1.

1.1.

1.2.

1.3.

2.

2.1.

2.2.

2.3.

2.4.

2.5.

3.

4.

4.1.

4.2.

4.2.1.

4.2.2.

4.2.3.

4.2.3.1.

4.2.3.2.

4.2.4.

4.2.4.1.

4.2.4.2.

4.2.4.3.

4.2.4.4.

4.2.4.5.

4.2.5.

4.2.5.1.

4.2.5.2.

4.2.5.3.

4.2.5.4.

4.2.5.4.1.

4.2.5.4.2.

4.2.5.5.

4.2.5.5.1.

4.2.5.5.2.

4.2.5.6.

4.2.5.7.

4.2.5.7.1.

4.2.5.7.2.

4.2.5.8.

4.2.6.

4.2.6.1.

4.2.6.2.

4.2.6.3.

4.2.7.

4.2.7.1.

4.2.7.2.

4.2.7.3.

4.2.8.

4.2.8.1.

4.2.8.1.1.

4.2.8.1.2.

4.2.8.1.3.

4.2.8.1.4.

4.2.8.1.5.

4.2.8.2.

4.2.8.3.

4.2.8.4.

4.2.9.

4.2.9.1.

4.2.9.2.

4.2.9.3.

4.2.9.4.

4.2.10.

4.2.10.1.

4.2.10.2.

4.2.10.3.

4.2.10.4.

4.2.10.5.

4.2.11.

4.2.11.1.

4.2.11.2.

4.2.11.3.

4.2.11.4.

4.2.11.5.

4.2.12.

4.2.12.1.

4.2.13.

4.2.13.1.

4.2.13.2.

4.2.13.3.

4.2.13.4.

4.2.13.5.

4.2.13.6.

4.3.

4.3.1.

4.3.2.

4.3.3.

4.3.4.

4.4.

4.4.1.

4.4.2.

4.4.3.

4.5.

4.5.1.

4.5.2.

4.6.

4.7.

4.8.

5.

5.1.

5.2.

5.3.

5.3.1.

5.3.1.1.

5.3.1.2.

5.3.1.3.

5.3.2.

5.3.3.

6.

6.1.

6.1.1.

6.1.2.

6.1.3.

6.1.4.

6.2.

6.2.1.

6.2.2.

6.2.3.

6.2.4.

6.2.5.

6.3.

6.4.

6.5.

6.6.

6.6.1.

6.6.2.

6.6.3.

7.

7.1.

7.2.

7.3.

7.3.1.

7.3.2.

7.3.3.

7.3.4.

7.4.

7.5.

7.6.

7.6.1.

7.6.2.

7.6.3.

7.6.4.

7.6.5.

7.6.6.

7.6.7.

7.6.8.

7.6.9.

7.6.10.

7.6.11.

7.6.12.

7.6.13.

Prilog A —

Prilog B —

Prilog C —

Prilog D —

Prilog E —

Prilog F —

Prilog G —

Prilog H —

(a)

navodi predviđeno područje primjene (poglavlje 2.);

(b)

propisuju osnovni zahtjevi za građevinski podsustav (poglavlje 3.);

(c)

određuju funkcionalne i tehničke specifikacije koje moraju ispunjavati podsustav i njegova sučelja s drugim podsustavima (poglavlje 4.);

(d)

određuju interoperabilni sastavni dijelovi i sučelja koja moraju biti obuhvaćena europskim specifikacijama, uključujući europske norme potrebne za postizanje interoperabilnosti konvencionalnog željezničkog sustava (poglavlje 5.);

(e)

za svaki razmatrani slučaj navode postupci koji se koriste za ocjenu sukladnosti ili prikladnosti za uporabu interoperabilnih sastavnih dijelova s jedne strane i za EZ provjeru podsustava (poglavlje 6.), s druge strane;

(f)

navodi strategija za provedbu ovog TSI-ja (poglavlje 7.);

(g)

navode stručne kvalifikacije koje se zahtijevaju od osoblja te zdravstveni i sigurnosni uvjeti za rad i održavanje dotičnih podsustava kao i pri provedbi ovog TSI-ja (poglavlje 4.).

(a)

građevinski strukturni podsustav;

(b)

dio funkcionalnog podsustava za održavanje povezanoga s građevinskim podsustavom (to znači: postrojenja za vanjsko čišćenje vlakova, opskrba vodom, opskrba gorivom, stabilna postrojenja za pražnjenje nužnika i napajanje električnih priključaka).

(a)

trasu pruge;

(b)

parametre kolosijeka;

(c)

skretnice i križišta;

(d)

otpornost kolosijeka na opterećenja;

(e)

otpornost konstrukcija na prometna opterećenja;

(f)

geometrijsku kakvoću kolosijeka i granične vrijednosti za pojedinačna oštećenja;

(g)

perone;

(h)

zdravlje, sigurnost i zaštita okoliša;

(i)

oprema za rad;

(j)

stabilna postrojenja za servisiranje vlakova.

(a)

podsustavom željeznička vozila;

(b)

elektroenergetskim podsustavom;

(c)

prometno-upravljačkim i signalno-sigurnosnim podsustavom;

(d)

podsustavom odvijanja i upravljanja prometom.

1.

Transeuropski konvencionalni željeznički sustav na koji se odnosi Direktiva 2008/57/EZ i koji između ostalog obuhvaća građevinski podsustav i podsustav održavanja, predstavlja integrirani sustav čija je koherentnost podložna provjeri s ciljem osiguravanja interoperabilnosti sustava u pogledu osnovnih zahtjeva.

2.

U članku 5. stavku 7. Direktive navodi se da „TSI-ji ne smiju biti prepreka za odluke država članica da koriste infrastrukturu za promet željezničkih vozila koja nisu obuhvaćena TSI-jima”.

Stoga pri projektiranju nove ili modernizirane konvencionalne pruge treba uzeti u obzir sve vlakove kojima se može odobriti promet na tim prugama.

3.

Granične vrijednosti utvrđene u ovom TSI-ju nisu osmišljene kao uobičajene projektirane vrijednosti. Međutim, projektirane vrijednosti moraju biti u okviru granica utvrđenih u ovom TSI-ju.

4.

Funkcionalne i tehničke specifikacije podsustava i njegovih sučelja, opisane u odjeljcima 4.2. i 4.3., ne nameću uporabu posebnih tehnologija ili tehničkih rješenja, osim kada je to prijeko potrebno za interoperabilnost transeuropske konvencionalne željezničke mreže. Međutim, inovativna rješenja za interoperabilnost mogu zahtijevati uvođenje novih specifikacija i/ili novih metoda ocjene. Da bi se omogućile tehnološke inovacije, specifikacije i metode ocjene razvijat će se korištenjem postupka opisanog u poglavlju 6.2.3.

1.

Sukladno Prilogu I. (poglavlju 1.1.) Direktivi, konvencionalna željeznička mreža može biti podijeljena na različite kategorije. Za troškovnu učinkovitu provedbu interoperabilnosti u ovom se TSI-ju definiraju „kategorije pruga prema TSI-ju”. Funkcionalne i tehničke specifikacije ovog TSI-ja razlikuju se u skladu s kategorijama pruga prema TSI-ju.

2.

Zahtjevi koje građevinski podsustav mora ispunjavati utvrđeni su za svaku od sljedećih kategorija pruga prema TSI-ju transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava. Te kategorije pruga prema TSI-ju mogu se koristiti za klasifikaciju postojećih pruga u onoj mjeri u kojoj će se ispuniti mjerodavni parametri tehničke izvedbe u skladu s nacionalnim migracijskim planom.

Tablica 2.

Kategorija pruga prema TSI-ju za građevinski podsustav konvencionalnog željezničkog sustava

3.

Prema potrebi su putnička čvorišta, teretna čvorišta i priključne pruge uključene u gore navedene kategorije pruga prema TSI-ju.

4.

Kategorija pruge prema TSI-ja objavljuje se u registru infrastrukture za svaku pružnu dionicu.

1.

Sljedeći parametri obilježavaju razinu tehničke izvedbe kategorija pruga prema TSI-ju definiranih u odjeljku 4.2.1.:

2.

Parametri tehničke izvedbe pojedinih kategorija pruga prema TSI-ju utvrđeni su u sljedećoj tablici 3.

Tablica 3.

Parametri tehničke izvedbe za kategorije pruga prema TSI-ju

3.

U članku 5. stavku 7. Direktive 2008/57/EZ navodi se:

„TSI-ji ne smiju biti u suprotnosti s odlukama država članica u vezi s korištenjem infrastrukture za promet željezničkih vozila koji nije obuhvaćen TSI-jima.”

Stoga je dopuštena izgradnja novih i moderniziranih pruga koje će također biti prilagođene većim slobodnim profilima pruga, većim osovinskim opterećenjima, većim brzinama i duljim vlakovima od navedenih.

4.

Na određenim mjestima na pruzi dopušteno je projektiranje za brzine vlaka i/ili duljine vlakova manjih od onih utvrđenih u tablici 3., gdje je to opravdano radi ograničenja zbog zemljopisnih i prostorno planskih uvjeta, ili uvjeta zaštite okoliša.

5.

Građevinska infrastruktura koja je projektirana za ispunjavanje minimalnih zahtjeva ovog TSI-ja ne omogućuje promet istodobno s najvećim brzinama i s najvećim osovinskim opterećenjem. Građevinsku infrastrukturu je moguće koristiti pri najvećoj brzini za osovinska opterećenja manja od najvećih opterećenja iz tablice 3, i sukladno tome, građevinsku infrastrukturu je moguće koristiti samo pri najvećem osovinskom opterećenju za brzine koje su manje od najvećih brzina iz tablice 3.

6.

Stvarni parametri tehničke izvedbe za svaku dionicu kolosijeka objavljuju se u registru infrastrukture.

7.

U objavljenim informacijama koje se odnose na osovinsko opterećenje koriste se EN kategorije pruga i/ili razredi lokomotiva definirane u normi EN 15528:2008, Prilozima A, J i K u kombinaciji s dopuštenom brzinom. Ako granična vrijednost opterećenja dionice kolosijeka prelazi vrijednosti za EN kategorije pruga i/ili razreda lokomotiva, potrebno je osigurati dodatne informacije u kojima se utvrđuje granična vrijednost opterećenja.

8.

U objavljenim informacijama o slobodnom profilu pruge navodi se koji je od profila predviđen, GA, GB ili GC. Osim toga, objavljene informacije sadrže i druge profile koji su utvrđeni u normi EN 15273:2009, Prilogu D, a koji su predviđeni za višenacionalne sporazume. Objavljene informacije mogu uključivati nacionalne slobodne profile pruga koje su predviđene za domaću uporabu.

1.

Osnovni parametri koji obilježavaju građevinski podsustav i koji su podijeljeni u skupine u skladu s aspektima navedenim u odjeljku 2.1. jesu:

(a)

Slobodni profil pruge (4.2.4.1.);

(b)

Razmak između osi kolosijeka (4.2.4.2.);

(c)

Najveći nagibi (4.2.4.3.);

(d)

Najmanji polumjer vodoravnog luka (4.2.4.4.);

(e)

Najmanji polumjer okomitog luka (4.2.4.5.);

(f)

Nazivna širina kolosijeka (4.2.5.1.);

(g)

Nadvišenje kolosijeka (4.2.5.2.);

(h)

Brzina promjene nadvišenja (kao funkcija vremena) (4.2.5.3.);

(i)

Manjak nadvišenja (4.2.5.4.);

(j)

Ekvivalenta koničnost (4.2.5.5.);

(k)

Profil glave tračnice za otvorenu prugu (4.2.5.6.);

(l)

Nagib tračnice (4.2.5.7.);

(m)

Krutost kolosijeka (4.2.5.8.);

(n)

Zabravni sustavi (4.2.6.1.);

(o)

Geometrija skretnica i križišta u uporabi (4.2.6.2.);

(p)

Najveća nevođena duljina tupokutnih križišta (4.2.6.3.);

(q)

Otpornost kolosijeka na okomita opterećenja (4.2.7.1.);

(r)

Uzdužna otpornost kolosijeka (4.2.7.2.);

(s)

Bočna otpornost kolosijeka (4.2.7.3.);

(t)

Otpornost novih mostova na prometna opterećenja (4.2.8.1.);

(u)

Ekvivalentno okomito opterećenje za nove nasipe i učinke tlaka tla (4.2.8.2.);

(v)

Otpornost novih konstrukcija na kolosijecima ili u njihovoj blizini (4.2.8.3.);

(w)

Otpornost postojećih mostova i nasipa na prometna opterećenja (4.2.8.4.);

(x)

Utvrđivanje graničnih vrijednosti za interventno, korektivno i redovito održavanje (4.2.9.1.);

(y)

Granične vrijednosti iskrivljenosti kolosijeka za interventno održavanje (4.2.9.2.);

(z)

Granične vrijednosti odstupanja širine kolosijeka za interventno održavanje (4.2.9.3.);

(aa)

Granične vrijednosti nadvišenja kolosijeka za interventno održavanje (4.2.9.4.);

(bb)

Korisna duljina perona (4.2.10.1.);

(cc)

Širina i rub perona (4.2.10.2.);

(dd)

Završetak perona (4.2.10.3.);

(ee)

Visina perona (4.2.10.4.);

(ff)

Poravnanje perona (4.2.10.5.);

(gg)

Najveće promjene tlaka u tunelima (4.2.11.1.);

(hh)

Granične vrijednosti buke i vibracija i mjere ublažavanja (4.2.11.2.);

(ii)

Zaštita od električnog udara (4.2.11.3.);

(jj)

Sigurnost u željezničkim tunelima (4.2.11.4.);

(kk)

Učinak bočnih vjetrova (4.2.11.5.);

(ll)

Pružne oznake za udaljenost (4.2.12.1.);

(mm)

Pražnjenje nužnika (4.2.13.2.);

(nn)

Postrojenje za vanjsko čišćenje vlaka (4.2.13.3.);

(oo)

Opskrba vodom (4.2.13.4.);

(pp)

Opskrba gorivom (4.2.13.5.);

(qq)

Nepokretna oprema za napajanje električnom energijom (4.2.13.6.).

1.

Ovi su zahtjevi opisani u sljedećim stavcima, kao i svi mogući posebni uvjeti koji mogu biti dopušteni za dotične parametre i sučelja.

2.

Svi zahtjevi iz poglavlja 4. ovog TSI-ja dani su za pruge izgrađene sa standardnom europskom širinom kolosijeka, kako je utvrđeno u točki 4.2.5.1. za pruge koje su sukladne s ovim TSI-jem.

3.

Specifikacije za nadvišenje kolosijeka, promjenu nadvišenja, manjak nadvišenja, promjenu manjka nadvišenja i iskrivljenost kolosijeka, primjenjuju su na pruge s nazivnom širinom kolosijeka od 1 435 mm. Za prugu s nekom drugom nazivnom širinom kolosijeka, granične vrijednosti za ove parametre utvrđuju se razmjerno nazivnom razmaku između tračnica.

4.

U slučaju kolosijeka s više tračnica, zahtjevi ovog TSI-ja primjenjuju se posebno na svaki par tračnica koje su projektirane kao odvojeni kolosijek.

5.

Zahtjevi za pruge koje predstavljaju posebne slučajeve, uključujući pruge izgrađene za drugu širinu kolosijeka, opisani su u odjeljku 7.6.

6.

Dopuštene su kratka pružne dionice s opremom koja omogućuje prijelaz između različitih nazivnih širina kolosijeka. Mjesto i način prijelaza objavljuju se u registru infrastrukture.

7.

Zahtjevi su opisani za podsustav u uobičajenim uvjetima rada i uporabe. Moguće posljedice izvođenja radova koje mogu zahtijevati privremene iznimke u pogledu tehničke izvedbe podsustava obrađuju se u odjeljku 4.4.

8.

Razine tehničke izvedbe vlakova za konvencionalne vlakove mogu se također povećati primjenom posebnih sustava, kao što je nagibna tehnika vozila. Mogu se dopustiti posebni uvjeti za vožnju takvih vlakova ako ne sadrže ograničenja za vlakove koji nisu opremljeni takvim sustavima. Primjena takvih posebnih uvjeta objavljuje se u registru infrastrukture. Posebni uvjeti moraju biti dostupni javnosti.

1.

Slobodni profil pruge utvrđuje se na temelju profila utvrđenoga u tablici 3. ovog TSI-ja.

2.

Izračunavanje slobodnog profila izvodi se kinematičkom metodom u skladu sa zahtjevima iz poglavlja 5., 7., 10. i Priloga C normi EN 15273-3:2009.

3.

Gdje je osigurana elektrifikacija putem kontaktne mreže, profili oduzimača struje utvrđuju se u TSI-ju za elektroenergetski podsustav konvencionalnog željezničkog sustava.

1.

Razmak između osi kolosijeka utvrđuje se na temelju profila utvrđenog u tablici 3. ovog TSI-ja.

2.

Prema potrebi za najmanji razmak između osi kolosijeka također se u obzir uzimaju aerodinamični učinci. Pravila za uzimanje u obzir aerodinamičnih učinaka i razmak između osi kolosijeka pri kojemu se aerodinamični učinci moraju uzeti u obzir, otvorena su pitanja.

3.

Najmanji razmak između osi kolosijeka na dionici pruge objavljuje se u registru infrastrukture.

1.

Pri projektiranju dopušteni su nagibi od 35 mm/m za glavne kolosijeke, pod uvjetom da se poštuju sljedeći zahtjevi:

2.

Nagibi kolosijeka uz putničke perone ne smiju prelaziti 2,5 mm/m, gdje se predviđa redovito priključivanje ili odvajanje putničkih vagona.

3.

Pri projektiranju dopušteni su najveći nagibi od 12,5 mm/m za glavne kolosijeke.

4.

Za dionice do 3 km dopušten je najveći nagib od 20 mm/m.

5.

Za dionice do 0,5 km dopušten je najveći nagib od 35 mm/m na mjestima gdje nije predviđeno zaustavljanje i kretanje pri uobičajenim uvjetima vožnje.

6.

Nagibi kolosijeka uz putničke perone ne smiju prelaziti 2,5 mm/m, gdje se predviđa redovito priključivanje ili odvajanje putničkih vagona.

7.

Za modernizirane pruge nisu utvrđene vrijednosti jer su nagibi određeni originalnom izgradnjom dotične pruge.

8.

Nagibi garažnih kolosijeka predviđeni za parkiranje željezničkih vozila ne smiju biti veći od 2,5 mm/m ako nije predviđena posebna mjera kojom se sprečava pomicanje željezničkih vozila.

9.

Nagibi i mjesta promjena nagiba objavljuju se u registru infrastrukture.

10.

U slučaju garažnih kolosijeka nagibi se moraju objavljivati u registru infrastrukture samo ako prelaze 2,5 mm/m.

1.

Pri izboru najmanjeg projektiranog polumjera vodoravnog luka potrebno je voditi računa o lokalnoj projektiranoj brzini luka.

2.

Za garažne ili industrijske kolosijeke najmanji projektirani polumjer vodoravnog luka ne smije biti iznositi manje od 150 m.

3.

Najmanji polumjer vodoravnog luka kroz perone utvrđen je u TSI-ju za osobe smanjene pokretljivosti.

4.

Povratni lukovi (osim povratnih lukova na ranžirnim kolodvorima gdje se vagoni pojedinačno manevriraju) s polumjerima od 150 m do 300 m projektiraju se u skladu s normom EN 13803-2:2006, odjeljkom 8.4. radi sprečavanja blokiranja odbojnika.

5.

Polumjer najmanjeg vodoravnog nagiba dionice pruge objavljuje se u registru infrastrukture.

1.

Polumjer okomitih lukova (osim za spuštalice na ranžirnim kolodvorima) mora biti najmanje 600 m na vrhu ili 900 m u udubini.

2.

Za spuštalice na ranžirnim kolodvorima polumjer okomitog luka mora biti najmanje 250 m na vrhu ili 300 u udubini.

1.

Europska standardna nazivna širina kolosijeka je 1 435 mm.

2.

Nazivna širina kolosijeka za prugu objavljuje se u registru infrastrukture.

1.

Projektirano nadvišenje na kolosijecima uz perone na kolodvorima ne smije biti veće od 110 mm.

2.

Najveće nadvišenje na jednoj pružnoj dionici objavljuje se u registru infrastrukture.

3.

Projektirano nadvišenje kolosijeka ograničava se na 180 mm.

4.

Projektirano nadvišenje kolosijeka ograničava se na 160 mm.

5.

Na lukovima s promjerom manjim od 290 m, nadvišenje se ograničava na vrijednost iz sljedeće formule

D ≤ (R-50)/1,5

pri čemu D označuje luk u mm, a R je polumjer u m.

1.

Najveća promjena nadvišenja pri prijelazu iznosi 70 mm/s izračunano pri najvećoj dopuštenoj brzini za vlakove koji nisu opremljeni sustavom kompenziranja manjka nadvišenja.

2.

Međutim, ako je manjak nadvišenja na završetku prijelaza manji ili jednak 150 mm, a promjena manjka nadvišenja kroz prijelaz je manja ili jednaka 70 mm/s, dopušteno je povećati najveću promjenu nadvišenja do 84 mm/s.

1.

Sljedeće se specifikacije primjenjuju na interoperabilne pruge s nazivnom širinom kolosijeka utvrđenom u stavku 4.2.5.1. ovog TSI-ja.

1.

Pri najvećem manjku nadvišenja pri kojemu je vlakovima dopušteno voziti potrebno je voditi računa o kriterijima za odobravanje dotičnih vozila, kako je navedeno u TSI-jima za željeznička vozila za željeznice velikih brzina i konvencionalne željeznice.

2.

Za vlakove koji nisu opremljeni sustavom za kompenziranje manjka nadvišenja manjak nadvišenja na prugama na kojima se vozi brzinom do i uključujući 200 km/h ne smije biti veći a da se pritom ne dokaže sljedeće:

3.

Za vlakove posebno projektirane za vožnju s većim manjkom nadvišenja (kompozicije vlaka koje se sastoje od više jedinica s manjim osovinskim opterećenjima; vlakovi opremljeni sustavom za kompenziranje manjka nadvišenja) dopuštena je vožnja s većim vrijednostima manjka nadvišenja, pri čemu se mora dokazati da se to može postignuti na siguran način.

1.

Najveće projektirane vrijednosti nagle promjene nadvišenja na odvojnim kolosijecima su:

2.

Za postojeće projekte skretnica može se prihvatiti odstupanje od 20 mm.

1.

Granične vrijednosti za ekvivalentu koničnost navedene u tablici 4. izračunavaju se za amplitudu (y) bočnog pomicanja osovinskih slogova:

gdje TG označuje širinu kolosijeka, a SR razmak između kontaktnih strana grebena kolnog sloga. Za skretnice i križišta nije potrebna ocjena ekvivalentne koničnosti.

1.

Projektirane vrijednosti za širine kolosijeka, profila glave tračnice i nagiba tračnice za prugu u pravcu odabiru se tako da se osigura da se ne prijeđu granične vrijednosti ekvivalentne koničnosti navedene u tablici 4.

Tablica 4.

Projektirane granične vrijednosti ekvivalentne koničnosti

2.

Proračun se izvodi sa sljedećim osovinskim slogovima za prolaz preko kolosijeka u projektiranom stanju (simulacija izračunom prema normi EN 15302:2008):

1.

Zahtjevi za nadzor ekvivalentne koničnosti u uporabi su otvoreno pitanje.

2.

Nakon što se utvrdi početni projekt kolosiječnog sustava, važan parametar za nadzor ekvivalentne koničnosti u uporabi jest širina kolosijeka. Stoga se prije zatvaranja otvorenog pitanja moraju poštovati dolje navedene vrijednosti za srednju širinu kolosijeka i zahtjevi za poduzimanje koraka u slučaju nestabilne vožnje.

3.

Upravitelj infrastrukture održava srednju širinu kolosijeka na kolosijeku u pravcu i lukovima polumjera R > 10 000 m na graničnoj vrijednosti navedenoj u tablici 5. ili iznad te vrijednosti.

Tablica 5.

Najmanja srednja širina u uporabi na kolosijeku u pravcu i lukovima polumjera R > 10 000 m

4.

Ako se zabilježi nestabilnost vožnje na kolosijeku koji ispunjava zahtjev odjeljka 4.2.5.5. za željeznička vozila koja imaju kolne slogove koji udovoljavaju zahtjevima za ekvivalentnu koničnost navedenim u TSI-ju za željeznička vozila velikih i konvencionalnih brzina, željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture moraju pokrenuti zajedničku istragu kako bi se odredio razlog.

1.

Konstrukcija profila glave tračnice za prugu u pravcu obuhvaća:

1.

Tračnica mora biti nagnuta prema osi kolosijeka.

2.

Nagib tračnice za jednu zadanu trasu bira se između raspona od 1/20 do 1/40.

3.

Odabrana vrijednost objavljuje se u registar infrastrukture.

1.

Tračnica u skretnicama i križištima mora biti projektirana kao okomita ili nagnuta.

2.

Ako je tračnica nagnuta, projektirani nagib u skretnicama i križištima isti je kao i za prugu u pravcu.

3.

Nagib se može odrediti prema obliku aktivnog dijela profila tračnice.

4.

Postavljanje tračnica bez nagiba dopušteno je između skretnica i križišta bez nagiba za kratke dionice pruge u pravcu u pripadajućim kratkim slobodnim pružnim dionicama.

5.

Dopuštene su kratke prijelazne dionice s nagnute tračnice na okomitu.

1.

Zahtjevi za krutost kolosijeka kao cjelovit sustav otvoreno su pitanje.

1.

Svi pomični dijelovi skretnica i križišta moraju biti opremljeni zabravnim sustavima, osim u ranžirnim kolodvorima i na drugim kolosijecima koji se koriste samo za manevriranje.

2.

Svi pomični dijelovi skretnica i križišta moraju biti opremljeni zabravnim sustavima gdje je najveća brzina veća od 40 km/h, osim ako se ne koriste isključivo u ispravnom smjeru vožnje.

1.

Ovaj odjeljak TSI-ja sadrži granične uporabne vrijednosti koje su kompatibilne s geometrijskim značajkama osovinskih slogova prema definiciji u TSI-ju za vozila za konvencionalne i velike brzine. Zadaća je upravitelja infrastrukture da utvrdi projektirane vrijednosti i da kroz plan održavanja osigura da se u uporabi održavaju granične vrijednosti utvrđene u TSI-ju. Te granične vrijednosti definirane su kao granične vrijednosti za interventno održavanje.

2.

Tehničke značajke skretnica i križišta moraju biti sukladne sa sljedećim uporabnim vrijednostima:

3.

Svi mjerodavni zahtjevi za skretnice i križišta također se primjenjuju na druga tehnička rješenja pri kojima se koriste skretničke tračnice, na primjer usmjerivači koji se koriste na kolosijeku s više tračnica.

1.

Projektirana vrijednost najvećeg dopuštenog razmaka srcišta mora odgovarati jednom križištu 1:9 (tga = 0,11, α = 6°20′) s najmanje 45 mm povišene skretničke tračnice vodilice i s najmanjim promjerom kotača od 330 mm na prugama u pravcu.

1.

Kolosijek, uključujući skretnice i križišta, projektiran je tako da podnosi najmanje sljedeće sile:

1.

Kolosijek, uključujući skretnice i križišta, mora biti tako projektiran da podnosi uzdužna opterećenja koja nastaju zbog sila kočenja. U TSI-jima za željeznička vozila velikih i konvencionalnih brzina utvrđene su granične vrijednosti usporavanja koje se koriste kako bi se utvrdila uzdužna opterećenja koja nastaju pri silama kočenja.

2.

Kolosijek također mora biti projektiran tako da podnosi toplinska uzdužna opterećenja koja nastaju zbog promjena temperature u tračnici i da se vjerojatnost izvijanja kolosijeka svede na najmanju moguću mjeru.

1.

Kolosijek mora biti projektiran tako da je kompatibilan s magnetnim kočnicama koje se koriste u slučaju opasnosti.

2.

Kompatibilnost (ili nekompatibilnost) konstrukcije kolosijeka sa sustavima kočenja koji ne ovise o uvjetima adhezije između kotača i tračnice pri uobičajenom kočenju i kočenju u slučaju opasnosti objavljuju se u registru infrastrukture. Sustavi kočenja koji ne ovise o uvjetima adhezije između kotača i tračnice uključuju magnetne kočnice i kolosiječne kočnice na vrtložne struje.

3.

Ako je kolosijek kompatibilan s uporabom sustava kočenja koji ne ovisi o uvjetima adhezije, upravitelj infrastrukture je dužan navesti sva ograničenja uporabe sustava kočenja o kojima ovisi kompatibilnost, pri čemu se u obzir uzimaju klimatski uvjeti i očekivani broj ponavljanja kočenja na dotičnome mjestu.

1.

Kolosijek, uključujući skretnice i križišta, mora biti projektiran tako da podnosi najmanje:

1.

Zahtjevi iz norme EN 1991-2:2003 i Priloga A.2 normi EN 1990:2002, koja je izdana kao norma EN 1990:2002/A1:2005, utvrđeni u ovom poglavlju TSI-ja, moraju se primjenjivati u skladu s odgovarajućim odredbama u nacionalnim prilozima ovim normama ako postoje.

1.

Konstrukcije se moraju projektirati tako da podnesu okomita opterećenja u skladu sa sljedećim modelima opterećenja, kako je to definirano u normi EN 1991-2:2003:

2.

Modeli opterećenja množe se s čimbenikom alfa (α), kako je utvrđeno u normi EN 1991-2:2003, stavku 6.3.2. točki (3)P i stavku 6.3.3. točki (5)P.

3.

Vrijednost čimbenika alfa (α) jednaka je ili veća od vrijednosti utvrđenih u tablici 6.

Tablica 6.

Čimbenik alfa (α) za projektiranje novih konstrukcija

4.

Učinci opterećenja iz modela opterećenja pojačavaju se dinamičkim čimbenikom fi (Φ) kako je utvrđeno u normi EN 1991-2:2003, stavkom 6.4.3. točkom (1)P i stavkom 6.4.5.2. točkom (2).

1.

Kada je na mostu kolosijek u luku duž cijele duljine ili dijelu duljine mosta, centrifugalna se sila uzima u obzir pri projektiranju konstrukcija kako je utvrđeno u normi EN 1991-2:2003, stavcima 6.5.1. točkama (2), (4)P, (7).

1.

Pri projektiranju konstrukcija u obzir se uzima bočna sila kako je utvrđeno u normi EN 1991-2:2003, odjeljku 6.5.2.

1.

Pri projektiranju konstrukcija moraju se uzeti u obzir sile pri pokretanju i kočenju kako je utvrđeno u normi EN 1991-2:2003, stavku 6.5.3. točkama (2)P, (4), (5) i (6). U odnosu na smjer sila pokretanja i kočenja u obzir se uzimaju dopušteni pravci vožnje na svakom kolosijeku.

1.

Najveća ukupna projektirana iskrivljenost kolosijeka zbog djelovanja željezničkog prometa ne smije prelaziti vrijednosti utvrđene u točki A2.4.4.2.2(3)P Priloga A2 normi EN 1990:2002 objavljene kao EN 1990:2002/A1:2005. Ukupna projektirana iskrivljenost kolosijeka obuhvaća svako iskrivljenje koje se može nalaziti u kolosijeku kada most nije pod utjecajem djelovanja željezničkog prometa te iskrivljenje kolosijeka zbog ukupne deformacije mosta koja nastaje zbog djelovanja željezničkog prometa.

1.

Nasipi se moraju tako projektirati da podnose okomita opterećenja u skladu s modelom opterećenja 71, kako je utvrđeno u normi EN 1991-2:2003, stavku 6.3.6.4.

2.

Model opterećenja 71 množi se s čimbenikom alfa (α), kako je utvrđeno u normi EN 1991-2:2003, stavku 6.3.2. točki (3)P. Vrijednost mora biti jednaka ili veća od vrijednosti utvrđenih u tablici 6.

1.

Aerodinamične sile prolazećih vlakova uzimaju se u obzir kako je utvrđeno u normi EN 1991-2:2003, stavku 6.6.

1.

Mostovi i nasipi moraju dosegnuti određenu razinu interoperabilnosti u skladu s kategorijom pruge prema TSI-ju, kako je određeno u odjeljku 4.2.1.

2.

Minimalni zahtjevi kapaciteta za konstrukcije za svaku kategoriju pruge prema TSI-ju određeni su u Prilogu E. Te vrijednosti predstavljaju najmanju ciljnu razinu koju konstrukcije moraju ispunjavati kako bi se pruga proglasila interoperabilnom.

3.

Relevantni su sljedeći slučajevi:

4.

Za britansku mrežu, u gore navedenim odredbama (2) i (3) kategorija pruge prema EN-u može se zamijeniti brojem raspoloživosti puta vožnje (RA) (koji se donosi u skladu s nacionalnim tehničkim pravilom prijavljenim u tu svrhu), nakon čega se uputa na Prilog E zamjenjuje uputom na Prilog C.

1.

Upravitelj infrastrukture mora utvrditi granične vrijednosti za interventno, korektivno i redovito održavanje za sljedeće parametre:

2.

Uvjeti mjerenja za te parametre utvrđeni su u poglavlju 5. norme EN 13848-1:2003 + A1:2008.

3.

Pri određivanju tih graničnih vrijednosti, upravitelj infrastrukture mora odrediti granične vrijednosti kakvoće kolosijeka koja se koristi kao podloga za odobrenje vozila. Zahtjevi za odobrenje vozila utvrđeni su u TSI-jima za željeznička vozila velikih i konvencionalnih brzina.

4.

Granične vrijednosti za interventno, korektivno i redovito održavanje koje je donio upravitelj infrastrukture unose se u plan održavanja kako se zahtijeva u odjeljku 4.5. ovog TSI-ja.

1.

Granična vrijednost iskrivljenosti kolosijeka za interventno održavanje u slučaju pojedinačnog oštećenja je nula do vršne vrijednosti. Iskrivljenost kolosijeka određuje se kao algebarska razlika između dviju poprečnih razina koje stoje na određenoj međusobnoj udaljenosti, obično izražen kao nagib između dviju točaka na kojoj se izračunava poprečna ravnina. Poprečna ravnina mjeri se na nazivnim središtima glave tračnice.

2.

Granična vrijednost iskrivljenosti kolosijeka je funkcija upotrijebljene mjerne baze (l) prema formuli:

Granična iskrivljenost kolosijeka = (20/l + 3)

Slika 3.

Granična vrijednost za iskrivljenost kolosijeka za sve kategorije pruga prema TSI-ju

3.

Upravitelj infrastrukture mora u planu održavanja odrediti osnovu na kojoj će mjeriti kolosijek kako bi provjerio usklađenost s tim zahtjevom. Temelj za mjerenje uključuje najmanje jednu mjernu bazu između 2 m i 5 m.

4.

Ako je polumjer vodoravnog luka manji od 420 m, a nadvišenje kolosijeka D > (R – 100)/2, iskrivljenost kolosijeka ograničava se prema formuli: granična vrijednost iskrivljenosti = (20/l + 1,5), s najvećom vrijednošću između 6 mm/m i 3 mm/m, ovisno o duljini baze iskrivljenosti, kako je prikazano na slici 4.

Slika 4.

Granična vrijednost za iskrivljenost kolosijeka na malim lukovima za pruge za teretni i mješoviti promet

1.

Nadvišenje kolosijeka u uporabi održava se unutar +/- 20 mm od projektiranog nadvišenja, ali najveće dopušteno nadvišenje u uporabi je 190 mm.

2.

Nadvišenje kolosijeka u uporabi održava se unutar +/- 20 mm od projektiranog nadvišenja, ali najveće dopušteno nadvišenje u uporabi je 170 mm.

1.

Zahtjevi iz ovog odjeljka primjenjivi su samo na putničke perone na kojima je predviđeno zaustavljanje vlakova koji su sukladni s TSI-jima za željeznička vozila velikih i konvencionalnih brzina pri uobičajenom prometu.

1.

Duljina perona mora biti dovoljna kako bi prihvatila najdulji interoperabilni vlak za koji je predviđeno zaustavljanje na peronu pri uobičajenom prometu. Pri određivanju duljina vlakova za koje je predviđeno zaustavljanje na peronu potrebno je voditi računa o zahtjevima trenutačnog odvijanja prometa i zahtjevima razumno doglednog prometa u razdoblju od najmanje deset godina nakon puštanja perona u promet.

2.

Dopušteno je izgraditi duljinu perona koja je potrebna prema zahtjevima trenutačnog prometa pod uvjetom da postoje pasivne mjere za zahtjeve razumno doglednog prometa u budućnosti.

3.

Korisna duljina perona objavljuje se u registru infrastrukture.

1.

Zahtjevi za širinu i rub perona utvrđeni su u TSI-ju za osobe smanjene pokretljivosti.

1.

Zahtjevi za završetak perona utvrđeni su u TSI-ju za osobe smanjene pokretljivosti.

1.

Zahtjevi za visinu perona utvrđeni su u TSI-ju za osobe smanjene pokretljivosti.

1.

Zahtjevi za poravnanje perona utvrđeni su u TSI-ju za osobe smanjene pokretljivosti.

1.

Najveće promjene tlaka u tunelima i podzemnim konstrukcijama uz koje prolaze vanjski dijelovi bilo kojeg vlaka sukladnog s TSI-jima za željeznička vozila velikih i konvencionalnih brzina i predviđenog za vožnju u određenom tunelu pri brzinama većima od 190 km/h ne smije premašiti 10 kPa tijekom vremena koje je potrebno vlaku da prođe kroz tunel najvećom dopuštenom brzinom.

1.

Granične vrijednosti buke i mjere ublažavanja su otvorena pitanja.

2.

Granične vrijednosti vibracija i mjere ublažavanja otvorene su točke.

1.

Zahtjevi za zaštitu protiv električnog udara od elektrovučnog sustava osigurani su u odredbama iz TSI-ja za elektroenergetski podsustav konvencionalnog željezničkog sustava, koji se odnosi na zaštitne mjere za sustave kontaktne mreže.

1.

Zahtjevi za sigurnost u željezničkim tunelima utvrđeni su u TSI-ju za sigurnost u željezničkim tunelima.

1.

Zahtjevi za ublažavanje učinaka bočnih vjetrova otvoreno su pitanje.

1.

Pružne oznake za udaljenost ugrađuju se na pravilnim razmacima duž kolosijeka.

2.

Nazivni razmak između oznaka za udaljenost objavljuje se u registru infrastrukture.

1.

U ovom se odjeljku 4.2.13. utvrđuju elementi infrastrukture podsustava za održavanje potrebnog za servisiranje vlakova.

2.

Lokacija i vrsta stabilnih postrojenja za servisiranje vlakova objavljuje se u registru infrastrukture.

1.

Stabilna postrojenja za pražnjenje nužnika usklađena su s obilježjima sabirnog sanitarnog sustava utvrđenima u TSI-jima za željeznička vozila velikih i konvencionalnih brzina.

1.

Gdje postoji postrojenje za čišćenje, ono mora imati mogućnost čišćenja vanjske strane običnih vlakova ili vlakova na kat, i to na visini od:

2.

Postrojenje za čišćenje mora biti projektirano da se vlakovi kroz njega mogu provesti pri bilo kojoj brzini između 2 km/h i 5 km/h.

1.

Stabilna oprema za opskrbu vodom usklađena su s obilježjima sustava vodoopskrbe, utvrđenima u TSI-jima za željeznička vozila velikih i konvencionalnih brzina.

2.

Stabilna oprema za opskrbu vodom na interoperabilnoj mreži mora imati dovod pitke vode koji ispunjava zahtjeve Direktive Vijeća 98/83/EZ (1).

3.

Način rada opreme osigurava da voda dostavljena do željezničkih vozila sukladna s kakvoćom utvrđenom u Direktivi 98/83/EZ.

1.

Oprema za opskrbu gorivom mora biti kompatibilna s obilježjima sustava za opskrbu gorivom utvrđenima u TSI-ju za željeznička vozila za konvencionalne brzine.

1.

Gdje postoji, nepokretna oprema za napajanje električnom energijom mora biti osigurana putem jednoga ili više sustava električnog napajanja, kako je utvrđeno u TSI-jima za željeznička vozila velikih i konvencionalnih brzina.

1.

Tijekom unaprijed planiranih radova može biti potrebno privremeno staviti izvan snage specifikacije građevinskog podsustava i njegovih interoperabilnih sastavnih dijelova, kako je definirano u poglavljima 4. i 5. ovog TSI-ja. Posebne operativne odredbe utvrđuju su u TSI-ju za podsustav odvijanja i upravljanja prometom konvencionalnog željezničkog sustava.

1.

Normalno odvijanje prometa može zbog različitih događaja biti otežano. Operativna pravila u kojima se obrađuju takvi događaji utvrđeni su u TSI-ju za podsustav odvijanja i upravljanja prometom konvencionalnog željezničkog sustava.

1.

Upravitelj infrastrukture mora odrediti načine zaštite radnika od aerodinamičnih učinaka.

2.

Za vlakove koji su sukladni s TSI-jem za željeznička vozila konvencionalnih brzina, upravitelj infrastrukture uzima u obzir stvarnu brzinu vlakova i graničnu vrijednost aerodinamičnih učinaka iz TSI-ja za željeznička vozila konvencionalnih brzina.

1.

Priprema se dokumentacija o održavanju, u kojoj se utvrđuje najmanje:

u vezi sa sljedećim elementima:

1.

Upravitelj infrastrukture mora posjedovati plan održavanja koji sadrži točke navedene u odjeljku 4.5.1., skupa s najmanje sljedećim točkama koji se odnose na iste elemente:

1.

Stručna osposobljenost koja se zahtijeva od osoblja koje održava građevinski podsustav detaljno se navode u planu održavanja (vidjeti odjeljak 4.5.2.).

1.

Zdravstveni i sigurnosni uvjeti obrađuju se u skladu s zahtjevima iz odjeljaka 4.2.11.1. (Najveće promjene tlaka u tunelima), 4.2.11.2. (Granične vrijednosti buke i vibracija i mjere ublažavanja), 4.2.11.3. (Zaštita od električnog udara), 4.2.10. (Peroni), 4.2.11.4. (Sigurnost u željezničkim tunelima), 4.2.13. (Stabilna postrojenja za servisiranje vlakova) i 4.4. (Operativna pravila).

1.

U skladu s člankom 35. Direktive 2008/57/EZ moraju se u registru infrastrukture objaviti glavna obilježja građevinskog podsustava.

2.

U Prilogu D ovom TSI-ju navodi se koje informacije o podsustavu infrastrukture moraju biti uključene u registar infrastrukture. Informacije koje se uključuju u registar infrastrukture, a odnose se na druge podsustave, utvrđene su u predmetnom TSI-ju.

1.

Zahtjevi iz odjeljka 5.3. temelje se na tradicionalnom kolosijeku s kolosiječnim zastorom s Vignolom (podložnom pločom) na betonskim ili drvenim pragovima i pričvršćivanjem koje osigurava otpornost na uzdužno klizanje s uležištenjem na nožice tračnica.

2.

Komponente i podsklopovi koji se koriste u izgradnji drugih konstrukcija kolosijeka ne smatraju se interoperabilnim sastavnim dijelovima.

1.

Za svrhu ove tehničke specifikacije za interoperabilnost samo se sljedeći elementi, bilo pojedinačne komponente ili podsklopovi kolosijeka, proglašavaju „interoperabilnim sastavnim dijelovima”:

2.

U sljedećim se odjeljcima opisuju specifikacije koje se primjenjuju na svaki od tih sastavnih dijelova.

3.

Tračnice, pribor za pričvršćivanje i pragovi koji se koriste na kratkim pružnim dionicama za posebne namjene, na primjer, na skretnicama i križištima, na napravama za proširenje kolosijeka, prijelaznim dijelovima i posebnim konstrukcijama, ne smatraju se interoperabilnim sastavnim dijelovima.

1.

Specifikacije interoperabilnog sastavnog dijela „tračnica” su sljedeće:

1.

Profil glave tračnice ispunjava zahtjeve odjeljka 4.2.5.6. „Profil glave tračnice za prugu u pravcu”.

2.

Profil glave tračnice mora omogućiti ispunjavanje zahtjeva iz odjeljka 4.2.5.5.1. za „projektirane vrijednosti za ekvivalentu koničnost” kada se koristi s utvrđenim rasponom širine kolosijeka i nagibima tračnice koji su u skladu sa zahtjevima ovog TSI-ja.

1.

Moment inercije relevantan je za zahtjeve iz odjeljka 4.2.7. „Otpornost kolosijeka na opterećenja”.

2.

Izračunana vrijednost momenta inercije (I) projektirane dionice pruge oko glavne vodoravne osi kroz gravitacijsko središte iznosi najmanje 1 600 cm4.

1.

Tvrdoća tračnice relevantna je za zahtjeve iz odjeljka 4.2.5.6. „Profil glave tračnice za prugu u pravcu”.

2.

Tvrdoća tračnice izmjerena na kruni glave tračnice iznosi najmanje 200 HBW.

1.

Sustav za pričvršćivanje tračnica relevantan je za zahtjeve iz odjeljka 4.2.7.2. „Uzdužna otpornost kolosijeka” i odjeljka 4.2.7.3. „Bočna otpornost kolosijeka” te odjeljka 4.2.7.1. „Otpornost kolosijeka na okomita opterećenja”.

2.

Sustav za pričvršćivanje tračnica u uvjetima laboratorijskog ispitivanja mora ispunjavati sljedeće zahtjeve:

1.

Kolosiječni pragovi projektiraju se tako su obilježja pri korištenju za određenu tračnicu i sustav za pričvršćivanje tračnica sukladna sa zahtjevima iz odjeljka 4.2.5.1. „Nazivna širina kolosijeka”, odjeljka 4.2.5.5.2. „Zahtjevi za kontrolu ekvivalentne koničnosti u uporabi (tablica 5: Najmanja srednja širina u uporabi po kolosijeku u pravcu i u lukovima polumjera R > 10 000 m)”, odjeljka 4.2.5.7. „Nagib tračnice” i odjeljka 4.2.7. „Otpornost kolosijeka na opterećenja”.

1.

Postupak ocjene sukladnosti interoperabilnih sastavnih dijelova, kako je definirano u poglavlju 5. ovog TSI-ja provodi se primjenom odgovarajućih modula.

1.

Za ocjenu sukladnosti interoperabilnih sastavnih dijelova koriste se sljedeći moduli:

(a)

(b)

(c)

(d)

(e)

2.

Moduli za ocjenu sukladnosti interoperabilnih sastavnih dijelova odabiru se između onih navedenih u tablici 13.

Tablica 13.

Moduli za ocjenu sukladnosti koji se primjenjuju na interoperabilne sastavne dijelove

3.

U slučaju proizvoda stavljenih na tržište prije objavljivanja ovog TSI-ja, smatra se da je tip odobren te stoga EZ pregled tipa (modul CB) nije potreban, pod uvjetom da proizvođač dokaže da su ispitivanja i provjere interoperabilnih sastavnih dijelova bile uspješne pri prijašnjim primjenama pod usporedivim uvjetima i da su sukladni sa zahtjevima ovog TSI-ja. U tom slučaju takve ocjene ostaju na snazi i za novu primjenu. Ako nije moguće dokazati da je rješenje u prošlosti dokazano kao pozitivno, primjenjuje se postupak za interoperabilne sastavne dijelove stavljene na tržište EU-a nakon objavljivanja ovog TSI-ja.

4.

Ocjena sukladnosti interoperabilnih sastavnih dijelova obuhvaća faze i obilježja, kako je navedeno u tablici 20. Prilogu A ovom TSI-ju.

1.

Kada se za interoperabilni sastavni dio predlaže inovativno rješenje, kako je definirano u odjeljku 5.2., proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici dužan je navesti odstupanja od odgovarajuće točke ovog TSI-ja te ih podnosi Komisiji na analizu.

2.

Ako je rezultat analize pozitivno mišljenje, razvit će se odgovarajuće funkcionalne specifikacije i specifikacije za sučelje i sastavni dio, a metoda ocjene razvijat će se uz odobrenje Komisije.

3.

Odgovarajuće funkcionalne specifikacije i specifikacije za sučelje te metode ocjene izrađene na ovaj način uključuju se u TSI postupkom revizije.

4.

Obavještavanjem Komisije o odluci donesenoj u skladu s člankom 29. Direktive može se dopustiti korištenje inovativnog rješenja prije nego što se postupkom revizije uključi u TSI.

1.

U članku 13. stavku 3. Direktive 2008/57/EZ navodi se: „Ako interoperabilni sastavni dijelovi podliježu drugim direktivama Zajednice kojima su obuhvaćeni drugi aspekti, u takvim se slučajevima u EZ izjavi o sukladnosti ili prikladnosti za uporabu navodi da interoperabilni sastavni dijelovi također ispunjavaju uvjete tih drugih direktiva.”

2.

U skladu s točkom 3. Priloga IV. Direktivi 2008/57/EZ, EZ izjava o sukladnosti mora biti popraćena izjavom u kojoj se navode uvjeti uporabe.

1.

Uz EZ izjavu o sukladnosti prilaže se izjava u kojoj se navodi raspon širine kolosijeka i nagiba tračnice za koji profil glave tračnice omogućuje ispunjavanje zahtjeva iz odjeljka 4.2.5.5.1.

1.

Uz EZ izjavu o sukladnosti prilaže se izjava u kojoj se navodi:

1.

Uz EZ izjavu o sukladnosti prilaže se izjava u kojoj se navodi kombinacija tračnice, nagiba tračnice, tračničkog podloška i vrste pribora za pričvršćivanje s kojima je moguće koristiti prag.

1.

Na traženje podnositelja zahtjeva prijavljeno tijelo provodi EZ provjeru građevinskog podsustava u skladu s člankom 18. i Prilogom VI. Direktivi 2008/57/EZ i u skladu s odredbama odgovarajućih modula.

2.

Ako podnositelj dokaže da su provjere građevinskog podsustava bile uspješne pri prijašnjim primjenama projekta pod sličnim okolnostima, prijavljeno tijelo pri EZ provjeri te testove i provjere uzima u obzir.

3.

EZ provjera građevinskog podsustava obuhvaća faze i obilježja navedena u tablici 21. i Prilogu B. ovom TSI-ju. Posebni postupci provjere za specifične osnovne parametre građevinskog podsustava uključene su u odjeljku 6.2.4.

4.

Podnositelj zahtjeva sastavlja izjavu o EZ provjeri za građevinski podsustav u skladu s člankom 18. i Prilogom V. Direktivi 2008/57/EZ.

1.

Za postupak EZ provjere građevinskog podsustava podnositelj zahtjeva može odabrati:

1.

U slučaju kada se EZ provjera najučinkovitije provodi uz korištenje informacija koje je prikupio upravitelj infrastrukture, ugovaratelj ili glavni izvođači koji su uključeni (na primjer podaci koji su dobiveni korištenjem vozila za mjerenje kolosijeka ili drugim napravama za mjerenje), prijavljeno tijelo pri ocjeni sukladnosti te informacije uzima u obzir.

1.

Modul SH1 može se izabrati samo kada su djelatnosti, koje pridonose provjeri predloženog podsustava (projektiranje, proizvodnja, sastavljanje, ugradnja) predmet sustava upravljanja kakvoćom za projektiranje, proizvodnju, konačni pregled i testiranje proizvoda, koje odobrava i nadzire prijavljeno tijelo.

1.

Kada podsustav uključuje inovativno rješenje, kako je spomenuto u odjeljku 4.1., podnositelj zahtjeva je dužan navesti odstupanje od odgovarajućeg odjeljka TSI-ja te ih podnijeti Komisiji.

2.

U slučaju pozitivnog mišljenja, za to će se rješenje razviti odgovarajuće funkcionalne specifikacije i one koje se odnose na sučelja, te metode ocjene.

3.

Za tako se izrađene odgovarajuće funkcionalne specifikacije i specifikacije koje se odnose na sučelje, te metode ocjene, može dopustiti da se koriste prije nego što se postupkom revizije uključe u TSI.

4.

Priopćenjem odluke Komisije, donesenim na temelju članka 29. Direktive, korištenje inovativnog rješenja može se dozvoliti prije njegovog prenošenja u TSI tijekom postupka revizije.