|
15/Sv. 006 |
HR |
Službeni list Europske unije |
249 |
32009D0548
|
L 182/33 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
30.06.2009. |
ODLUKA KOMISIJE
od 30. lipnja 2009.
o utvrđivanju obrasca za nacionalne akcijske planove za obnovljivu energiju u skladu s Direktivom 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća
(priopćena pod brojem dokumenta C(2009) 5174)
(Tekst značajan za EGP)
(2009/548/EZ)
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Direktivu 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju korištenja energije iz obnovljivih izvora te o izmjeni i budućem stavljanju izvan snage Direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ (1), a posebno njezin članak 4. stavak 1. drugi podstavak,
budući da:
|
(1) |
Direktivom 2009/28/EZ zahtijeva se da svaka država članica donese nacionalni plan za obnovljivu energiju. U tim planovima treba postaviti nacionalne ciljeve država članica za udio energije iz obnovljivih izvora za potrošnju u prometu, elektroenergetici te za grijanje i hlađenje za 2020. godinu, uzimajući u obzir utjecaje drugih mjera politike koje se odnose na energetsku učinkovitost i na konačnu potrošnju energije, te utvrditi mjere za postizanje tih nacionalnih općih ciljeva, uključujući suradnju između lokalnih, regionalnih i nacionalnih tijela, planirane statističke prijenose ili zajedničke projekte, nacionalne politike za razvoj postojećih izvora biomase i mobilizaciju novih izvora biomase za različite primjene i mjere koje treba poduzeti da se ispune zahtjevi iz članaka 13. do 19. Direktive 2009/28/EZ. |
|
(2) |
U skladu s Direktivom 2009/28/EZ, Komisija do 30. lipnja 2009. treba donijeti obrazac za nacionalne akcijske planove za obnovljivu energiju, koji obuhvaćaju minimalne zahtjeve utvrđene u Prilogu VI. toj Direktivi, |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Obrazac za nacionalne akcijske planove za obnovljivu energiju u skladu sa zahtjevima iz članka 4. stavka 1. Direktive 2009/28/EZ donesen je kako je utvrđeno u Prilogu ovoj Odluci.
Članak 2.
Ova je Odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 30. lipnja 2009.
Za Komisiju
Andris PIEBALGS
Član Komisije
(1) SL L 140, 5.6.2009., str. 16.
PRILOG
SADRŽAJ
|
1. |
Sažetak nacionalne politike za obnovljivu energiju … |
|
2. |
Očekivana konačna potrošnja energije 2010. - 2020. … |
|
3. |
Ciljevi za obnovljivu energiju i trajektorije … |
|
3.1. |
Nacionalni opći ciljevi … |
|
3.2. |
Sektorski ciljevi i trajektorije … |
|
4. |
Mjere za postizanje ciljeva … |
|
4.1. |
Pregled svih politika i mjera za promicanje uporabe energije iz obnovljivih izvora … |
|
4.2. |
Posebne mjere za ispunjavanje zahtjeva u skladu s člancima 13., 14., 16. i člancima 17. do 21. Direktive 2009/28/EZ … |
|
4.2.1. |
Administrativni postupci i prostorno planiranje (članak 13. stavak 1. Direktive 2009/28/EZ) … |
|
4.2.2. |
Tehničke specifikacije (članak 13. stavak 2. Direktive 2009/28/EZ) … |
|
4.2.3. |
Zgrade (članak 13. stavak 3. Direktive 2009/28/EZ) … |
|
4.2.4. |
Odredbe o informiranju (članak 14. stavci 1., 2. i 4. Direktive 2009/28/EZ) … |
|
4.2.5. |
Certifikacija instalatera (članak 14. stavak 3. Direktive 2009/28/EZ) … |
|
4.2.6. |
Razvoj elektroenergetske infrastrukture (članak 16. stavak 1. i članak 16. stavci 3. do 6. Direktive 2009/28/EZ) … |
|
4.2.7. |
Funkcioniranje elektroenergetske mreže (članak 16. stavak 2. i članak 16. stavci 7. i 8. Direktive 2009/28/EZ) … |
|
4.2.8. |
Integracija bioplina u mrežu prirodnog plina (članak 16. stavak 7. i članak 16. stavci 9. i 10. Direktive 2009/28/EZ) … |
|
4.2.9. |
Razvoj infrastrukture za područno grijanje i hlađenje (članak 16. stavak 11. Direktive 2009/28/EZ) … |
|
4.2.10. |
Biogoriva i druga tekuća biogoriva – kriteriji održivosti i verifikacija sukladnosti (članci 17. do 21. Direktive 2009/28/EZ) … |
|
4.3. |
Programi potpora za promicanje uporabe energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetici koje primjenjuje država članica ili skupina država članica … |
|
4.4. |
Programi potpora za promicanje uporabe energije iz obnovljivih izvora za grijanje i hlađenje, koje primjenjuje država članica ili skupina država članica … |
|
4.5. |
Programi potpora za promicanje uporabe energije iz obnovljivih izvora u prometu koje primjenjuje država članica ili skupina država članica … |
|
4.6. |
Posebne mjere za promicanje uporabe energije proizvedene iz biomase … |
|
4.6.1. |
Opskrba biomasom: domaćom i uvezenom … |
|
4.6.2. |
Mjere za povećanje raspoloživosti biomase, uzimajući u obzir druge korisnike biomase (sektori poljoprivrede i šumarstva) … |
|
4.7. |
Planirana uporaba statističkih prijenosa između država članica i planirano sudjelovanje u zajedničkim projektima s drugim državama članicama i trećim zemljama … |
|
4.7.1. |
Postupovni aspekti … |
|
4.7.2. |
Procijenjeni višak proizvedene obnovljive energije u usporedbi s indikativnom trajektorijom, koji bi se mogao prenijeti na druge države članice … |
|
4.7.3. |
Procijenjene mogućnosti za zajedničke projekte … |
|
4.7.4. |
Procijenjene potrebe za obnovljivom energijom koje se ne namiruju iz domaće proizvodnje … |
|
5. |
Procjene … |
|
5.1. |
Ukupan očekivani doprinos svih tehnologija za dobivanje energije iz obnovljivih izvora pomoću kojih će se ispuniti obvezujući ciljevi za 2020. godinu i indikativne privremene trajektorije za udjele energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetici, grijanju, hlađenju i prometu … |
|
5.2. |
Procjena ukupnog doprinosa koji se očekuje od mjera energetske učinkovitosti i štednje energije pri ispunjavanju obvezujućih ciljeva za 2020. i indikativna privremena trajektorija za udjele energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetici, za grijanje i hlađenje i u prometu … |
|
5.3. |
Procjena učinaka (neobvezno) … |
|
5.4. |
Izrada nacionalnog akcijskog plana za obnovljivu energiju i praćenje njegove primjene … |
Obrazac za nacionalne planove za obnovljivu energiju (NREAPs)
Direktivom 2009/28/EZ zahtijeva se od država članica da Europskoj komisiji dostave nacionalne akcijske planove za obnovljivu energiju (NREAP) do 30. lipnja 2010. Ovo je obrazac za te akcijske planove. U skladu s člankom 4. Direktive 2009/28/EZ, uporaba ovog obrasca je obvezna.
Svrha je obrasca osigurati da nacionalni akcijski planovi (NREAP) budu potpuni, da obuhvaćaju sve zahtjeve navedene u Direktivi i da budu usporedivi međusobno i s budućim dvogodišnjim izvještajima država članica o provedbi Direktive.
Od država članica se zahtijeva da pri ispunjavanju obrasca poštuju definicije, pravila za izračun i terminologiju utvrđene Direktivom 2009/28/EZ. Nadalje, države članice se poziva da koriste definicije, pravila za izračun i terminologiju iz Uredbe (EZ) br. 1099/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća (1).
Dodatne se informacije mogu navesti u okviru propisanog obrasca akcijskog plana ili dodati u obliku priloga.
Odlomci pisani kurzivom imaju za cilj dati državama članicama smjernice za pripremu njihovih nacionalnih akcijskih planova za obnovljivu energiju (NREAP). Država članica te odlomke može izbrisati u verziji nacionalnog akcijskog plana za obnovljivu energiju (NREAP) koju dostavlja Komisiji.
Komisija podsjeća države članice da svi nacionalni programi potpore moraju biti u skladu s pravilima o državnim potporama kako su utvrđena u člancima 87. i 88. Ugovora o EZ-u. Obavijest o nacionalnom akcijskom planu za obnovljivu energiju (NREAP) ne zamjenjuje obavijest o državnoj potpori u skladu s člankom 88. stavkom 3. Ugovora o EZ-u.
1. SAŽETAK NACIONALNE POLITIKE ZA OBNOVLJIVU ENERGIJU
Napravite kratki pregled nacionalne politike za obnovljivu energiju i pritom opišite ciljeve politike (kao npr. sigurnost opskrbe, okolišne, gospodarske i socijalne koristi) i glavne strateške pravce aktivnosti.
2. OČEKIVANA KONAČNA POTROŠNJA ENERGIJE 2010. - 2020.
U ovom se odjeljku od država članica zahtijeva da navedu svoje procjene za bruto konačnu potrošnju svih vrsta energije (iz obnovljivih i konvencionalnih izvora), ukupno i za svaki sektor zasebno, tijekom razdoblja do 2020. godine.
Kod tih procjena isto tako treba uzeti u obzir očekivane učinke energetske učinkovitosti i mjera štednje koje treba uvesti tijekom toga razdoblja. U rubrici „referentni scenarij” treba predstaviti scenarij u kojem su uzete u obzir samo mjere energetske učinkovitosti i štednje energije donesene prije 2009. U rubrici „scenarij za dodatnu energetsku učinkovitost” treba predstaviti scenarij u kojemu su uzete u obzir sve mjere koje treba donijeti počevši od 2009. Razrada ostalih dijelova nacionalnog akcijskog plana za obnovljivu energiju (NREAP) temelji se na tom scenariju za dodatnu energetsku učinkovitost.
Izraz „potrošnja za grijanje i hlađenje” treba tumačiti kao zbroj proizvedene topline (prodane topline) i konačne potrošnje svih drugih energetskih proizvoda, osim električne energije u sektorima krajnje potrošnje kao što su industrija, kućanstva, usluge, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo. Stoga pojam „grijanje i hlađenje” obuhvaća i krajnju potrošnju energije za preradu. Za grijanje i hlađenje u konačnoj potrošnji može se koristiti i električna energija, ali ta je električna energija uključena u cilj za električnu energiju, zbog čega se ovdje isključuje.
U skladu s člankom 5. stavkom 6. Direktive 2009/28/EZ, za potrebe ocjenjivanja ispunjavanja ciljeva za 2020. i privremenih trajektorija, uzima se da količina energije potrošene u zrakoplovstvu iznosi najviše 6,18 % od bruto konačne potrošnje energije države članice (za Cipar i Maltu 4,12 %). Odgovarajuće prilagodbe (ako su potrebne) mogu se uvrstiti u tablicu. U uokvirenom polju prikazan je način izračuna.
POLJE – kako izračunati „mehanizam ograničavanja za zrakoplovstvo” iz Direktive o obnovljivoj energiji
Pretpostavite da udio potrošnje energije u zrakoplovstvu (AEC) zemlje A u njezinoj ukupnoj bruto konačnoj potrošnji energije (GFEC) iznosi X:
X = AEC/GFEC
Pretpostavite da je X > 6,18 %
U tom slučaju ograničenje znači da je za ocjenu sukladnosti,
GFECprilagođeno = GFEC – AEC + AECprilagođeno
gdje je AECprilagođeno = 0,0618 * GFEC.
Drugim riječima
GFECprilagođeno = GFEC – AEC + 0,0618 * GFEC =
= GFEC – X * GFEC + 0,0618 * GFEC =
= GFEC * (1,0618 – X)
Prema tome, „prilagodba” kao postotak realnoga GFEC-a i kao funkcija X je
Prilagodba = (GFEC – GFECprilagođeno)/GFEC=
= X – 0,0618
Napomena: Kad su u pitanju Cipar i Malta, vrijednosti 6,18 % i 0,0618 treba zamijeniti vrijednostima 4,12 % odnosno 0,0412.
Tablica 1.
Očekivana bruto konačna potrošnja energije [država članica] za grijanje i hlađenje u elektroenergetici i prometu do 2020. uzimajući u obzir učinke mjera za energetsku učinkovitost i štednju energije (2) 2010. – 2012.
(ktoe)
|
|
2005. |
2010. |
2011. |
2012. |
1013. |
2014. |
|||||||
|
Bazna godina |
Referentni scenarij |
Dodatna energetska učinkovitost |
Referentni scenarij |
Dodatna energetska učinkovitost |
Referentni scenarij |
Dodatna energetska učinkovitost |
Referentni scenarij |
Dodatna energetska učinkovitost |
Referentni scenarij |
Dodatna energetska učinkovitost |
|||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
Sljedeći je izračun potreban samo ako se očekuje da će konačna potrošnja energije za zrakoplovstvo biti viša od 6,18 % (za Maltu i Cipar 4,12 %): |
|||||||||||||
|
Konačna potrošnja u zrakoplovstvu |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
Smanjenje za ograničenje za zrakoplovstvo (7), članak 5. stavak 6. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
Ukupna potrošnja nakon smanjenja za ograničenje za zrakoplovstvo |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
2015. |
2016. |
2017. |
2018. |
2019. |
2020. |
||||||||
|
Referentni scenarij |
Dodatna energetska učinkovitost |
Referentni scenarij |
Dodatna energetska učinkovitost |
Referentni scenarij |
Dodatna energetska učinkovitost |
Referentni scenarij |
Dodatna energetska učinkovitost |
Referentni scenarij |
Dodatna energetska učinkovitost |
Referentni scenarij |
Dodatna energetska učinkovitost |
|||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
Sljedeći je izračun potreban samo ako se očekuje da će konačna potrošnja energije za zrakoplovstvo biti viša od 6,18 % (za Maltu i Cipar 4,12 %): |
||||||||||||||
|
Konačna potrošnja u zrakoplovstvu |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
Smanjenje za ograničenje za zrakoplovstvo (7), članak 5. stavak 6. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
Ukupna potrošnja nakon smanjenja za ograničenje za zrakoplovstvo |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
3. CILJEVI ZA OBNOVLJIVU ENERGIJU I TRAJEKTORIJE
3.1. Nacionalni opći ciljevi
Tablica 2.
Nacionalni opći cilj za udio energije iz obnovljivih izvora u bruto konačnoj potrošnji energije za godine 2005. i 2020. (podatke prepisati iz Priloga I. dijelu A Direktive 2009/28/EZ)
|
|
||
|
|
||
|
|
||
|
|
Države članice mogu primjenjivati fleksibilne mjere iz članaka 6., 7., 8. i 11. Direktive 2009/28/EZ, kako bi omogućile da se dio njihove potrošnje obnovljive energije uzima u obzir u okviru ciljeva drugih država članica ili da se energija iz obnovljivih izvora potrošena u drugim državama članicama uračunava u njihove ciljne količine. Osim toga, one mogu koristiti energiju iz obnovljivih izvora koja je fizički uvezena iz trećih zemalja, u skladu s odredbama članaka 9. i 10. Direktive 2009/28/EZ.
Procjene mogućnosti vaše zemlje s obzirom na obnovljivu energiju možete dodati u obliku priloga.
Podaci o ciljevima za obnovljivu energiju na regionalnoj razini ili u velikim gradovima ili u industrijama koje troše puno energije, koji podržavaju ispunjavanje nacionalnih ciljeva u pogledu obnovljive energije, isto se mogu dodati u obliku priloga.
3.2. Sektorski ciljevi i trajektorije
U skladu s člankom 4. stavkom 1. Direktive 2009/28/EZ, države članice moraju utvrditi svoje ciljeve u pogledu udjela energije iz obnovljivih izvora za 2020. u sljedećim sektorima:
|
— |
grijanje i hlađenje, |
|
— |
električna energija, |
|
— |
promet. |
Ukupna ciljna vrijednost za ta tri sektora, pretvorena u očekivane količine (ktoe), uključujući planiranu primjenu fleksibilnih mjera, mora biti najmanje jednaka očekivanoj količini energije iz obnovljivih izvora koja odgovara ciljnoj vrijednosti dotične države članice za 2020. (kako je navedena u zadnjem polju tablice 2).
Osim toga, ciljna vrijednost za promet mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 3. stavka 4. Direktive 2009/28/EZ u pogledu 10 %-tnog udjela obnovljive energije u transportu. Međutim, treba imati na umu da se izračun za utvrđivanje sukladnosti s ciljnom vrijednošću iz članka 3. stavka 4. razlikuje od izračuna doprinosa transporta u okviru ukupnog nacionalnog cilja za obnovljivu energiju.
Za cilj u prometu, a ne za ukupni cilj:
|
— |
Među naftnim derivatima samo se benzin i dizel uračunavaju u nazivnik. To znači da se kerozin/mlazno gorivo koje se koristi u zrakoplovstvu i lož ulje koje se koristi u brodskom prometu ne računaju (iako se dizel gorivo koje koriste neki vlakovi i neki riječni brodovi računaju), |
|
— |
Biogoriva iz otpada, ostataka, neprehrambenih celuloznih materijala i ligno-celuloznih materijala uračunavaju se u brojnik dvostruko, |
|
— |
Električna energija iz obnovljivih izvora koja se koristi u cestovnim vozilima uračunava se u brojnik i nazivnik 2,5 puta. |
U skladu s člankom 3. stavkom 4. točkom (c) Direktive 2009/28/EZ, pri izračunu doprinosa električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora i potrošene u električnim vozilima, države članice mogu po izboru koristiti ili prosječan udio električne energije iz obnovljivih izvora u Zajednici ili udio električne energije iz obnovljivih izvora u svojoj zemlji, kako je izmjeren dvije godine prije godine o kojoj je riječ. Za procjenu prosječnog udjela električne energije iz obnovljivih izvora u Zajednici države članice mogu koristiti buduće scenarije koje pripremi Europska komisija ili koji su za nju pripremljeni (8).
Osim utvrđivanja sektorskih ciljeva za 2020., države članice isto tako moraju opisati očekivanu trajektoriju rasta uporabe obnovljive energije za pojedinačne sektore koji će uslijediti između 2010. i 2020. Sektorski su ciljevi, s obzirom na obnovljivu energiju u elektroenergetici te za grijanje i hlađenje i sektorske trajektorije, procijenjene vrijednosti.
Gore spomenute podatke države članice trebaju navesti u tablici 3.
Države članice pri ispunjavanja tablice mogu koristiti detaljniju raščlambu očekivane uporabe obnovljive energije koja se zahtijeva u tablici 9. Izračunske tablice 4.a i 4.b sadrže smjernice za izradu tablice 3.
Direktivom se od država članica zahtijeva da svoje prognoze za primjenu fleksibilnih mjera objave i dostave Komisiji do 31. prosinca 2009. Države članice mogu koristiti te prognoze pri ispunjavanju relevantnih dijelova Tablice 4.a. Međutim, od država članica se ne zahtijeva da u svojim akcijskim planovima koriste iste vrijednosti koje su navele u svojim prognozama. Konkretno, one mogu podatke prilagođavati na temelju podataka sadržanih u prognostičkim dokumentima drugih država članica.
Tablica 3.
Nacionalni cilj za 2020. i procijenjena trajektorija energije iz obnovljivih izvora za grijanje i hlađenje, u elektroenergetici i prometu
(Kod izrade tablice 3. koristiti izračunske tablice 4.a i 4.b)
|
(%) |
||||||||||||
|
|
2005. |
2010. |
2011. |
2012. |
2013. |
2014. |
2015. |
2016. |
2017. |
2018. |
2019. |
2020. |
|
OIE – G i H (9) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
OIE – E (10) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
OIE – P (11) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupan udio OIE-a (12) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Od toga iz mehanizma suradnje (13) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Višak za mehanizam suradnje (13) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Kao dio B Priloga I. Direktivi |
|
|
2011.-2012. |
2013.-2014. |
2015.-2016. |
2017.-2018. |
|
2020. |
|
|
|
S2005 + 20 % (S2020-S2005) |
S2005 + 30 % (S2020-S2005) |
S2005 + 45 % (S2020-S2005) |
S2005 + 65 % (S2020-S2005) |
|
S2020 |
|
|
Najniža trajektorija OIE-a (14) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Najniža trajektorija OIE-a (ktoe) |
|
|
|
|
|
|
|
|
Tablica 4.a
Tablica za izračun udjela obnovljive energije svakog sektora u konačnoj potrošnji energije
|
(ktoe) |
||||||||||||||
|
|
2005. |
2010. |
2011. |
2012. |
2013. |
2014. |
2015. |
2016. |
2017. |
2018. |
2019. |
2020. |
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Tablica 4.b
Tablica za izračun udjela obnovljive energije u prometu
|
|
2005. |
2010. |
2011. |
2012. |
2013. |
2014. |
2015. |
2016. |
2017. |
2018. |
2019. |
2020. |
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
4. MJERE ZA POSTIZANJE CILJEVA
4.1. Pregled svih politika i mjera za promicanje uporabe energije iz obnovljivih izvora
Tablica 5.
Pregled svih politika i mjera
|
Naziv i referenca mjere |
Vrsta mjere (18) |
Očekivani rezultat (19) |
Ciljana skupina i/ili djelatnost (20) |
Postojeća ili planirana |
Datumi početka i kraja primjene mjere |
|
1. |
|
|
|
|
|
|
2. |
|
|
|
|
|
|
3. |
|
|
|
|
|
|
… |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
4.2. Posebne mjere za ispunjavanje zahtjeva u skladu s člancima 13., 14., 16. i člancima 17. do 21. Direktive 2009/28/EZ
4.2.1. Administrativni postupci i prostorno planiranje (članak 13. stavak 1. Direktive 2009/28/EZ)
U odgovorima na sljedeća pitanja države članice moraju objasniti važeća nacionalna, regionalna i lokalna pravila postupaka odobravanja, certifikacija i licenciranja koja se primjenjuju na postrojenja za proizvodnju električne energije, grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora i pripadajuću mrežnu infrastrukturu za prijenos i distribuciju te na postupke prerade biomase u biogoriva ili druge energetske proizvode. U slučajevima kad je potrebno donijeti daljnje mjere kako bi se osiguralo da postupci budu razmjerni i potrebni, države članice isto tako trebaju opisati planirane revizije, očekivane rezultate i tijelo koje je nadležno za provođenje tih revizija. Ako se informacije odnose na određenu tehnologiju, to treba naznačiti. Ako regionalna/lokalna tijela imaju značajnu ulogu, tu ulogu treba objasniti.
|
(a) |
Popis postojećeg nacionalnog i, prema potrebi, regionalnog zakonodavstva o postupcima odobravanja, certificiranja, licenciranja i prostornog planiranja koje se primjenjuje na postrojenja i pripadajuću mrežnu infrastrukturu za prijenos i distribuciju: |
|
(b) |
Nadležna ministarstva/tijela i njihove ovlasti u predmetnom području: |
|
(c) |
Revizije koje su predviđene radi poduzimanja odgovarajućih mjera u skladu s člankom 13. stavkom 1. Direktive 2009/28/EZ do: [datum] |
|
(d) |
Sažetak postojećih i planiranih mjera na regionalnoj/lokalnoj razini (prema potrebi): |
|
(e) |
Jesu li utvrđene nepotrebne prepreke ili neprimjereni zahtjevi u vezi s postupcima odobravanja, certificiranja i licenciranja koji se primjenjuju na postrojenja za proizvodnju električne energije, grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora i pripadajuću mrežnu infrastrukturu za prijenos i distribuciju te na postupke prerade biomase u biogoriva ili druge energetske proizvode? Ako jesu, navedite ih. |
|
(f) |
Koja je razina uprave (lokalna, regionalna ili nacionalna) nadležna za odobravanje, certificiranje i licenciranje postrojenja koja koriste/proizvode obnovljivu energiju i za prostorno planiranje? (Ako to ovisi o vrsti postrojenja, molimo navedite pojedinosti.) Ako je u to uključeno više od jedne razine, kako se provodi koordinacija između različitih razina? Kako će se u budućnosti poboljšavati koordinacija između različitih nadležnih tijela? |
|
(g) |
Kako se osigurava raspoloživost sveobuhvatnih informacija o obradi zahtjeva za odobravanje, certificiranje i licenciranje i o pomoći koju potencijalni podnositelji zahtjeva mogu dobiti za nova postrojenja za obnovljivu energiju? |
|
(h) |
Kako je omogućena horizontalna koordinacija između različitih upravnih tijela koja su nadležna za različite dijelove dozvole? Koliko je postupovnih faza potrebno za dobivanje konačnog odobrenja/licence/dozvole? Postoji li „one-stop shop” za koordinaciju svih faza? Izdaju li se unaprijed vremenski rasporedi za obradu zahtjeva? Koji je prosječan rok za dobivanje odluke o zahtjevu? |
|
(i) |
Uzimaju li se kod postupka odobravanja u obzir specifičnosti različitih tehnologija za dobivanje obnovljive energije? Ako da, opišite kako. Ako ne, predviđate li da će se u budućnosti uzimati u obzir? |
|
(j) |
Postoje li posebni postupci, na primjer obična obavijest, za male decentralizirane uređaje (kao što su solarne ploče na zgradama ili kotlovi na biomasu u zgradama)? Ako da, koje su faze postupka? Jesu li pravila javno dostupna građanima? Gdje se objavljuju? Je li uvođenje pojednostavnjenog postupka obavješćivanja planirano za budućnost? Ako da, za koje vrste postrojenja/sustava? (Je li moguće mjerenje neto potrošnje energije?) |
|
(k) |
Gdje su objavljene naknade vezane uz zahtjeve za izdavanje odobrenja/licenci/dozvola za nova postrojenja? Jesu li one povezane s administrativnim troškovima izdavanja tih dozvola? Planira li se revizija tih naknada? |
|
(l) |
Jesu li lokalnim i regionalnim upravnim tijelima dostupne službene smjernice o planiranju, projektiranju, izgradnji i obnovi industrijskih i stambenih područja za instaliranje opreme i sustava za korištenje obnovljivih izvora energije u elektroenergetici te za grijanje i hlađenje, uključujući područno grijanje i hlađenje. Ako takve smjernice ne postoje ili su nedovoljne, kako i kada će takav nedostatak biti riješen? |
|
(m) |
Je li osigurana posebna izobrazba za osobe koje vode postupke odobravanja, certificiranja i licenciranja postrojenja za obnovljivu energiju? |
4.2.2. Tehničke specifikacije (članak 13. stavak 2. Direktive 2009/28/EZ)
|
(a) |
Trebaju li tehnologije obnovljivih izvora energije ispunjavati određene standarde kvalitete? Ako da, koja su to postrojenja i koji standardi kvalitete? Postoje li nacionalni ili regionalni standardi koji su na višoj razini od europskih standarda? |
4.2.3. Zgrade (članak 13. stavak 3. Direktive 2009/28/EZ)
Napominjemo da se u navodima o povećanju uporabe obnovljivih izvora energije u zgradama ne smije uzimati u obzir opskrba obnovljivom električnom energijom iz nacionalne mreže. Ovdje je naglasak na povećanju lokalne opskrbe pojedinačnih zgrada toplinskom i/ili električnom energijom. Izravnu opskrbu zgrada toplinskom ili rashladnom energijom putem područnih sustava za grijanje ili hlađenje također treba uzeti u obzir.
|
(a) |
Uputa na postojeće nacionalno i regionalno zakonodavstvo (ako postoji) i sažetak lokalnog zakonodavstva o povećavanju udjela energije iz obnovljivih izvora u građevinskom sektoru: |
|
(b) |
Nadležna ministarstva/tijela: |
|
(c) |
Revizija pravila, ako postoji, planirana do: [datum] |
|
(d) |
Sažetak postojećih i planiranih mjera na regionalnoj/lokalnoj razini: |
|
(e) |
Jesu li građevinskim zakonskim i podzakonskim aktima utvrđene minimalne razine za uporabu obnovljive energije? Kakvi su zahtjevi u tom smislu i na koja se zemljopisna područja odnose? (Navedite kratki pregled.) Konkretno, koje su mjere ugrađene u te propise kako bi se osiguralo povećanje uporabe obnovljive energije u građevinskom sektoru? Kakvi su planovi za budućnost s obzirom na te zahtjeve/mjere? |
|
(f) |
Koliko iznosi predviđeno povećanje uporabe obnovljive energije u zgradama do 2020.? (Po mogućnosti odvojeno navedite podatke za stambene objekte koji se sastoje od jedne jedinice i one koje se sastoje od više jedinica, za komercijalne, javne i industrijske objekte). (Za odgovor na ovo pitanje možete se poslužiti tablicom 6. dolje). Podaci se mogu navesti za svaku godinu ili za odabrane godine. U te podatke treba uključiti potrošnju energije iz obnovljivih izvora energije za grijanje i hlađenje te u elektroenergetici. Tablica 6. Procijenjeni udio obnovljive energije u građevinskom sektoru
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(g) |
Jesu li u nacionalnoj politici uzete u obzir obveze u pogledu minimalnih razina obnovljive energije u novim i nedavno obnovljenim zgradama? Ako da, koje su to razine? Ako ne, kako će primjerenost ove opcije politike biti istražena do 2015.? |
|
(h) |
Opišite planove koji osiguravaju da od 2012. godine javne zgrade budu uzor na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini tako da se u njima koriste uređaji za obnovljivu energiju ili da postanu 0-energetske zgrade. (Uzmite u obzir zahtjeve iz Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada). |
|
(i) |
Kako se promoviraju energetski učinkovite tehnologije obnovljivih izvora energije u zgradama? (Te se mjere mogu odnositi na kotlove na biomasu, toplinske pumpe i solarnu termalnu opremu, koji ispunjavaju zahtjeve znaka zaštite okoliša ili drugih standarda razvijenih na nacionalnoj razini ili razini Zajednice (vidi tekst članka 13. stavka 6.)). |
4.2.4. Odredbe o informiranju (članak 14. stavci 1., 2. i 4. Direktive 2009/28/EZ)
Treba opisati tekuće i buduće kampanje i programe informiranja i osvješćivanja kao i planirane revizije i očekivane rezultate. Države članice isto tako trebaju navesti koje će nadležno tijelo nadzirati i pregledavati učinke tih programa. Ako regionalna/lokalna tijela igraju značajnu ulogu, navedite ju i ukratko opišite.
|
(a) |
Uputa na postojeće nacionalno i/ili regionalno zakonodavstvo (ako postoji) o zahtjevima u pogledu informiranja u skladu s člankom 14. Direktive 2009/28/EZ: |
|
(b) |
Nadležno tijelo/tijela za širenje informacija na nacionalnoj/regionalnoj/lokalnoj razini: |
|
(c) |
Sažetak postojećih i planiranih mjera na regionalnoj/lokalnoj razini (prema potrebi): |
|
(d) |
Navedite kako se informacije o mjerama potpore za uporabu obnovljivih izvora energije u elektroenergetici, za grijanje i hlađenje i u prometu daju na raspolaganje svim relevantnim subjektima (potrošačima, građevinarima, instalaterima, arhitektima, dobavljačima relevantne opreme i vozila). Tko je odgovoran za primjerenost i objavljivanje tih informacija? Postoje li posebni izvori informiranja za različite ciljne skupine kao što su krajnji korisnici, građevinari, upravitelji nekretnina, instalateri, arhitekti, farmeri, dobavljači opreme za koju se koriste obnovljivi izvore energije, javna uprava? Postoje li već sada informativne kampanje ili informacijski centri, ili su planirani za budućnost? |
|
(e) |
Tko je odgovoran za objavljivanje informacija o neto koristima, troškovima i energetskoj učinkovitosti uređaja i sustava koji koriste obnovljive izvore energije za grijanje, hlađenje i električnu energiju? (Dobavljač oprema ili sustava, javno tijelo ili netko treći?) |
|
(f) |
Kako se planerima i arhitektima osiguravaju smjernice koje im pomažu u razmatranju i odabiru optimalne kombinacije obnovljivih izvora energije, visoko učinkovitih tehnologija te područnoga grijanja i hlađenja pri planiranju, projektiranju, izgradnji i renoviranju industrijskih ili stambenih površina? Tko je za to nadležan? |
|
(g) |
Opišite postojeće i planirane programe informiranja, osvješćivanja i izobrazbe građana o koristima i praktičnim prednostima razvijanja i uporabe energije iz obnovljivih izvora. Koja je uloga regionalnih i lokalnih subjekata u osmišljavanju tih programa i upravljanju njima? |
4.2.5. Certifikacija instalatera (članak 14. stavak 3. Direktive 2009/28/EZ)
|
(a) |
Upute na postojeće nacionalno i/ili regionalno zakonodavstvo (ako postoje) o certifikacijskim ili jednakovrijednim kvalifikacijskim programima za instalatere prema članku 14. stavku 3. Direktive 2009/28/EZ: |
|
(b) |
Odgovorno/(-a) tijelo/(-a) za uspostavu i odobravanje certifikacijskih/kvalifikacijskih programa do 2012. za instalatere malih kotlova i peći na biomasu, fotonaponskih i solarnih toplinskih sustava, plitkih geotermalnih sustava i toplinskih pumpi: |
|
(c) |
Jesu li već uspostavljani takvi sustavi certifikacija/kvalifikacije? Ako jesu, opišite ih. |
|
(d) |
Jesu li informacije o tim sustavima javno dostupne? Jesu li objavljeni popisi certificiranih ili kvalificiranih instalatera? Ako jesu, gdje? Jesu li drugi programi priznati kao jednakovrijedni nacionalnim/regionalnim programima? |
|
(e) |
Sažeti opis postojećih i planiranih mjera na regionalnoj/lokalnoj razini (prema potrebi). |
4.2.6. Razvoj elektroenergetske infrastrukture (članak 16. stavak 1. i članak 16. stavci 3. do 6. Direktive 2009/28/EZ)
Osim trenutačne situacije i već postojećeg zakonodavstva, obvezno treba opisati buduće aktivnosti, planirane revizije, za to nadležna tijela i očekivane rezultate.
|
(a) |
Upute na postojeće nacionalno zakonodavstvo o zahtjevima u pogledu energetskih mreža (članak 16.): |
|
(b) |
Kako je osigurano da će se prijenosne i distribucijske mreže razvijati u smislu integriranja ciljne količine obnovljive električne energije uz istovremeno očuvanje sigurnog rada elektroenergetskog sustava? Kako je taj zahtjev uključen u periodičke planove operatora prijenosnih i distribucijskih mreža? |
|
(c) |
Koja će biti uloga inteligentnih mreža, alata informacijske tehnologije i skladišnih objekata? Kako će se osigurati njihov razvoj? |
|
(d) |
Je li planirano jačanje kapaciteta međupovezivanja sa susjednim zemljama? Ako je, koji su to sustavi povezivanja, za koliko bi se kapacitet povećao i kada? |
|
(e) |
Kako se rješava ubrzavanje postupaka odobravanja mrežne infrastrukture? Kakvo je trenutačno stanje i koje je prosječno vrijeme dobivanja odobrenja? Kako će se to poboljšati? (Opišite trenutačno stanje i zakonodavstvo, uočena uska grla i planove za pojednostavnjenje postupka s vremenskim okvirom provedbe i očekivanim rezultatima.) |
|
(f) |
Kako se osigurava koordinacija između odobravanja mrežne infrastrukture i drugih administrativnih postupaka planiranja? |
|
(g) |
Jesu li osigurana prava prioritetnog priključivanja ili rezervirani kapaciteti za priključivanje novih postrojenja koja proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora energije? |
|
(h) |
Imate li postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora koja su spremna za uključivanje u sustav, ali nisu priključena zbog ograničenog kapaciteta mreže? Ako da, koje se mjere poduzimaju za rješavanje toga problema i kad se očekuje njegovo rješavanje? |
|
(i) |
Jesu li operateri prijenosnih i distribucijskih sustava utvrdili i objavili pravila o snošenju i raspodjeli troškova tehničke prilagodbe mreže? Ako da, gdje? Kako se osigurava donošenje tih pravila na temelju objektivnih, transparentnih i nediskriminirajućih kriterija? Postoje li posebna pravila za proizvođače koji se nalaze u perifernim regijama i regijama s malom gustoćom naseljenosti? (Pravilima o snošenju troškova definira se koji dio troškova pokriva proizvođač koji se želi priključiti, a koji dio operator prijenosnog ili distribucijskog sustava. Pravilima o raspodjeli troškova utvrđuje se kako treba potrebne troškove raspodijeliti između proizvođača koji su na mrežu priključeni kasnije i koji imaju koristi od pojačanja starih ili uvođenja novih linija.) |
|
(j) |
Opišite kako se troškovi priključivanja i tehničkih prilagodbi pripisuju proizvođačima i/ili operatorima prijenosnog i/ili distribucijskog sustava. Kako operatori prijenosnog i distribucijskog sustava mogu povratiti troškove investicija? Planira li se u budućnosti ikakva izmjena tih pravila o snošenju troškova? Koje promjene predviđate i koji se rezultati očekuju? (Postoji više opcija za raspodjelu troškova priključivanja na distribucijsku mrežu. Države članice vjerojatno će odabrati jednu od kombinacija tih opcija. Prema „dubinskom” zaračunavanju troškova priključivanja, subjekt koji je razvio postrojenje za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije snosi nekoliko troškova vezanih uz mrežnu infrastrukturu (priključivanje na mrežu, jačanje mreže i širenje mreže). Drugi je pristup „površinsko” zaračunavanje troškova priključivanja, što znači da subjekt koji je razvio takvo postrojenje snosi samo trošak priključivanja, ali ne i troškove jačanja i širenja mreže (ti su troškovi uključeni u mrežne tarife i plaćaju ih kupci). Daljnja mogućnost je da se svi troškovi priključivanja pretvore u društveni trošak i uključe u mrežne tarife). |
|
(k) |
Postoje li pravila za raspodjelu troškova između proizvođača koji su bili priključeni na mrežu na početku i onih kasnije priključenih? Ako ne, kako se uzimaju u obzir davanja za proizvođače koji se naknadno priključuju? |
|
(l) |
Na koji će se način osigurati da operatori prijenosnih i distribucijskih sustava nove proizvođače koji žele biti priključeni informiraju o troškovima, točnom vremenskom rasporedu obrade njihovih zahtjeva i okvirnom rasporedu priključivanja na mrežu? |
4.2.7. Funkcioniranje elektroenergetske mreže (članak 16. stavak 2. i članak 16. stavci 7. i 8. Direktive 2009/28/EZ)
|
(a) |
Kako operatori prijenosnih i distribucijskih sustava jamče prijenos i distribuciju električne energije iz obnovljivih izvora? Je li osiguran prioritetni ili zajamčeni pristup? |
|
(b) |
Kako se osigurava da operatori prijenosnih i distribucijskih sustava pri odašiljanju električne energije iz postrojenja za proizvodnju električne energije daju prednost onim postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije? |
|
(c) |
Na koji se način poduzimaju operativne mjere povezane s mrežom i tržištem da bi se ograničavanje električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora svelo na minimum? Kakve se mjere planiraju i kada se očekuje njihova provedba? (Planiranje tržišta i mreže, koje omogućuje integraciju različitih resursa može uključivati i mjere trgovanja bliže realnom vremenu (prijelaz s predviđanja i planiranja za dan unaprijed na predviđanje i planiranje za proizvođače za isti dan), spajanje tržišnih područja, osiguravanje dovoljnih kapaciteta za prekogranično međupovezivanje i trgovinu, poboljšana suradnja susjednih operatora sustava, uporaba poboljšanih komunikacijskih i kontrolnih alata, upravljanje potražnjom i aktivno utjecanje na potražnje na tržištu (kroz dvostrane komunikacijske sustave – pametno mjerenje), veća distribuirana proizvodnja i domaće skladištenje (npr. električni automobili) uz aktivno upravljanje distribucijskim mrežama (pametne mreže)). |
|
(d) |
Je li regulatorno tijelo za energiju obaviješteno o tim mjerama? Je li ono nadležno za nadzor i može li nametnuti provođenje tih mjera? |
|
(e) |
Jesu li postrojenja koja proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora uključena u tržište električne energije? Možete li opisati na koji način? Koje su njihove obveze u pogledu sudjelovanja u tržištu električne energije? |
|
(f) |
Koja su pravila za zaračunavanje tarifa za prijenos i distribuciju proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora? |
4.2.8. Integracija bioplina u mrežu prirodnog plina (članak 16. stavak 7. i članak 16. stavci 9. i 10. Direktive 2009/28/EZ)
|
(a) |
Kako se osigurava da zaračunavanje tarifa za prijenos i distribuciju nije diskriminirajuće prema plinu iz obnovljivih izvora energije? |
|
(b) |
Jesu li rađene bilo kakve procjene potreba za proširenjem infrastrukture kako bi se omogućila integracija plina iz obnovljivih izvora? Koji su rezultati? Ako nije, hoće li se raditi takva procjena? |
|
(c) |
Jesu li objavljena tehnička pravila i tarife za priključivanje bioplina na mrežu? Gdje su ta pravila objavljena? |
4.2.9. Razvoj infrastrukture za područno grijanje i hlađenje (članak 16. stavak 11. Direktive 2009/28/EZ)
|
(a) |
Navedite procjenu potreba za novom infrastrukturom za područno grijanje i hlađenje koja će omogućiti uporabu energije iz obnovljivih izvora i time doprinijeti ispunjenju cilja za 2020. godinu. Jesu li na temelju te procjene izrađeni planovi za promicanje takvih infrastruktura u budućnosti? Kakav je očekivani doprinos velikih pogona na biomasu, solarnu i geotermalnu energiju u sustavima za područno grijanje i hlađenje? |
4.2.10. Biogoriva i druga tekuća biogoriva – kriteriji održivosti i verifikacija sukladnosti (članci 17. do 21. Direktive 2009/28/EZ)
Sljedeći dio nacionalnog akcijskog plana trebao bi objasniti buduće strategije država članica u vezi s ispunjavanjem kriterija održivosti za biogoriva i tekuća biogoriva i verifikacijom sukladnosti s programom.
|
(a) |
Kako će se kriteriji održivosti za biogoriva i tekuća biogoriva primjenjivati na nacionalnoj razini? (Je li za provođenje planirano zakonodavstvo? Kakva će biti institucionalna struktura?) |
|
(b) |
Kako će se osigurati da biogoriva i tekuća biogoriva koja čine dio nacionalnog cilja za obnovljivu energiju i nacionalne obveze u pogledu obnovljive energije i/ili ispunjavaju uvjete za financijsku potporu, budu u skladu s kriterijima održivosti navedenima u članku 17. stavcima 2. do 5. Direktive 2009/28/EZ? (Hoće li za praćenje/verifikaciju ispunjavanja tih kriterija biti zadužena neka državna institucija/tijelo?) |
|
(c) |
Ako ispunjavanje tih kriterija bude nadziralo neko državno tijelo, je li ono već uspostavljeno? Ako je, navedite pojedinosti. Ako nije, kada se predviđa njegova uspostava? |
|
(d) |
Navedite podatke o postojanju nacionalnih zakona o zoniranju zemljišta i nacionalnog zemljišnog registra za verificiranje sukladnosti s člankom 17. stavcima 3. do 5. Direktive 2009/28/EZ. Kako ekonomski operatori mogu doći do tih informacija? (Navedite podatke o postojanju pravila i o razlikovanju između različitih statusa zemljišta, kao na primjer područje biološke raznolikosti, zaštićeno područje itd.; te o nadležnom državnom tijelu koje će nadzirati taj zemljišni registar i promjene statusa zemljišta). |
|
(e) |
Što se tiče zaštićenih područja, molimo navedite prema kojem nacionalnom, europskom ili međunarodnom režimu zaštite su klasificirana. |
|
(f) |
Koji je postupak za izmjenu statusa zemljišta? Tko na nacionalnoj razini nadzire izmjene statusa zemljišta i o tome izvještava? Kako često se ažuriraju zemljišni registri (svaki mjesec, svake godine, svake dvije godine, itd.)? |
|
(g) |
Kako se na nacionalnoj razini osigurava i verificira usklađenost s poljoprivredno okolišnim praksama i drugim zahtjevima u pogledu unakrsnog ispunjavanja zahtjeva (zahtjev iz članka 17. stavka 6. Direktive 2009/28/EZ)? |
|
(h) |
Namjeravate li pomagati razvoj dobrovoljnog programa „certifikacije” za održivost biogoriva i tekućih biogoriva kako je opisano u drugom podstavku članka 18. stavka 4. Direktive 2009/28/EZ? Ako da, kako? |
4.3. Programi potpora za promicanje uporabe energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetici koje primjenjuje država članica ili skupina država članica
Programi potpora mogu biti regulatorni, odnosno njima se mogu utvrđivati ciljevi i/ili obveze. Oni mogu osigurati financijsku potporu za investicije ili za rad postrojenja. Isto tako postoje i neobavezujuće mjere poput kampanja za informiranje, edukaciju ili osvješćivanje. Budući da su neobavezujuće mjere opisane gore, kod ove se procjene treba usredotočiti na regulatorne i financijske mjere.
Opišite postojeće programe navodeći zakonske reference, detalje programa, trajanje (navedite datume početka i svršetka), prijašnje učinke i objasnite jesu li isplanirane bilo kakve reforme ili budući programi i do kada. Kakvi se rezultati očekuju?
Propisi
Ciljevi i obveze mogu se utvrditi propisima. U slučaju postojanja takve obveze, navedite pojedinosti:
|
(a) |
Koja je pravna osnova za tu obvezu/cilj? |
|
(b) |
Postoje li ciljevi koji su specifični za pojedine tehnologije? |
|
(c) |
Koje su konkretne obveze/ciljevi za svaku godinu (za svaku tehnologiju)? |
|
(d) |
Tko mora ispuniti obvezu? |
|
(e) |
Koje su posljedice neispunjavanja? |
|
(f) |
Postoji li mehanizam za nadzor nad ispunjavanjem? |
|
(g) |
Postoji li mehanizam za modificiranje obveza/ciljeva? |
Financijska potpora
Financijska se potpora mogu klasificirati na različite načine. Primjeri su financijske potpore za investicije, kapitalne potpore, niskokamatni krediti, izuzimanje od ili smanjivanje poreza, povrati poreza, natječajni programi, obveze u pogledu obnovljive energije sa zelenim certifikatima ili bez njih (zeleni certifikati kojima se može trgovati), tarife za opskrbu energijom, premije za opskrbu energijom, dobrovoljni programi.
Detaljno opišite svaki program koji primjenjujete, odgovarajući na sljedeća pitanja:
|
(a) |
Kako se naziva program? Ukratko ga opišite. |
|
(b) |
Je li to dobrovoljni ili obvezni program? |
|
(c) |
Tko upravlja programom? (Provedbeno tijelo, nadzorno tijelo). |
|
(d) |
Koje su mjere poduzete kako bi se osigurala dostupnost potrebnih proračunskih/financijskih sredstava za postizanje nacionalnog cilja? |
|
(e) |
Kako se programom rješavaju dugoročna sigurnost i pouzdanost? |
|
(f) |
Podvrgava li se program periodičnim revizijama? Kakav mehanizam postoji za povrat informacija ili prilagođavanje? Kako se program do sada optimizirao? |
|
(g) |
Razlikuju li se potpore prema tehnologijama? |
|
(h) |
Kakvi se učinci očekuju s obzirom na proizvodnju energije? |
|
(i) |
Je li potpora uvjetovana ispunjavanjem kriterija energetske učinkovitosti? |
|
(j) |
Je li to postojeća mjera? Navedite nacionalno zakonodavstvo kojim se regulira. |
|
(k) |
Je li to planirani program? Kad se počinje primjenjivati? |
|
(l) |
Koji datumi su utvrđeni kao početni i zaključni (trajanje) za cjelokupni program? |
|
(m) |
Je li propisana maksimalna ili minimalna veličina sustava? |
|
(n) |
Je li moguće da se na isti projekt primjenjuje više od jedne potporne mjere? Koje se mjere mogu kumulirati? |
|
(o) |
Postoje li regionalni/lokalni programi? Ako da, navedite detalje primjenjujući iste kriterije. |
Posebna pitanja o financijskim potporama za investicije:
|
(a) |
Što je odobreno programom (subvencije, kapitalne potpore, niskokamatni krediti, izuzimanje od ili smanjivanje poreza, povrati poreza)? |
|
(b) |
Tko može koristiti pogodnosti ovog programa? Je li on predviđen za određenu(e) tehnologiju(e)? |
|
(c) |
Je li podnošenje i odobravanje zahtjeva kontinuirano ili se natječaji raspisuju periodički? Ako se postupak odvija periodički, navedite kako često i pod kojim uvjetima. |
Posebna pitanja o certifikatima s kojima se može trgovati:
|
(a) |
Postoji li u okviru ukupne opskrbe obvezni udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora? |
|
(b) |
Čija je to obveza? |
|
(c) |
Postoji li diferencijacija prema tehnologijama? |
|
(d) |
Koje su tehnologije obuhvaćene programom? |
|
(e) |
Je li dopuštena međunarodna trgovina certifikatima? Koji su uvjeti? |
|
(f) |
Postoji li najniža cijena? |
|
(g) |
Postoje li kazne za neispunjavanje? |
|
(h) |
Koja je prosječna cijena certifikata? Je li ta cijena javna? Gdje je objavljena? |
|
(i) |
Kakav je sustav trgovine certifikatima? |
|
(j) |
Kako dugo može neko postrojenje sudjelovati u programu? |
Posebna pitanja o fiksnim tarifama za dobavu energije:
|
(a) |
Koji su uvjeti za dobivanje fiksne tarife? |
|
(b) |
Postoji li gornja granica za ukupnu količinu električne energije proizvedene u jednoj godini ili instaliranog kapaciteta koji ispunjava uvjete za tu tarifu? |
|
(c) |
Je li to program koji se odnosi na određene tehnologije? Koje su razine tarifa za svaku od njih? |
|
(d) |
Postoje li neki drugi kriteriji na temelju kojih se razlikuju tarife? |
|
(e) |
Kako dugo je zajamčena fiksna tarifa? |
|
(f) |
Je li programom predviđeno prilagođavanje tarifa? |
Posebna pitanja o premijama za dobavu energije:
|
(a) |
Koji su uvjeti za dobivanje premije? |
|
(b) |
Postoji li gornja granica za ukupnu količinu električne energije proizvedene u jednoj godini ili instaliranog kapaciteta, da bi bili ispunjeni uvjeti za premiju? |
|
(c) |
Je li premija alternativa za fiksnu tarifu? |
|
(d) |
Je li to program koji se odnosi na određene tehnologije? Koje su razine premija za svaku od njih? |
|
(e) |
Postoji li donja i/ili gornja granična vrijednost za premiju? Navedite ih. |
|
(f) |
Kako dugo je premijska cijena zajamčena? |
|
(g) |
Je li u programu predviđeno prilagođavanje tarife? |
Posebna pitanja o natječajima:
|
(a) |
Koliko su česti i opsežni javni natječaji? |
|
(b) |
Koje tehnologije su navedene? |
|
(c) |
Jesu li natječaji uključeni u razvoj mreže? |
4.4. Programi potpora za promicanje uporabe energije iz obnovljivih izvora za grijanje i hlađenje, koje primjenjuje država članica ili skupina država članica.
Slijedite strukturu točke 4.3. i navedena pitanja primijenite na mjere potpore predviđene za uporabu energije iz obnovljivih izvora u sektoru grijanja i hlađenja. Odgovorite i na sljedeća dodatna pitanja:
|
(a) |
Kako su programi potpore za električnu energiju iz obnovljivih izvora prilagođeni za poticanje uporabe električne energije i korisne toplinske energije koje su proizvedene istovremeno u jednom procesu (CHP) iz obnovljivih izvora energije? |
|
(b) |
Koji programi potpora postoje za poticanje područnoga grijanja i hlađenja za koje se koristi energija proizvedena iz obnovljivih izvora? |
|
(c) |
Koji programi potpora postoje za poticanje etažnoga grijanja i hlađenja za koje se koristi energija proizvedena iz obnovljivih izvora? |
|
(d) |
Koji programi potpora postoje za poticanje grijanja i hlađenja za koje se koristi energija proizvedena iz obnovljivih izvora, u industrijskom sektoru? |
4.5. Programi potpora za promicanje uporabe energije iz obnovljivih izvora u prometu koje primjenjuje država članica ili skupina država članica
Slijedite strukturu točke 4.3. i navedena pitanja primijenite na mjere potpore predviđene za uporabu energije iz obnovljivih izvora u prometnom sektoru. Odgovorite i na sljedeća dodatna pitanja:
|
(a) |
Koje su konkretne obveze/ciljevi na godišnjoj osnovi (po gorivu ili tehnologiji)? |
|
(b) |
Razlikuju li se potpore prema vrstama goriva ili tehnologijama? Postoji li posebna potpora za biogoriva koja ispunjavaju kriterija iz članka 21. stavka 2. Direktive? |
4.6. Posebne mjere za promicanje uporabe energije proizvedene iz biomase
Biomasa igra važnu ulogu kao primarna energija u sva tri sektora: grijanje i hlađenje, električna energija i promet. Nacionalna strategija za biomasu ključna je za planiranje uloga i interakcije među krajnjim korisnicima u energetskom sektoru i interakcije s drugim, neenergetskim sektorima. Stoga se od država članica zahtijeva da procijene svoje domaće potencijale i u većoj mjeri mobiliziraju domaće i uvozne resurse biomase. Treba analizirati utjecaj na i interakciju sa neeneregetskim sektorima (kao što su industrija hrane i hrane za životinje, industrija celuloze i papira, građevinska industrija, industrija namještaja, itd.).
4.6.1. Opskrba biomasom: domaćom i uvezenom
U skladu s ovom točkom države članice trebaju ocijeniti opskrbu biomasom koja je dostupna na domaćem tržištu i potrebe za uvozom.
Treba razlikovati biomasu (A) iz šumarstva – (1) izravna i (2) neizravna opskrba; (B) iz poljoprivrede i ribarstva – (1) osigurana izravno i (2) iz nusproizvoda/prerađenih kultura; i (C) iz otpada - (1) biorazgradivi dio komunalnog krutog otpada, (2) biorazgradivi dio industrijskog krutog otpada i (3) kanalizacijski mulj. Za prve navedene potkategorije obvezno treba navesti podatke, dok detaljniji podaci nisu obvezni. Međutim, zbirni podaci moraju biti u skladu sa sljedećom kategorizacijom i pružati informacije u jedinicama iz tablice 7. Treba uzeti u obzir ulogu uvoza (države EU-a i države izvan EU-a) i izvoza (ako je moguće, države EU-a i države izvan EU-a).
Imajte na umu da drveni otpaci, briketi i peleti mogu biti iz izravne ili iz neizravne opskrbe iz šumarstva. Ako se u tablicu unose podaci o peletima, treba navesti potječe li sirovina iz izravne ili neizravne opskrbe.
U slučaju bioplina i biogoriva, u tablici 7. treba navesti količinu sirovina, a ne količinu prerađenih sirovina. Razumljivo je da je kod uvoza i izvoza teže utvrditi količinu biomase koja služi kao sirovina za biogoriva, pa mogu biti potrebne procjene. Alternativno, ako su podaci o uvozu dani na temelju uvoza biogoriva, to treba navesti u tablici.
Tablica 7.
Opskrba biomasom u 2006.
|
Sektor podrijetla |
|
Količina domaćih resursa (21) |
Izvoz |
Uvoz |
Neto količina |
Primarna proizvodnja energije (ktoe) |
||||||||||||||||||
|
ČlaniceEU-a |
Nečlanice EU-a |
Članice EU-a /nečlanice EU-a |
||||||||||||||||||||||
|
Od toga: |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||
|
Neobvezno – ako su podaci raspoloživi, možete dodatno navesti količine sirovina koje spadaju u ovu kategoriju:
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||
|
Neobvezno – ako raspolažete podacima, možete dodati pojedinosti:
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||
|
Od toga: |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||
|
Neobvezno – ako raspolažete podacima, možete dodatno navesti:
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||
|
Neobvezno – ako raspolažete podacima, možete dodatno navesti:
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||
|
Od toga: |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||
Objasnite pretvorbene faktore/metodologiju izračuna koji su gore korišteni za pretvorbu količine raspoloživih resursa u primarnu energiju.
Navedite na kojoj je osnovi izračunan biorazgradivi dio komunalnog krutog otpada i industrijskog otpada.
Na temelju tablice 7.a navedite procijenjeni doprinos uporabe energije iz biomase za godine 2015. i 2020. (koristeći kategorizaciju iz tablice 7.).
Tablica 7.a
Procijenjena domaća opskrba biomasom za 2015. i 2020.
|
Sektor podrijetla |
2015. |
2020. |
|||||||
|
Očekivana količina domaćih resursa |
Proizvodnja primarne energije (ktoe) |
Očekivana količina domaćih resursa |
Proizvodnja primarne energije (ktoe) |
||||||
|
|
|
|
|
|
||||
|
|
|
|
|
|||||
|
|
|
|
|
|
||||
|
|
|
|
|
|||||
|
|
|
|
|
|
||||
|
|
|
|
|
|||||
|
|
|
|
|
|||||
Kakva je očekivana uloga uvezene biomase do 2020.? Navedite očekivane količine (ktoe) i navedite moguće zemlje uvoza.
Uz gore navedene podatke opišite trenutačnu situaciju s poljoprivrednim zemljištima koja se namjenski koriste za proizvodnju energije kako slijedi:
Tablica 8.
Trenutačno korištenje poljoprivrednog zemljišta za uzgoj kultura namijenjenih za proizvodnju energije u 2006.
|
(ha) |
|||
|
Korištenje poljoprivrednog zemljišta za proizvodnju energetskih kultura |
Površina |
||
|
|
||
|
|
||
4.6.2. Mjere za povećanje raspoloživosti biomase, uzimajući u obzir druge korisnike biomase (sektori poljoprivrede i šumarstva)
Mobilizacija novih izvora biomase
|
(a) |
Navedite koliko ima degradiranog zemljišta. |
|
(b) |
Navedite koliko ima neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta. |
|
(c) |
Jesu li planirane mjere za poticanje korištenja neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta, degradiranog zemljišta itd. u energetske svrhe? |
|
(d) |
Je li planirano korištenje određenih već dostupnih primarnih materijala (npr. stajski gnoj) za proizvodnju energije? |
|
(e) |
Postoji li posebna politika promicanja proizvodnje i uporabe bioplina? Koje se vrste primjene promiču (lokalno, područno grijanje, bioplinska mreža, priključivanje na mrežu zemnog plina)? |
|
(f) |
Koje su mjere planirane za poboljšanje tehnika gospodarenja šumama kako bi se maksimalno povećala ekstrakcije biomase iz šuma na održivi način? (23): Na koji se način gospodarenje šumama može poboljšati kako bi se povećao njihov rast u budućnosti? Koje su mjere planirane za maksimalno povećavanje ekstrakcije postojeće biomase koje se već mogu primjenjivati u praksi? |
Utjecaj na druge sektore
|
(a) |
Kako će se nadzirati učinci uporabe energije iz biomase na druge sektore koji se temelje na poljoprivredi i šumarstvu? Koji su to učinci? (Ako je moguće navedite i podatke o kvantitativnim učincima.) Je li nadzor tih učinaka planiran za budućnost? |
|
(b) |
Kakav se razvoj očekuje u drugim sektorima koji se temelje na poljoprivredi i šumarstvu i koji bi mogli utjecati na uporabu te energije? (npr. bi li povećanje učinkovitosti/produktivnosti moglo povećati ili smanjiti količinu nusproizvoda koji su raspoloživi za energetske namjene?) |
4.7. Planirana uporaba statističkih prijenosa između država članica i planirano sudjelovanje u zajedničkim projektima s drugim državama članicama i trećim zemljama
U ovom potpoglavlju treba opisati očekivanu uporabu mehanizama suradnje između država članica te država članica i trećih zemalja. Te se informacije trebaju temeljiti na informacijama iz prognostičkog dokumenta iz članka 4. stavka 3. Direktive 2009/28/EZ.
4.7.1. Postupovni aspekti
|
(a) |
Opišite nacionalne postupke (korak po korak) koji su uspostavljeni ili će biti uspostavljeni za organiziranje statističkog prijenosa ili zajedničkih projekata (uključujući i nadležna tijela i kontaktne točke) |
|
(b) |
Opišite načine na koje privatni subjekti mogu predlagati projekte ili u njima sudjelovati zajedno s državama članicama ili trećim zemljama. |
|
(c) |
Navedite kriterije na temelju kojih se određuje kada se primjenjuju statistički prijenosi ili zajednički projekti. |
|
(d) |
Koji će biti mehanizam za uključivanje drugih zainteresiranih država članica u zajedničke projekte? |
|
(e) |
Jeste li spremni sudjelovati u zajedničkim projektima u drugim državama članicama? Koliko instaliranog kapaciteta/ ili proizvedene električne ili toplinske energije namjeravate poduprijeti? Kako planirate osigurati programe potpore za takve projekte? |
4.7.2. Procijenjeni višak proizvedene obnovljive energije u usporedbi s indikativnom trajektorijom, koji bi se mogao prenijeti na druge države članice
Pri unosu traženih informacija uporabite tablicu 9.
4.7.3. Procijenjene mogućnosti za zajedničke projekte
|
(a) |
U kojim sektorima možete ponuditi razvoj uporabe obnovljive energije na vašem teritoriju za zajedničke projekte? |
|
(b) |
Je li utvrđena tehnologija koja će se razvijati? Koja je količina instaliranih kapaciteta/električne energije ili topline proizvedene na godinu? |
|
(c) |
Kako će se određivati lokacije za zajedničke projekte? (Na primjer, mogu li lokaciju preporučiti lokalna i regionalna nadležna tijela ili promotori? Ili može li sudjelovati bilo koji projekt neovisno o njegovoj lokaciji?) |
|
(d) |
Jeste li upoznati s mogućnostima za zajedničke projekte u drugim državama članicama ili trećim zemljama? (U kojem sektoru? Koliki je kapacitet u pitanju? Kakva je planirana potpora? Za koje tehnologije?) |
|
(e) |
Dajete li prednost određenim tehnologijama pri dodjeli potpora? Ako da, kojima? |
4.7.4. Procijenjene potrebe za obnovljivom energijom koje se ne namiruju iz domaće proizvodnje
Pri unosu traženih informacija uporabite tablicu 9.
Tablica 9.
Procijenjeni višak i/ili manjak proizvedene obnovljive energije u usporedbi s indikativnom trajektorijom koji bi se mogao prenijeti na druge države članice ili iz njih u [navesti državu članicu]
|
(ktoe) |
|||||||||||
|
|
2010. |
2011. |
2012. |
2013. |
2014. |
2015. |
2016. |
2017. |
2018. |
2019. |
2020. |
|
Procijenjeni višak u prognostičkom dokumentu |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Procijenjeni višak u nacionalnom akcijskom planu za obnovljivu energiju (NREAP) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Procijenjeni manjak u prognostičkom dokumentu |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Procijenjeni manjak u nacionalnom akcijskom planu za obnovljivu energiju (NREAP) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
5. PROCJENE
5.1. Ukupan očekivani doprinos svih tehnologija za dobivanje energije iz obnovljivih izvora pomoću kojih će se ispuniti obvezujući ciljevi za 2020. godinu i indikativne privremene trajektorije za udjele energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetici, grijanju, hlađenju i prometu
Treba procijeniti pojedinačni doprinos svake tehnologije za dobivanje energije iz obnovljivih izvora trajektoriji i ciljevima za 2020. u sektorima elektroenergetike, grijanja, hlađenja i prometa, navodeći mogući budući scenarij, pri čemu nije neophodno utvrditi tehnološke ciljeve ili obveze.
Za elektroenergetski sektor treba za svaku tehnologiju navesti očekivani (kumulativni) instalirani kapacitet (u MW) i godišnju proizvodnju (GWh). Za hidroenergiju treba napraviti razliku među postrojenjima s instaliranim kapacitetom ispod 1 MW, između 1 i 10 MW i iznad 10 MW. Za solarnu energiju podatke treba navesti zasebno za doprinose iz fotonaponske solarne energije i koncentrirane solarne energije. Za vjetroenergiju treba zasebno navesti podatke za vjetroelektrane na kopnu i one na moru. Kod biomase treba razlikovati krutu, plinovitu i tekuću biomasu za električnu energiju.
Kod izrade procjena za sektor grijanja i hlađenja, treba navesti podatke o instaliranim kapacitetima i proizvodnji za tehnologije iskorištavanja geotermalne i solarne energije, toplinskih pumpi i biomase, pri čemu ovu zadnju kategoriju treba raščlaniti na čvrstu, plinovitu i tekuću biomasu. Treba procijeniti doprinos područnih toplana koje koriste obnovljive izvore energije.
Doprinos različitih tehnologija u ispunjavanju cilja za korištenje obnovljive energije u sektoru prometa treba navesti za obična biogoriva (bioetanol i biodizel), biogoriva proizvedena iz otpada i ostataka, biogoriva iz neprehrambenih celuloznih materijala ili iz lignoceluloznih materijala, bioplina, električnu energiju iz obnovljivih izvora energije i vodik iz obnovljivih izvora energije.
U slučaju da imate procjene o razvoju primjene određenih tehnologija po regijama, navedite ih nakon tablice.
Tablica 10.a
Procjena ukupnog doprinosa (instalirani kapacitet, bruto proizvodnja električne energije) koji se očekuje od svake tehnologije obnovljive energije u [navesti državu članicu] pri ispunjavanju obvezujućih ciljeva za 2020. i indikativna privremena trajektorija za udjele energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetici za razdoblje 2010.-2014.
|
|
2005. |
2010. |
2011. |
2012. |
2013. |
2014. |
||||||
|
MW |
GWh |
MW |
GWh |
MW |
GWh |
MW |
GWh |
MW |
GWh |
MW |
GWh |
|
|
Hidroenergija |
||||||||||||
|
< 1 MW |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
1 MW–10 MW |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
> 10 MW |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Od toga crpenje |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Geotermalna energija |
||||||||||||
|
Solarna energija: |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Fotonaponska energija |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Koncentrirana solarna energija |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Energija plime, valova, mora |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Energija vjetra: |
||||||||||||
|
Na kopnu |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Na moru |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Biomasa: |
||||||||||||
|
Kruta |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Bioplin |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Tekuća biogoriva (24) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Od toga kombinirana proizvodnja toplinske i električne energije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Tablica 10.b
Procjena ukupnog doprinosa (instalirani kapacitet, bruto proizvodnja električne energije) koji se očekuje od svake tehnologije obnovljive energije u [navesti državu članicu] pri ispunjavanju obvezujućih ciljeva za 2020. i indikativna privremena trajektorija za udjele energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetici za razdoblje 2015.-2020.
|
|
2015. |
2016. |
2017. |
2018. |
2019. |
2020. |
||||||
|
MW |
GWh |
MW |
GWh |
MW |
GWh |
MW |
GWh |
MW |
GWh |
MW |
GWh |
|
|
Hidroenergija |
||||||||||||
|
< 1 MW |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
1 MW–10 MW |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
> 10 MW |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Od toga crpenje |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Geotermalna energija |
||||||||||||
|
Solarna energija: |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Fotonaponska energija |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Koncentrirana solarna energija |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Energija plime, valova, mora |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Energija vjetra: |
||||||||||||
|
Na kopnu |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Na moru |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Biomasa: |
||||||||||||
|
Kruta |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Bioplin |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Tekuća biogoriva (25) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Od toga kombinirana proizvodnja topline i električne energije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Tablica 11.
Procjena ukupnog doprinosa (konačna potrošnja energije (26) ) koji se očekuje od svake tehnologije obnovljive energije u [navesti državu članicu] pri ispunjavanju obvezujućih ciljeva za 2020. i indikativna privremena trajektorija za udjele energije iz obnovljivih izvora za grijanje i hlađenje za razdoblje 2010.-2020.
|
|
2005. |
2010. |
2011. |
2012. |
2013. |
2014. |
2015. |
2016. |
2017. |
2018. |
2019. |
2020. |
|
Geotermalna energija (isključujući niskotemperaturnu geotermalnu toplinu kod primjene toplinskih pumpi) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Solarna energija: |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Biomasa: |
||||||||||||
|
Kruta |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Bioplin |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Tekuća biogoriva (27) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Obnovljiva energija iz toplinskih pumpi: od toga aerotermalna od toga geotermalna od toga hidrotermalna |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Od toga područno grijanje (PG) (28) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Od toga biomasa iz kućanstava (29) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Tablica 12.
Procjena ukupnog doprinosa koji se očekuje od svake tehnologije obnovljive energije u [navesti državu članicu] pri ispunjavanju obvezujućih ciljeva za 2020. i indikativna privremena trajektorija za udjele energije iz obnovljivih izvora za grijanje i hlađenje za razdoblje 2010.-2020. (30)
|
(ktoe) |
|||||||||||||
|
|
2005. |
2010. |
2011. |
2012. |
2013. |
2014. |
2015. |
2016. |
2017. |
2018. |
2019. |
2010. |
2020. |
|
Bioetanol/bio-ETBE |
|||||||||||||
|
Od toga biogoriva (31) članak 21. stavak 2. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Od toga uvezeno (32) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Biodizel |
|||||||||||||
|
Od toga biogoriva (31) članak 21. stavak 2. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Od toga uvezeno (33) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Vodik iz obnovljivih izvora |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Obnovljiva električna energija |
|||||||||||||
|
Od toga cestovni promet |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Od toga necestovni promet |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ostalo (kao bioplin, biljna ulja, itd.) – navedite |
|||||||||||||
|
Od toga biogoriva (31) članak 21. stavak 2. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
5.2. Procjena ukupnog doprinosa koji se očekuje od mjera energetske učinkovitosti i štednje energije pri ispunjavanju obvezujućih ciljeva za 2020. i indikativna privremena trajektorija za udjele energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetici, za grijanje i hlađenje i u prometu.
Odgovor na ovaj zahtjev treba biti uključen u tablicu 1. u poglavlju 2.
5.3. Procjena učinaka (neobvezno)
Tablica 13.
Procijenjeni troškovi i koristi od potpornih mjera u okviru politike obnovljive energije
|
Mjera |
Očekivana uporaba obnovljive energije (ktoe) |
Očekivani troškovi (u EUR) – navedite vremenski okvir |
Očekivano smanjenje stakleničkih plinova po vrsti plina (t/godina) |
Očekivano stvaranje radnih mjesta |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
5.4. Izrada nacionalnog akcijskog plana za obnovljivu energiju i praćenje njegove primjene
|
(a) |
Kako su regionalna i/ili lokalna nadležna tijela i/ili gradovi bili uključeni u pripremu ovog akcijskog plana? Jesu li bili uključeni i drugi dionici? |
|
(b) |
Postoje li planovi za razvoj regionalnih/lokalnih strategija za obnovljivu energiju? Ako da, obrazložite. U slučaju delegiranja relevantnih nadležnosti na regionalnoj/lokalnoj razini, kojim se mehanizmima osigurava sukladnost s nacionalnim ciljevima? |
|
(c) |
Obrazložite javna savjetovanja provedena za izradu tog akcijskog plana. |
|
(d) |
Navedite vaše nacionalne kontaktne točke/nacionalne vlasti ili tijela, koji su odgovorni za praćenje akcijskog plana za obnovljivu energiju. |
|
(e) |
Imate li nadzorni sustav, uključujući indikatore za pojedinačne mjere i instrumente, za praćenje provedbe akcijskog plana za obnovljivu energiju? Ako da, navedite više pojedinosti o tome. |
(1) SL L 304, 14.11.2008., str. 1.
(2) Te procjene energetske učinkovitosti i uštede energije u skladu su s drugim takvim procjenama o kojima države članice obavještavaju Komisiju, posebno u akcijskim planovima u skladu s Direktivom o energetskim uslugama i Direktivom o energetskoj učinkovitosti zgrada. Ako se u tim akcijskim planovima koriste drukčije jedinice, treba navesti pretvorbene faktore koji se primjenjuju.
(3) To je konačna potrošnja energije svih energetskih proizvoda, osim električne energije za namjene koje ne uključuju promet, plus potrošnja topline za vlastite potrebe u elektranama i toplanama te toplinski gubici u mrežama (točke „2. Vlastita potrošnja postrojenja” i „11. Gubici pri prijenosu i distribuciji” iz Uredbe (EZ) br. 1099/2008 (str. 23. - 24.).
(4) Bruto potrošnja električne energije je nacionalna bruto potrošnja električne energije, koja uključuje samostalnu proizvodnju, plus uvoz minus izvoz.
(5) Potrošnja u prometu, kako je definirana u članku 3. stavku 4. točki (a) Direktive 2009/28/EZ. Za tu vrijednost treba obnovljivu električnu energiju u cestovnom prometu pomnožiti s faktorom 2,5 kako je navedeno u članku 3. stavku 4. točki (c) Direktive 2009/28/EZ.
(6) Kako je definirano u članku 2. točki (f) Direktive 2009/28/EZ. Tu je obuhvaćena konačna potrošnja energije plus gubici u mreži i vlastita potrošnja topline i električne energije u elektranama i toplanama (Napomena: tu nije uključena potrošnja električne energije za sustave napumpanog spremnika u reverzibilnim hidroelektranama ili za transformaciju u električnim kotlovima ili toplinskim pumpama u područnim toplanama).
(7) U skladu s člankom 5. stavkom 6. potrošnju za zrakoplovstvo treba uzimati u obzir samo do 6,18 % (prosjek Zajednice), za Cipar i Maltu do 4,12 %, bruto konačne potrošnje energije.
(8) Na primjer scenarij iz Dodatka 4., str. 287. u „Appendixes to Model-based Analysis of the 2008 EU Policy Package on Climate Change and Renewables”: http://ec.europa.eu/environment/climat/pdf/climat_action/analysis_appendix.pdf. U tom su scenariju prosječni udjeli bruto proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora za EU-27 19,4 %, 24,6 % i 32,4 % za godine 2010., 2015. odnosno 2020.
(9) Udio obnovljive energije za grijanje i hlađenje: bruto konačna potrošnja električne energije iz obnovljivih izvora za grijanje i hlađenje (kako je definirana u članku 5. stavku 1. točki (b) i članku 5. stavku 4. Direktive 2009/28/EZ) podijeljena s bruto konačnom potrošnjom energije za grijanje i hlađenje. Red (A) iz tablice 4.a dijeli se s redom (1) iz tablice 1.
(10) Udio obnovljive energije u elektroenergetici: bruto konačna potrošnja električne energije iz obnovljivih izvora za elektroenergetiku (kako je definirana u članku 5. stavku 1. točki (a) i članku 5. stavku 3. Direktive 2009/28/EZ) podijeljena s bruto konačnom potrošnjom električne energije. Red (B) iz tablice 4.a dijeli se s redom (2) iz tablice 1.
(11) Udio obnovljive energije u prometu: konačna energija iz obnovljivih izvora utrošena u prometu (vidi članak 5. stavak 1. točku (c) i članak 5. stavak 5. Direktive 2009/28/EZ) podijeljena s potrošnjom u prometu 1) benzina; 2) dizela; 3) biogoriva, korištenih u cestovnom i željezničkom prijevozu i 4) električne energije korištene u cestovnom prometu (kako je navedeno u redu 3. tablice 1.). Red (J) iz tablice 4.b dijeli se s redom (3) iz tablice 1.
(12) Udio obnovljive energije u bruto konačnoj potrošnji energije. Red (G) iz tablice 4.a dijeli se s redom (4) iz tablice 1.
(13) U postocima ukupnog udjela OIE-a.
(14) Kako je definirana u Prilogu I.B Direktivi 2009/28/EZ.
(15) U skladu s člankom 5. stavkom 1. Direktive 2009/28/EZ, električna energija i vodik iz obnovljivih izvora uzimaju se u obzir samo jednom. Dvostruko uračunavanje nije dopušteno.
(16) Obuhvaća sve OIE koji se koriste u prometu, uključujući električnu energiju, vodik i plin iz obnovljivih izvora energije, osim biogoriva koja nisu u skladu s kriterijima održivosti (vidi članak 5. stavak 1. zadnji podstavak). Tu navedite stvarne vrijednosti, ne koristeći multiplikacijske faktore.
(17) Tu navedite stvarne vrijednosti, ne koristeći multiplikacijske faktore.
(18) Navedite je li mjera (pretežno) regulatorna, financijska ili neobvezna (npr. informativna kampanja).
(19) Je li očekivani rezultat promjena u ponašanju, instalirani kapacitet (MW; t/godina), proizvedena energija (ktoe)?
(20) Tko su ciljane osobe: investitori, krajnji korisnici, javna uprava, planeri, arhitekti, instalateri, itd.? odnosno, koja je ciljana djelatnost/sektor: proizvodnja biogoriva, korištenje stajskoga gnoja u energetici, itd.)?
(21) Količina resursa u m3 (ako je moguće, a ako nije, u odgovarajućim alternativnim jedinicama) za kategoriju A i njezine potkategorije, odnosno u tonama za kategorije B i C i njihove potkategorije.
(22) Biomasa iz šumarstva isto tako treba obuhvaćati biomasu iz industrija koje se temelje na šumarstvu. Pod kategorijom biomase iz šumarstva u odgovarajuće potkategorije izvora treba uvrstiti prerađena kruta goriva kao što su drveni otpaci, peleti i briketi.
(23) Preporuke se mogu naći u izvješću o mobilizaciji i učinkovitoj uporabi drveta i drvenih ostataka za proizvodnju energije, koji je u srpnju 2008. izdala ad hoc radna skupina II. Stalnog odbora za šumarstvo. Izvješće se može preuzeti na: http://EZ.europa.eu/agriculture/fore/publi/sfc_wgii_final_report_072008_en.pdf
(24) Uzmite u obzir samo ona koja ispunjavaju kriterije održivosti (vidi članak 5. stavak 1. zadnji podstavak Direktive 2009/28/EZ).
(25) Uzmite u obzir samo ona koja ispunjavaju kriterije održivosti (vidi članak 5. stavak 1. zadnji podstavak Direktive 2009/28/EZ).
(26) Izravna uporaba i područno grijanje kako je definirano u članku 5. stavku 4. Direktive 2009/28/EZ.
(27) Uzeti u obzir samo ona koja ispunjavaju kriterije održivosti (vidjeti članak 5. stavak 1. zadnji podstavak Direktive 2009/28/EZ).
(28) Područno grijanje i/ili hlađenje od ukupne potrošnje iz obnovljivih izvora za za grijanje i hlađenje (RES-DH).
(29) Iz ukupne potrošnje za grijanje i hlađenje iz obnovljivih izvora.
(30) Za biogoriva uzmite u obzir samo ona koja ispunjavaju kriterije održivosti (vidi članak 5. stavak 1. zadnji podstavak).
(31) Biogoriva koja su uključena u članak 21. stavak 2. Direktive 2009/28/EZ.
(32) Od cijele količine bioetanola/bio-ETBE.
(33) Od cijele količine biodizela.