J i L.

4.6.1.1.   Stručna znanja

Uzimajući u obzir navedene dodatke, te ovisno o poslovima pojedinačnog člana osoblja potrebno znanje obuhvaća sljedeće:

4.6.1.2.   Sposobnost primjene znanja u praksi

Da bi osoblje bilo sposobno primijeniti to znanje u redovnim, otežanim i izvanrednim situacijama mora u potpunosti poznavati:

Osoblje mora također biti općenito sposobno prilagođavanju različitim okolnostima s kojima se pojedinac može susresti.

Od željezničkih prijevoznika i upravitelja infrastrukture zahtijeva se da uspostave sustav upravljanja osposobljenošću kako bi osigurali ocjenjivanje i održavanje osposobljenosti pojedinih članova svoga osoblja. Pored toga, prema potrebi se mora osigurati osposobljavanje kako bi se osiguralo obnavljanje znanja i vještina, pogotovo u vezi sa slabostima i pomanjkanjima u radu sustava ili pojedinaca.

4.6.2.   Jezična osposobljenost

4.6.2.1.   Načela

Upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik mora osigurati da je njihovo odgovarajuće osoblje osposobljeno za korištenje komunikacijskih protokola i načela utvrđenih u ovom TSI-ju.

Ako upravitelj infrastrukture upotrebljava drugačiji radni jezik od jezika kojime se uobičajeno služi osoblje željezničkog prijevoznika, jezično i komunikacijsko osposobljavanje mora predstavljati bitni dio cjelokupnog sustava upravljanja osposobljenošću željezničkog prijevoznika.

Osoblje željezničkog prijevoznika čiji je posao komunikacija s osobljem upravitelja infrastrukture o predmetima bitnim za sigurnost, bilo u redovnim, otežanim ili izvanrednim situacijama, mora imati dostatnu razinu znanja na radnom jeziku upravitelja infrastrukture.

4.6.2.2.   Razina znanja

Razina znanja na jeziku upravitelja infrastrukture mora biti dostatna iz sigurnosnih razloga.

Naputci o prikladnim razinama osposobljenosti navedeni su u Dodatku E. Razina znanja za strojovođe je najmanje razina 3. Razina znanja za osoblje koje prati vlakove je najmanje razina 2.

4.6.3.   Početno i trajno ocjenjivanje osoblja

4.6.3.1.   Osnovni elementi

Željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture moraju odrediti postupak ocjenjivanja svog osoblja.

Preporuča se da se u obzir uzmu sljedeće stavke:

A.   Odabir osoblja

B.   Početna stručna izobrazba

C.   Početno ocjenjivanje

D.   Očuvanje znanja

E.   Tečajevi za obnavljanje znanja

4.6.3.2.   Analiza potreba za osposobljavanjem

4.6.3.2.1.   Razvijanje analize potreba za osposobljavanjem

Željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture moraju provesti analizu potreba za osposobljavanjem svog odgovarajućeg osoblja.

Ta analiza mora utvrditi i opseg i složenost potreba za osposobljavanjem i uzeti u obzir rizike vezane uz vožnju vlakova na transeuropskoj mreži, posebno u vezi s ljudskim sposobnostima i ograničenjima (ljudski faktori) koji mogu proizići kao posljedica:

Naputci za elemente koje bi trebalo uzeti u obzir mogu se naći u dodacima navedenim u točki 4.6.1. Prema potrebi se upotrebljavaju elementi osposobljavanja osoblja koji to uzimaju u obzir.

Postoji mogućnost da zbog radnih postupaka koje planira željeznički prijevoznik ili zbog naravi mreže kojom upravlja upravitelj infrastrukture, neki elementi iz dodataka navedenih u točki 4.6.1. nisu primjereni. Analiza potreba za osposobljavanjem mora dokumentirati one elemente koji se ne smatraju primjerenima i razloge zašto se ne smatraju primjerenima.

4.6.3.2.2.   Ažuriranje analize potreba za osposobljavanjem

Željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture moraju odrediti postupak za pregled i ažuriranje svojih vlastitih potreba za osposobljavanjem uzimajući u obzir pitanja kao što su prijašnje revizije, povratne informacije sustava i poznate promjene pravila i postupaka, infrastrukture i tehnologije.

4.6.3.2.3.   Posebni elementi za posadu vlaka i pomoćno osoblje

4.6.3.2.3.1.   Poznavanje infrastrukture

Željeznički prijevoznik mora osigurati da osoblje u vlaku posjeduje odgovarajuće znanje za relevantnu infrastrukturu.

Željeznički prijevoznik mora odrediti postupak stjecanja i održavanja znanja osoblja vlaka o trasama na kojima se obavlja promet. Taj se postupak mora:

4.6.3.2.3.2.   Znanje o željezničkim vozilima

Željeznički prijevoznik mora odrediti postupak kojim će njegova posada vlaka usvajati i održavati znanje o vuči i željezničkim vozilima.

4.6.3.2.3.3.   Pomoćno osoblje

Željeznički prijevoznik osigurava da je pomoćno osoblje (npr. za opskrbu pripremljenom hranom i pićem i čišćenje) koje nije dio „osoblja vlaka”, pored svojih osnovnih poslova, osposobljeno za slijeđenje uputa danih od potpuno osposobljenih članova „osoblja vlaka”.

4.7.   Zdravstveni i sigurnosni uvjeti

4.7.1.   Uvod

Osoblje koje je u točki 4.2.1. navedeno kao osoblje koje obavlja poslove vezane uz sigurnost u skladu s pododjeljkom 2.2. mora biti u odgovarajućoj fizičkoj spremi kako bi se osiguralo udovoljavanje svim operativnim i sigurnosnim standardima.

Željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture moraju sastaviti i dokumentirati postupak koji provode u okviru svojeg sustava upravljanja sigurnošću radi osiguranja ispunjavanja medicinskih, psiholoških i zdravstvenih zahtjeva za svoje osoblje.

Zdravstvene preglede iz točke 4.7.4. i sve uz njih vezane odluke o fizičkoj spremi pojedinog člana osoblja mora provoditi priznati liječnik medicine rada.

Osoblje ne smije obavljati poslove vezane uz sigurnost ako njihovu budnost onemogućavaju tvari kao što su alkohol, droge ili psihotropni lijekovi. Stoga željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture mora pripremiti postupke za nadzor rizika da osoblje ne radi pod utjecajem takvih tvari, niti da te tvari konzumira na poslu.

U vezi s određenim ograničenjima gore navedenih tvari primjenjuju se nacionalni propisi države članice u kojoj se odvija željeznički promet.

4.7.2.   Obrisano

4.7.3.   Obrisano

4.7.4.   Zdravstveni pregled i psihološka procjena

4.7.4.1.   Prije stupanja u službu

4.7.4.1.1.   Minimalni sadržaj zdravstvenoga pregleda

Zdravstveni pregledi moraju obuhvaćati:

4.7.4.1.2.   Psihološka procjena

Cilj psihološke procjene je pomoć željezničkom prijevozniku pri imenovanju i upravljanju osobljem koje ima kognitivne i psihomotorne sposobnosti te odgovarajuće ponašanje i osobnost za sigurno obavljanje svojih poslova.

Pri određivanju sadržaja psihološke procjene, psiholog mora uzeti u obzir najmanje sljedeća mjerila koja su važna za zahtjeve svake sigurnosne funkcije:

Ako psiholog propusti jedno od navedenih mjerila, tu svoju odluku mora obrazložiti i dokumentirati.

4.7.4.2.   Nakon imenovanja

4.7.4.2.1.   Učestalost redovitih zdravstvenih pregleda

Mora se obaviti najmanje jedan sistematski zdravstveni pregled:

Liječnik medicine rada mora propisati redovitije preglede ako to zahtijeva zdravstveno stanje člana osoblja.

4.7.4.2.2.   Minimalni sadržaj redovitog zdravstvenog pregleda

Ako djelatnik ispunjava kriterije koji se zahtijevaju pri pregledu koji je proveden prije početka rada na njegovom radnom mjestu, povremeni specijalistički pregledi moraju obuhvaćati barem:

4.7.4.2.3.   Dodatni zdravstveni pregledi i/ili psihološka procjena

Pored povremenih zdravstvenih pregleda moraju se obaviti dodatni posebni zdravstveni pregled i/ili psihološka procjena ako postoji opravdani razlog za sumnju u zdravstveno ili psihološko stanje člana osoblja ili opravdana sumnja na uporabu opojnih droga ili zlouporabu ili neprimjerenu uporabu alkohola. To je prije svega potrebno nakon nezgode ili nesreće uzrokovane ljudskom greškom pojedinca.

Poslodavac mora zahtijevati zdravstveni pregled nakon svakog bolovanja duljeg od 30 dana. U odgovarajućim se slučajevima takvi pregledi mogu ograničiti na pregled liječnika medicine rada na temelju dostupnih zdravstvenih podatka koji ukazuju da sposobnost uposlenika za rad nije narušena.

Željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture mora utemeljiti sustave za osiguranje provođenja takvih dodatnih pregleda i procjena prema potrebi.

4.7.5.   Zdravstveni zahtjevi

4.7.5.1.   Opći zahtjevi

Osoblje ne smije bolovati od neke bolesti niti uzimati lijekove koji mogu uzrokovati:

Moraju se ispuniti sljedeći zahtjevi za vid i sluh:

4.7.5.2.   Zahtjevi za vid

4.7.5.3.   Zahtjevi za sluh

Dostatan sluh potvrđen tonskim audiogramom, odnosno:

4.8.   Registri infrastrukture i vozila

Zbog svojih značajki registri infrastrukture i vozila, kako su definirani u člancima 33., 34. i 35. Direktive 2008/57/EZ, nisu primjereni za posebne zahtjeve podsustava odvijanje i upravljanje prometom. Stoga ovaj TSI ne utvrđuje ništa u vezi s tim registrima.

Međutim, postoji operativni zahtjev da se određeni podaci koji se odnose na infrastrukturu moraju staviti na raspolaganje željezničkom prijevozniku, te obratno, da se određeni podaci koji se odnose na željeznička vozila moraju staviti na raspolaganje upravitelju infrastrukture, kako je utvrđeno u točkama 4.8.1. i 4.8.2. U oba slučaja dotični podaci moraju biti potpuni i točni.

4.8.1.   Infrastruktura

Zahtjevi za podatke o konvencionalnoj željezničkoj infrastrukturi koji se odnose na podsustav odvijanje i upravljanje prometom i koji moraju biti raspoloživi željezničkim prijevoznicima utvrđeni su u Dodatku D. Upravitelj infrastrukture odgovoran je za točnost podataka.

4.8.2.   Željeznička vozila

Upraviteljima infrastrukture moraju biti raspoloživi sljedeći podaci o željezničkim vozilima. Posjednik (vlasnik vozila) odgovoran je za točnost podataka:

5.   INTEROPERABILNI SASTAVNI DIJELOVI

5.1.   Definicija

U skladu s člankom 2. stavkom (f) Direktive 2008/57/EZ „interoperabilni sastavni dijelovi” znače „sve osnovne elemente, skupinu elemenata, sklopove ili uređaje koji su ugrađeni ili koje se namjerava ugraditi u podsustav o kojem, izravno ili neizravno, ovisi interoperabilnost željezničkog sustava. Pojam ‚sastavni dio’ obuhvaća materijalne proizvode, te nematerijalne kao što je programska podrška”.

5.2.   Popis interoperabilnih sastavnih dijelova

Za podsustav odvijanje prometa i upravljanje prometom ne postoje interoperabilni sastavni dijelovi.

6.   OCJENA SUKLADNOSTI I/ILI PRIMJERENOSTI ZA UPORABU INTEROPERABILNIH SASTAVNIH DIJELOVA I PROVJERA PODSUSTAVA

6.1.   Interoperabilni sastavni dijelovi

Budući da ovaj TSI još uvijek ne navodi nikakve interoperabilne sastavne dijelove, nije se razgovaralo o dogovorima za procjenu.

6.2.   Podsustav odvijanje i upravljanje prometom

6.2.1.   Načela

Podsustav odvijanje prometa i upravljanje prometom funkcionalni je podsustav u skladu s Prilogom II. Direktivi 2008/57/EZ.

U skladu s člancima 10. i 11. Direktive 2004/49/EZ, kada podnose zahtjev za novo ili izmijenjeno rješenje o sigurnosti ili rješenje o sigurnosti za upravljanje željezničkom infrastrukturom, željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture moraju dokazati da se unutar njihovog sustava upravljanja sigurnošću poštuju zahtjevi ovog TSI-ja.

Zajedničke sigurnosne metode o postupcima za ocjenu sukladnosti od nacionalnih sigurnosnih tijela traže uspostavu svakodnevnog nadzora i praćenja usklađenosti sa sustavom upravljanja sigurnošću, uključujući sve TSI-jeve. Treba napomenuti da trenutačno ni jedan element sadržan u ovome TSI-ju ne zahtijeva da ga posebno procijeni prijavljeno tijelo.

Zahtjevi iz ovog TSI-ja koji se odnose na strukturne podsustave i koji su navedeni u sučeljima (točka 4.3.) ocjenjuju se u skladu s relevantnim strukturnim TSI-jima.

7.   PROVEDBA

7.1.   Načela

Provedbu ovog TSI-ja i usklađenost s odgovarajućim točkama ovog TSI-ja treba utvrditi u skladu s planom provedbe koji sastavlja svaka država članica za pruge za koje je odgovorna.

Taj plan mora uzeti u obzir:

U ovome trenutku treba uzeti u obzir sve posebne iznimke koje se primjenjuju i dokumentirati ih kao dio plana.

Plan provedbe mora uzeti u obzir različite razine mogućnosti provedbe u svim sljedećim primjerima, naime kada:

Jasno je da se svi elementi ovog TSI-ja ne mogu provesti u cijelosti dokle god se ne uskladi odgovarajuća sklopovska oprema (građevinska oprema, prometno-upravljačka i signalno-sigurnosna oprema itd.) kojom treba upravljati. Smjernice iz ovog poglavlja treba smatrati samo privremenom fazom koja podupire prijelaz na ciljni sustav.

7.2.   Smjernice za provedbu

Postoje tri različita elementa provedbe:

7.3.   Posebni slučajevi

7.3.1.   Uvod

U posebnim slučajevima navedenim dalje u tekstu dopuštene su sljedeće posebne odredbe.

Ti posebni slučajevi pripadaju dvjema kategorijama:

7.3.2.   Popis posebnih slučajeva

7.3.2.1.   Privremeni posebni slučaj (T1) Estonija, Latvija i Litva

Za provedbu točke 4.2.2.1.3.2. ovog TSI-ja, vlakovi koji prometuju isključivo u mreži Estonije, Latvije i Litve sa širinom tračnica od 1 520 mm mogu koristiti drugačiji utvrđeni način signalizacije stražnjeg dijela vlaka.

7.3.2.2.   Privremeni posebni slučaj (T2) Irska i Ujedinjena Kraljevina

Za provedbu točke 4.2.3.2.1. ovog TSI-ja Irska i Ujedinjena Kraljevina u postojećim sustavima koriste alfanumerički broj. Država članica utvrđuje zahtjeve i vremenski raspored prijelaza s alfanumeričkog označavanja broja vlaka na numeričko označavanje broja vlaka u ciljnom sustavu.

(1)  SL L 260, 30.9.2008., str 13.

Dodatak A

OPERATIVNA PRAVILA ERTMS-a/ETCS-a

Operativna pravila za ERTMS/GSM-R utvrđena su u tehničkom dokumentu „Pravila i načela za ETCS i GSM-R – Verzija 1” objavljenom na mrežnoj stranici Europske agencije za željeznice (http://www.era.europa.eu).

Dodatak B

OSTALI PROPISI KOJI OMOGUĆUJU USKLAĐEN RAD

A.   OPĆENITO

Pridržano

B.   SIGURNOST I ZAŠTITA OSOBLJA

Pridržano

C.   OPERATIVNO SUČELJE SA PROMETNO-UPRAVLJAČKOM I SIGNALNO-SIGURNOSNOM OPREMOM

C1.   Posipanje pijeskom

Ako je vlak opremljen uređajem za posipanje pijeskom koji se aktivira ručno, strojovođa mora uvijek imati mogućnost posipanja pijeskom, ali se to mora izbjeći kad god je moguće:

Pri tome su iznimke:

C2.   Aktivacija uređaja za otkrivanje pregrijanih ležajeva

Pridržano

D.   VOŽNJA VLAKA

D1.   Redovni uvjeti

D2.   Otežani uvjeti

Pridržano

E.   NEPRAVILNOSTI, NEZGODE I NESREĆE

Pridržano

Dodatak C

METODOLOGIJA KOMUNIKACIJE VEZANE UZ SIGURNOST

UVOD

Ovaj Dodatak utvrđuje pravila za međusobnu komunikaciju vezanu uz sigurnost između pružne opreme i vozila, koja se u sigurnosno kritičnim situacijama primjenjuje na proslijeđene ili razmijenjene podatke na interoperabilnoj mreži, a posebno za:

Ovaj Dodatak služi kao osnova:

Opseg uporabe obrazaca i njihova struktura mogu se razlikovati. Za neke je rizike uporaba obrazaca primjerena, dok za druge nije primjerena.

U kontekstu određenog rizika upravitelj infrastrukture odlučuje je li uporaba obrasca primjerena. Obrazac bi se trebao upotrebljavati samo ako vrijednost njegove korisnosti za sigurnost i za rad premašuje bilo kakav nedostatak u vezi sigurnosti i rada.

Upravitelji infrastrukture moraju koristiti formalizirani komunikacijski protokol u skladu sa sljedeće 3 kategorije:

Kako bi se podržao disciplinirani pristup prijenosu tih poruka razvijena je komunikacijska metodologija.

1.   KOMUNIKACIJSKA METODOLOGIJA

1.1.   Elementi i načela metodologije

1.1.1.   Standardna terminologija koja se upotrebljava u postupcima

1.1.1.1.   Postupak prijenosa govora

Izraz koji označava da druga strana ima priliku govoriti:

prijam

1.1.1.2.   Postupak primanja poruka

1.1.1.3.   Postupak prekida komunikacije

1.1.1.4.   Opoziv pisanog naloga

Izraz koji se upotrebljava za opoziv postupka pisanoga naloga u tijeku:

opozovi postupak

Ako se poruka naknadno nastavlja, postupak se ponavlja od početka.

1.1.2.   Načela koja se primjenjuju kod greške ili nesporazuma

Da bi se dopustilo ispravljanje eventualnih grešaka tijekom komunikacije, primjenjuju se sljedeća pravila:

1.1.2.1.   Greške

1.1.2.2.   Nesporazum

Ako jedna od strana ne shvati poruku, mora zamoliti drugu stranu da poruku ponovi koristeći sljedeći tekst:

ponovi (+ govori polako)

1.1.3.   Šifra za sricanje riječi, brojeva, vremena, udaljenosti, brzine i datuma

Kako bi se pomoglo razumijevanju i izražavanju poruka u različitim situacijama, svaki se izraz mora izgovoriti polako i točno sricanjem svih riječi ili naziva i brojeva koji bi se mogli krivo razumjeti. Primjeri su šifre za označivanje signala ili točaka.

Primjenjuju se sljedeća pravila za sricanje:

1.1.3.1.   Sricanje riječi i skupina slova

Upotrebljava se međunarodna fonetska abeceda.

Primjer:

Točke A B= točke alpha-bravo.

Broj signala KX 835= signal Kilo X-Ray osam tri pet.

Upravitelj infrastrukture može dodati još slova zajedno sa fonetskim izgovorom za svako dodano slovo ako je to potrebno za abecedu radnog jezika (radnih jezika) upravitelja infrastrukture.

Željeznički prijevoznik može dodati još znakova za izgovor ako to smatra potrebnim.

1.1.3.2.   Izražavanje brojeva

Svaka se znamenka u broju mora izgovarati posebno.

Primjer: vlak 2183 = vlak dva-jedan-osam-tri.

Decimalni se brojevi izražavaju riječju „točka”.

Primjer: 12.50 = jedan-dva-točka-pet-nula

1.1.3.3.   Izražavanje vremena

Vrijeme se izražava u lokalnom vremenu i jednostavnom jeziku.

Primjer: 10:52 sati = deset pedeset-dva.

Navedeno se smatra načelom ali, kada god je potrebno, prihvaćat će se izražavanje vremena znamenku po znamenku (jedan nula pet dva sata).

1.1.3.4.   Izražavanje udaljenosti i brzine

Udaljenost se izražava u kilometrima, a brzina u kilometrima na sat.

Milje se mogu upotrebljavati ako se ta mjerna jedinica upotrebljava na dotičnoj infrastrukturi.

1.1.3.5.   Izražavanje datuma

Datumi se izražavaju na uobičajeni način.

Primjer: 10. prosinac = deseti prosinca

1.2.   Struktura komunikacije

Prijenos glasa u sigurnosnim porukama u načelu se sastoji od dvije sljedeće faze:

Prva se faza može skratiti ili u potpunosti preskočiti kada se radi o sigurnosnim porukama najvišeg prioriteta.

1.2.1.   Pravila za identifikaciju i zahtjevi za upute

Da bi se stranama omogućilo da jedna drugu identificiraju, utvrde radno stanje i prenesu upute, primjenjuju se sljedeći propisi:

1.2.1.1.   Identifikacija

Jako je važno da se na početku svake komunikacije, s iznimkom vrlo hitnih sigurnosnih poruka najvišeg prioriteta, osobe koje stupaju u komunikaciju međusobno identificiraju. Strojovođe se identificiraju brojem vlaka i položajem. U komunikaciji između osobe zadužene za signalizaciju i strojovođe glavna je odgovornost osobe zadužene za signalizaciju da osigura da komunikacija teče između prave osobe zadužene za signalizaciju i odgovarajućeg strojovođe. Ovo je posebno važno kada se komunikacija odvija na mjestima gdje dolazi do preklapanja komunikacijskih granica.

To se načelo primjenjuje čak i nakon prekida tijekom prijenosa.

U tu svrhu različite stranke koriste sljedeće poruke.

Treba napomenuti da nakon identifikacije može uslijediti poruka s dodatnim podatkom pružajući osoblju koje ovlašćuje vožnju vlaka dovoljno detalja o situaciji za točno određivanje postupka koji će strojovođa naknadno eventualno morati slijediti.

1.2.1.2.   Zahtjev za upute

Svakoj primjeni postupka na temelju pisanoga naloga mora prethoditi zahtjev za uputom.

Za zahtjev za uputom upotrebljavaju se sljedeći izrazi:

pripremi postupak

1.2.2.   Pravila za prijenos pisanih naloga i usmenih poruka

1.2.2.1.   Sigurnosne poruke najvišeg prioriteta

Zbog svoje hitne i nužne naravi se ove poruke:

1.2.2.2.   Pisani nalozi

S ciljem pouzdanog slanja i primanja operativnih poruka iz Zbirke obrazaca (tijekom mirovanja vlaka), primjenjuju se sljedeća pravila:

1.2.2.2.1.   Slanje poruka

Obrazac se može ispuniti prije odašiljanja poruka tako da se cjelokupni tekst poruke može poslati u jednom prijenosu.

1.2.2.2.2.   Primanje poruka

Primatelj poruke mora ispuniti obrazac iz Zbirke obrazaca na temelju podataka koje mu je pružio pošiljatelj.

1.2.2.2.3.   Čitanje primljenih poruka

Za sve se unaprijed određene željezničke poruke iz Zbirke obrazaca traži da se ponovno pročitaju pošiljatelju. Čitanje primljenih poruka uključuje poruku prikazanu u obrascu na sivom polju u odjeljku za „povratno izvješće” zajedno sa svim drugim dodatnim i dopunskim podacima.

1.2.2.2.4.   Potvrđivanje točnog čitanja primljene poruke

Nakon svake pročitane primljene poruke slijedi potvrda usklađenosti ili neusklađenosti pošiljatelja poruke.

točno

ili

greška + ponavljam

uz ponovno slanje prvobitne poruke

1.2.2.2.5.   Potvrđivanje

Za svaku primljenu poruku pozitivno se ili negativno potvrđuje primitak:

primljeno

ili

nije primljeno, ponovi (+ govori polako)

1.2.2.2.6.   Sljedivost i provjera

Sve poruke poslane sa pruge imat će jedinstvenu identifikaciju ili broj ovlaštenja:

1.2.2.2.7.   Povratno izvješće

Nakon svake poruke koja sadrži zahtjev za „povratnim izvješćem” slijedi „izvješće”.

1.2.2.3.   Dodatne poruke

Dodatne poruke moraju:

1.2.2.4.   Poruke koje sadrže podatke promjenjivog sadržaja koji nije unaprijed utvrđen

Poruke koje sadrže podatke promjenjivog sadržaja moraju:

2.   OPERATIVNE PORUKE

2.1.   Narav poruka

Operativne poruke koriste se za slanje operativnih uputa povezanih s odgovarajućim situacijama iz Uputa za strojovođe.

Sadrže tekst same poruke koji odgovara situaciji te identifikacijski broj poruke.

Ako poruka zahtijeva od primatelja povratno izvješće, daje se i tekst odgovora.

U tim se porukama koristi unaprijed utvrđeni tekst koji propisuje upravitelj infrastrukture na svojem „radnom jeziku” i dane su u obliku unaprijed pripremljenih obrazaca ili u otisnutom obliku ili na računalnom mediju.

2.2.   Obrasci

Obrasci su formalni medij za prenošenje operativnih poruka. Te su poruke općenito vezane uz otežane radne uvjete. Tipični primjeri su ovlaštenje strojovođe za prolazak pokraj signala za zaustavljanje ili „kraj ovlaštenja za vožnju”, zahtjev za vožnju smanjenom brzinom u određenom području ili za pregled pruge. Postoje i druge okolnosti u kojima se može zahtijevati korištenje ovakvih poruka.

Njihova je svrha:

Da bi se obrasci mogli prepoznati, treba razviti jedinstvenu tekstualnu ili brojčanu šifru koja se odnosi na određeni postupak. To se može temeljiti na mogućoj učestalosti korištenog obrasca. Ako se pokaže da se od svih razvijenih obrazaca najčešće upotrebljava obrazac za prolazak pokraj signala za zaustavljanje ili kraja odobrenja za vožnju (EOA) u slučaju opasnosti, taj bi se obrazac mogao označiti brojem 001 i tako dalje.

2.3.   Zbirka obrazaca

Nakon označavanja svih obrazaca koji će se koristiti, cijeli se komplet mora uvrstiti u dokument ili računalnu datoteku pod imenom Zbirka obrazaca.

To je zajednički dokument koji u međusobnoj komunikaciji upotrebljavaju strojovođa i osoblje koje ovlašćuje vožnju vlakova. Stoga je važno da su zbirka koju upotrebljava strojovođa i zbirka koju upotrebljava osoblje koje ovlašćuje vožnju vlakova sastavljene i označene brojem na isti način.

Upravitelj infrastrukture odgovoran je za sastavljanje Zbirke obrazaca i samih obrazaca na svome „radnom jeziku”.

Jezik koji se mora koristiti pri prijenosu poruka uvijek je „radni jezik” upravitelja infrastrukture.

Zbirka obrazaca sastoji se od dva dijela.

Prvi dio sadrži sljedeće točke i:

Drugi dio sadrži same operativne obrasce. Njih mora skupiti željeznički prijevoznik i dati ih strojovođi.

3.   DODATNE PORUKE

Dodatne poruke su informativne poruke koje se koriste za obavješćivanje o situacijama neobične naravi za koje se unaprijed pripremljeni obrazac smatra nepotrebnim ili koje se odnosi na vožnju vlaka ili na tehničke uvjete vlaka ili infrastrukture i koje upotrebljava ili:

Za lakše opisivanje situacija i sastavljanje informativnih poruka bi bilo korisno pripremiti smjernice za sastavljanje poruka, pojmovnik željezničke terminologije, opisnu shemu željezničkog vozila koje se koristi, te opisnu izjavu o infrastrukturnoj opremi (kolosijeku, napajanju itd.).

3.1.   Preporučena struktura poruka

Ove poruke mogu se strukturirati na sljedeći način: