32008R0889

UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 889/2008

od 5. rujna 2008.

o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda s obzirom na ekološku proizvodnju, označivanje i kontrolu

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda i o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 2092/91 (1), a posebno njezin članak 9. stavak 4., članak 11. drugi stavak, članak 12. stavak 3., članak 14. stavak 2., članak 16. stavak 3. točku (c), članak 17. stavak 2. i članak 18. stavak 5., članak 19. stavak 3. drugi podstavak, članak 21. stavak 2., članak 22. stavak 1., članak 24. stavak 3., članak 25. stavak 3., članak 26., članak 28. stavak 6., članak 29. stavak 3. i članak 38. točke (a), (b), (c) i (e), te članak 40.,

budući da:

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Sadržaj

GLAVA I.

UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.   Ova Uredba uređuje posebna pravila o ekološkoj proizvodnji, označivanju i kontroli u odnosu na proizvode iz članka 1. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 834/2007.

2.   Ova se Uredba ne primjenjuje na sljedeće proizvode:

Međutim, glava II., glava III. i glava IV. primjenjuju se mutatis mutandis na proizvode iz točaka (a), (b) i (c) prvog podstavka do utvrđivanja detaljnih proizvodnih pravila za spomenute proizvode na temelju Uredbe (EZ) br. 834/2007.

Članak 2.

Definicije

Uz definicije utvrđene u članku 2. Uredbe (EZ) br. 834/2007, za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

GLAVA II.

PRAVILA O PROIZVODNJI, PRERADI, PAKIRANJU, PRIJEVOZU I SKLADIŠTENJU PROIZVODA

POGLAVLJE 1.

Proizvodnja bilja

Članak 3.

Gospodarenje tlom i gnojidba

1.   Kada hranidbene potrebe bilja nije moguće zadovoljiti mjerama predviđenima u članku 12. stavku 1. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EZ) br. 834/2007, u ekološkoj se proizvodnji u potrebnom obimu mogu koristiti samo gnojiva i poboljšivači tla iz Priloga I. ovoj Uredbi. Subjekti čuvaju pisane dokaze o potrebi korištenja proizvoda.

2.   Ukupna količina stajskoga gnoja, u skladu s Direktivom Vijeća 91/676/EEZ (8) o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora, koje se koristi na gospodarstvu ne može prelaziti 170 kg dušika godišnje po hektaru korištene poljoprivredne površine. To ograničenje vrijedi samo za stajski gnoj, osušeni stajski gnoj i dehidrirani gnoj peradi, kompostirane životinjske izmete, uključujući gnoj peradi, kompostirani stajski gnoj i tekuće životinjske izmete.

3.   Gospodarstva s ekološkom proizvodnjom mogu sklopiti ugovore o suradnji u pisanom obliku isključivo s drugim takvim gospodarstvima i poduzećima koja udovoljavaju pravilima ekološke proizvodnje, s ciljem raspoređivanja suvišnoga gnoja iz ekološkog uzgoja. Najviša dopuštena granica iz stavka 2. izračunava se na temelju svih jedinica ekološke proizvodnje obuhvaćenih takvom suradnjom.

4.   Mogu se koristiti primjereni pripravci mikroorganizama za poboljšanje cjelokupnog stanja tla ili raspoloživosti hranjivih tvari u tlu ili u usjevima.

5.   Za aktiviranje komposta mogu se koristiti odgovarajući pripravci na bazi bilja ili pripravci mikroorganizama.

Članak 4.

Zabrana hidroponskog uzgoja

Zabranjuje se hidroponski uzgoj.

Članak 5.

Gospodarenje štetočinjama, bolešću i korovom

1.   Kada se bilje ne može primjereno zaštiti od štetočinja i bolesti mjerama iz članka 12. stavka 1. točaka (a), (b), (c) i (g) Uredbe (EZ) br. 834/2007, u ekološkoj se proizvodnji mogu koristiti samo proizvodi iz Priloga II. ovoj Uredbi. Subjekti čuvaju pisane dokaze o potrebi korištenja proizvoda.

2.   Za proizvode koji se koriste u klopkama i raspršivačima, osim feromonskih raspršivača, klopke i/ili raspršivači moraju spriječiti prodiranje tvari u okoliš i spriječiti dodir između tvari i usjeva koji se obrađuje. Klopke se nakon korištenja sakupljaju i sigurno zbrinjavaju.

Članak 6.

Posebna pravila za uzgoj gljiva

Za uzgoj gljiva mogu se koristiti supstrati ako su kompostirani isključivo iz sljedećih sastojaka:

POGLAVLJE 2.

Uzgoj stoke

Članak 7.

Područje primjene

U ovom poglavlju utvrđuju se detaljna pravila za uzgoj sljedećih vrsta: goveda uključujući bivola i bizona, kopitara, svinja, ovaca, koza, peradi (vrste navedene u Prilogu III.) i pčela.

Odjeljak 1.

Podrijetlo životinja

Članak 8.

Podrijetlo životinja iz ekološkog uzgoja

1.   Pri odabiru pasmina ili sojeva vodi se računa o mogućnosti životinja da se prilagode lokalnim uvjetima, njihovoj vitalnosti i otpornosti na bolest. Osim toga pasmine ili sojevi životinja odabiru se tako da se izbjegnu određene bolesti ili zdravstveni problemi povezani s određenim pasminama ili sojevima koji se koriste u intenzivnom uzgoju, kao što je stresni sindrom svinja, PSE sindrom (bijelo-mekano-vodnjikavo meso), iznenadna smrt, spontani pobačaj i težak porod koji zahtijeva carski rez. Prednost se daje autohtonim pasminama i sojevima.

2.   Kod pčela prednost se daje vrsti Apis mellifera i njihovim lokalnim ekotipovima.

Članak 9.

Podrijetlo životinja iz neekološkog uzgoja

1.   U skladu s člankom 14. stavkom 1. točkom (a) podtočkom ii. Uredbe (EZ) br. 834/2007, za potrebe rasploda na gospodarstvo se mogu dovesti životinje iz neekološkog uzgoja samo ako ne postoji dostatan broj životinja iz ekološkog uzgoja i podložno uvjetima predviđenima u stavcima 2. do 5. ovog članka.

2.   Kada se krda ili stada osnivaju po prvi put, mladi sisavci iz neekološkog uzgoja uzgajaju se prema pravilima ekološkog uzgoja odmah nakon što prestanu sisati. Nadalje, danom ulaska životinja u krdo primjenjuju se sljedeća ograničenja:

3.   Za obnovu krda ili stada, odrasli mužjaci i ženke koje se još nisu okotile iz neekološkog uzgoja dalje se uzgajaju u skladu s pravilima ekološkog uzgoja. Nadalje, broj ženki sisavaca podliježe sljedećim godišnjim ograničenjima:

Odredbe ovog stavka će se preispitati 2012. godine s ciljem postupnog ukidanja.

4.   Postoci iz stavka 3. se mogu povećati do 40 %, podložno prethodnom odobrenju od strane nadležnog tijela, u sljedećim posebnim slučajevima:

5.   Za obnovu pčelinjaka, godišnje se 10 % matica i rojeva može zamijeniti neekološkim maticama i rojevima u jedinici za ekološki uzgoj pod uvjetom da se matice i rojevi stave u košnice sa saćem ili satnim osnovama koji potječu iz jedinica ekološkog uzgoja.

Odjeljak 2.

Smještaj stoke i postupci uzgoja

Članak 10.

Pravila koja vrijede za uvjete smještaja

1.   Izolacija, grijanje i ventilacija zgrade osiguravaju da se protok zraka, razina prašine, temperatura, relativna vlažnost zraka i koncentracija plina drže unutar granica koje nisu škodljive za životinje. Zgrada omogućuje obilnu prirodnu ventilaciju i ulazak svjetlosti.

2.   Smještaj za stoku nije obvezan u područjima s primjerenim klimatskim uvjetima koji životinjama omogućavaju da žive na otvorenom.

3.   Gustoća životinja u zgradama osigurava udobnost, dobrobit i ispunjava potrebe svojstvene vrsti životinje koje u prvom redu ovise o vrsti, pasmini i dobi životinja. Vodi se računa i o potrebama ponašanja životinja koje posebno ovise o veličini skupine i spolu životinja. Gustoćom se osigurava dobrobit životinja tako da im se osigura dovoljno prostora da prirodno stoje, jednostavno legnu, da se okrenu, njeguju, zauzimaju sve prirodne položaje tijela i čine sve prirodne kretnje kao što je rastezanje i lamatanje krilima.

4.   Najmanja dopuštena površina za zatvorene i otvorene površine te ostale karakteristike smještaja za različite vrste i kategorije životinja utvrđeni su u Prilogu III.

Članak 11.

Posebni uvjeti smještaja i postupci uzgoja za sisavce

1.   Prostor za smještaj stoke ima glatke, ali ne skliske podove. Najmanje polovica površine zatvorenog prostora iz Priloga III. je tvrda, što znači da nije orebrena ni mrežaste konstrukcije.

2.   Smještaj ima udobnu, čistu, suhu i dovoljno veliku površinu za ležanje/odmaranje koja se sastoji od čvrste konstrukcije koja nije orebrena. Na površini za odmaranje postoji široka stelja nastrijeta slamom. Stelja se sastoji od slame ili drugog odgovarajućeg prirodnog materijala. Stelja se može oplemeniti i obogatiti bilo kojim mineralnim proizvodom iz Priloga I.

3.   Ne dovodeći u pitanje članak 3. stavak 3. Direktive Vijeća 91/629/EEZ (10), smještaj teladi u pojedinačne pretince nakon starosti od jednog tjedna je zabranjen.

4.   Ne dovodeći u pitanje članak 3. stavak 8. Direktive Vijeća 91/630/EEZ (11), krmače se drže u skupini, osim u posljednjoj fazi bređanja i tijekom dojenja.

5.   Odojke se ne drži na ravnim platformama ni u kavezima za odojke.

6.   Površine za gibanje u slučaju svinja omogućuju izbacivanje izmeta i rovanje. Za rovanje se mogu koristiti različiti supstrati.

Članak 12.

Posebni uvjeti za smještaj i postupci uzgoja peradi

1.   Perad se ne drži u kavezima.

2.   Vodena perad ima pristup tekućici, ribnjaku, jezeru ili bazenu kad god vremenski i higijenski uvjeti to dopuštaju kako bi se poštovale posebne potrebe njihove vrste i zahtjevi za dobrobit životinja.

3.   Građevine za svu perad zadovoljavaju sljedeće uvjete:

4.   Prirodno se svjetlo može nadopuniti umjetnim sredstvima kako bi osiguralo najviše 16 sati svjetla dnevno s neprekidnim noćnim trajanjem odmora bez umjetnog svjetla u trajanju od najmanje osam sati.

5.   Kako bi se spriječilo korištenje intenzivnih metoda uzgoja, perad se mora ili uzgajati do dostizanja minimalne starosti ili mora potjecati od spororastućih sojeva peradi. Ako subjekt ne koriste spororastuće sojeve peradi, najmanja dopuštena dob kod klanja je sljedeća:

Nadležno tijelo definira kriterije za spororastuće sojeve ili sastavlja njihov popis i te informacije dostavlja subjektima, drugim državama članicama i Komisiji.

Članak 13.

Posebni zahtjevi i uvjeti smještaja u pčelarstvu

1.   Smještaj je pčelinjaka takav da unutar radijusa od 3 km od sjedišta pčelinjaka, izvore nektara i cvjetnog praha čine uglavnom ekološki uzgojene kulture i/ili samoniklo bilje i/ili kulture tretirane postupcima s malim utjecajem na okoliš ekvivalentne onima opisanima u članku 36. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (12) ili u članku 22. Uredbe Vijeća 1257/1999 (13) koji ne mogu utjecati na ekološko obilježje pčelarske proizvodnje. Gore spomenuti zahtjevi ne vrijede kada cvjetanje nije u tijeku ili kada su košnice u mirovanju.

2.   Države članice mogu odrediti regije ili područja u kojima pčelarstvo koje je u skladu s pravilima ekološke proizvodnje nije primjenjivo.

3.   Košnice se uglavnom izrađuju od prirodnih materijala koji ne predstavljaju opasnost za onečišćenje okoliša ili proizvoda pčelarstva.

4.   Pčelinji vosak za nove osnove potječe iz jedinica ekološkog uzgoja.

5.   Ne dovodeći u pitanje članak 25., u košnicama se mogu koristiti samo prirodni proizvodi kao što su propolis, vosak i biljna ulja.

6.   Korištenje kemijskih sintetskih sredstava za odbijanje insekata tijekom postupaka vrcanja meda zabranjeno je.

7.   Zabranjeno je korištenje voštanog saća za vrcanje meda.

Članak 14.

Pristup površinama na otvorenom

1.   Površine na otvorenom mogu biti djelomično natkrivene.

2.   U skladu s člankom 14. stavkom 1. točkom (b) podtočkom iii. Uredbe (EZ) br. 834/2007 biljožderi imaju pristup pašnjacima gdje god to uvjeti dopuštaju.

3.   U slučajevima kada biljožderi imaju pristup pašnjacima tijekom razdoblja ispaše i kada sustav zimskog smještaja životinjama pruža slobodu kretanja, obveza osiguravanja površina na otvorenom tijekom zimskih mjeseci može se zanemariti.

4.   Ne dovodeći u pitanje stavak 2., bikovi stari preko godinu dana imaju pristup ispaši ili površini na otvorenom.

5.   Perad ima pristup površini na otvorenom u trajanju od najmanje jedne trećine njihovog vijeka.

6.   Površine na otvorenom za perad uglavnom su pokrivene vegetacijom i imaju zaštitne objekte i pticama omogućavaju jednostavan pristup primjerenom broju korita za napajanje i hranjenje.

7.   Ako se perad drži u zatvorenom prostoru zbog ograničenja ili obveza uvedenih na temelju zakonodavstva Zajednice, ima stalan pristup dostatnim količinama vlaknaste krme i primjerenoj sirovini kako bi zadovoljila svoje etološke potrebe.

Članak 15.

Gustoća stočnog fonda

1.   Ukupna gustoća stočnog fonda je takva da ne prelazi granicu od 170 kg dušika godišnje i po hektaru poljoprivredne površine iz članka 3. stavka 2.

2.   Kako bi se odredila primjerena gore spomenuta gustoća stočnog fonda, nadležno tijelo određuje jedinice za stoku koje su ekvivalentne gore navedenoj granici, uzimajući kao smjernicu veličine utvrđene u Prilogu IV. ili odgovarajuće nacionalne odredbe donesene u skladu s Direktivom 91/676/EEZ.

Članak 16.

Zabrana uzgoja stoke bez poljoprivrednog zemljišta

Zabranjuje se uzgoj stoke bez poljoprivrednog zemljišta, u kojoj subjekt koji drži stoku ne gospodari poljoprivrednim zemljištem i/ili s drugim subjektom nije sklopio ugovor o suradnji u pisanom obliku u skladu s člankom 3. stavkom 3.

Članak 17.

Istovremeni ekološki i neekološki uzgoj stoke

1.   Stoka iz neekološkog uzgoja može postojati na gospodarstvu pod uvjetom da se uzgaja na jedinicama gdje su zgrade i parcele jasno odvojene od jedinica koje proizvode u skladu s pravilima ekološkog uzgoja i kada se radi o različitim vrstama.

2.   Stoka iz neekološkog uzgoja može koristiti ekološku ispašu u ograničenom vremenskom trajanju svake godine, pod uvjetom da takve životinje potječu iz sustava poljodjelstva utvrđenog u stavku 3. točki (b) i da ekoloških životinja nema istodobno na takvoj ispaši.

3.   Ekološki uzgojene životinje mogu biti na ispaši na zajedničkom poljoprivrednom zemljištu, pod uvjetom da:

4.   Tijekom razdoblja transhumance, životinje mogu pasti na neekološkom zemljištu kada se sele s jedne površne za ispašu na drugu. Uzimanje neekološke hrane za životinje u obliku trave i drugog bilja koje životinje pasu tijekom ovog razdoblja ne prelazi 10 % ukupnoga godišnjeg unosa hrane. Veličina se izračunava kao postotak suhe tvari hrane za životinje iz poljoprivrednih izvora.

5.   Subjekti čuvaju pisane dokaze o primjeni odredaba iz ovog članka.

Članak 18.

Postupanje sa životinjama

1.   Radnje kao što su pričvršćivanje elastičnih traka na repove ovaca, podrezivanje repa, brušenje zuba, obrezivanje kljuna i odstranjivanje rogova u ekološkom se uzgoju ne obavljaju rutinski. Međutim, neke od ovih radnji nadležno tijelo može odobriti od slučaja do slučaja zbog sigurnosti ili ako su namijenjeni unapređenju zdravlja, dobrobiti ili higijeni stoke.

Svaka se patnja životinje svodi na minimum primjenom odgovarajućih anestetika i/ili analgetika i radnjom koju kvalificirano osoblje obavlja samo kod najprimjerenije životne dobi.

2.   Fizička je kastracija dopuštena kako bi se održavala kakvoća proizvoda i tradicionalne metode uzgoja, ali samo pod uvjetima utvrđenima u drugom podstavku stavka 1.

3.   Sakaćenje kao što je rezanje krila pčelinjih matica je zabranjeno.

4.   Ukrcavanje i iskrcavanje životinja obavlja se bez primjene bilo koje vrste električne stimulacije za prisiljavanje životinja. Korištenje alopatskih sredstava za smirivanje prije ili tijekom prijevoza je zabranjeno.

Odjeljak 3.

Hrana za životinje

Članak 19.

Hrana za životinje s vlastitog gospodarstva ili s drugih ekoloških gospodarstava

1.   Kod biljoždera, osim tijekom godišnjeg razdoblja transhumance na temelju članka 17. stavka 4., najmanje 50 % hrane za životinje mora potjecati sa same poljoprivredne jedinice ili kada to nije izvodljivo, mora biti proizvedeno u suradnji s drugim ekološkim poljoprivrednim gospodarstvima, prije svega u istoj regiji.

2.   Kod pčela, na kraju proizvodne sezone košnicama se ostavljaju dostatne zalihe meda i cvjetnog praha za preživljavanje zimi.

3.   Ishrana kolonija pčela dopuštena je samo kada je preživljavanje roja dovedeno u opasnost zbog klimatskih uvjeta i samo između posljednjeg vrcanja meda i 15 dana prije početka sljedećeg razdoblja ispaše nektara ili medljike. Ishranu mora činiti ekološki med, ekološki šećerni sirup ili ekološki šećer.

Članak 20.

Hrana za životinje koja zadovoljava prehrambene potrebe životinja

1.   Svi mladi sisavci hrane se majčinim mlijekom umjesto prirodnim mlijekom u trajanju od najmanje tri mjeseca za goveda uključujući bivole i bizone, te kopitare, 45 dana za ovce i koze i 40 dana za svinje.

2.   Sustave uzgoja za biljoždere treba temeljiti na maksimalnom korištenju ispaše prema raspoloživosti pašnjaka u različitim razdobljima godine. Najmanje 60 % suhe tvari u dnevnim obrocima biljoždera mora činiti vlaknasta krma, svježa ili suha krma ili silaža. Za životinje u mljekarstvu dopušta se smanjenje od 50 % u ranom razdoblju laktacije.

3.   Vlaknasta krma, svježa ili sušena krma ili silaža dodaju se dnevnom obroku za svinje i perad.

4.   Zabranjeno je držanje stoke u uvjetima ili način hranjenja koji mogu uzrokovati anemiju.

5.   Postupci tovljenja u svakoj fazi postupka uzgoja su reverzibilni. Šopanje je zabranjeno.

Članak 21.

Hrana za životinje iz prijelaznog razdoblja

1.   U prosjeku do 30 % količine obroka hrane za životinje može sadržavati hranu za životinje iz prijelaznog razdoblja. Kada hrana za životinje dobivena u prijelaznom razdoblju potječe s jedinice samoga gospodarstva, taj se postotak može povećati na 60 %.

2.   Do 20 % ukupne prosječne količine hrane koja se daje stoci može potjecati iz ispaše ili žetve stalnih pašnjaka ili zemljišta s trajnim krmnim biljem iz prve godine prijelaznog razdoblja, pod uvjetom da čine dio samoga gospodarstva i nisu bili dio jedinice ekološkog uzgoja toga gospodarstva u posljednjih pet godina. Kada se koristi i hrana za životinje iz prijelaznog razdoblja i hrana za životinje sa zemljišta iz prve godine prijelaznog razdoblja, ukupan kombinirani postotak takve hrane za životinje ne smije prelaziti maksimalne postotke utvrđene u stavku 1.

3.   Veličine u stavcima 1. i 2. izračunavaju se godišnje kao postotak suhe tvari hrane za životinje biljnog podrijetla.

Članak 22.

Proizvodi i tvari iz članka 14. stavka 1. točke (d) podtočke iv. Uredbe (EZ) br. 834/2007

1.   Neekološka hrana za životinje biljnog i životinjskog podrijetla može se koristiti u ekološkom uzgoju podložno ograničenjima utvrđenima u članku 43. i samo ako se nalazi na popisu u Prilogu V. i ako su zadovoljena tamo utvrđena ograničenja.

2.   Ekološka hrana za životinje životinjskog podrijetla i hrana za životinje mineralnog podrijetla može se koristiti u ekološkom uzgoju i samo ako se nalazi na popisu iz Priloga V. i ako su zadovoljena tamo utvrđena ograničenja.

3.   Proizvodi i nusproizvodi ribarstva mogu se koristiti u ekološkom uzgoju samo ako su navedeni na popisu iz Priloga V. i ako su zadovoljena tamo utvrđena ograničenja.

4.   Aditivi u hrani za životinje, određeni proizvodi koji se koriste u prehrani životinja i pomoćne tvari za preradu mogu se koristiti u ekološkoj proizvodnji samo ako su navedeni na popisu iz Priloga VI. i ako su zadovoljena tamo utvrđena ograničenja.

Odjeljak 4.

Sprečavanje bolesti i veterinarsko liječenje

Članak 23.

Sprečavanje bolesti

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 24. stavak 3., korištenje kemijski sintetiziranih alopatskih veterinarskih lijekova ili antibiotika za preventivno liječenje zabranjeno je.

2.   Zabranjeno je korištenje pospješivača rasta ili prinosa (uključujući antibiotike, kokcidiostatike i druge umjetne pospješivače rasta) i korištenje hormona ili sličnih tvari za kontrolu reprodukcije ili za druge namjene (npr. indukcija ili sinkronizacija estrusa).

3.   Ako je stoka dobivena iz neekoloških jedinica, moguća je primjena posebnih mjera kao što je pregled ili razdoblje karantene, ovisno o okolnostima.

4.   Smještaj, ograde, oprema i pribor moraju biti propisno očišćeni i dezinficirani kako bi se izbjegla unakrsna zaraza i razvoj organizama prijenosnika bolesti. Fekalije, mokraća i nepojedena ili razlivena hrana mora se uklanjati onoliko često koliko je to potrebno kako bi se mirisi sveli na najmanju moguću mjeru i spriječilo privlačenje insekata ili glodavaca.

Za potrebe članka 14. stavka 1. točke (f) Uredbe (EZ) br. 834/2007, za čišćenje i dezinfekciju naprava i pribora u zgradama za stoku mogu se koristiti samo proizvodi navedeni u Prilogu VII. Sredstva protiv glodavaca (koja se koriste samo u klopkama) i proizvodi navedeni u Prilogu II. mogu se koristiti za uklanjanje insekata i drugih štetočina u zgradama i drugim objektima u kojima se čuva stoka.

5.   Zgrade se moraju isprazniti od životinja između svakog turnusa peradi za uzgoj. U tom vremenu se zgrade i oprema moraju očistiti i dezinficirati. Osim toga, kada se okonča uzgoj svakog turnusa peradi, ograđen prostor za perad mora ostati prazan kako bi se bilju omogućilo da ponovno naraste. Države članice moraju utvrditi razdoblje u kojem ograđeni prostori za perad moraju ostati prazni. Subjekt mora čuvati pisane dokaze da se to razdoblje poštuje. Ti zahtjevi ne vrijede za perad koja se ne uzgaja u turnusima, ne čuva u ograđenim prostorima za perad i slobodna je kretati se tijekom dana.

Članak 24.

Veterinarsko liječenje

1.   Kada unatoč preventivnim mjerama za osiguravanje zdravlja životinja, kako je utvrđeno u članku 14. stavku 1. točki (e) podtočki i. Uredbe (EZ) br. 834/2007, životinje obole ili dožive ranjavanje, odmah se podvrgavaju liječenju, prema potrebi u izolaciji i u odgovarajućem mjestu za boravak.

2.   Fitoterapeutski, homeopatski proizvodi, elementi u tragovima i proizvodi navedeni u Prilogu V. dijelu 3. i u Prilogu VI. dijelu 1.1. imaju prednost u primjeni u odnosu na kemijski sintetizirane alopatske lijekove ili antibiotike, pod uvjetom da je njihov terapijski učinak djelotvoran za vrstu životinje i za uvjete za koje je namijenjeno liječenje.

3.   Ako primjena mjera iz stavaka 1. i 2. nije djelotvorna u liječenju bolesti ili ranjavanja, te ako je liječenje nužno potrebno da bi se izbjegla patnja ili bol životinje, mogu se na odgovornost veterinara koristiti kemijski sintetizirani alopatski veterinarski lijekovi ili antibiotici.

4.   S izuzetkom cijepljenja, liječenja zbog parazita i obveznih programa iskorjenjivanja u kojima životinja ili skupina životinja prima više od tri terapije liječenja kemijski sintetiziranim alopatskim lijekovima ili antibioticima unutar razdoblja od 12 mjeseci ili više od jedne terapije liječenja ako je njihov reproduktivni ciklus kraći od godine dana, dotična stoka ili proizvodi koji se iz nje dobivaju ne smiju se prodavati kao ekološki proizvodi, a stoka mora biti podvrgnuta prijelaznim razdobljima utvrđenima u članku 38. stavku 1.

Za kontrolno tijelo ili kontrolnu ustanovu vodi se evidencija pisanih dokaza o nastanku takvih okolnosti.

5.   Trajanje karence između posljednjeg davanja alopatskog veterinarskog lijeka životinji u redovnim uvjetima primjene, te dobivanje ekološki dobivene hrane od takvih životinja mora biti dvostruko duže od zakonskog trajanja karence iz članka 11. Direktive 2001/82/EZ ili, ako razdoblje nije navedeno, 48 sati.

Članak 25.

Posebna pravila o sprečavanju bolesti i veterinarskom liječenju u pčelarstvu

1.   Za potrebe zaštite okvira, košnica i saća, posebno od štetočina, dopuštena su samo sredstva protiv glodavaca (koja se stavljaju u klopke) i odgovarajući proizvodi navedeni u Prilogu II.

2.   Mehanička dezinfekcija pčelinjaka kao što je para ili neposredni plamen je dopuštena.

3.   Postupak uništavanja roja trutova dopušten je samo ako ima za cilj izoliranje zaraženosti s Varroa destructor.

4.   Ako se unatoč preventivnim mjerama, kolonije razbole ili zaraze, moraju se odmah liječiti a, prema potrebi, mogu se premjestiti u pčelinjake u izolaciji.

5.   U ekološkom pčelarstvu mogu se koristiti veterinarski lijekovi ako je odgovarajuća primjena u državi članici odobrena u skladu s relevantnim propisima Zajednice ili nacionalnim propisima u skladu s pravom Zajednice.

6.   Kod zaraze s Varroa destructor može se koristiti mravlja kiselina, mliječna kiselina, octena kiselina i oksalna kiselina, kao i mentol, timol, eukaliptol ili kamfor.

7.   Ako se primjenjuje liječenje kemijski sintetiziranim alopatskim proizvodima, tijekom takvog razdoblja tretirane se kolonije stavljaju u pčelinjake u izolaciji i sav vosak zamjenjuje se voskom iz ekološkog pčelarstva. Nakon toga se na takve kolonije primjenjuje jednogodišnje prijelazno razdoblje utvrđeno u članku 38. stavku 3.

8.   Zahtjevi utvrđeni u stavku 7. ne vrijede za proizvode navedene u stavku 6.

POGLAVLJE 3.

Prerađeni proizvodi

Članak 26.

Pravila za dobivanje prerađene hrane za životinje i hrane

1.   Aditivi, pomoćne tvari u preradi i druge tvari i sastojci koji se koriste za preradu hrane ili hrane za životinje i svi primjenjivi postupci prerade, kao što je dimljenje, moraju biti u skladu s načelima dobre proizvodne prakse.

2.   Subjekti koji proizvode prerađenu hranu za životinje ili hranu moraju ustanoviti i ažurirati primjerene postupke koji se temelje na sustavnom utvrđivanju bitnih faza prerade.

3.   Primjena postupaka iz stavka 2. mora u svakom trenutku jamčiti da su proizvedeni prerađeni proizvodi sukladni pravilima ekološke proizvodnje.

4.   Subjekti moraju udovoljavati postupcima i primjenjivati postupke iz stavka 2. Subjekti moraju naročito:

5.   Uz odredbe iz stavaka 2. i 4., kada se neekološki proizvodi također pripravljaju ili čuvaju u predmetnoj jedinici za pripravljanje, subjekt:

Članak 27.

Korištenje određenih proizvoda i tvari u preradi hrane

1.   Za potrebe članka 19. stavka 2. točke (b) Uredbe (EZ) br. 834/2007, u preradi ekološke hrane, s izuzetkom vina, mogu se koristiti samo sljedeće tvari:

2.   Za potrebe izračuna iz članka 23. stavka 4. točke (a) podtočke ii. Uredbe (EZ) br. 834/2007,

3.   Korištenje sljedećih tvari navedenih u Prilogu VIII. mora se preispitati prije 31. prosinca 2010.:

U preispitivanju iz točke (a) uzimaju se u obzir napori koje su učinile države članice za iznalaženje sigurnih alternativa za nitrite/nitrate i u utvrđivanju obrazovnih programa u postupcima alternativne prerade i higijene za prerađivače/proizvođače mesa od stoke iz ekološkog uzgoja.

Članak 28.

Korištenje određenih neekoloških sastojaka poljoprivrednog podrijetla u preradi hrane

Za potrebe članka 19. stavka 2. točke (c) Uredbe (EZ) br. 834/2007, u preradi ekološke hrane mogu se koristiti neekološki poljoprivredni sastojci navedeni u Prilogu IX. ovoj Uredbi.

Članak 29.

Odobrenje za neekološke sastojke hrane poljoprivrednog podrijetla koje daje država članica

1.   Ako sastojak poljoprivrednog podrijetla nije obuhvaćen u Prilogu IX. ovoj Uredbi, takav se sastojak može koristiti podložno sljedećim uvjetima:

Država članica može produljiti odobrenje iz točke (b) najviše tri puta, svaki put po 12 mjeseci.

2.   Kada je izdano odobrenje iz stavka 1., država članica odmah obavješćuje druge države članice i Komisiju o sljedećem:

3.   Ako država članica Komisiji i državi članici koja je izdala odobrenje dostavi primjedbe iz kojih je vidljivo da su količine tijekom trajanja nestašice dostupne, država članica razmatra povlačenje odobrenja ili smanjenje predviđenog razdoblja valjanosti i mora obavijestiti Komisiju i druge države članice o mjerama koje je poduzela ili će poduzeti u roku od 15 radnih dana od primitka informacije.

4.   Na zahtjev države članice ili na inicijativu Komisije, predmet se upućuje na razmatranje Odboru osnovanom u skladu s člankom 37. Uredbe (EZ) br. 834/2007. Može se donijeti odluka, u postupku utvrđenom u stavku 2. toga članka, da se prethodno izdano odobrenje može povući ili njegov rok valjanosti izmijeniti ili, prema potrebi, da se dotični sastojak uvrsti u Prilog IX. ovoj Uredbi.

5.   Ako dođe do produženja iz stavka 1.drugog podstavka, primjenjuju se postupci iz stavaka 2. i 3.

POGLAVLJE 4.

Prikupljanje, pakiranje, prijevoz i skladištenje proizvoda

Članak 30.

Prikupljanje proizvoda i prijevoz u jedince za pripremu

Subjekti mogu obavljati istodobno prikupljanje ekoloških i neekoloških proizvoda samo ako se poduzmu odgovarajuće mjere za sprečavanje svakog mogućeg miješanja ili zamjene s neekološkim proizvodima i za osiguravanje identifikacije ekoloških proizvoda. Informacije koje se odnose na dane, sate i opseg prikupljanja, te datum i vrijeme primitka proizvoda subjekt drži dostupnima kontrolnom tijelu ili kontrolnoj ustanovi.

Članak 31.

Pakiranje i prijevoz proizvoda drugim subjektima ili jedinicama

1.   Subjekti moraju osigurati da se ekološki proizvodi prevoze u druge jedinice, uključujući trgovce na veliko i malo, samo u primjerenoj ambalaži, kontejnerima ili zatvorenim vozilima tako da se zamjena sadržaja ne može izvršiti bez krivotvorenja ili oštećenja žiga i s oznakom na kojoj, ne dovodeći u pitanje sve druge oznake određene zakonom, piše:

Podaci iz prvog podstavka točaka (a) do (d) također se mogu podnijeti na pratećem dokumentu ako se takav dokument može nesporno povezati s ambalažom, kontejnerom ili prijevoznim sredstvom u kojem se proizvod prevozi. Taj prateći dokument sadrži informacije o dobavljaču i/ili prijevozniku.

2.   Zatvaranje ambalaže, kontejnera ili vozila nije potrebno:

Članak 32.

Posebna pravila za prijevoz hrane za životinje u druge jedinice za proizvodnju/preradu ili skladišne prostore

Osim odredaba članka 31., prilikom prijevoza hrane za životinje u druge jedinice za proizvodnju ili preradu ili u skladišne prostore, subjekti moraju osigurati da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

Članak 33.

Prihvat proizvoda od drugih jedinica i drugih subjekata

Po primitku ekološkog proizvoda, subjekt provjerava zatvorenost ambalaže ili kontejnera ako se to zahtijeva i postojanje oznaka iz članka 31.

Subjekt unakrsno provjerava podatke na oznaci iz članka 31. u odnosu na podatke na pratećim dokumentima. Rezultat tih provjera izričito se navodi u pisanim izvješćima iz članka 66.

Članak 34.

Posebna pravila za prihvat proizvodâ iz treće zemlje

Ekološki proizvodi uvoze se iz treće zemlje u odgovarajućoj ambalaži ili kontejnerima, zatvorenim tako da se spriječi zamjena sadržaja i koji nose identifikaciju izvoznika i sve druge oznake i brojeve koji služe za identifikaciju serije, i s potvrdom o kontrolnom pregledu za uvoz iz trećih zemalja, prema potrebi.

Po primitku ekološkog proizvoda uvezenog iz treće zemlje, prvi primatelj mora provjeriti zatvorenost ambalaže ili kontejnera i, kod proizvoda uveznih u skladu s člankom 33. Uredbe (EZ) br. 834/2007, provjerava da se potvrda iz spomenutog članka odnosi na tip proizvoda sadržanog u pošiljci. Rezultat te verifikacije izričito se navodi u pisanim izvješćima iz članka 66. ove Uredbe.

Članak 35.

Skladištenje proizvoda

1.   Prostorima za skladištenje proizvodâ upravlja se tako da se osigura identifikacija serija i izbjegne svako miješanje ili onečišćenje s proizvodima i/ili tvarima koji nisu sukladni pravilima ekološke proizvodnje. Ekološki proizvodi moraju u svakom trenutku biti jasno prepoznatljivi.

2.   Kod jedinica ekološkog uzgoja bilja i stoke, skladištenje sirovinskih proizvoda u jedinici za uzgoj osim onih odobrenih na temelju ove Uredbe zabranjuje se.

3.   Skladištenje alopatskih veterinarskih lijekova i antibiotika na gospodarstvima dopušteno je pod uvjetom da su propisani od stane veterinara u vezi s liječenjem iz članka 14. stavka 1. točke (e) podtočke ii. Uredbe (EZ) br. 834/2007, da su uskladišteni na mjestu pod nadzorom i da su upisani u evidenciju stoke iz članka 76. ove Uredbe.

4.   Kada subjekti rukuju i neekološkim i ekološkim proizvodima, a potonji su uskladišteni u skladišne objekte u kojima su smješteni i drugi poljoprivredni proizvodi:

POGLAVLJE 5.

Pravila za prijelaz

Članak 36.

Bilje i biljni proizvodi

1.   Da bi se biljke i biljni proizvodi smatrali ekološkim, pravila proizvodnje iz članaka 9., 10., 11. i 12. Uredbe (EZ) br. 834/2007 i poglavlja 1. ove Uredbe i, ako je primjereno, izvanredna pravila proizvodnje iz poglavlja 6. ove Uredbe morala su biti primijenjena na česticama tijekom prijelaznog razdoblja od najmanje dvije godine prije sjetve ili, kod travnjaka ili krmnih trajnica, najmanje dvije godine prije njihovog korištenja kao hrane za životinje iz ekološkog uzgoja ili, kod trajnih kultura koje nisu krma, najmanje tri godine prije prve žetve ekoloških proizvoda.

2.   Nadležno tijelo može donijeti odluku da retroaktivno prizna kao dio prijelaznog razdoblja svako prethodno razdoblje u kojem:

Razdoblje iz točke (b) prvog podstavka može se razmotriti retroaktivno samo ako je nadležnom tijelu dostavljen zadovoljavajući dokaz na temelju kojega se može utvrditi da su uvjeti bili ispunjeni u razdoblju od najmanje tri godine.

3.   Nadležno tijelo može donijeti odluku, u određenim slučajevima kada je zemljište kontaminirano proizvodima koji nisu odobreni za ekološko poljodjelstvo, da prijelazno razdoblje produlji preko onog iz stavka 1.

4.   Kod čestica kod kojih je prijelaz na ekološko poljodjelstvo već obavljen ili je prijelazno razdoblje bilo u tijeku, a koje su tretirane sredstvom koje nije odobreno za ekološki uzgoj, država članica može skratiti prijelazno razdoblje iz stavka 1. u sljedeća dva slučaja:

U slučajevima iz točaka (a) i (b) prvog podstavka, trajanje prijelaznog razdoblja utvrđuje se uzimajući u obzir sljedeće čimbenike:

Dotična država članica obavješćuje druge države članice i Komisiju o svojoj odluci da zahtijeva obvezujuće mjere.

Članak 37.

Posebna pravila za prijelaz iz neekološke u ekološku proizvodnju koja se odnose na zemljište povezano s ekološkim uzgojem stoke

1.   Pravila o prijelaznom razdoblju iz članka 36. ove Uredbe vrijede za cijelo proizvodno područje na kojem se uzgaja hrana za životinje.

2.   Ne dovodeći u pitanje odredbe stavka 1., trajanje prijelaznog razdoblja može se smanjiti na godinu dana za pašnjake i druge otvorene prostore koje koriste životinjske vrste koje nisu biljojedi. Ovo se razdoblje može smanjiti na šest mjeseci ako dotično zemljište tijekom posljednje godine nije bilo tretirano proizvodima koji nisu odobreni za ekološku proizvodnju.

Članak 38.

Stoka i stočni proizvodi

1.   Ako je stoka iz neekološkog uzgoja dovedena na gospodarstvo u skladu s člankom 14. stavkom 1. točkom (a) podtočkom ii. Uredbe (EZ) br. 834/2007 i člankom 9. i/ili člankom 42. ove Uredbe i ako stočne proizvode treba prodati kao ekološke proizvode, pravila uzgoja iz članaka 9., 10., 11. i 14. Uredbe (EZ) br. 834/2007 i glave II. poglavlja 2. i, prema potrebi, članka 42. ove Uredbe morala su se primjenjivati najmanje:

2.   Kada na početku prijelaznog razdoblja u skladu s člankom 14. stavkom 1. točkom (a) podtočkom iii. Uredbe (EZ) br. 834/2007 na gospodarstvu ima životinja iz neekološkog uzgoja, njihovi proizvodi mogu se smatrati ekološkima ako postoji istovremeni prijelaz cjelokupne proizvodne jedinice uključujući stoku, pašnjak i/ili svako zemljište koje se koristi za hranu za životinje. Ukupno trajanje kombiniranog prijelaznog razdoblja, kako za postojeće životinje tako i njihove potomke, pašnjak i/ili svako zemljište koje se koristi za hranu za životinju, može se smanjiti na 24 mjeseci ako se životinje uglavnom hrane proizvodima iz proizvodne jedinice.

3.   Proizvodi pčelarstva mogu se prodavati upućivanjem na metodu ekološke proizvodnje samo ako su se pravila ekološkog uzgoja poštovala u trajanju od najmanje godine dana.

4.   Prijelazno razdoblje za pčelinjake ne vrijedi kod primjene članka 9. stavka 5. ove Uredbe.

5.   Tijekom prijelaznog razdoblja, vosak se mora zamijeniti voskom koji potječe iz ekološkog pčelarstva.

POGLAVLJE 6

Pravila uzgoja u iznimnim slučajevima

Odjeljak 1.

Pravila uzgoja u iznimnim slučajevima koja se odnose na klimatska, geografska ili strukturna ograničenja u skladu s člankom 22. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 834/2007

Članak 39.

Sapinjanje životinja

Ako vrijede uvjeti utvrđeni u članku 22. stavku 2. točki (a) Uredbe (EZ) br. 834/2007, nadležna tijela mogu odobriti da se stoka na malim gospodarstvima sapinje ako stoku nije moguće čuvati u skupinama primjerenima njihovim etološkim potrebama, pod uvjetom da pristup pašnjacima tijekom razdoblja ispaše imaju prema članku 14. stavku 2., a kada ispaša nije moguća, najmanje dvaput tjedno pristup površinama na otvorenom prostoru.

Članak 40.

Paralelni uzgoj

1.   Ako vrijede uvjeti utvrđeni u članku 22. stavku 2. točki (a) Uredbe (EZ) br. 834/2007, uzgajivač može na istoj površini upravljati jedinicama ekološkog i neekološkog uzgoja:

2.   Nadležno tijelo može gospodarstvima koja obavljaju poljoprivredna istraživanja ili formalno obrazovanje odobriti da stoku istih vrsta uzgajaju u ekološkom i neekološkom uzgoju ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

Članak 41.

Vođenje pčelarskih jedinica za potrebe oprašivanja

Ako vrijede uvjeti utvrđeni u članku 22. stavku 2. točki (a) Uredbe (EZ) br. 834/2007, za potrebe aktivnosti oprašivanja, subjekt može na istom gospodarstvu voditi jedinice ekološkog i neekološkog pčelarstva ako su ispunjeni svi uvjeti ekološkog uzgoja, s izuzetkom odredaba za smještaj pčelinjaka. U tom se slučaju proizvod ne može prodavati kao ekološki.

Operator čuva pisane dokaze o primjeni ove odredbe.

Odjeljak 2.

Pravila uzgoja u izuzetnim slučajevima koji se odnose na nedostupnost sirovina s ekoloških poljoprivrednih gospodarstava u skladu s člankom 22. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EZ) br. 834/2007

Članak 42.

Upotreba neekološki uzgojenih životinja

Ako vrijede uvjeti utvrđeni u članku 22. stavku 2. točki (b) Uredbe (EZ) br. 834/2007 te uz prethodno odobrenje nadležnog tijela,

Članak 43.

Korištenje neekološke hrane za životinje poljoprivrednog podrijetla

Ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 22. stavku 2. točki (b) Uredbe (EZ) br. 834/2007, korištenje ograničenog udjela neekološke hrane za životinje biljnog i životinjskog podrijetla dopušteno je ako poljoprivredni proizvođači nisu u mogućnosti dobivati hranu za životinje isključivo iz ekološkog uzgoja. Najveći odobreni postotak neekološke hrane za životinje odobrene unutar razdoblja od 12 mjeseci za vrste osim biljojeda je sljedeći:

Veličine se izračunavaju godišnje kao postotak suhe tvari u životinjskoj hrani poljoprivrednog podrijetla. Najveći postotak neekološke životinjske hrane koji se odobrava u dnevnom obroku je 25 % izračunano kao postotak suhe tvari.

Subjekt čuva pisane dokaze o potrebi primjene ove odredbe.

Članak 44.

Korištenje neekološki dobivenog pčelinjeg voska

Kod novih pogona ili tijekom trajanja prijelaza, neekološki dobiven pčelinji vosak može se koristiti samo

Članak 45.

Korištenje sjemena ili vegetativnog reprodukcijskog materijala iz ekološke proizvodnje

1.   Ako nisu primjenjivi uvjeti utvrđeni u članku 22. stavku 2. točki (b) Uredbe (EZ) br. 834/2007,

2.   Neekološko sjeme i sjemenski krumpir može se koristiti pod uvjetom da sjeme ili sjemenski krumpir nisu tretirani sredstvima za zaštitu bilja osim onih odobrenih za tretiranje sjemena u skladu s člankom 5. stavkom 1., osim ako je nadležno tijelo države članice za fitosanitarne potrebe propisalo kemijsko tretiranje u skladu s Direktivom Vijeća 2000/29/EC (16) za sve sorte određene vrste u području u kojem će se sjeme ili sjemenski krumpir koristiti.

3.   Vrste za koje je utvrđeno da ekološki uzgojeno sjeme ili sjemenski krumpir postoje u svim dijelovima Zajednice u dostatnim količinama za znatan broj sorti utvrđene su u Prilogu X.

Vrste navedene u Prilogu X. ne smiju podlijegati odobravanju prema stavku 1. točki (b), osim ako je to opravdano jednim od razloga iz stavka 5. točke (d).

4.   Države članice mogu prenijeti odgovornost za izdavanje odobrenja iz stavka 1. točke (b) na drugu javnu upravu pod svojim nadzorom ili na kontrolna tijela ili kontrolne ustanove iz članka 27. Uredbe (EZ) br. 834/2007.

5.   Odobrenje za korištenje sjemena ili sjemenskog krumpira koji nisu iz ekološke proizvodnje može se izdati u sljedećim slučajevima:

6.   Odobrenje se izdaje prije sjetve kulture.

7.   Odobrenje se izdaje samo korisnicima pojedincima za jednu sezonu, a nadležno tijelo ili tijelo odgovorno za odobrenja upisuju odobrene količine sjemena ili sjemenskog krumpira.

8.   Odstupajući od stavka 7., nadležno tijelo države članice može svim korisnicima izdati opće odobrenje:

Odobrenja iz prvog podstavka jasno se navode u bazi podataka iz članka 48.

9.   Odobrenje se može izdati samo tijekom razdoblja za koja je baza podataka ažurirana u skladu s člankom 49. stavkom 3.

Odjeljak 3

Pravila uzgoja u izuzetnim slučajevima koji se odnose na posebne teškoće čuvanja ekološki uzgojene stoke u skladu s člankom 22. stavkom 2. točkom (d) Uredbe (EZ) br. 834/2007

Članak 46.

Posebne teškoće čuvanja ekološki uzgojene stoke

Konačna faza tova odraslih goveda za dobivanje mesa može se odvijati u zatvorenom prostoru, pod uvjetom da spomenuto razdoblje u zatvorenom ne prelazi jednu petinu njihovog životnog vijeka, a u svakom slučaju ne dulje od tri mjeseca.

Odjeljak 4.

Pravila uzgoja u izuzetnim slučajevima koja se odnose na okolnosti katastrofe u skladu s člankom 22. stavkom 2. točkom (f) Uredbe (EZ) br. 834/2007

Članak 47.

Okolnosti katastrofe

Nadležno tijelo može privremeno odobriti:

Po odobrenju od strane nadležne vlasti, pojedini subjekti moraju čuvati pisane dokaze o primjeni gore navedenih odstupanja. Države članice moraju obavijestiti jedna drugu i Komisiju o odstupanjima koja su odobrena u skladu s prvim podstavkom točkom (c) u roku od mjesec dana od odobrenja.

POGLAVLJE 7.

Baza podataka o sjemenu

Članak 48.

Baza podataka

1.   Svaka država članica osigurava uvođenje informatizirane baze podataka za popisivanje sorata za koje na njezinom državnom području postoji sjeme ili sjemenski krumpir iz ekološke proizvodnje.

2.   Bazu podataka mora voditi bilo nadležno tijelo države članice ili nadležno tijelo koje država članica odredi u tu svrhu (u nastavku „voditelj baze podataka”). Države članice također mogu imenovati javno tijelo ili privatno tijelo u drugoj zemlji.

3.   Svaka država članica obavješćuje Komisiju i druge države članice o tijelu ili privatnom tijelu imenovanom za vođenje baze podataka.

Članak 49.

Upis

1.   Sorte za koje postoji sjeme ili sjemenski krumpir iz ekološke proizvodnje upisuju se u bazu podataka iz članka 48. na zahtjev dobavljača.

2.   Svaka sorta koja nije upisana u bazu podataka smatra se nedostupnom u smislu članka 45. stavka 5.

3.   Svaka država članica odlučuje u kojem razdoblju godine treba redovito ažurirati bazu podataka za svaku vrstu ili skupinu vrsta koja se uzgaja na njezinom državnom području. Baza podataka sadržava podatke u pogledu spomenute odluke.

Članak 50.

Uvjeti za unos

1.   Za potrebe upisa, dobavljač:

2.   Voditelj baze podataka može, uz odobrenje nadležne vlasti države članice, odbiti zahtjev dobavljača za unos ili izbrisati prethodno prihvaćen unos ako dobavljač ne udovoljava zahtjevima utvrđenima u stavku 1.

Članak 51.

Upisani podaci

1.   Za svaku upisanu sortu i za svakog dobavljača, baza podataka iz članka 48. sadržava najmanje sljedeće podatke:

2.   Dobavljač odmah obavješćuje voditelja baze podataka ako određena upisana sorta više ne postoji. U bazi podataka bilježe se izmjene.

3.   Uz podatke navedene u stavku 1. baza podataka sadržava i popis vrsta navedenih u Prilogu X.

Članak 52.

Pristup informacijama

1.   Za korisnike sjemena ili sjemenskog krumpira i javnost, informacija u bazi podataka iz članka 48. besplatno je dostupna na Internetu. Države članice mogu donijeti odluku da korisnik koji je svoju djelatnost prijavio u skladu s člankom 28. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 834/2007 može na zahtjev od voditelja baze podataka dobiti izvadak podataka u vezi s jednom ili više skupina vrsta.

2.   Države članice osiguravaju da svi korisnici iz stavka 1. budu najmanje jednom godišnje obaviješteni o sustavu i kako mogu dobiti podatke iz baze podataka.

Članak 53.

Naknada za upis

Za svaki se upis može obračunati naknada koja predstavlja trošak unošenja i održavanja podataka u bazi podataka iz članka 48. Nadležno tijelo države članice odobrava iznos naknade koju naplaćuje voditelj baze podataka.

Članak 54.

Godišnje izvješće

1.   Javna tijela ili tijela imenovana za izdavanje odobrenja u skladu s člankom 45., sva odobrenja upisuju, a ove podatke stavljaju na raspolaganje u izvješću za nadležno tijelo države članice i za voditelja baze podataka.

Izvješće sadržava, za svaku vrstu na koju se odnosi odobrenje prema članku 45. stavku 5., sljedeće podatke:

2.   Za odobrenja prema članku 45. stavku 8., izvješće sadržava podatke iz ovog članka stavka 1. drugog podstavka točke (a) i razdoblje u kojem su odobrenja bila na snazi.

Članak 55.

Zbirno izvješće

Nadležno tijelo države članice mora prije 31. ožujka svake godine prikupiti izvješća i poslati Komisiji i drugim državama članicama zbirno izvješće koje obuhvaća sva odobrenja države članice iz prethodne kalendarske godine. Izvješće obuhvaća podatke navedene u članku 54. Izvješće se objavljuje u bazi podataka iz članka 48. Nadležno tijelo može zadaću prikupljanja izvješća prenijeti na voditelja baze podataka.

Članak 56.

Podaci na zahtjev

Na zahtjev države članice ili Komisije, drugim članicama ili Komisiji se mogu staviti na raspolaganje detaljni podaci o odobrenjima izdanima u pojedinačnim slučajevima.

GLAVA III.

OZNAČIVANJE

POGLAVLJE 1.

Logotip Zajednice

Članak 57.

Logotip Zajednice

U skladu s člankom 25. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 834/2007, logotip Zajednice slijedi model u Prilogu XI. ovoj Uredbi.

Logotip Zajednice koristi se u skladu s pravilima tehničkog preslikavanja utvrđenima u Prilogu XI. ovoj Uredbi.

Članak 58.

Uvjeti za korištenje kodnog broja i mjesta podrijetla

1.   Navođenje kodnog broja kontrolnog tijela ili kontrolne ustanove iz članka 24. stavka 1. točke (a) Uredbe (EZ) br. 834/2007:

2.   Navođenje naziva mjesta gdje su uzgojene poljoprivredne sirovine iz kojih se sastoje proizvodi, prema članku 24. stavku 1. točki (c) Uredbe (EZ) br. 834/2007, nalazi se odmah ispod šifre iz stavka 1.

POGLAVLJE 2.

Posebni zahtjevi za označivanje hrane za životinje

Članak 59.

Područje primjene, uporaba zaštitnog znaka i trgovačkih nazivi

Ovo se poglavlje ne primjenjuje na hranu za kućne ljubimce i hranu za krznaše ni za životinje akvakulture.

Zaštitni znakovi i trgovački nazivi s oznakom iz članka 23. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 834/2007 mogu se koristiti samo ako je najmanje 95 % suhe tvari proizvoda sastavljeno od sirovina za hranu za životinje dobiveno metodom ekološke proizvodnje.

Članak 60.

Oznake na prerađenoj hrani za životinje

1.   Ne dovodeći u pitanje članke 61. i 59., drugi stavak ove Uredbe, za prerađenu hranu za životinje mogu se koristiti izrazi iz članka 23. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 834/2007 pod uvjetom da:

2.   Podložno zahtjevima utvrđenima u stavku 1. točkama (a) i (b), kod proizvoda koji obuhvaćaju promjenjive količine sirovina hrane za životinje dobivene metodama ekološke proizvodnje i/ili sirovina hrane za životinje iz proizvoda u postupku prijelaza na ekološku proizvodnju i/ili iz neekoloških sirovina dopušta se sljedeći navod:

„može se koristiti u ekološkoj proizvodnji u skladu s Uredbama (EZ) 834/2007 i (EZ) 889/2008”.

Članak 61.

Uvjeti za korištenje oznaka na prerađenoj hrani za životinje

1.   Oznaka iz članka 60.:

2.   Oznaku predviđenu u članku 60. može isto tako pratiti i uputa na zahtjev da se hrana za životinje upotrebljava u skladu s člancima 21. i 22.

POGLAVLJE 3.

Ostali posebni zahtjevi za označivanje

Članak 62.

Proizvodi biljnog podrijetla iz prijelaznog razdoblja

Proizvodi biljnog podrijetla iz prijelaznog razdoblja mogu nositi oznaku „proizvod iz razdoblja prijelaza na ekološki uzgoj” ako:

GLAVA IV.

KONTROLE

POGLAVLJE 1.

Minimalni zahtjevi kod kontrole

Članak 63.

Programi kontrole i preuzimanje obveze od strane subjekta

1.   Kada se programi kontrole primjenjuju po prvi put, subjekt sastavlja i potom održava:

Prema potrebi, opis mjera iz prvog podstavka može predstavljati dio sustava kvalitete kako ga je subjekt uspostavio.

2.   Opis mjera iz stavka 1. mora biti sadržan u izjavi koju potpisuje odgovorni subjekt. Osim toga, ta izjava uključuje preuzimanje obveze od strane subjekta:

Izjavu predviđenu u prvom podstavku treba provjeriti kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova koje izdaje izvješće, kako bi se utvrdili mogući nedostaci i nesukladnosti s pravilima ekološke proizvodnje. Subjekt supotpisuje to izvješće i poduzima potrebne korektivne mjere.

3.   Za primjenu članka 28. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 834/2007 subjekt dostavlja nadležnom tijelu sljedeće informacije:

Članak 64.

Izmjena programa kontrole

Odgovoran subjekt svaku promjenu naziva ili mjera iz članka 63. i programa početne kontrole iz članaka 70., 74., 80., 82., 86 i 88. pravovremeno prijavljuje kontrolnom tijelu ili kontrolnoj ustanovi.

Članak 65.

Kontrolni posjeti

1.   Kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova najmanje jednom godišnje obavlja fizički pregled svih subjekta.

2.   Kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova može uzimati uzorke za ispitivanje proizvoda koji nisu odobreni za ekološku proizvodnju ili za provjeru proizvodnih tehnika koje nisu u skladu s pravilima ekološke proizvodnje. Uzorci se također mogu uzimati i analizirati za otkrivanje moguće kontaminacije proizvodima koji nisu odobreni za ekološku proizvodnju. Međutim, takve se analize provode kada se sumnja na korištenje proizvoda koji nisu odobreni za ekološku proizvodnju.

3.   Izvješće o kontroli sastavlja se nakon svake provedene kontrole, a supotpisuje ga subjekt jedinice ili njegovo predstavnik.

4.   Nadalje, kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova nasumično dolaze u kontrolne posjete, prvenstveno nenajavljeni, na temelju opće ocjene rizika nesukladnosti s pravilima ekološke proizvodnje, uzimajući u obzir najmanje rezultate prethodnih kontrola, količinu predmetnih proizvoda i rizik zamjene proizvoda.

Članak 66.

Pisana izvješća

1.   U jedinici ili poslovnim prostorima vode se robne i financijske evidencije koje su takve da omogućuju subjektu da utvrdi, a kontrolnom tijelu ili kontrolnoj ustanovi da provjeri:

2.   Pisana izvješća sadrže rezultate provjere prilikom primitka ekoloških proizvoda i sve druge informacije koje kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova traži za potrebe ispravnog kontrole. Podaci u izvješćima dokumentiraju se odgovarajućim dokumentima koji ih potvrđuju. U izvješćima se dokazuje usklađenost između ulaza i izlaza.

3.   Ako subjekt vodi više proizvodnih jedinica u istom području, jedinice za neekološke proizvode, zajedno s prostorima za skladištenje ulaznih sirovina također podliježu minimalnim zahtjevima za kontrolu.

Članak 67.

Pristup objektima

1.   Subjekt:

2.   Osim zahtjeva utvrđenih u stavku 1. uvoznici i prvi primatelji dostavljaju i podatke o uvezenim pošiljkama iz članka 84.

Članak 68.

Pisani dokazi

Za potrebe primjene članka 29. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 834/2007 nadležno tijelo ili kontrolno tijelo koriste model pisanog dokaza iz Priloga XII. ovoj Uredbi.

Članak 69.

Izjava prodavatelja

Za potrebe primjene članka 9. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 834/2007 za izjavu prodavatelja da dobavljeni proizvodi nisu dobiveni od ili putem genetski modificiranih organizama može se koristiti obrazac utvrđen u Prilogu XIII. ovoj Uredbi.

POGLAVLJE 2.

Posebni zahtjevi za kontrolu za biljke i biljne proizvode iz poljoprivredne proizvodnje ili berbe

Članak 70.

Programi kontrole

1.   Potpuni opis jedinice iz članka 63. stavka 1. točke (a):

2.   Kod branja samoniklog bilja, praktične mjere iz članka 63. stavka 1. točke (b) obuhvaćaju sva jamstva trećih strana koja subjekt može dati kako bi osigurao da se odredbe članka 12. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 834/2007 poštuju.

Članak 71.

Obavijesti

Svake godine, prije datuma koji naznači kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova, subjekt obavješćuje kontrolno tijelo ili kontrolnu ustanovu o svojem rasporedu proizvodnje biljnih proizvoda, navodeći raščlambu po zemljišnim česticama.

Članak 72.

Evidencija o proizvodnji bilja

Evidencija o proizvodnji bilja sastavlja se u obliku upisnika i drži u radnim prostorima gospodarstva stalno dostupna nadležnim ili kontrolnim tijelima. Osim članka 71., ta evidencija osigurava barem sljedeće informacije:

Članak 73.

Više proizvodnih jedinica koje vodi isti subjekt

Ako subjekt vodi više proizvodnih jedinica u istom području, jedinice koje proizvode neekološke kulture, zajedno sa skladišnim prostorima za poljoprivredne sirovine, isto tako podliježu općim i posebnim zahtjevima kontrole utvrđenima u poglavlju 1. i u ovom poglavlju ove glave.

POGLAVLJE 3.

Zahtjevi za kontrolu za stoku i stočne proizvode koji se dobivaju u uzgoju stoke

Članak 74.

Programi kontrole

1.   Prilikom prve primjene sustava kontrole koji se posebno odnosi na uzgoj stoke, potpuni opis jedinice iz članka 63. stavka 1. točke (a) sadrži:

2.   Praktične mjere iz članka 63. stavka 1. točke (b) sadrži:

Članak 75.

Označivanje stoke

Stoka se mora trajno označiti primjenom metoda koje su prilagođene svakoj vrsti, pojedinačno kod velikih sisavaca, a pojedinačno ili skupno kod peradi i malih sisavaca.

Članak 76.

Evidencija stoke

Evidencija stoke sastavlja se u obliku upisnika i drži u radnim prostorima gospodarstva stalno dostupna nadležnim ili kontrolnim tijelima. Ta evidencija osigurava potpuni opis sustava upravljanja krdom ili stadom uključujući najmanje sljedeće informacije:

Članak 77.

Mjere kontrole veterinarskih lijekova za stoku

Kada se koriste veterinarski lijekovi, potrebno je podatke iz članka 76. točka (e) prijaviti kontrolnom tijelu ili kontrolnoj ustanovi prije nego se stoka ili stočni proizvodi stave na tržište kao ekološki. Liječena stoka jasno je označena, pojedinačno kod velikih životinja; pojedinačno ili skupno ili po košnici kod peradi, malih životinja i pčela.

Članak 78.

Posebne mjera kontrole u pčelarstvu

1.   Pčelar kontrolnom tijelu ili kontrolnoj ustanovi dostavlja zemljovid u odgovarajućem mjerilu u kojem je navedena lokacija košnica. Ako nisu naznačena područja u skladu s člankom 13. stavkom 2., pčelar kontrolnom tijelu ili kontrolnoj ustanovi predočuje odgovarajuću dokumentaciju i dokaze, uključujući prema potrebi odgovarajuće analize da područja koja su dostupna njegovim kolonijama zadovoljavaju uvjete koje propisuje ova Uredba.

2.   U upisnik pčelinjaka upisuju se sljedeći podaci u pogledu korištenja hrane: vrsta proizvoda, datumi, količine i košnice u kojima se koristi.

3.   Kada se koriste veterinarski lijekovi, prije nego se proizvodi stave na tržište kao ekološki, jasno se evidentiraju, a nadležno tijelo ili kontrolno tijelo obavješćuje se o vrsti proizvoda, uključujući naznaku aktivne farmakološke tvari, zajedno s detaljima o dijagnozi, pozologiji, postupku davanja lijeka, trajanju liječenja i zakonom propisanoj karenci.

4.   Zajedno s identifikacijom košnice upisuje se zona u kojoj se nalazi pčelinjak. Kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova obavješćuju se o premještanju pčelinjaka u roku koji je dogovoren s nadležnim tijelom ili kontrolnim tijelom.

5.   Pozornost treba obratiti posebno na to da se osiguraju primjereno vrcanje, prerada i čuvanje pčelarskih proizvoda. Evidentiraju se sve mjere kojima se postiže ispunjenje ovog zahtjeva.

6.   U upisniku pčelinjaka bilježi se odstranjivanje dijelova košnica u kojima je med i postupci vrcanja meda.

Članak 79.

Više proizvodnih jedinica koje vodi isti subjekt

Ako subjekt upravlja s više proizvodnih jedinica, kako je predviđeno u članku 17. stavku 1., člancima 40. i 41., jedinice koje proizvode neekološki uzgojenu stoku ili neekološke stočne proizvode također podliježu sustavu kontrole utvrđenom u poglavlju 1. i u ovom poglavlju ove glave.

POGLAVLJE 4.

Zahtjevi u pogledu kontrole za jedinice za pripravljanje biljnih i stočnih proizvoda i hrane koja se sastoji od biljnih i stočnih proizvoda

Članak 80.

Zahtjevi u pogledu kontrole

Ako se radi o jedinici koja je uključena u pripravljanje za vlastiti račun ili za račun treće strane, uključujući posebno jedinice uključene u pakiranje i/ili ponovno pakiranje takvih proizvoda ili jedinice koje sudjeluju u označivanju i/ili ponovnom označivanju takvih proizvoda, u potpunom opisu jedinice iz članka 63. stavka 1. točke (a) prikazuju se objekti koji se koriste za prihvat, preradu, pakiranje, označivanje i skladištenje poljoprivrednih proizvoda prije i nakon operacija koje se na njih odnose, kao i postupke za prijevoz proizvoda.

POGLAVLJE 5.

Zahtjevi u pogledu kontrole za uvoz bilja, biljnih proizvoda, stoke, stočnih proizvoda i prehrambenih proizvoda koji sadrže biljne proizvode i/ili stočne proizvode, hrane za životinje, krmne smjese i sirovina za hranu za životinje iz trećih zemalja

Članak 81.

Područje primjene

Ovo se poglavlje primjenjuje na svakog subjekta koji kao uvoznik i/ili prvi primatelj sudjeluje u uvozu i/ili prihvatu ekoloških proizvoda za vlastiti račun ili za račun drugog subjekta.

Članak 82.

Programi kontrole

1.   Kod uvoznika, potpuni opis jedinice iz članka 63. stavka 1. točke (a) obuhvaća poslovne prostore i njegove operacije uvoza, s naznakom mjesta ulaska proizvoda u Zajednicu i sve druge objekte koje uvoznik namjerava koristiti za skladištenje uvoznih proizvoda do njihove isporuke prvom primatelju.

Osim toga, izjava iz članka 63. stavka 2. obuhvaća preuzimanje obveze uvoznika da osigura da svaki objekt koji će uvoznik koristiti za skladištenje bude podvrgnut kontroli koji će provesti ili kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova ili, ako se ovi objekti za skladištenje nalaze u drugoj državi članici ili regiji, kontrolno tijelo ili nadležno tijelo ovlašteno za kontrolu u spomenutoj državi članici ili regiji.

2.   Kod prvog primatelja, u punom opisu jedinice iz članka 63. stavka 1. točke (a) navode se objekti koji se koriste za prihvat i skladištenje.

3.   Ako su uvoznik i prvi primatelj ista pravna osoba i posluju u istoj jedinici, izvješća iz drugog podstavka članka 63. stavka 2. mogu biti sadržana u istom izvješću.

Članak 83.

Pisana izvješća

Uvoznik i prvi primatelj moraju voditi odvojene evidencije stoke i financijske evidencije, osim ako posluju u istoj jedinici.

Na zahtjev kontrolnog tijela ili kontrolne ustanove pružaju se sve pojedinosti o prijevozu od izvoznika u trećoj zemlji do prvog primatelja i od prostorija prvog primatelja ili skladišnih objekata do primatelja u Zajednici.

Članak 84.

Informacije o uvezenim pošiljkama

Uvoznik pravovremeno obavješćuje kontrolno tijelo ili kontrolnu ustanovu o svakoj pošiljci koja se uvozi u Zajednicu, uz navođenje:

Na zahtjev kontrolnog tijela ili kontrolne ustanove uvoznika, potonji prosljeđuje podatke iz prvog stavka kontrolnom tijelu ili kontrolnoj ustanovi prvog primatelja.

Članak 85.

Kontrolni posjeti

Kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova provjerava pisana izvješća iz članka 83. ove Uredbe i potvrdu iz članka 33. stavka 1. točke (d) Uredbe (EZ) br. 834/2007 ili pisani dokaz iz članka 32. stavka 1. točke (c) potonje Uredbe.

Ako uvoznik obavlja radnje uvoza različitim jedinicama ili prostorima, na zahtjev stavlja na raspolaganje izvješća iz drugog podstavka članka 63. stavka 2. ove Uredbe za svaki od spomenutih objekata.

POGLAVLJE 6.

Zahtjevi u pogledu kontrole za jedinice uključene u proizvodnju, pripremu ili uvoz ekoloških proizvoda, koje su predmetne poslove djelomično ili u cijelosti prenijele na treće strane

Članak 86.

Programi kontrole

U pogledu poslova koji su preneseni na treće strane, potpuni opis jedinice iz članka 63. stavka 1. točke (a) obuhvaća sljedeće:

POGLAVLJE 7.

Zahtjevi za kontrolu jedinica koje pripravljaju hranu za životinje

Članak 87.

Područje primjene

Ovo poglavlje vrijedi za bilo koju jedinicu uključenu u pripravljanje proizvoda iz članka 1. stavka 2. točke (c) Uredbe (EZ) br. 834/2007 za vlastiti račun ili u ime treće strane.

Članak 88.

Programi kontrole

1.   Potpuni opis jedinice iz članka 63. stavka 1. točke (a) sadrži:

2.   Mjere koje subjekti iz članka 63. stavka 1. točke (b) poduzimaju kako bi se zajamčila sukladnost s pravilima ekološke proizvodnje sadržavaju i određivanje mjera iz članka 26.

3.   Kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova te mjere primjenjuje kako bi provelo opću procjenu rizika povezanu sa svakom jedinicom za pripravljanje i sastavilo plan kontrole. Taj plan kontrole osigurava minimalan broj nasumičnih uzoraka ovisno o mogućim rizicima.

Članak 89.

Pisana izvješća

Za potrebe pravilne kontrole poslova, pisana izvješća iz članka 66. moraju obuhvaćati podatke o podrijetlu, naravi i količinama sirovina za hranu za životinje, aditivima, prodaji i gotovim proizvodima.

Članak 90.

Kontrolni posjeti

Kontrolni posjet iz članka 65. obuhvaća potpuni fizički pregled svih poslovnih prostora. Nadalje, kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova dolazi ciljano na temelju opće procjene mogućih rizika nesukladnosti s pravilima ekološke proizvodnje.

Kontrolno tijelo ili ustanova posebnu pozornost obraća kontrolnim točkama koje su za subjekta istaknute kao kritične, s ciljem utvrđivanja jesu li radnje nadzora i provjere ispravno provedene.

Svi prostori koje subjekt koristi za izvođenje svojih aktivnosti mogu se pregledavati onoliko često koliko to zahtijevaju odnosni rizici.

POGLAVLJE 8.

Povrede i razmjena informacija

Članak 91.

Mjere u slučaju sumnje na povrede i nepravilnosti

1.   Ako subjekt smatra ili sumnja da proizvod koji je proizveo, pripremio, uvezao ili koji je dobio od drugog subjekta nije u sukladnosti s pravilima ekološke proizvodnje, pokreće postupke bilo za povlačenje s takvog proizvoda svako upućivanje na metodu ekološke proizvodnje ili da odvoji i označi proizvod. Može ga staviti u preradu ili ambalažu ili na tržište nakon otklanjanja sumnje, osim ako se plasira na tržište bez oznake koja upućuje na metodu ekološke proizvodnje. Ako postoji takva sumnja, subjekt odmah obavješćuje kontrolno tijelo ili nadležno tijelo. Kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova može zahtijevati da se proizvod ne smije plasirati na tržište s oznakama koje upućuju na metodu ekološke proizvodnje dok se ne uvjeri, putem informacije koju primi od subjekta ili iz drugih izvora, da je sumnja otklonjena.

2.   Ako kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova s razlogom sumnjaju da subjekt nastoji staviti na tržište proizvod koji nije sukladan s pravilima ekološke proizvodnje, a nosi oznaku koja upućuje na metodu ekološke proizvodnje, to kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova može zahtijevati da subjekt privremeno ne smije plasirati proizvod s takvim upućivanjem u trajanju koje utvrđuje nadležno tijelo ili kontrolno tijelo. Prije donošenja takve odluke, kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova subjektu omogućuju da se očituje. Ta se odluka dopunjuje obvezom povlačenja svakog upućivanja na metodu ekološke proizvodnje s tog proizvoda ako je kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova sigurna da proizvod ne ispunjava zahtjeve ekološke proizvodnje.

Međutim, ako u spomenutom roku sumnja nije potvrđena, odluka iz prvog podstavka ukida se najkasnije istekom tog roka. Operator mora u potpunosti surađivati s kontrolnim tijelom ili kontrolnom ustanovom u razrješavanju sumnje.

3.   Države članice poduzimaju sve potrebne mjere i sankcije kako bi se spriječila zlouporaba oznaka iz glave IV. Uredbe (EZ) br. 834/2007 i glave III. i/ili Priloga XI. ovoj Uredbi.

Članak 92.

Razmjena informacija

1.   Ako subjekta i njegove podugovaratelje provjeravaju različita nadležna tijela ili kontrolna tijela, izjava iz članka 63. stavka 2. mora sadržavati suglasnost subjekta u vlastito ime i ime njegovih podugovaratelja da različita kontrolna tijela ili kontrolne ustanove mogu razmijeniti informacije o radnjama pod njihovom kontrolom i o načinu provedbe te razmjene informacija.

2.   Ako država članica utvrdi nepravilnosti ili povrede koji se odnose na primjenu ove Uredbe u proizvodu koji potječe iz druge države članice i koji nosi oznake iz glave IV. Uredbe (EZ) br. 834/2007 i glave III. i/ili glave XI. ove Uredbe, ona o tome obavješćuje državu članicu koja je imenovala kontrolno tijelo ili kontrolnu ustanovu i Komisiju.

GLAVA V.

DOSTAVLJANJE INFORMACIJA KOMISIJI, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

POGLAVLJE 1.

Dostavljanje informacija Komisiji

Članak 93.

Statistički podaci

1.   Države članice prije 1. srpnja svake godine Komisiji dostavljaju godišnje statističke podatke o ekološkoj proizvodnji iz članka 36. Uredbe (EZ) br. 834/2007 putem računalnog sustava koji omogućava elektroničku razmjenu dokumenata i podataka koje Komisija (Eurostat) stavlja na raspolaganje.

2.   Statistički podaci iz stavka 1. sadrže posebno sljedeće podatke:

3.   Za prijenos statističkih podataka iz stavaka 1. i 2., države članice koriste jedinstvenu točku ulaza koju osigurava Komisija (Eurostat).

4.   Odredbe koje se odnose na karakteristike statističkih podataka i metapodataka određuju se u okviru Statističkog programa Zajednice na temelju obrazaca ili upitnika koji su dostupni putem sustava iz stavka 1.

Članak 94.

Ostali podaci

1.   Države članice dostavljaju Komisiji sljedeće podatke putem računalnog sustava koji omogućava elektroničku razmjenu dokumenata i podataka koje Komisija (Opća uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj) stavlja na raspolaganje za informiranje, osim u statističke svrhe:

2.   Podatke dostavlja, upisuje i ažurira u sustavu iz stavka 1. za koji je odgovorno nadležno tijelo iz stavka 35. Uredbe (EZ) br. 834/2007, to nadležno tijelo samo ili kontrolno tijelo na koju je takva funkcija prenesena.

3.   Odredbe koje se odnose na karakteristike podataka i metapodataka utvrđuju se na temelju obrazaca ili upitnika koji su dostupni putem sustava iz stavka 1.

POGLAVLJE 2.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 95.

Prijelazne mjere

1.   U prijelaznom razdoblju koje ističe 31. prosinca 2010. stoka se može sapinjati u građevinama koje su postojale prije 24. kolovoza 2000., pod uvjetom da joj se osigurava redovno kretanje i uzgoj u skladu sa zahtjevima za dobrobit životinja s udobno nastrijetim površinama kao i pojedinačno čuvanje i pod uvjetom da je nadležno tijelo odobrilo tu mjeru. Nadležno tijelo može i dalje odobravati ovu mjeru na zahtjev pojedinih subjekata da se njezina primjena nastavi, u ograničenom razdoblju koje završava prije 31. prosinca 2013., uz dodatni uvjet da se kontrolni posjeti iz članka 65. stavka 1. obavljaju najmanje dvaput godišnje.

2.   Nadležno tijelo može u prijelaznom razdoblju koje ističe 31. prosinca 2010. odobriti odstupanja u vezi s uvjetima smještaja i gustoće stoke za gospodarstva koja uzgajaju stoku na temelju odstupanja iz Priloga I. dijela B stavka 8.5.1. Uredbi (EEZ) br. 2092/91. Subjekti koji budu koristili ovo produljenje kontrolnom tijelu ili kontrolnoj ustanovi predaju plan koji sadrži opis programa namijenjenih osiguravanju sukladnosti s odredbama pravila o ekološkoj proizvodnji do kraja prijelaznog razdoblja. Nadležno tijelo može i dalje odobravati ovu mjeru na zahtjev pojedinih subjekata da se njezina primjena nastavi u ograničenom razdoblju koje završava do 31. prosinca 2013., uz dodatni uvjet da se kontrolni posjet iz članka 65. stavka 1. obavlja najmanje dvaput godišnje.

3.   U prijelaznom razdoblju koje ističe 31. prosinca 2010. konačna faza tovljenja ovaca i svinja za proizvodnju mesa kako je utvrđeno u Prilogu I.B točki 8.3.4. Uredbi (EEZ) br. 2092/91 se može odvijati u zatvorenom prostoru pod uvjetom da se kontrolni posjet iz članka 65. stavka 1. obavlja najmanje dvaput godišnje.

4.   Kastracija odojaka može se obavljati bez korištenja anestezije i/ili analgezije tijekom prijelaznog razdoblje koje ističe 31. prosinca 2011.

5.   Do uključivanja detaljnih pravila za uzgoj za kućne ljubimce, primjenjuju se nacionalna pravila ili ako takvih nema, privatni standardi koje države članice prihvaćaju ili priznaju.

6.   Za potrebe članka 12. stavka 1. točke (j) Uredbe (EZ) br. 834/2007 i do uključivanja pojedinih tvari prema članku 16. stavku (f) spomenute Uredbe, mogu se koristiti samo proizvodi koje su odobrila nadležna tijela.

7.   Za odobrenja za neekološke sastojke poljoprivrednog podrijetla koja izdaju države članice prema Uredbi (EEZ) br. 207/93 može se smatrati da su izdana prema ovoj Uredbi. Međutim, odobrenja izdana u skladu s člankom 3. stavkom 6. prethodne Uredbe ističu 31. prosinca 2009.

8.   U prijelaznom razdoblju koje ističe 1. srpnja 2010. subjekti mogu kod označivanja i dalje primjenjivati odredbe utvrđene u Uredbi (EEZ) br. 2092/91 za:

9.   Proizvedene zalihe proizvoda pakirane i označene do 1. siječnja 2009. u skladu s Uredbom (EEZ) br. 2092/91 mogu se do iscrpljenja zaliha i dalje stavljati na tržište s natpisima koji se odnose na ekološku proizvodnju.

10.   Za proizvode stavljene na tržište, ambalaža u skladu s Uredbom (EEZ) br. 2092/91, s izrazima koji se odnose na ekološku proizvodnju, može se i dalje koristiti do 1. siječnja 2012., ako proizvod inače zadovoljava zahtjeve Uredbe (EZ) 834/2007.

Članak 96.

Stavljanje izvan snage

Uredbe (EEZ) br. 207/93, (EZ) br. 223/2003 i (EZ) br. 1452/2003 stavljaju se izvan snage.

Upućivanja na uredbe stavljene izvan snage i na Uredbu (EEZ) br. 2092/91 smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu i čitaju u skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu XIV.

Članak 97.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2009.

Međutim, članak 27. stavak 2. točka (a) i članak 58. primjenjuju se od 1. srpnja 2010.

(1)  SL L 189, 20.7.2007., str. 1.

(2)  SL L 198, 22.7.1991., str. 1.

(3)  SL L 165, 30.4.2004., str. 1. Ispravljeno u SL L 191, 28.5.2004., str. 1.

(4)  SL L 25, 2.2.1993., str. 5.

(5)  SL L 206, 15.8.2003., str. 17.

(6)  SL L 31, 6.2.2003., str. 3.

(7)  SL L 311, 28.11.2001., str. 1.

(8)  SL L 375, 31.12.1991., str. 1.

(9)  SL L 368, 23.12.2006., str. 15.

(10)  SL L 340, 11.12.1991., str. 28.

(11)  SL L 340, 11.12.1991., str. 33.

(12)  SL L 277, 21.10.2005., str. 1.

(13)  SL L 160, 26.6.1999., str. 80.

(14)  SL L 184, 15.7.1988., str. 61.

(15)  SL L 237, 10.9.1994., str. 13.

(16)  SL L 169, 10.7.2000., str. 1.

(17)  SL L 193, 20.7.2002., str. 1.

(18)  SL L 193, 20.7.2002., str. 33.

(19)  SL L 86, 6.4.1979., str. 30.

(20)  SL L 125, 23.5.1996., str. 35.

PRILOG I.

Umjetna gnojiva i poboljšivači tla iz članka 3. stavka 1.

Napomena:

(1)  SL L 304, 21.11.2003., str. 1.

PRILOG II.

Pesticidi — sredstva za zaštitu bilja iz članka 5. stavka 1.

Napomena:

1.   Tvari biljnog ili životinjskog podrijetla

2.   Mikroorganizmi koji se koriste za biološko suzbijanje štetočinja i bolesti

3.   Tvari koje proizvode mikroorganizmi

4.   Tvari koje se koriste u klopkama i/ili raspršivačima

5.   Pripravci koji se razmazuju po površini između uzgojenih biljaka

6.   Ostale tvari iz tradicionalne uporabe u ekološkom uzgoju

7.   Ostale tvari

PRILOG III.

Najmanje dopuštene površine u zatvorenom prostoru i otvorenom prostoru i druge karakteristike smještaja kod različitih vrsta životinja i vrsta uzgoja iz članka 10. stavka 4.

1.   Goveda, kopitari, ovce, koze i svinje

2.   Perad

(1)  Samo kod pokretnih nastambi koje ne prelaze 150 m2 tlocrtne površine.

PRILOG IV.

Najveći broj životinja po hektaru iz članka 15. stavka 2.

PRILOG V.

Sirovine za hranu za životinje iz članka 22. stavaka 1., 2. i 3.

1.   NEEKOLOŠKE SIROVINE ZA HRANU ZA ŽIVOTINJE BILJNOG PODRIJETLA

1.1.   Žitarice, zrnje, njihovi proizvodi i nusproizvodi:

1.2.   Sjemenke uljarica, plodovi uljarica, njihovi proizvodi i nusproizvodi:

1.3.   Sjeme mahunarki, njihov proizvod i nusproizvodi:

1.4.   Gomolji, korijenje, njihovi proizvodi i nusproizvodi:

1.5.   Ostalo sjeme i voće, njihovi proizvodi i nusproizvodi:

1.6.   Krmivo i vlaknasta krma:

1.7.   Ostale biljke, njihovi proizvodi i nusproizvodi:

2.   HRANA ZA ŽIVOTINJE ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA

2.1.   Mlijeko i mliječni proizvodi:

2.2.   Riba, druge morske životinje, njihovi proizvodi i nusproizvodi:

Uz sljedeća ograničenja: Podrijetlo proizvoda samo iz održivog ribarstva i koristi se samo za vrste koje nisu biljojedi.

2.3.   Jaja i proizvodi od jaja:

3.   HRANA ZA ŽIVOTINJE MINERALNOG PODRIJETLA

3.1.   Natrij:

3.2.   Kalij:

3.3.   Kalcij:

3.4.   Fosfor:

3.5.   Magnezij:

3.6.   Sumpor:

PRILOG VI.

Aditivi u hrani za životinje i određene tvari koji se koriste u prehrani životinja iz članka 22. stavka 4.

1.   ADITIVI U HRANI ZA ŽIVOTINJE

Navedeni aditivi moraju imati odobrenje na temelju Uredbe (EZ) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (1) o dodacima za uporabu u prehrani životinja.

1.1.   Prehrambeni aditivi:

(a)   vitamini:

(b)   elementi u tragovima:

1.2.   Zootehnički aditivi:

Enzimi i mikroorganizmi.

1.3.   Tehnički aditivi:

(a)   konzervansi

(b)   antioksidansi:

(c)   emulgatori i tvari za sprečavanje zgrudnjavanja:

(d)   aditivi za silažu:

Kao prehrambeni aditivi mogu se koristiti enzimi, kvasci i bakterije.

Uporaba mliječne, mravlje, propionske i octene kiseline u proizvodnji silaže dopuštena je samo kada vremenski uvjeti ne omogućavaju primjerenu fermentaciju.

2.   ODREĐENE TVARI KOJE SE KORISTE U PREHRANI ŽIVOTINJA

Navedena tvar mora biti odobrena na temelju Direktive Vijeća 82/471/EEC o određenim proizvodima koji se koriste u prehrani životinja (3).

Kvasci:

3.   TVARI ZA PROIZVODNJU SILAŽE

(1)  SL L 268, 18.10.2003., str. 29.

(2)  Za silažu, samo kada vremenski uvjeti ne omogućavaju primjerenu fermentaciju.

(3)  SL L 213, 21.7.1982., str. 8.

PRILOG VII.

Proizvodi za čišćenje i dezinfekciju iz članka 23. stavka 4.

Proizvodi za čišćenje i dezinfekciju zgrada i objekata za uzgoj životinja:

PRILOG VIII.

Određeni proizvodi i tvari za primjenu u proizvodnji prerađene ekološke hrane iz članka 27. stavka 1. točke (a)

Napomena:

ODJELJAK A — PREHRAMBENI ADITIVI, UKLJUČUJUĆI NOSAČE

Za potrebe izračuna iz članka 23. stavka 4. točke (a) podtočke ii. Uredbe (EZ) br. 834/2007, prehrambeni aditivi označeni zvjezdicom u stupcu oznake računaju se kao sastojci poljoprivrednog podrijetla.

ODJELJAK B — POMOĆNE TVARI ZA PRERADU I DRUGI PROIZVODI KOJI SE MOGU KORISTITI ZA PRERADU SASTOJAKA POLJOPRIVREDNOG PODRIJETLA IZ EKOLOŠKE PROIZVODNJE

Napomena:

(1)  Ovaj se aditiv može koristiti samo ako je nadležnom tijelu dokazano da ne postoji tehnološka alternativa koja pruža ista jamstva i/ili koja omogućava zadržavanje posebnih karakteristika proizvoda.

(2)  Ograničenje se tiče samo životinjskih proizvoda.

(3)  „Dulce de leche” ili „Confiture de lait” je meka, sočna, smeđa krema of zaslađenog zgusnutog mlijeka.

(4)  U tom smislu se „voćno vino” definira kao vino dobiveno od voća koje nije grožđe.

(5)  Najviše moguće razine dostupne iz svih izvora, izražene kao SO2 u mg/l.

(6)  Ograničenje se odnosi samo na životinjske proizvode.

(7)  Ograničenje se odnosi samo na biljne proizvode.

PRILOG IX.

Sastojci poljoprivrednog podrijetla koji nisu ekološki proizvedeni, iz članka 28.

1.   NEPRERAĐENI BILJNI PROIZVODI I PROIZVODI KOJI SU POSTUPCIMA DOBIVENI IZ NJIH

1.1.   Jestivo voće, orašasto voće i sjemenja:

1.2.   Jestivi začini i zeljasto bilje:

1.3.   Razno:

Alge, uključujući morske alge, koje su dopuštene u pripravljanju neekološke hrane.

2.   PROIZVODI BILJNOG PODRIJETLA

2.1.   Masti i ulja, rafinirana ili ne, ali koja nisu kemijski modificirana, koja potječu od biljaka osim sljedećih: