13/Sv. 54

HR

Službeni list Europske unije

186

L 087/164

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Kako bi se osigurala usklađenost i usporedivost europskih statistika koje se proizvode u skladu s postupcima predviđenima člankom 285. stavkom 2. Ugovora, trebalo bi ojačati suradnju i koordinaciju između tijela koja doprinose razvoju, proizvodnji i diseminaciji europskih statistika.

(2)

U tu bi svrhu trebalo razviti suradnju i koordinaciju tih tijela na sustavniji i organiziraniji način, uzimajući u potpunosti u obzir nacionalne ovlasti i ovlasti Zajednice i institucionalne odredbe te uzimajući u obzir potrebu za revidiranjem postojećeg osnovnog pravnog okvira kako bi ga se prilagodilo trenutačnom stanju s ciljem postizanja boljeg odgovora na buduće izazove te osiguravanja bolje usklađenosti europskih statistika.

(3)

Stoga je potrebno konsolidirati aktivnosti europskog statističkog sustava (ESS) i poboljšati njegovo upravljanje, posebno u svrhu daljnjeg pojašnjavanja uloga nacionalnih statističkih ureda i drugih nacionalnih tijela te statističkog tijela Zajednice.

(4)

Zbog specifičnosti nacionalnih statističkih ureda i drugih nacionalnih tijela koja su u svakoj državi članici odgovorna za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europskih statistika, trebalo bi omogućiti da se njima bez poziva na dostavu prijedloga mogu dodijeliti bespovratna sredstva u skladu s člankom 168. stavkom 1. točkom (d) Uredbe Komisije (EZ, Euratom) br. 2342/2002 od 23. prosinca 2002. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ, Euroratom) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (4).

(5)

Uzimajući u obzir podjelu financijskog opterećenja između proračuna Europske unije i država članica u vezi s provedbom statističkog programa, Zajednica bi u skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (5) trebala osigurati financijska sredstva za nacionalne statističke urede i druga nacionalna tijela kako bi se u potpunosti pokrili dodatni troškovi koji mogu nastati za nacionalne statističke urede i druga nacionalna tijela pri provedbi privremenih izravnih statističkih mjera o kojima odlučuje Komisija.

(6)

Statistička tijela država članica Europskog udruženja za slobodnu trgovinu koje su ugovorne stranke Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru (6) i Švicarske trebala bi biti tijesno povezana uz pojačanu suradnju i koordinaciju, kako je predviđeno Sporazumom o Europskom gospodarskom prostoru, posebno njegovim člankom 76. i Protokolom br. 30 uz taj Sporazum, te Sporazumom između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o suradnji u području statistike (7), posebno njegovim člankom 2.

(7)

Nadalje, važno je osigurati tijesnu suradnju i prikladnu koordinaciju između ESS-a i Europskog sustava središnjih banaka (ESSB), kako bi se prije svega poticala razmjena povjerljivih podataka između ta dva sustava u statističke svrhe u smislu članka 285. Ugovora i članka 5. Protokola (br. 18) o Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke priloženog Ugovoru.

(8)

Stoga će europske statistike razvijati, proizvoditi i diseminirati i ESS i ESSB, ali unutar odvojenih pravnih okvira koji odražavaju njihove vlastite strukture upravljanja. Ovu bi Uredbu trebalo primjenjivati ne dovodeći u pitanje Uredbu Vijeća (EZ) br. 2533/98 od 23. studenoga 1998. o prikupljanju statističkih informacija od strane Europske središnje banke (8).

(9)

Iako članice ESSB-a prema ovoj Uredbi ne sudjeluju u proizvodnji europskih statistika, na temelju sporazuma između nacionalne središnje banke i statističkog tijela Zajednice, u okviru svojih područja odgovornosti i ne dovodeći u pitanje nacionalne dogovore između nacionalne središnje banke i nacionalnog statističkog ureda ili drugih nacionalnih tijela, nacionalni statistički uredi, druga nacionalna tijela i statističko tijelo Zajednice mogu za proizvodnju europskih statistika izravno ili neizravno koristiti podatke koje proizvodi nacionalna središnja banka. Slično tome, članice ESSB-a u okviru svojih područja odgovornosti mogu za proizvodnju europskih statistika izravno ili neizravno koristiti podatke koje proizvodi ESS, sve dok je potreba za tim utemeljena.

(10)

U općem okviru odnosa između ESS-a i ESSB-a, Odbor za monetarnu i financijsku statistiku te statistiku bilance plaćanja koji je osnovan Odlukom Vijeća 2006/856/EZ (9) ima važnu ulogu, posebno putem pomoći koju pruža Komisiji pri sastavljanju i provedbi programa rada u području monetarne i financijske statistike te statistike bilance plaćanja.

(11)

U razvoju, proizvodnji i diseminaciji europskih statistika trebalo bi uzeti u obzir međunarodne preporuke i najbolju praksu.

(12)

Važno je osigurati tijesnu suradnju i prikladnu koordinaciju između ESS-a i drugih aktera u međunarodnom statističkom sustavu u svrhu promidžbe uporabe međunarodnih pojmova, klasifikacija i metoda, posebno s ciljem osiguravanja veće usklađenosti i bolje usporedivosti između statistika na globalnoj razini.

(13)

Kako bi se uskladili statistički pojmovi i metodologije, potrebno je razviti prikladnu interdisciplinarnu suradnju s akademskim institucijama.

(14)

Također treba preispitati rad ESS-a, budući da su potrebne fleksibilnije metode za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europskih statistika te jasno utvrđivanje prioriteta kako bi se smanjili troškovi i opterećenja za davatelje podataka i članice ESS-a te poboljšala raspoloživost i pravovremenost europskih statistika. U tu bi svrhu trebalo oblikovati europski pristup statistikama.

(15)

Europske se statistike obično temelje na nacionalnim podacima koje proizvode i diseminiraju nacionalna statistička tijela svih država članica, no one se mogu proizvoditi i na temelju neobjavljenih nacionalnih priloga, podskupova nacionalnih priloga, posebno oblikovanih europskih statističkih istraživanja ili usklađenih pojmova ili metoda.

(16)

U tim posebnim slučajevima i gdje je to posebno opravdano, trebalo bi omogućiti provedbu europskog pristupa statistikama koji se sastoji od pragmatične strategije za olakšavanje kompilacije europskih statističkih agregata, koji predstavljaju Europsku uniju kao cjelinu ili europodručje kao cjelinu, i koji su od posebne važnosti za politike Zajednice.

(17)

Zajedničke strukture, alati i procesi mogli bi se također uspostaviti ili dalje razvijati kroz mreže suradnje koje bi uključivale nacionalne statističke urede ili druga nacionalna tijela i statističko tijelo Zajednice te olakšale specijalizaciju određenih država članica za posebne statističke aktivnosti u korist ESS-a kao cjeline. Cilj ovih mreža suradnje između partnera ESS-a bio bi izbjeći udvostručavanja posla te tako povećati učinkovitost i smanjiti opterećenje odgovora za gospodarske subjekte.

(18)

Istodobno bi trebalo posebnu pozornost obratiti na usklađenu obradu podataka koji se dobivaju različitim istraživanjima. U tu bi svrhu trebalo osnovati interdisciplinarne radne skupine.

(19)

Poboljšani zakonodavni okvir za europske statistike trebao bi u skladu sa Zaključcima Predsjedništva Europskog vijeća od 8. i 9. ožujka 2007. posebno odgovoriti na potrebu za što manjim troškovima i opterećenjima za davatelje podataka te doprinositi općenitijem cilju smanjenja administrativnih opterećenja koja nastaju na europskoj razini. Međutim, trebalo bi također naglasiti važnu ulogu koju imaju nacionalni statistički uredi i druga nacionalna tijela u smanjivanju troškova za europska poduzeća na nacionalnoj razini.

(20)

Kako bi se povećalo povjerenje u europske statistike, nacionalna statistička tijela u svakoj državi članici, kao i statističko tijelo Zajednice unutar Komisije, trebali bi biti stručno neovisni, osigurati nepristranost i visoku kvalitetu proizvodnje europskih statistika u skladu s načelima utvrđenima člankom 285. stavkom 2. Ugovora kao i načelima dodatno razrađenima u Kodeksu prakse europske statistike koji je Komisija odobrila u svojoj Preporuci od 25. svibnja 2005. o neovisnosti, cjelovitosti i odgovornosti statističkih tijela država članica i Zajednice (Preporuka sadržava Kodeks prakse europske statistike). Također bi trebalo uzeti u obzir i temeljna načela službene statistike koja je 15. travnja 1992. usvojila Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu te 14. travnja 1994. Statistička komisija Ujedinjenih naroda za Europu.

(21)

Ovom se Uredbom osigurava pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života te pravo na zaštitu osobnih podataka, kako je utvrđeno u člancima 7. i 8. Povelje Europske unije o temeljnim pravima (10).

(22)

Ovom se Uredbom također osigurava zaštita pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i u odnosu na europske statistike detaljnije navode pravila utvrđena Direktivom 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka (11) i Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice te o slobodnom kretanju takvih podataka (12).

(23)

Trebalo bi zaštititi povjerljive informacije koje nacionalna statistička tijela i statističko tijelo Zajednice prikupljaju za proizvodnju europskih statistika kako bi se pridobilo i održalo povjerenje strana odgovornih za davanje tih informacija. Povjerljivost podataka trebalo bi u svim državama članicama temeljiti na jednakim načelima.

(24)

U tu je svrhu potrebno uspostaviti zajednička načela i smjernice za osiguravanje povjerljivosti podataka koji se koriste za proizvodnju europskih statistika te pristupa tim povjerljivim podacima, uzimajući u obzir tehnička dostignuća i zahtjeve korisnika u demokratskom društvu.

(25)

Raspoloživost povjerljivih podataka za potrebe ESS-a od posebne je važnosti kako bi se na najbolji način iskoristile prednosti podataka s ciljem poboljšanja kvalitete europskih statistika i osigurao fleksibilan odgovor na novonastale statističke potrebe Zajednice.

(26)

Za analizu u interesu znanstvenog napretka u Europi istraživačka zajednica trebala bi imati širi pristup povjerljivim podacima koji se koriste za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europskih statistika. Stoga bi trebalo poboljšati pristup znanstvenika povjerljivim podacima u znanstvene svrhe, a da se pritom ne ugrozi visoka razina zaštite koja je potrebna za povjerljive statističke podatke.

(27)

Trebalo bi strogo zabraniti uporabu povjerljivih podataka u svrhe koje nisu isključivo statističke, kao što su upravne, pravne ili porezne svrhe, ili za provjeru statističkih jedinica.

(28)

Ovu bi Uredbu trebalo primjenjivati ne dovodeći u pitanje Direktivu 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu (13) i Uredbu (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o primjeni odredaba Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša na institucije i tijela Zajednice (14).

(29)

Budući da se cilj ove Uredbe, a to je uspostava pravnog okvira za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europskih statistika, ne može dovoljno postići na razini država članica te se stoga može bolje postići na razini Zajednice, Zajednica može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti kako je utvrđeno u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za postizanje tog cilja pa stoga ne dovodi u pitanje nacionalne modalitete, uloge i uvjete koji su svojstveni za nacionalne statistike.

(30)

Mjere potrebne za provedbu ove Uredbe trebalo bi usvojiti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršenje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (15).

(31)

Komisiju bi trebalo ovlastiti posebno za usvajanje mjera u vezi s kriterijima kvalitete za europske statistike te za uspostavu modaliteta, pravila i uvjeta pod kojima se može omogućiti pristup povjerljivim podacima u znanstvene svrhe na razini Zajednice. Budući da su to mjere općeg područja primjene i namijenjene su za izmjene elemenata ove Uredbe koji nisu ključni dodavanjem novih elemenata koji nisu ključni, one se moraju usvojiti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom predviđenim člankom 5.a Odluke Vijeća 1999/468/EZ.

(32)

Mjere iz Uredbe (EZ, Euratom) br. 1101/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (16), Uredbe Vijeća (EZ) br. 322/97 (17) i Odluke Vijeća 89/382/EEZ, Euratom (18) trebalo bi zamijeniti mjerama određenima u ovoj Uredbi. Stoga bi navedene akte trebalo staviti izvan snage. Trebalo bi nastaviti primjenjivati provedbene mjere određene Uredbom Komisije (EZ) br. 831/2002 od 17. svibnja 2002. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 322/97 o statistici Zajednice u pogledu pristupa povjerljivim podacima u znanstvene svrhe (19) i Odlukom Komisije 2004/452/EZ od 29. travnja 2004. o utvrđivanju popisa tijela čiji istraživači mogu pristupiti povjerljivim podacima u znanstvene svrhe (20).

(33)

Obavljeno je savjetovanje s Odborom za statistički program,

(a)

„stručna neovisnost” znači da se statistike moraju razvijati, proizvoditi i diseminirati neovisno, posebno u vezi s odabirom tehnika, definicija, metodologija i izvora koji će se koristiti, te raspored i sadržaj svih oblika diseminacije, bez ikakvih pritisaka političkih ili interesnih skupina, tijela Zajednice ili nacionalnih tijela, ne dovodeći u pitanje institucionalno uređenje, kao što su odredbe Zajednice ili nacionalne institucionalne ili proračunske odredbe ili definicije statističkih potreba;

(b)

„nepristranost” znači da se statistike moraju razvijati, proizvoditi i diseminirati neutralno i da se prema svim korisnicima mora jednako postupati;

(c)

„objektivnost” znači da se statistike moraju razvijati, proizvoditi i diseminirati sustavno, pouzdano i nepristrano; pri tome se primjenjuju stručni i etički standardi, a primijenjene politike i prakse transparentne su za korisnike i davatelje podataka;

(d)

„pouzdanost” znači da statistike moraju što vjernije, što točnije i što dosljednije odražavati promatrane pojave, pri čemu se za odabir izvora, metoda i postupaka koriste znanstveni kriteriji;

(e)

„statistička povjerljivost” znači zaštitu povjerljivih podataka koji se odnose na individualnu statističku jedinicu, koji su prikupljeni izravno za statističke svrhe ili neizravno iz administrativnih ili drugih izvora i uključuje zabranu korištenja prikupljenih statističkih podataka u nestatističke svrhe i njihovo nezakonito otkrivanje.

(f)

„isplativost” znači da troškovi proizvodnje statistika moraju biti razmjerni važnosti ciljanog rezultata i koristi, da se resursi moraju optimalno iskoristiti i da se opterećenje odgovora mora svesti na najmanju moguću mjeru. Zahtijevane se informacije, ako je moguće, lako izlučuju iz raspoložive evidencije ili izvora.

1.

„statistike” znači kvantitativne i kvalitativne, agregirane i reprezentativne informacije koje opisuju masovnu pojavu u promatranoj populaciji;

2.

„razvoj” znači aktivnosti za utvrđivanje, jačanje i poboljšanje statističkih metoda, standarda i postupaka koji se koriste za proizvodnju i diseminaciju statistika kao i za oblikovanje novih statistika i pokazatelja;

3.

„proizvodnja” znači sve aktivnosti koje se odnose na prikupljanje, pohranu, obradu i analizu, koje su potrebne za kompiliranje statistika;

4.

„diseminacija” znači aktivnost kojom statistike i statističke analize postaju dostupne korisnicima;

5.

„prikupljanje podataka” znači istraživanja i sve ostale metode dobivanja informacija iz različitih izvora, uključujući administrativne izvore.

6.

„statistička jedinica” znači osnovna jedinica promatranja, to jest fizička osoba, kućanstvo, gospodarski subjekt i druga poduzeća, na koju se podaci odnose;

7.

„povjerljivi podaci” znači podaci koji omogućuju izravnu ili neizravnu identifikaciju statističkih jedinica, pri čemu se otkrivaju pojedine informacije. Kako bi se utvrdilo je li identifikacija statističke jedinice moguća, u obzir se uzimaju sva relevantna sredstva koja bi treća strana mogla razumno koristiti za identificiranje statističke jedinice;

8.

„uporaba u statističke svrhe” znači isključiva uporaba za razvoj i proizvodnju statističkih rezultata i analiza;

9.

„izravna identifikacija” znači identifikacija statističke jedinice na temelju njezina imena ili adrese, ili na temelju javno dostupnog identifikacijskog broja;

10.

„neizravna identifikacija” znači identifikacija statističke jedinice na temelju svakog drugog načina osim izravne identifikacije;

11.

„dužnosnici Komisije (Eurostata)” znači dužnosnici Zajednica u smislu članka 1. Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica koji su zaposleni u statističkom tijelu Zajednice.

12.

„drugo osoblje Komisije (Eurostata)” znači službenici Zajednica u smislu članaka od 2. do 5. Uvjeta zaposlenja za druge službenike Europskih zajednica koji su zaposleni u statističkom tijelu Zajednice.

(a)

mjera koje Komisija namjerava poduzeti za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europskih statistika, njihove opravdanosti u pogledu isplativosti, načina i rokova za postizanje zadanih ciljeva, troškova odaziva za davatelje podataka;

(b)

predloženog razvoja i prioriteta u Europskom statističkom programu;

(c)

inicijativa za ponovno utvrđivanje prioriteta i smanjenje troškova odaziva;

(d)

pitanja koja se odnose na statističku povjerljivost;

(e)

daljnjeg razvoja Kodeksa prakse; i

(f)

svih drugih pitanja, posebno u vezi s metodologijom, koja proizlaze iz uspostave ili provedbe statističkih programa koje predsjednik postavi na vlastitu inicijativu ili na zahtjev države članice.

(a)

„relevantnost”, odnosi se na stupanj do kojeg statistike udovoljavaju trenutačnim i potencijalnim potrebama korisnika;

(b)

„točnost”, odnosi se na približnost procjena nepoznatim stvarnim vrijednostima;

(c)

„pravovremenost”, odnosi se na vremensko razdoblje između raspoloživosti informacije i događaja ili pojave koju ona opisuje;

(d)

„preciznost”, odnosi se na vremensko razdoblje između datuma objave podataka i ciljnog datuma (datuma do kojeg su se podaci trebali dostaviti);

(e)

„dostupnost” i „jasnoća”, odnose se na uvjete i načine na osnovi kojih korisnici mogu dobiti, koristiti i tumačiti podatke;

(f)

„usporedivost”, odnosi se na mjerenje učinka razlika u primijenjenim statističkim konceptima, alatima i postupcima za mjerenje kada se statistički podaci uspoređuju između geografskih područja, sektorskih područja ili tijekom vremena;

(g)

„usklađenost”, odnosi se na prikladnost podataka za njihovo pouzdano povezivanje na različite načine i za različite namjene.

(a)

Europski parlament i Vijeće;

(b)

Komisija, u posebnim i propisno opravdanim slučajevima, pogotovo za zadovoljavanje neočekivanih potreba, u skladu s odredbama iz stavka 2.; ili

(c)

nacionalni statistički uredi ili druga statistička tijela putem sporazuma s Komisijom (Eurostatom), u okviru svojih područja odgovornosti. Takav sporazum mora biti u pisanom obliku.

(a)

mjera ne predviđa prikupljanje podataka za razdoblje duže od tri izvještajne godine;

(b)

su podaci već na raspolaganju ili su dostupni unutar nacionalnih statističkih ureda ili drugih za to odgovornih nacionalnih tijela, ili se mogu dobiti izravno uporabom prikladnih uzoraka za promatranje statističke populacije na europskoj razini, uz odgovarajuću usklađenost s nacionalnim statističkim uredima ili drugim nacionalnim tijelima; i

(c)

Komisija u skladu s Uredbom (EK, Euratom) br. 1605/2002 osigurava financijska sredstva za nacionalne statističke urede i druga nacionalna tijela kako bi se na taj način pokrili dodatni nastali troškovi.

(a)

razlozima koji opravdavaju mjeru, posebno s obzirom na ciljeve predmetne politike Zajednice;

(b)

ciljevima i očekivanim rezultatima mjere;

(c)

analizi isplativosti, uključujući ocjenu troškova za davatelje podataka i troškova proizvodnje; i

(d)

načinima na kojima se provodi mjera, uključujući njezino trajanje i ulogu Komisije i država članica.

(a)

povećati raspoloživost statističkih agregata na europskoj razini i poboljšati pravovremenost europskih statistika;

(b)

smanjiti opterećenja za davatelje podataka, nacionalne statističke urede i druga nacionalna tijela na temelju analize isplativosti.

(a)

proizvodnju europskih statistika primjenom:

(b)

diseminaciju statističkih agregata na europskoj razini primjenom posebnih tehnika za zaštitu statističkih podataka od otkrivanja bez narušavanja nacionalnih odredaba o diseminaciji.

(a)

mjere koje su po mišljenju Komisije prioritetne, pri čemu se uzimaju u obzir potrebe politike Zajednice te nacionalna financijska ograničenja i financijska ograničenja Zajednice kao i opterećenje odgovora;

(b)

inicijative vezane uz preispitivanje prioriteta i smanjenje troškova i opterećenja za davatelje podataka; i

(c)

postupke i sve pravne instrumente koje je Komisija predvidjela za provedbu programa.

(a)

ako su posebni uvjeti i načini utvrđeni aktom Europskog parlamenta i Vijeća u skladu s člankom 251. Ugovora i ako se statistički rezultati izmjenjuju na zahtjev statističke jedinice na takav način da njihova diseminacija ne dovodi u pitanje statističku povjerljivost; ili

(b)

ako se statistička jedinica nedvosmisleno složi s otkrivanjem podataka.