32008D0231

ODLUKA KOMISIJE

od 1. veljače 2008.

o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost operativnog podsustava transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina iz članka 6. stavka 1. Direktive Vijeća 96/48/EZ o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2002/734/EZ od 30. svibnja 2002.

(priopćena pod brojem dokumenta C(2008) 356)

(Tekst značajan za EGP)

(2008/231/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 96/48/EZ od 23. srpnja 1996. o interoperabilnosti transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina (1), a posebno njezin članak 6. stavak 1. i članak 6. stavak 2.,

budući da:

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Komisija ovime usvaja revidiranu verziju Tehničke specifikacije za interoperabilnost (TSI) podsustava „odvijanje prometa i upravljanje prometom” transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina iz članka 6. stavka 1. Direktive Vijeća 96/48/EZ.

TSI je sadržan u Prilogu ovoj Odluci.

Ovaj se TSI primjenjuje na podsustav „odvijanje prometa i upravljanje prometom” koji je određen u Prilogu II. Direktivi 96/48/EZ.

Članak 2.

1.   U vezi točaka klasificiranih kao „otvorena pitanja” iz Priloga U TSI-ju, uvjeti koji se moraju ispuniti radi provjere interoperabilnosti sukladno članku 16. stavku 2. Direktive 96/48/EZ su primjenjiva tehnička pravila koja se koriste u državi članici koja odobrava početak rada podsustava obuhvaćenog ovom Odlukom.

2.   Svaka država članica dostavlja u roku od šest mjeseci od priopćenja ove Odluke ostalim državama članicama i Komisiji:

Članak 3.

Države članice obavješćuju Komisiju o sljedećim vrstama sporazuma u roku od šest mjeseci od stupanja priloženog TSI-ja na snagu:

Članak 4.

Države članice izrađuju nacionalni plan za provedbu TSI-ja u skladu s kriterijima navedenim u poglavlju 7. ovom Prilogu.

One prosljeđuju ovaj provedbeni plan drugim državama članicama i Komisiji najkasnije godinu dana nakon dana početka primjene ove Odluke.

Članak 5.

Danom početka primjene ove Odluke prestaje se primjenjivati Odluka Komisije 2002/734/EZ (3).

Članak 6.

Ova se Odluka primjenjuje od 1. rujna 2008.

Članak 7.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

(1)  SL L 235, 17.9.1996., str. 6., Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2007/32/EZ (SL L 141, 2.6.2007., str. 63.).

(2)  SL L 164, 30.4.2004., str. 114.

(3)  SL L 245, 12.9.2002, str. 370.

PRILOG

DIREKTIVA 96/48/EZ - INTEROPERABILNOST TRANSEUROPSKOG ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA VELIKIH BRZINA

TEHNIČKA SPECIFIKACIJA ZA INTEROPERABILNOST

Podsustav „Odvijanje prometa i upravljanje prometom”

A. OPĆENITO

B. SIGURNOST I ZAŠTITA OSOBLJA

C. OPERATIVNA SUČELJA S PROMETNO-UPRAVLJAČKOM I SIGNALNO-SIGURNOSNOM OPREMOM

D. VOŽNJA VLAKA

E. NEPRAVILNOSTI, NEZGODE I NESREĆE

GLOSAR

1.   UVOD

1.1.   Tehničko područje primjene

Ovaj TSI odnosi se na podsustav „odvijanje prometa i upravljanje prometom“ koji predstavlja jedan od podsustava navedenih u Prilogu II. stavku 1. Direktivi 96/48/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, te na njegovo održavanje.

Ovaj TSI primjenjuje se na sljedeće kategorije vlakova, bez obzira sastoje li se ti vlakovi od motornih neodvojivih kompozicija (neodvojivih u prometu) ili zasebnih vozila. Primjenjuje se jednako na putnička i/ili neputnička željeznička vozila:

Prema Prilogu I. Direktivi, specifikacije se određuju za svaku od sljedećih kategorija pruge:

1.2.   Zemljopisno područje primjene

Zemljopisno područje primjene ovog TSI-ja je transeuropski željeznički sustav velikih brzina kao što je opisan u Prilogu I. Direktivi 96/48/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ.

1.3.   Sadržaj ovog TSI-ja

Sukladno članku 5. stavku 3. te Prilogu I. odjeljku 1. točki (b) Direktivi 96/48/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, u ovom se TSI-ju:

Nadalje, u skladu s člankom 5. stavkom 5., mogu se predvidjeti odredbe za posebne slučajeve svakog TSI-ja; one su navedene u poglavlju 7.

I na kraju, ovaj TSI u poglavlju 4. obuhvaća operativna pravila i pravila održavanja specifična za područje primjene naznačeno u gore navedenim točkama 1.1. i 1.2.

2.   DEFINICIJA PODSUSTAVA/PODRUČJE PRIMJENE

2.1.   Podsustav

Podsustav „odvijanje prometa i upravljanje prometom“ je jedan od podsustava koji čine sastavni dio transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina kako je to navedeno u Prilogu II. Direktivi 96/48/EZ.

2.2.   Područje primjene

U skladu s Prilogom I. Direktivi 96/48/EZ (kako je izmijenjen Prilogom I. Direktivi 2004/50/EZ), područje primjene ovog TSI-ja predstavlja podsustav „odvijanje prometa i upravljanje prometom“ upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika vezano uz odvijanje prometa vlakova na transeuropskoj željezničkoj mreži velikih brzina.

Specifikacije propisane u ovom TSI-ju za odvijanje prometa i upravljanje prometom mogu se koristiti kao referentni dokument za odvijanje prometa drugih vlakova na transeuropskoj željezničkoj mreži velikih brzina premda ne ulaze područje primjene ovog TSI-ja.

2.2.1.   Osoblje i vlakovi

Treba naglasiti da su članak 5. stavak 3. točka (g) Direktive 96/48/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, te članak 5. stavak 3. točka (g) Direktive 2001/16/EC, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, u razilaženju s obzirom da prva govori o „stručnoj osposobljenosti” u odnosu na osoblje koje radi u sustavu željeznica velikih brzina, dok se izraz „stručne kvalifikacije” koristi u drugoj u vezi s konvencionalnim željezničkim sustavom.

Pravljenje razlike između TSI-ja za odvijanje prometa i upravljanje prometom za velike i konvencionalne brzine ne bi bilo prikladno, pa se stoga pretpostavlja da uporaba izraza „stručna osposobljenost” odgovara namjeri zakonodavca.

Pododjeljci 4.6 i 4.7 primjenjuju se na ono osoblje koje obavlja zadatke relevantne za sigurnost vezane uz upravljanje i praćenje vlaka, kada to uključuje prelazak jedne ili više granica između država i rad izvan područja koje je u Izvješću o mreži („Network Statement“) upravitelja infrastrukture označeno kao „granica”, te je uključeno u njegovo rješenje o sigurnosti.

Neće se smatrati da član osoblja prelazi granicu ukoliko pojedina radnja uključuje samo rad na „graničnim” područjima kako su prethodno opisana.

Za ono osoblje koje obavlja zadatke relevantne za sigurnost poput prijema i otpreme vlakova i odobravanja vožnje vlakova, države članice primjenjuju međusobno priznavanje stručne osposobljenosti te zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta.

Za ono osoblje koje obavlja zadatke relevantne za sigurnost vezane uz posljednju pripremu vlaka prije prelaska jedne ili više granica, te koje radi izvan jednog ili više „graničnih” područja kako su prethodno opisana, primjenjuje se pododjeljak 4.6. uz međusobno priznavanje zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta među državama članicama. Ne smatra se da vlak obavlja prekogranični promet ukoliko sva vozila vlaka koji prelazi državnu granicu dolaze samo do jednog ili više „graničnih” područja kako su prethodno opisana.

Ovo se može sažeti u niže prikazanim tablicama:

Osoblje vlakova koji prelaze državne granice i prelaze izvan graničnih područja

Osoblje vlakova koji ne prelaze državne granice i ne prelaze granična područja

Pri tumačenju ovih tablica treba naglasiti da komunikacijska načela opisana u poglavlju 4.2.1. predstavljaju obvezni zahtjev.

Za prekogranične odsjeke, sporazumi između susjednih upravitelja infrastrukture ili država članica iz članka 7.1 opisuju:

2.2.2.   Operativna načela

Opći cilj ove verzije TSI-ja, a to je druga nakon stupanja na snagu Direktive 96/48/EZ, ali prva s obzirom na izmjene koje je donijela Direktiva 2004/50/EZ, je omogućiti usklađen rad strukturnih podsustava koji su namijenjeni uporabi na mreži velikih brzina. Posebno pravila i postupci koji su izravno povezani s radom novog prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog sustava moraju biti istovjetni kada se radi o istovjetnoj situaciji.

U početku, ovaj TSI je obuhvaćao samo one elemente (koji su propisani u poglavlju 4.) podsustava „odvijanje prometa i upravljanje prometom“ velikih brzina koji obuhvaćaju operativna sučelja između željezničkih prijevoznika i upravitelja infrastrukture ili koji donose određenu korist za interoperabilnost. Pri tome je odgovarajuća pažnja posvećena zahtjevima Direktive 2004/49/EZ (Direktiva o sigurnosti željeznice).

Stoga su detaljna operativna pravila Europskog sustava upravljanja i nadzora vlakova (ETCS - European Train Control System) i Globalnog sustava pokretnih komunikacija za željeznički promet (GSM-R - Global System for Mobile communication - Railways) navedena u Prilogu A ovom TSI-ju.

2.2.3.   Primjena na postojeća vozila i infrastrukturu

Dok se većina zahtjeva sadržanih u ovom TSI-ju odnosi na postupke i procedure, dio ih se odnosi na fizičke elemente, vlakove i vozila koja su bitni za odvijanje prometa.

Kriteriji za projektiranje ovih elemenata opisana su u TSI-jima koji obuhvaćaju druge podsustave poput željezničkih vozila. U okviru TSI-ja za odvijanje prometa i upravljanje prometom razmatra se njihova operativna funkcija.

U tim slučajevima izmjena postojećih željezničkih vozila /infrastrukture s ciljem ostvarenja svih zahtjeva ovog TSI-ja nije isplativa. Predmetne zahtjeve stoga treba primijeniti samo na nove elemente ili tijekom modernizacije ili obnove elementa, te pritom zahtijevati novo odobrenje za njihov početak rada u smislu članka 14. stavka 3. Direktive 96/48/EZ.

2.3.   Veza između ovog TSI-ja i Direktive 2004/49/EZ

Premda je ovaj TSI razvijen na temelju Direktive o interoperabilnosti 96/48/EZ (kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ), bavi se zahtjevima usko vezanim s operativnim postupcima i procedurama koji se zahtijevaju od upravitelja infrastrukture ili željezničkog prijevoznika pri podnošenju zahtjeva za rješenja o sigurnosti na temelju Direktive o sigurnosti (2004/49/EZ).

3.   OSNOVNI ZAHTJEVI

3.1.   Sukladnost s osnovnim zahtjevima

U skladu s člankom 4. stavkom 1. Direktive 96/48/EZ, transeuropski željeznički sustav velikih brzina, njegovi podsustavi i njihovi interoperabilni sastavni dijelovi moraju ispuniti osnovne zahtjeve propisane u Prilogu III. Direktivi.

3.2.   Osnovni zahtjevi - pregled

Osnovni zahtjevi obuhvaćaju:

Prema Direktivi 96/48/EZ osnovni se zahtjevi mogu općenito primjenjivati na cjelokupni transeuropski željeznički sustav velikih brzina ili pojedinačno za svaki podsustav i njegove sastavne dijelove.

3.3.   Posebni aspekti vezani uz ove zahtjeve

Važnost općih zahtjeva za podsustav „odvijanje prometa i upravljanje prometom“ određen je u sljedećim točkama.

3.3.1.   Sigurnost

U skladu s Prilogom III. Direktivi 96/48/EZ osnovni zahtjevi relevantni za sigurnost koji se primjenjuju na podsustav „odvijanje prometa i upravljanje prometom“ su sljedeći:

Osnovni zahtjev 1.1.1. iz Priloga III. Direktivi 96/48/EZ:

„Projektiranje, izgradnja ili sastavljanje, održavanje i nadzor sigurnosno relevantnih komponenti, i to posebno komponenti uključenih u vožnju vlaka, moraju biti takvi da jamče sigurnost na razini koja odgovara ciljevima utvrđenima za mrežu, uključujući i ciljeve u izvanrednim situacijama.”

U pogledu podsustava „odvijanje prometa i upravljanje prometom“ taj osnovni zahtjev je obuhvaćen u specifikaciji pododjeljka „vidljivost vlaka” (pododjeljci 4.2.2.1. i 4.3.), te „čujnost vlaka” u pododjeljcima 4.2.2.2. i 4.3..

Osnovni zahtjev 1.1.2. iz Priloga III. Direktivi 96/48/EZ:

„Parametri koji određuju kontakt između kotača i tračnice moraju ispunjavati zahtjeve u pogledu stabilnosti potrebne kako bi se osigurala sigurna vožnja pri najvećoj dopuštenoj brzini.”

Ovaj osnovni zahtjev nije relevantan za podsustav „odvijanje prometa i upravljanje prometom“.

Osnovni zahtjev 1.1.3. iz Priloga III. Direktivi 96/48/EZ:

„Ugrađene komponente moraju izdržati redovita i izvanredna naprezanja tijekom svog vijeka trajanja. Kod slučajnih kvarova, posljedice po sigurnost moraju biti ograničene na odgovarajući način.”

U pogledu podsustava „odvijanje prometa i upravljanje prometom“ taj osnovni zahtjev je obuhvaćen u specifikaciji pododjeljka „vidljivost vlaka” (pododjeljci 4.2.2.1. i 4.3.).

Osnovni zahtjev 1.1.4. iz Priloga III. Direktivi 96/48/EZ:

„Pri projektiranju stabilnih postrojenja i željezničkih vozila i odabiru materijala za izradu, potrebno je ograničiti izbijanje, širenje i posljedice vatre i dima u slučaju požara.”

Ovaj osnovni zahtjev nije relevantan za podsustav „odvijanje prometa i upravljanje prometom“.

Osnovni zahtjev 1.1.5. iz Priloga III. Direktivi 96/48/EZ:

„Svi uređaji koje uporabljaju korisnici moraju biti projektirani tako da ne ugroze sigurnost uređaja niti zdravlje i sigurnost korisnika u slučaju korištenja na predvidiv način koji nije u skladu s propisanim uputama.”

Ovaj osnovni zahtjev nije relevantan za podsustav „odvijanje prometa i upravljanje prometom“.

3.3.2.   Pouzdanost i dostupnost

Osnovni zahtjev 1.2. iz Priloga III. Direktivi 96/48/EZ:

„Nadzor i održavanje stabilnih ili pokretnih komponenti uključenih u vožnju vlaka moraju se organizirati i provoditi u onoj mjeri i na takav način da osiguraju njihov pravilan rad u predviđenim uvjetima.”

Ovaj osnovni zahtjev nije relevantan za podsustav „odvijanje prometa i upravljanje prometom“.

3.3.3.   Zdravlje

Osnovni zahtjev 1.3.1. iz Priloga III. Direktivi 96/48/EZ:

„Materijali koji zbog načina uporabe mogu predstavljati opasnost za zdravlje onih koji dolaze u doticaj s njima ne smiju se koristiti u vlakovima i na željezničkoj infrastrukturi.”

Ovaj osnovni zahtjev nije relevantan za podsustav „odvijanje prometa i upravljanje prometom“.

Osnovni zahtjev 1.3.2. iz Priloga III. Direktivi 96/48/EZ:

„Ti se materijali moraju odabrati, rasporediti i upotrebljavati na način koji ograničava emisiju štetnih i opasnih para ili plinova, posebno u slučaju požara.”

Ovaj osnovni zahtjev nije relevantan za podsustav „odvijanje prometa i upravljanje prometom“.

3.3.4.   Zaštita okoliša

Osnovni zahtjev 1.4.1. iz Priloga III. Direktivi 96/48/EZ:

„Utjecaj na okoliš kod uspostave i rada transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina moraju se ocijeniti i uzeti u obzir tijekom faze projektiranja sustava u skladu s važećim propisima Zajednice.”

Ovaj osnovni zahtjev nije relevantan za podsustav „odvijanje prometa i upravljanje prometom“.

Osnovni zahtjev 1.4.2. iz Priloga III. Direktivi 96/48/EZ:

„Materijali koji se koriste u vlakovima i infrastrukturi moraju sprečavati emisiju para i plinova koji su štetni i opasni po okoliš, naročito u slučaju požara.”

Ovaj osnovni zahtjev nije relevantan za podsustav „odvijanje prometa i upravljanje prometom“.

Osnovni zahtjev 1.4.3. iz Priloga III. Direktivi 96/48/EZ:

„Željeznička vozila i sustavi za napajanje električnom energijom moraju biti projektirani i proizvedeni na takav način da su elektromagnetski kompatibilni s postrojenjima, opremom, te s privatnim i javnim mrežama s kojima mogu doći u međusobni doticaj.”

Ovaj osnovni zahtjev nije relevantan za podsustav „odvijanje prometa i upravljanje prometom“.

3.3.5.   Tehnička kompatibilnost

Osnovni zahtjev 1.5. iz Priloga III. Direktivi 96/48/EZ:

„Tehnička svojstva infrastrukture i stabilnih postrojenja moraju biti međusobno kompatibilna, te kompatibilna s tehničkim svojstvima vlakova koji prometuju u transeuropskom željezničkom sustavu velikih brzina.”

„Ako se na određenim dionicama mreže pokaže da je pridržavanje propisanih svojstava otežano, mogu se uvesti privremena rješenja koja će osigurati kompatibilnost u budućnosti.”

Ovaj osnovni zahtjev nije relevantan za podsustav „odvijanje prometa i upravljanje prometom“.

3.4.   Aspekti vezani posebno uz podsustav „odvijanje prometa i upravljanje prometom“

3.4.1.   Sigurnost

Osnovni zahtjev 2.7.1. iz Priloga III. Direktivi 96/48/EZ:

Sljedeći pododjeljci ove specifikacije pozivaju se na ovaj osnovni zahtjev:

3.4.2.   Pouzdanost i raspoloživost

Osnovni zahtjev 2.7.2. iz Priloga III. Direktivi 96/48/EZ:

„Način i učestalost održavanja, obuka i stručne kvalifikacije osoblja za održavanje, te sustav osiguranja kakvoće uspostavljen u radionicama za održavanje predmetnih operatera mora biti takav da osigura visoku razinu pouzdanosti i raspoloživosti.”

Sljedeći pododjeljci ove specifikacije osiguravaju ovaj osnovni zahtjev:

3.4.3.   Tehnička kompatibilnost

Osnovni zahtjev 2.7.3. iz Priloga III. Direktivi 96/48/EZ:

„Usklađenost operativnih propisa mreža i stručna osposobljenost strojovođa, osoblja u vlaku, te osoblja odgovornih za upravljanje prometom mora biti takva da osigura operativnu učinkovitost u transeuropskom željezničkom sustavu velikih brzina.”

Ovaj osnovni zahtjev sadržavaju sljedeći pododjeljci ove specifikacije:

4.   ZNAČAJKE PODSUSTAVA

4.1.   Uvod

Transeuropski željeznički sustav velikih brzina (TEN) na koji se primjenjuje Direktiva 96/48/EZ i čiji je sastavni dio podsustav „odvijanje prometa i upravljanje prometom“, predstavlja integrirani sustav čiju usklađenost treba provjeriti. Posebno treba pregledati usklađenost specifikacija podsustava, njegova sučelja sa sustavom u koji je integriran, te pravila za rad.

Vodeći računa o odgovarajućim osnovnim zahtjevima, podsustav „odvijanje prometa i upravljanje prometom“, kako je opisan u pododjeljku 2.2., obuhvaća samo one elemente navedene u sljedećem odjeljku.

U skladu s Direktivom 2001/14/EZ, upravitelj infrastrukture dužan je osigurati sve odgovarajuće zahtjeve koje moraju ispuniti vlakovi kojima je dopuštena vožnja na ovoj mreži, vodeći računa o zemljopisnim značajkama određenih pruga te niže propisanim funkcionalnim i tehničkim specifikacijama.

4.2.   Funkcionalne i tehničke specifikacije podsustava

Funkcionalne i tehničke specifikacije podsustava „odvijanje prometa i upravljanje prometom“ sastoje se od sljedećeg:

4.2.1.   Specifikacije vezane uz osoblje

4.2.1.1.   Opći zahtjevi,

Ovaj odjeljak bavi se osobljem koje doprinosi radu podsustava obavljajući zadatke relevantne za sigurnost koje uključuju izravno sučelje između željezničkih prijevoznika i upravitelja infrastrukture.

Obuhvaćena područja su:

te u području primjene opisane u odjeljku 2.2. ovog TSI-ja:

4.2.1.2.   Dokumenti za strojovođe

Željeznički prijevoznik koji obavlja vožnju vlaka mora na vrijeme opskrbiti strojovođu sa svim potrebnim informacijama koje su potrebne za izvršavanje njegovih obveza.

Te informacije moraju uzeti u obzir elemente potrebne za upravljanje u normalnim, izvanrednim i u situacijama u slučaju opasnosti za pruge na kojima se odvija promet, te za željeznička vozila koja će se koristiti na tim prugama.

4.2.1.2.1.   Priručnik za strojovođu

Sve upute za rad strojovođe moraju biti navedene u dokumentu ili informatičkom mediju pod nazivom „Priručnik za strojovođu”.

„Priručnik za strojovođu” mora sadržavati sve zahtjeve za sve pruge na kojima se odvija promet, te za sva željeznička vozila koja se koriste na tim prugama s obzirom na normalan promet, promet u otežanim uvjetima ili promet u slučaju opasnosti s kojima se strojovođa može susresti.

„Priručnik za strojovođu“ mora obuhvaćati dva različita aspekta:

Mora sadržavati postupke koji obuhvaćaju, barem, sljedeće aspekte:

Željeznički prijevoznik odgovoran je za sastavljanje ovog dokumenta.

Željeznički prijevoznik mora pripremiti „Priručnik za strojovođu“ u istom obliku za cijelu infrastrukturu na kojoj će strojovođe raditi.

Dokument mora imati dva dodatka:

Željeznički prijevoznik mora pripremiti „Priručnik za strojovođu“ na jeziku jedne od država članica ili na „radnom” jeziku jednog od upravitelja infrastrukture na koje se te upute primjenjuju. Ovo se ne primjenjuje na poruke i obrasce koji moraju ostati na „radnom” jeziku upravitelja infrastrukture.

Postupak izrade ili ažuriranja „Priručnika za strojovođu“ uključuje sljedeće korake:

U skladu s Prilogom III. stavkom 2. Direktivi 2004/49/EZ, sustav za upravljanje sigurnošću upravitelja infrastrukture mora sadržavati postupak provjere kojim se mora osigurati da je sadržaj dokumenata dostavljenih jednom ili više željezničkih prijevoznika ispravan i potpun.

U skladu s Prilogom III. stavkom 2. Direktivi 2004/49/EZ, sustav za upravljanje sigurnošću željezničkog prijevoznika mora sadržavati postupak provjere kojim se mora osigurati da je sadržaj priručnika za strojovođe ispravan i potpun.

Prilog V. donosi nacrt ovog postupka u obliku dijagrama toka te pruža pregled postupka.

4.2.1.2.2.   Opis pruge i odgovarajuće pružne opreme vezane uz pruge na kojima se odvija promet

Strojovođama moraju biti dostavljeni opisi pruga te odgovarajuće pružne opreme za one pruge na kojima će obavljati promet, a koji su relevantni za njihov zadatak upravljanja vlakovima.Ti podaci moraju biti sadržani u jedinstvenom dokumentu pod nazivom „Priručnik o pruzi” (koji može biti u pisanom ili informatičkom obliku).

„Priručnik o pruzi“ mora sadržavati barem sljedeće podatke:

4.2.1.2.2.1.   Izrada „Priručnika o pruzi“

Priručnik o pruzi mora biti napisana na jeziku jedne od država članica koje je odabrao željeznički prijevoznik ili na „radnom” jeziku upravitelja infrastrukture.

Potrebno je uključiti sljedeće podatke (ovaj popis nije konačan):

Priručnik o pruzi mora biti sastavljena na isti način za sve infrastrukture na kojima prometuju vlakovi jednog željezničkog prijevoznika.

Željeznički prijevoznik je odgovoran za sastavljanje Priručnika o pruzi koristeći podatke koje mu je dostavio jedan ili više upravitelja infrastrukture.

U skladu s Prilogom III. stavkom 2. Direktivi 2004/49/EZ, sustav za upravljanje sigurnošću upravitelja infrastrukture mora sadržavati postupak provjere koji osigurava da je sadržaj dokumenata dostavljenih jednom ili više željezničkih prijevoznika ispravan i potpun.

U skladu s Prilogom III. stavkom 2. Direktivi 2004/49/EZ, sustav za upravljanje sigurnošću željezničkog prijevoznika mora sadržavati postupak provjere koji osigurava da je sadržaj Priručnika o pruzi ispravan i potpun.

4.2.1.2.2.2.   Izmijenjeni dijelovi

Upravitelj infrastrukture mora obavijestiti željezničkog prijevoznika o svakom dijelu koji je trajno ili privremeno izmijenjen. Izmjene se moraju obznaniti na vrijeme tako da željeznički prijevoznik stigne proučiti njihov utjecaj, ažurirati dokumente i dati upute svom osoblju. Željeznički prijevoznik ih mora sabrati u jedan za to namijenjeni dokument ili informatički medij čiji oblik mora biti isti za sve infrastrukture na kojima prometuju vlakovi jednog željezničkog prijevoznika.

U skladu sa stavkom 2. Priloga III. Direktivi 2004/49/EZ, sustav za upravljanje sigurnošću upravitelja infrastrukture mora sadržavati postupak provjere koji osigurava da je sadržaj dokumenata dostavljenih jednom ili više željezničkih prijevoznika ispravan i potpun.

U skladu s Prilogom III. stavkom 2. Direktivi 2004/49/EZ, sustav za upravljanje sigurnošću željezničkog prijevoznika mora sadržavati postupak provjere koji osigurava da je sadržaj dokumenta o izmjenama elemenata ispravan i potpun.

4.2.1.2.2.3.   Obavješćivanje strojovođe u realnom vremenu

Postupak za obavješćivanje strojovođe u realnom vremenu o svim izmjenama sigurnosnih postavki na pruzi moraju odrediti predmetni upravitelji infrastrukture (postupak mora biti jedinstven kada se koriste sustavi ERTMS/ETCS).

4.2.1.2.3.   Vozni redovi

Slanje podataka o voznom redu vlakova olakšava točnu vožnju vlakova i pomaže u pružanju usluge prijevoza.

Željeznički prijevoznik mora strojovođama dostaviti podatke potrebne za normalno vožnju vlaka, koji uključuju najmanje sljedeće:

Takvi podaci o kretanju vlakova, koji se temelje na podacima koje je dostavio upravitelj infrastrukture, mogu se dostaviti u papirnatom ili elektroničkom obliku.

Oblik podataka za strojovođe mora biti istovjetan za sve pruge na kojima prometuje željeznički prijevoznik.

4.2.1.2.4.   Željeznička vozila

Željeznički prijevoznik mora strojovođi dostaviti sve podatke bitne za rad željezničkih vozila u pogoršanim uvjetima (poput vlakova koji traže pomoć). Ti dokumenti također se moraju usredotočiti na posebna sučelja s osobljem upravitelja infrastrukture u tim slučajevima.

4.2.1.3.   Dokumenti za osoblje željezničkog prijevoznika osim strojovođa

Željeznički prijevoznik mora dostaviti svim članovima svog osoblja (bilo u vlaku ili drugdje) koje obavlja sigurnosno rizične zadatke koje uključuju izravno sučelje s osobljem, opremom ili sustavima upravitelja infrastrukture podatke vezane uz pravila, postupke, podatke o željezničkim vozilima te prugama koje smatra prikladnima za takve zadatke. Ti podaci primjenjuju se u normalnim i izvanrednim situacijama.

Struktura, oblik, sadržaj i postupak za pripremu i ažuriranje takvih podataka za osoblje u vlaku mora biti utemeljen na specifikaciji propisanoj u pododjeljku 4.2.1.2. ovog TSI-ja.

4.2.1.4.   Dokumenti za osoblje upravitelja infrastrukture koje odobrava vožnju vlakova

Svi podaci potrebni kako bi se osigurala sigurnosno relevantna komunikacija između osoblja koje odobrava vožnju vlakova i posade vlaka moraju biti propisani u:

Upravitelj infrastrukture mora pripremiti te dokumente na svom „radnom” jeziku.

4.2.1.5.   Sigurnosno relevantna komunikacija između posade vlaka, drugog osoblja željezničkog prijevoznika i osoblja koje odobrava vožnju vlakova

Jezik koji se koristi za sigurnosno relevantnu komunikaciju između posade vlaka, drugog osoblja željezničkog prijevoznika (kako je propisano u Prilogu L) i osoblja koji odobrava vožnju vlakova bit će „radni jezik” (vidjeti glosar) koji koristi upravitelj infrastrukture na predmetnom putu vožnje.

Načela sigurnosno relevantne komunikacije između posade vlaka i osoblja koje odobrava vožnju vlakova nalaze se u Prilogu C.

U skladu s Direktivom 2001/14/EZ, upravitelj infrastrukture je odgovoran za objavu „radnog jezika” koji koristi njegovo osoblje u svakodnevnom radu.

Međutim, kada lokalna praksa zahtjeva korištenje i drugog jezika, upravitelj infrastrukture dužan je odrediti zemljopisne granice za njegovo korištenje.

4.2.2.   Specifikacije vezane uz vlakove

4.2.2.1.   Vidljivost vlaka

4.2.2.1.1.   Opći zahtjev

Željeznički prijevoznik mora osigurati da vlakovi budu opremljeni sredstvima koja označuju čelo i kraj vlaka.

4.2.2.1.2.   Čelo vlaka

Željeznički prijevoznik mora osigurati jasnu vidljivost i prepoznatljivost dolazećeg vlaka uz pomoć raspoređenih upaljenih bijelih čeonih svjetala. Na taj način se dolazeći vlak lako razlikuje od drugih obližnjih cestovnih vozila i ostalih pokretnih objekata.

Detaljna specifikacija nalazi se u pododjeljku 4.3.3.4.1.

4.2.2.2.   Čujnost vlaka

4.2.2.2.1.   Opći zahtjev

Željeznički prijevoznik mora osigurati da vlakovi budu opremljeni napravama za zvučno upozoravanje koje označuju prilaženje vlaka.

4.2.2.2.2.   Upravljanje

Naprava za zvučno upozoravanje mora se aktivirati sa svih položaja vožnje.

4.2.2.3.   Označivanje vozila

Svako vozilo mora imati broj koji ga jednoznačno označuje za razliku od svakog drugog željezničkog vozila. Taj broj mora biti istaknut na uočljivom mjestu, barem na svakoj uzdužnoj strani vozila.

Prometna ograničenja koja se primjenjuju na vozilo također moraju biti označena.

Daljnji zahtjevi navedeni su u Prilogu P.

4.2.2.4.   Zahtjevi za putnička vozila

4.2.2.5.   Sastav vlaka

Željeznički prijevoznik mora odrediti pravila i postupke koje će primjenjivati njegovo osoblje s ciljem osiguranja sukladnosti vlaka s dodijeljenom trasom vožnje.

Zahtjevi vezani uz sastav vlaka moraju uzeti u obzir sljedeće elemente:

Daljnja se ograničenja mogu zatražiti ili nametnuti radi tipa kočionog režima ili tipa vuče određenog vlaka.

Sastav vlaka mora biti opisan u usuglašenom dokumentu o sastavu vlaka (vidjeti Prilog U).

4.2.2.6.   Kočenje vlaka

4.2.2.6.1.   Najmanji zahtjevi za kočioni sustav

Sva vozila u vlaku moraju biti spojena na neprekidni automatski kočioni sustav kako je to određeno u TSI-ju za željeznička vozila.

Čelno i krajnje vozilo (uključujući i vučna vozila) u svakom vlaku moraju imati ispravnu automatsku kočnicu.

U slučaju da se vlak slučajno razdvoji na dva dijela, oba dijela odvojenih vozila moraju se automatski zaustaviti najjačom primjenom kočnice.

4.2.2.6.2.   Radne karakteristike kočnice

Upravitelj infrastrukture odlučuje hoće li:

Željeznički prijevoznik dužan je osigurati da vlak ima dostatne radne karakteristike kočenja tako da dostavi pravila o kočenju svom osoblju.

Podaci koji su potrebni željezničkom prijevozniku za izračun radnih karakteristika kočenja dovoljnih za zaustavljanje vlakova i njihovo zadržavanje u mirovanju moraju uzeti u obzir zemljopisne značajke svih predmetnih pruga te dodijeljenih trasa kao i razvoj ERTMS/ETCS sustava.

Daljini zahtjevi navedeni su u Prilogu T.

4.2.2.7.   Provjera voznog stanja vlaka

4.2.2.7.1.   Opći zahtjev

Željeznički prijevoznik mora odrediti postupak koji će osigurati da je sva oprema vezana za sigurnost koja se nalazi u vlaku u potpunosti ispravna te da se vlak može sigurno kretati.

Željeznički prijevoznik mora obavijestiti upravitelja infrastrukture o svakoj izmjeni značajki vlaka koja utječe na njegove radne karakteristike te o svakoj izmjeni koja bi mogla utjecati na prihvaćanje tog vlaka na trasi koja mu je dodijeljena.

Željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture moraju odrediti i ažurirati uvjete i postupke za vožnju vlaka u pogoršanim uvjetima.

4.2.2.7.2.   Potrebni podaci

Podaci potrebni za sigurno i učinkovito odvijanje prometa, te postupak pomoću kojeg se ovi podaci moraju prosljeđivati, uključuju:

Željeznički prijevoznik mora odrediti postupak kako bi osigurao dostavljanje ovih podataka jednom ili više upravitelja infrastrukture prije polaska vlaka.

Željeznički prijevoznik mora odrediti postupak kojim se upravitelja infrastrukture obavješćuje da se vlak neće kretati dodijeljenom trasom ili je put otkazan.

4.2.3.   Specifikacije vezane uz vožnju vlaka

4.2.3.1.   Planiranje vožnje vlakova

Upravitelj infrastrukture mora odrediti koji su podaci potrebni kod podnošenja zahtjeva za dodjelu trase vlaka. Daljnji aspekti ovog elementa propisani su u Direktivi 2001/14/EZ.

4.2.3.2.   Označivanje vlakova

Svi vlakovi moraju biti nedvosmisleno označeni.

Ovi zahtjevi određeni su u Prilogu R.

4.2.3.3.   Polazak vlaka

4.2.3.3.1.   Provjere i ispitivanja prije polaska vlaka

Željeznički prijevoznik mora u skladu sa zahtjevima propisanim u trećem stavku točke 4.1 ovog TSI-ja i svim primjenjivim propisima, odrediti provjere i ispitivanja (posebno ona vezana uz kočenje) koja se moraju obaviti prije polaska vlaka.

4.2.3.3.2.   Obavješćivanje upravitelja infrastrukture o operativnom stanju vlaka

Željeznički prijevoznik mora obavijestiti upravitelja infrastrukture o svakoj nepravilnosti koja utječe na vlak ili njegov rad i koja može utjecati na vožnju vlaka prije polaska ili za vrijeme vožnje.

4.2.3.4.   Upravljanje prometom

4.2.3.4.1.   Opći zahtjevi

Upravljanje prometom mora osigurati siguran, učinkovit i ispravan željeznički promet, uključujući i učinkovitu uspostavu prometa nakon njegovog prekida.

Upravitelj infrastrukture mora odrediti postupke i sredstva za:

Svi daljnji postupci željezničkog prijevoznika koji utječu na sučelje s upraviteljem infrastrukture ili više njih mogu se uvesti nakon dogovora s upraviteljem(-ima) infrastrukture.

4.2.3.4.2.   Izvješćivanje o vlakovima

4.2.3.4.2.1.   Podaci potrebni za izvješćivanje o položaju vlaka

Upravitelj infrastrukture mora:

4.2.3.4.2.2.   Predviđeno vrijeme primopredaje

Upravitelj infrastrukture mora imati postupak koji omogućuje određivanje predviđenog broja minuta odstupanja od planiranog vremena primopredaje vlaka od jednog upravitelja infrastrukture drugom.

Ovo mora uključivati podatke o prekidu vožnje (opis i lokacija problema).

4.2.3.4.3.   Opasne tvari

Željeznički prijevoznik mora odrediti postupke za nadzor prijevoza opasnih tvari.

Ti postupci moraju uključivati:

4.2.3.4.4.   Kakvoća prijevoza

Upravitelji infrastrukture i željeznički prijevoznici moraju pripremiti postupke za nadzor učinkovitog obavljanja svih usluga prijevoza.

Postupci nadzora moraju biti predviđeni za analizu podataka te otkrivanje mogućih rizika vezanih uz ljudske i sustavne pogreške. Rezultati ove analize moraju se koristiti za mjere poboljšanja koja se provode da se spriječe ili smanje događaji koji bi mogli ugroziti učinkovito odvijanje prometa na transeuropskom željezničkom sustavu velikih brzina.

Ukoliko bi te mjere poboljšanja mogle biti korisne za cjelokupnu mrežu, što bi uključivalo i druge upravitelje infrastrukture i željezničke prijevoznike, tada je o njima potrebno izvijestiti i druge poštujući pritom poslovnu tajnu.

Upravitelj infrastrukture mora analizirati događaje koji su značajno prekinuli odvijanje prometa čim je prije moguće. Kada je to prikladno, a posebno kada to uključuje nekog člana njegovog osoblja, upravitelj infrastrukture poziva željezničke prijevoznike koji su uključeni u predmetni događaj da sudjeluje u analizi. Kada rezultati ovakvih analiza dovedu do preporuke za poboljšanja mreže koja bi mogla otkloniti ili umanjiti posljedice nesreća/nezgoda, o njima treba obavijestiti sve relevantne upravitelje infrastrukture i željezničke prijevoznike.

Ti se postupci dokumentiraju i uključeni su u unutarnji inspekcijski pregled.

4.2.3.5.   Bilježenje podataka

Podaci vezani uz vožnju vlakova moraju se bilježiti u sljedeće svrhe:

Mora postojati mogućnost povezivanja zabilježenih podataka s:

Zahtjevi vezani uz pohranu, povremeno vrednovanje i pristup tim podacima navedeni su u određenim nacionalnim zakonima države članice:

4.2.3.5.1.   Bilježenje nadzornih podataka izvan vlaka

Upravitelj infrastrukture je dužan bilježiti barem sljedeće podatke:

4.2.3.5.2.   Bilježenje nadzornih podataka u vlaku

Željeznički prijevoznik je dužan bilježiti barem sljedeće podatke:

4.2.3.6.   Vožnja u pogoršanim uvjetima

4.2.3.6.1.   Obavijest drugim korisnicima

Upravitelji infrastrukture, u dogovoru s željezničkim prijevoznicima, određuju postupak za momentalno međusobno obavješćivanje o svakoj situaciji koja utječe na sigurnost, učinkovitost i/ili raspoloživost željezničke mreže ili željezničkih vozila.

4.2.3.6.2.   Obavijest strojovođama

U svakom slučaju pogoršanih uvjeta vožnje vezanih uz područje odgovornosti određenog upravitelja infrastrukture, upravitelj infrastrukture dužan je dati strojovođama službene upute o mjerama koje trebaju poduzeti kako bi sigurno prevladali pogoršane uvjete vožnje.

4.2.3.6.3.   Dogovoreni postupci za nepredviđene situacije

Upravitelj infrastrukture, u dogovoru s željezničkim prijevoznicima koja obavljaju promet na njegovoj infrastrukturi, te ukoliko je prikladno sa susjednim upraviteljima infrastrukture, određuje, objavljuje i stavlja na raspolaganje odgovarajuće mjere za nepredviđene situacije te delegira odgovornost na temelju zahtjeva za smanjenje svakog neželjenog utjecaja koji proizlazi iz vožnje u pogoršanim uvjetima.

Zahtjevi vezani uz predviđanje i odgovor na takve događaje moraju biti u razmjeru s naravi i mogućoj ozbiljnosti pogoršanih uvjeta.

Te mjere, koje u najmanju ruku moraju uključivati barem planove za ponovno stavljanje mreže u „normalno” stanje, mogu se također odnositi na:

Upravitelj infrastrukture dužan je prikupiti i ažurirati podatke za kontakt s bitnim članovima osoblja upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika s kojima se može stupiti u kontakt u slučaju prometnih smetnji koje vode do pogoršanih uvjeta. Ti podaci moraju uključivati njihove detaljne podatke za kontakt tijekom radnog vremena i van radnog vremena.

Željeznički prijevoznik dužan je predati ove podatke upravitelju infrastrukture te obavijestiti upravitelja infrastrukture o izmjenama tih podataka.

Upravitelj infrastrukture dužan je obavijestiti sve željezničke prijevoznike o svim izmjenama tih njegovih podataka.

4.2.3.7.   Upravljanje situacijom u slučaju opasnosti

Upravitelj infrastrukture je dužan u dogovoru sa:

te u skladu s Direktivom 2004/49/EZ, odrediti, objaviti i staviti na raspolaganje mjere za upravljanje situacijama u slučaju opasnosti te vratiti prugu u normalno stanje.

Te mjere moraju obuhvaćati:

Željeznički prijevoznik dužan je dostaviti upravitelju infrastrukture sve konkretne podatke vezane uz ove slučajeve, posebno u pogledu popravka ili ponovnog vraćanja njihovih vlakova na tračnice. (vidjeti također točku 4.2.7.5. u TSI-ju za teretne vagone konvencionalnih brzina).

Nadalje, željeznički prijevoznik dužan je odrediti postupke za informiranje putnika o slučajevima opasnosti u vlaku te sigurnosnim postupcima.

4.2.3.8.   Pomoć posadi vlaka u slučaju nezgode ili većeg kvara na željezničkom vozilu

Željeznički prijevoznik dužan je odrediti odgovarajuće postupke za pružanje pomoći posadi vlaka u pogoršanim uvjetima da bi se izbjegla ili smanjila kašnjenja uzrokovanih tehničkim ili drugim kvarovima željezničkog vozila (npr. veze, mjere koje treba poduzeti u slučaju evakuacije vlaka).

4.3.   Funkcionalne i tehničke specifikacije sučelja

U smislu osnovnih zahtjeva iz poglavlja 3., funkcionalne i tehničke specifikacije sučelja su sljedeća:

4.3.1.   Sučelja s TSI-jem za građevinski podsustav

4.3.1.1.   Uočavanje signala

Strojovođa mora imati mogućnost uočavanja signala i signali moraju biti vidljivi strojovođi iz njegovog normalnog radnog položaja. Isto vrijedi za pružne sigurnosno relevantne signale.

Pružne oznake i signalne ploče moraju biti dizajnirane na usklađen način koji to omogućuje. Pri tome treba voditi računa o:

4.3.1.2.   Putnička vozila

Mora se osigurati kompatibilnost putničkih vozila i perona na zadanim putničkim stajalištima i kolodvorima kako bi se omogućio siguran ulazak i silazak.

Mora se poštovati najmanja udaljenost između površina perona i dijelova vozila koji su pod električnim naponom.

4.3.1.3.   Stručna osposobljenost

Pododjeljak 2.2.1 ovog TSI-ja predstavlja sučelje s pododjeljkom 4.6 TSI-ja za građevinski podsustav velikih brzina.

4.3.2.   Sučelja s TSI-jem za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav

4.3.2.1.   Bilježenje nadzornih podataka

U podsustavu „odvijanje prometa i upravljanje prometom“ određuju se operativni zahtjevi za bilježenje nadzornih podataka (vidjeti pododjeljak 4.2.3.5 ovog TSI-ja) koje mora ispunjavati prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav (vidjeti odjeljak 4.2.15. TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina).

4.3.2.2.   Budnost strojovođe

Ukoliko infrastruktura podržava takav uređaj, on mora moći automatski izvješćivati prometno upravljački centar o svojoj aktivaciji. Postoji sučelje između operativnog zahtjeva te pododjeljka 4.2.2 TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina povezano sa sustavom ERTMS.

4.3.2.3.   Operativna pravila ERTMS-a/ETCS-a i ERTMS-a/GSM-R-a

Prilog A ovom TSI-ja ima sučelje s ERTMS/ETCS FRS-om i SRS-om, te ERTMS/GSM-R FRS-om i SRS-om što je podrobno opisano u Prilogu A TSI-ju za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina.

Također postoji sučelje pododjeljka 4.4 ovog TSI-ja i Priloga A TSI-ju za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina u pogledu informativnih smjernica za pravila, načela i primjenu sustava ERTMS.

Također postoji sučelje sa specifikacijama za sučelje strojovođa/stroj (DMI) ETCS-a (odjeljak 4.2.13 TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina) te specifikacija za EIRENE DMI (odjeljak 4.2.14 TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina).

Također postoji sučelje između Priloga A ovom TSI-ju i pododjeljka 4.2.2 TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina u pogledu isključivanja funkcionalnosti ETCS u vozilu.

4.3.2.4.   Opažanje signala i signalnih oznaka

Strojovođa mora imati mogućnost opažanja signala i signalnih oznaka a oni moraju biti vidljivi strojovođi iz njegovog normalnog radnog položaja. Isto važi za druge oznake uz prugu ukoliko su relevantni za sigurnost.

Signalne oznake, znakovi i informacijske ploče moraju biti dizajnirani na tako usklađen način koji to omogućuje. Pri tome treba voditi računa o:

Postoji sučelje s pododjeljkom 4.2.16. TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina u pogledu strojovođinog vanjskog vidnog polja. Također se uvodi nova točka u budućoj verziji Priloga A TSI-ju za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina u pogledu signalnih oznaka za pruge opremljene sustavom ETCS-a.

4.3.2.5.   Kočenje vlaka

Postoji sučelje između pododjeljka 4.2.2.6.2. ovog TSI-ja i pododjeljka 4.3.1.5. (Osigurana učinkovitost kočenja vlaka i značajke) TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina.

4.3.2.6.   Uporaba opreme za posipanje pijeskom. Najmanji zahtjevi vezani uz stručnu osposobljenost za zadatak upravljanja vlakom

Postoji sučelje između Priloga H i Priloga B (§ C1) ovom TSI-ju s jedne strane, te pododjeljka 4.2.11 (kompatibilnost s pružnim sustavima za detekciju vlaka) te § 4.1. Dodatka 1. Prilogu A (kako je navedeno u pododjeljku 4.3.1.10.) TSI-ju za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina s druge strne, u pogledu uporabe opreme za posipanje pijeskom.

4.3.2.7.   Bilježenje podataka i uređaji za otkrivanje pregrijanih ležajeva

Postoji sučelje između pododjeljka 4.2.3.5. ovog TSI-ja s jedne strane, te pododjeljka 4.2.2. (funkcionalnost ETCS-a u vlaku), točke 5, 7 i 55 u Prilogu A, te pododjeljka 4.2.10. (HABD uređaji za otkrivanje pregrijanih ležajeva) TSI-ja uređaji za otkrivanje pregrijanih ležajeva transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina s druge strane. U budućnosti će postojati sučelje između Priloga B TSI-ju za odvijanje prometa i upravljanje prometom, kada se riješi otvoreno pitanje TSI-ja uređaji za otkrivanje pregrijanih ležajeva transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina.

4.3.3.   Sučelja s TSI-jem za željeznička vozila

4.3.3.1.   Kočenje

Postoji sučelje između pododjeljka 4.2.2.5.1., 4.2.2.6.1. i 4.2.2.6.2. ovog TSI-ja za odvijanje prometa i upravljanje prometom, te pododjeljka 4.2.4.1 TSI-ja za željeznička vozila velikih brzina.

Postoji sučelje između pododjeljka 4.2.4.5. (kočnica na vrtložne struje) TSI-ja za željeznička vozila velikih brzina i pododjeljka 4.2.2.6.2. ovog TSI-ja za odvijanje prometa i upravljanje prometom.

Postoji sučelje između pododjeljka 4.2.4.6.(zaštita imobiliziranog vlaka) TSI-ja za željeznička vozila velikih brzina te pododjeljka 4.2.2.6.2. ovog TSI-ja za odvijanje prometa i upravljanje prometom.

Također postoji sučelje između pododjeljka 4.2.4.7. (radne karakteristike kočnice na velikim nagibima) TSI-ja za željeznička vozila velikih brzina, te pododjeljaka 4.2.2.6.2. i 4.2.1.2.2.3. ovog TSI-ja za odvijanje prometa i upravljanje prometom.

4.3.3.2.   Zahtjevi za putnička vozila

Postoji sučelje između pododjeljka 4.2.2.4. ovog TSI-ja za odvijanje prometa i upravljanje prometom te pododjeljaka 4.2.2.4. (vrata), 4.2.5.3. (alarmi), 4.3.5.16 (putnički alarm) i 4.2.7.1 (izlazi u slučaju opasnosti) TSI-ja za željeznička vozila velikih brzina.

4.3.3.3.   Vidljivost vlaka

U podsustavu „odvijanje prometa i upravljanje prometom“ određuje se da su osnovni zahtjevi za vidljivost vlaka koje propisuje podsustav željezničkih vozila, prikazani u sljedećim točkama.

4.3.3.3.1.   Na čelnom vozilu vlaka okrenutom u smjeru vožnje

Naprijed okrenuti prednji dio čelnog vozila vlaka mora biti opremljen s tri svjetla, u obliku jednokratnog trokuta, kako je dolje prikazano. Ta svijetla moraju biti upaljena uvijek kada se vlak vozi u tom smjeru.

Prednjim se svjetlima moraju stvoriti najbolji uvjeti za uočavanje vlaka (npr. pružnim radnicima i osobama koje koriste javne željezničko-cestovne prijelaze), omogućiti dovoljnu vidljivost strojovođi (osvjetljenje pruge ispred vlaka, signala / signalnih oznaka i ploča itd.) noću te u uvjetima slabe vidljivosti, ali ne smiju zaslijepiti strojovođu dolazećeg vlaka.

Razmak, visina iznad tračnica, promjer, jačina svjetala, dimenzija i oblik odaslanog snopa svijetlosti danju i noću mora se normirati.

Postoji sučelje između pododjeljka 4.2.7.4.1. TSI-ja za željeznička vozila velikih brzina te pododjeljka 4.2.2.1.2. ovog TSI-ja.

4.3.3.3.2.   Na stražnjem kraju vlaka

Postoji sučelje između pododjeljka 4.2.2.1.3. ovog TSI-ja te pododjeljka 4.2.7.4.1. TSI-ja za željeznička vozila velikih brzina.

4.3.3.4.   Čujnost vlaka

U podsustavu „odvijanje prometa i upravljanje prometom“ se određuje da se osnovni zahtjevi za čujnost vlaka, s kojima mora biti sukladan podsustav željezničkih vozila, sastoje u tome da vlak mora imati mogućnost obznanjivanja svoje prisutnosti zvučnim upozorenjem.

Zvukovi koje odašilje uređaj za upozorenje, frekvencija i intenzitet ovih zvukova te način na koji strojovođa pokreće napravu moraju se normirati.

Postoji sučelje između pododjeljka 4.2.7.4.2 TSI-ja za željeznička vozila velikih brzina te pododjeljka 4.2.2.2 ovog TSI-ja.

4.3.3.5.   Uočavanje signala

Strojovođa mora imati mogućnosti uočiti signale, a signali moraju biti vidljivi strojovođi. Isto važi za pružne znakove ukoliko su vezani uz sigurnost.

Upravljačnice moraju se projektirati na dosljedan način tako da strojovođa može lako uočiti informacije iz svog normalnog radnog položaja.

Postoji sučelje između pododjeljka 4.3.2.4 ovog TSI-ja te pododjeljka 4.2.2.7 TSI-ja za željeznička vozila velikih brzina.

4.3.3.6.   Budnost strojovođe

Mora se predvidjeti oprema za nadzor reakcija strojovođe, koja zaustavlja vlak ukoliko strojovođa ne reagira unutar određenog vremenskog razdoblja.

Postoji sučelje između pododjeljaka 4.3.3.2 i 4.3.3.7 ovog TSI-ja te pododjeljka 4.2.7.9 TSI-ja za željeznička vozila velikih brzina u pogledu budnosti strojovođe.

4.3.3.7.   Sastav vlaka i Prilog B

Postoji sučelje između:

u pogledu:

4.3.3.8.   Parametri za željeznička vozila koji utječu na stabilne sustave nadzora vlakova i dinamičko ponašanje željezničkih vozila

Postoji sučelje između pododjeljaka 4.2.3.3.2. i 4.2.3.4. TSI-ja za željeznička vozila velikih brzina i pododjeljka 4.2.3.6. ovog TSI-ja za odvijanje prometa i upravljanje prometom.

4.3.3.9.   Posipanje pijeskom

Postoji sučelje između Priloga H i Priloga B (§ C1) ovom TSI-ju s jedne strane, te pododjeljka 4.2.3.10. TSI-ja za željeznička vozila velikih brzina s druge strane u pogledu uporabe posipanja pijeskom.

4.3.3.10.   Sastav vlaka, prilozi H i J

Postoje sučelja pododjeljka 4.2.2.5. i priloga H i J ovog TSI-ja s pododjeljkom 4.2.1.2. (projektiranje vlaka) i 4.2.7.11. (Koncepti nadzora i dijagnostike) TSI-ja za željeznička vozila velikih brzina u pogledu poznavanja posade vlaka o funkcionalnosti željezničkih vozila.

4.3.3.11.   Dogovoreni postupci u nepredviđenim situacijama i postupci u slučaju opasnosti

Postoje sučelja pododjeljka 4.2.3.6.3 i 4.2.3.7. ovog TSI-ja te pododjeljka 4.2.2.2. (krajnja kvačila i sustavi za izvlačenje vlaka) te Priloga K TSI-ju za željeznička vozila velikih brzina.

Također postoji sučelje između pododjeljaka 4.2.3.6 i 4.2.3.7 ovog TSI-ja i pododjeljka 4.2.7.1 (Mjere u slučaju opasnosti) i 4.2.7.2 (Protupožarna zaštita) TSI-ja za željeznička vozila velikih brzina.

4.3.3.12.   Bilježenje podataka

Postoji sučelje između pododjeljka 4.2.3.5.2. (Bilježenje nadzornih podataka u vlaku) ovog TSI-ja i pododjeljka 4.2.7.11. TSI-ja željezničkih vozila velikih brzina (Koncepti nadzora i dijagnostike).

4.3.3.13.   Aerodinamični utjecaj na kolosiječni zastor

Postoji sučelje između pododjeljka 4.2.3.11. TSI-ja za željeznička vozila velikih brzina i pododjeljka 4.2.1.2.2.3. ovog TSI-ja.

4.3.3.14.   Uvjeti zaštite okoliša

Postoji sučelje između pododjeljka 4.2.6.1 TSI-ja za željeznička vozila velikih brzina i pododjeljaka 4.2.2.5 i 4.2.3.3.2 ovog TSI-ja.

4.3.3.15.   Bočni vjetar

Postoji sučelje između pododjeljka 4.2.6.3. TSI-ja za željeznička vozila velikih brzina i pododjeljaka 4.2.1.2.2.3. i 4.2.3.6. ovog TSI-ja.

4.3.3.16.   Najveće promjene tlaka u tunelima

Postoji sučelje između pododjeljka 4.2.6.4. TSI-ja za željeznička vozila velikih brzina i pododjeljaka 4.2.1.2.2.3. i 4.2.3.6. ovog TSI-ja.

4.3.3.17.   Vanjska buka

Postoji sučelje između pododjeljka 4.2.6.5. TSI-ja za željeznička vozila velikih brzina i pododjeljka 4.2.3.7. ovog TSI-ja.

4.3.3.18.   Protupožarna zaštita

Postoji sučelje između pododjeljka 4.2.7.2. TSI-ja za željeznička vozila velikih brzina i pododjeljka 4.2.3.7. ovog TSI-ja.

4.3.3.19.   Postupci za spašavanje/izvlačenje

Postoji sučelje između pododjeljka 4.2.7.5 TSI-ja za željeznička vozila velikih brzina i pododjeljka 4.2.3.7 ovog TSI-ja.

4.3.3.20.   Koncepti nadzora i dijagnostike

Postoji sučelje između pododjeljka 4.2.7.11. TSI-ja za željeznička vozila velikih brzina i pododjeljka 4.2.3.5.2. i priloga H i J ovom TSI-ju.

4.3.3.21.   Posebne specifikacije za duge tunele

Postoji sučelje između pododjeljka 4.2.7.12. TSI-ja za željeznička vozila velikih brzina i pododjeljka 4.2.1.2.2.1., 4.2.3.7. te 4.6.3.2.3.3. ovog TSI-ja.

4.3.3.22.   Zahtjevi vezani uz radne karakteristike vuče

Postoji sučelje između pododjeljka 4.2.8.1. TSI-ja za željeznička vozila velikih brzina i pododjeljaka 4.2.2.5. i 4.2.3.3.2. ovog TSI-ja.

4.3.3.23.   Zahtjevi vezani uz adheziju vuče

Postoji sučelje između pododjeljka 4.2.8.2. TSI-ja za željeznička vozila velikih brzina i pododjeljaka 4.2.3.3.2., 4.2.3.6. i 4.2.1.2.2. ovog TSI-ja.

4.3.3.24.   Funkcionalne i tehničke specifikacije vezane uz električno napajanje

Postoji sučelje između pododjeljka 4.2.8.3. TSI-ja za željeznička vozila velikih brzina i pododjeljaka 4.2.3.6. i 4.2.1.2.2. ovog TSI-ja.

4.3.4.   Sučelja s TSI-jem za elektroenergetski podsustav velikih brzina

Postoji sučelje između pododjeljka 2.2.1. ovog TSI-ja i pododjeljka 4.6. TSI-ja za elektroenergetski podsustav velikih brzina.

4.3.5.   Sučelja s TSI-jem za sigurnost u željezničkim tunelima

Niz zahtjeva iz TSI-ja za sigurnost u željezničkim tunelima ovisi o elementima iz TSI-ja za odvijanje prometa i upravljanje prometom. Ovo je detaljno obrazloženo u pododjeljku 4.3.4. TSI-ja za sigurnost u željezničkim tunelima.

Postoji sučelje određeno između pododjeljka 4.2.5.1.3.2. TSI-ja za sigurnost u željezničkim tunelima i pododjeljka 4.6.3.2.3.3. ovog TSI-ja.

4.3.6.   Sučelja s TSI-jem za osobe sa smanjenom pokretljivošću

Niz zahtjeva iz TSI-ja za osobe sa smanjenom pokretljivošću ovise o elementima iz TSI-ja za odvijanje prometa i upravljanje prometom. Ovo je detaljno obrazloženo u pododjeljcima 4.1.4 i 4.2.4 TSI-ja za osobe sa smanjenom pokretljivošću.

4.4.   Operativni propisi

Propisi i postupci koji omogućuju usklađeno djelovanje novih i različitih strukturnih podsustava namijenjenih uporabi na transeuropskoj željezničkoj mreži TEN, te posebno oni koji su izravno povezani s radom jednog novog prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog sustava, moraju biti jednaki u jednakim situacijama.

S tom svrhom sastavljeni su operativni propisi za Europski sustav upravljanja i nadzora vlakova (ETCS) te Globalnog sustava pokretnih komunikacija za željeznički promet (GSM-R). Oni su navedeni u Prilogu A.

Prilog A (ETCS i GSM-R propisi i načela) nadopunjuje se dvama sljedećim informativnim dokumentima:

Drugi operativni propisi, koji se mogu standardizirati na transeuropskoj željezničkoj mreži TEN, navedeni su u Prilogu B.

Kako su ti propisi izrađeni na takav način da se mogu primjenjivati na cijeloj transeuropskoj željezničkoj mreži TEN bitna je potpuna konzistentnost. Jedina organizacija koja može donijeti izmjene ovih propisa je ERA, koja je odgovorna za pravodobno ažuriranje priloga A, B i C ovom TSI-ju.

4.5.   Pravila za održavanje

Ne primjenjuju se

4.6.   Stručna osposobljenost

U skladu s pododjeljkom 2.2.1. ovog TSI-ja, ovaj odjeljak bavi se stručnom i jezičnom osposobljenošću te postupkom ocjenjivanja osposobljenosti.

4.6.1.   Stručna osposobljenost

Osoblje (uključujući osoblje izvođača) željezničkih prijevoznika i upravitelja infrastrukture mora postići određenu stručnu osposobljenost kako bi obavljalo sve zadatke relevantne za sigurnost u normalnim situacijama, u pogoršanim uvjetima i u slučajevima opasnosti. Ta osposobljenost obuhvaća stručno znanje i mogućnost da se to stručno znanje primijeni u praksi.

Najmanji elementi važni za stručnu osposobljenost za pojedinačne zadatke nalaze se u prilozima H, J i L.

4.6.1.1.   Stručno znanje

Vodeći računa o tim prilozima te ovisno o zaduženjima pojedinačnih članova predmetnog osoblja, zahtijevano znanje uključuje sljedeće:

4.6.1.2.   Mogućnost primjene tog znanja u praksi

Radi mogućnost primjene tog znanja u normalnim i pogoršanim okolnostima, te u slučaju opasnosti osoblje mora biti u cijelosti upoznato s:

te imati opću sposobnost za prilagodbu različitim okolnostima na koje pojedinac može naići.

U skladu s Prilogom III. točkom 2. Direktive 2004/49/EZ, traži se od željezničkih prijevoznika i upravitelja infrastrukture da uspostave sustav upravljanja osposobljenošću kako bi se osiguralo da se osposobljenost pojedinaca njihovog osoblja ocjenjuje i održava. Nadalje, potrebno je, prema potrebi, osigurati stručno usavršavanje s ciljem održavanja tog znanja i vještina, posebno u pogledu slabosti ili nedostataka u sustavu ili učinaka pojedinaca.

4.6.2.   Jezična osposobljenost

4.6.2.1.   Načela

Željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture moraju se pobrinuti da njihovo odgovarajuće osoblje suvereno vlada korištenjem komunikacijskih protokola i načela navedenih u ovom TSI-ju.

Kada se „radni” jezik kojeg koristi upravitelj infrastrukture razlikuje od onog kojeg uobičajeno koristi osoblje željezničkog prijevoznika, jezična i komunikacijska obuka mora biti ključni dio cjelokupnog sustava upravljanja osposobljenošću predmetnog željezničkog prijevoznika.

Osoblje željezničkog prijevoznika koji u okviru svojih dužnosti mora komunicirati s upraviteljem infrastrukture o sigurnosno relevantnim predmetima, bilo u normalnim ili pogoršanim okolnostima ili u slučaju opasnosti, mora vladati dostatnom razinom jezičnog znanja „radnog” jezika upravitelja infrastrukture.

4.6.2.2.   Razina znanja

Razina znanja jezika upravitelja infrastrukture mora biti dovoljna iz sigurnosnih razloga:

Smjernice o odgovarajućim razinama znanja opisane su u Prilogu E. Razina znanja za strojovođe mora biti barem 3. razina. Razina znanja potrebna za osoblje koje prati vlak je barem 2. razina.

4.6.3.   Početno i daljnje ocjenjivanje osoblja

4.6.3.1.   Osnovni elementi

U skladu s Prilogom III. točke 2. Direktivi 2004/49/EZ, od željezničkih prijevoznika i upravitelja infrastrukture traži se da odrede postupak ocjenjivanja svog osoblja. Važno je da se pritom vodi računa o sljedećem:

4.6.3.2.   Analiza potrebe za stručnim usavršavanjem

4.6.3.2.1.   Razvoj analize potrebe za stručnim usavršavanjem

Željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture provode analizu potreba za stručnim usavršavanjem svog relevantnog osoblja.

Ovom se analizom mora odrediti opseg i složenost, te uzeti u obzir rizik povezan s prometovanjem vlakova na transeuropskoj željezničkoj mreži, posebno vezano uz ljudsku učinkovitost i ograničenja (ljudski čimbenik) koja mogu biti posljedica:

Smjernice o elementima koje treba razmotriti mogu se pronaći u gore navedenom pododjeljku 4.6.1. Prema potrebi se koriste elementi stručnog usavršavanja osoblja u kojima se o tome vodi računa.

Moguće je da zbog vrste zadataka koju predviđa željeznički prijevoznik ili svojstvima mreže kojom upravlja upravitelj infrastrukture, neki od elemenata u tim prilozima neće biti prikladni. U analizi potreba za stručnim usavršavanjem bilježe se oni elementi koji se smatraju neprikladnima, kao i razlozi zašto se smatraju neprikladnima.

4.6.3.2.2.   Ažuriranje analize potrebe za stručnim usavršavanjem

Željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture određuju postupak za reviziju i ažuriranje vlastitih potreba za stručnim usavršavanjem, vodeći računa o pitanjima poput prethodnih inspekcijskih pregleda, povratne informacije sustava, te poznate promjene propisa i postupaka, infrastrukture i tehnologije.

4.6.3.2.3.   Posebni elementi za posadu vlaka i pomoćno osoblje

4.6.3.2.3.1.   Poznavanje pruge

Željeznički prijevoznik određuje postupak pomoću kojeg se stječe i održava znanje posade vlaka o pruzi, na onoj razini koju se smatra prikladnom s obzirom na razinu odgovornosti. Ovaj postupak mora biti:

Strojovođe moraju poznavati te pruge u teoretskom i praktičnom smislu.

4.6.3.2.3.2.   Znanje o željezničkim vozilima

Željeznički prijevoznik određuje postupak stjecanja i održava znanja posade vlaka o željezničkim i vučnim vozilima.

4.6.3.2.3.3.   Pomoćno osoblje

Željeznički prijevoznik dužan je osigurati da je pomoćno osoblje (npr. ugostitelji, čistači) koji nisu dio „posade vlaka”, uz svoju osnovnu obuku, obučeno i za reagiranje na upute u potpunosti obučenih članova „posade vlaka”.

4.7.   Zdravstveni i sigurnosni uvjeti

4.7.1.   Uvod

Osoblje navedeno u pododjeljku 4.2.1. kao osoblje koje obavlja sigurnosno relevantne zadatke u skladu s pododjeljkom 2.2. ovog TSI-ja mora biti fizički spremno kako bi se zadovoljile sve operativne i sigurnosne norme.

U skladu s Direktivom 2004/49/EZ, željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture definiraju i dokumentiraju postupke koje provode da bi zadovoljili zdravstvene, psihološke i zdravstvene zahtjeve za svoje osoblje u okviru sustava upravljanja sigurnošću.

Zdravstvene preglede navedene u pododjeljku 4.7.4. te s time povezane odluke o pojedinačnoj fizičkoj spremi osoblja mora provoditi priznati liječnik medicine rada.

Osoblje ne smije izvoditi poslove od ključne važnosti za sigurnost dok im na budnost utječu tvari poput alkohola, droge ili psihoaktivnih lijekova. Stoga, željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture moraju pripremiti postupke za nadzor mogućeg dolaska na posao osoblja pod utjecajem tih tvari, ili njihovog konzumiranja na poslu.

U pogledu određivanja granica za gore navedene tvari primjenjuju se nacionalni propisi države članice u kojoj se odvija željeznički promet.

4.7.2.   Preporučena mjerila za izdavanje ovlaštenja liječnicima radne medicine i zdravstvenim organizacijama

Željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture izabiru liječnike medicine rada i organizacije uključene u zdravstvene preglede u skladu s nacionalnim propisima i praksom zemlje u kojoj je željezničkom prijevozniku ili upravitelju infrastrukture izdana dozvola ili je registriran.

Liječnici medicine rada koji obavljaju medicinske preglede navedene u pododjeljku 4.7.4 trebali bi imati sljedeće:

Liječnik medicine rada koji udovoljava ovim mjerilima može tražiti vanjsku medicinsku pomoć ili ispomoć zdravstvenih radnika pri svojim zdravstvenim pregledima npr. oftalmologa.

4.7.3.   Mjerila za izdavanje ovlaštenja psiholozima uključenim u psihološku ocjenu i zahtjevi za psihološku ocjenu

4.7.3.1.   Ovlaštenje psihologa

Preporuka je da psiholozi posjeduju odgovarajuću fakultetsku naobrazbu te da su ovlašteni i priznati kao vjerodostojni u skladu s nacionalnim propisima i praksom zemlje u kojoj je željezničkom prijevozniku ili upravitelju infrastrukture izdana dozvola ili je registriran.

4.7.3.2.   Sadržaj i tumačenje psihološkog ocjenjivanja

Sadržaj i postupak tumačenja psihološkog ocjenjivanja određuje osoba ovlaštena u skladu s odjeljkom 4.7.3.1., vodeći pri tome računa o željezničkom poslu i okruženju.

4.7.3.3.   Odabir sredstava ocjenjivanja

Ocjenjivanje uključuje samo ona sredstva ocjenjivanja koja se temelje na psihološko znanstvenim načelima.

4.7.4.   Zdravstveni pregledi i psihološko ocjenjivanje

4.7.4.1.   Prije zaposlenja

4.7.4.1.1.   Najmanji sadržaj zdravstvenog pregleda

Zdravstveni pregled obuhvaća:

4.7.4.1.2.   Psihološko ocjenjivanje

Cilj psihološkog ocjenjivanja je pružiti podršku željezničkom prijevozniku pri imenovanju i upravljanju osobljem koje ima kognitivne, psihomotorne, bihevioralne i osobne sposobnosti za sigurno obavljanje svojih dužnosti.

Pri određivanju sadržaja psihološkog ocjenjivanja psiholog vodi računa barem o sljedećim mjerilima vezanim uz zahtjeve za svaku sigurnosnu funkciju:

Ukoliko psiholog ispusti bilo koju od gore navedenih područja, ta se njegova odluka mora zabilježiti i obrazložiti.

4.7.4.2.   Nakon zaposlenja

4.7.4.2.1.   Učestalost kontrolnih zdravstvenih pregleda

Obavlja se barem jedan sistematski zdravstveni pregled:

Ukoliko zdravstveno stanje člana osoblja to zahtijeva liječnik medicine rada propisat će češće zdravstvene preglede.

4.7.4.2.2.   Najmanji sadržaj kontrolnog zdravstvenog pregleda

Ukoliko radnik ispunjava mjerila zadana prilikom pregleda, koji se obavlja prije početka rada, sadržaj specijaliziranog kontrolnog zdravstvenog pregleda mora obuhvaćati najmanje sljedeće:

4.7.4.2.3.   Dodatni zdravstveni pregledi i/ili psihološko ocjenjivanje

Osim kontrolnih zdravstvenih pregleda, ako postoji utemeljena sumnja u psihološku ili zdravstvenu spremu pojedinog člana osoblja ili na zlouporabu droga ili neprimjerenu uporabu alkohola provode se dodatni zdravstveni pregledi i/ili psihološko procjenjivanje. Ovo je posebno važno nakon nesreće ili nezgode koju je izazvala ljudska pogreška pojedinog radnika.

Poslodavac je dužan tražiti zdravstveni pregled nakon bolovanja dužeg od 30 dana. U odgovarajućim slučajevima takav pregled može biti ograničen na ocjenu liječnika medicine rada na temelju raspoloživih zdravstvenih podataka koji potvrđuju kako radnikova sprema za rad nije narušena.

Željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture uspostavljaju sustave kako bi osigurali odgovarajuću provedbu takvih dodatnih pregleda i ocjena.

4.7.5.   Zdravstveni zahtjevi

4.7.5.1.   Opći zahtjevi

Osoblje ne smije patiti od zdravstvenih stanja ili uzimati terapiju koja bi mogla dovesti do:

Moraju se ispuniti sljedeći zahtjevi vezani uz vid i sluh:

4.7.5.2.   Zahtjevi vezani uz vid

4.7.5.3.   Zahtjevi vezani uz sluh

Zadovoljavajući sluh potvrđen s tonskim audiogramom, što znači:

4.7.5.4.   Trudnoća

Trudnoća strojovođe se u slučaju slabog podnošenja ili patološkog stanja uzima kao dovoljan razlog za privremeno isključivanje. Poslodavac je dužan osigurati provođenje zakonskih propisa koji štite trudne radnice.

4.7.6.   Posebni zahtjevi vezani uz zadatak upravljanja vlakom

4.7.6.1.   Učestalost kontrolnih zdravstvenih pregleda

U pogledu osoblja koje upravlja vlakom, pododjeljak 4.7.4.2.1 ovog TSI-ja mijenja se na sljedeći način:

„Obavlja se barem jedan sistematski zdravstveni pregled:

4.7.6.2.   Dodatni sadržaj zdravstvenog pregleda

U pogledu osoblja koje upravlja vlakom, zdravstveni pregled prije imenovanja, te svaki daljnji kontrolni zdravstveni pregled za osoblje starije od 40 također mora uključivati EKG pregled u mirovanju.

4.7.6.3.   Dodatni zahtjevi vezani uz vid

4.7.6.4.   Dodatni zahtjevi vezani uz sluh i govor

4.7.6.5.   Antropometrija

Antropometrijsko mjerenje osoblja mora biti prikladno za sigurno korištenje željezničkih vozila. Strojovođe ne smiju upravljati određenim vrstama željezničkih vozila ukoliko to nije sigurno zbog njihove visina, težine i fizičkih osobina.

4.7.6.6.   Savjetovanje u slučaju traume

Poslodavac je dužan pobrinuti se za osoblje koje, tijekom obavljanja svog zadatka upravljanja vlakom doživi traumatičnu nesreću koja je dovela do smrti ili ozbiljne povrede osoba.

4.8.   Registri željezničke infrastrukture i željezničkih vozila

U skladu s člankom 22. (a) stavkom 1. Direktive 96/48/EZ „Države članice osiguravaju objavu i redovito ažuriranje registara infrastrukture i željezničkih vozila. Ti registri navode glavne značajke svakog podsustava ili njegovog dijela te njihov odnos s karakteristikama propisanim važećim TSI-jem. U tu svrhu, u svakom se TSI-ju precizno navodi koji se podaci moraju uključiti u registre infrastrukture i željezničkih vozila.”

Zbog godišnjeg ažuriranja i objave ovih registara oni nisu prikladni za određene zahtjeve podsustava „odvijanje prometa i upravljanje prometom”. Stoga ovaj TSI ne navodi ništa u pogledu ovih registara.

Međutim, postoji operativni zahtjev da se određeni podaci vezani uz infrastrukturu dostave željezničkom prijevozniku i obrnuto, da se određeni podaci vezani uz željeznička vozila stave na raspolaganje upravitelju infrastrukture. U oba slučaja predmetni podaci moraju biti potpuni i točni.

4.8.1.   Infrastruktura

Zahtjevi za podatke vezane uz željezničku infrastrukturu velikih brzina koji se odnose na podsustav „odvijanje prometa i upravljanje prometom“ i koji moraju biti dostupni željezničkim prijevoznicima određeni su u Prilogu D. Upravitelj infrastrukture odgovoran je za točnost podataka.

4.8.2.   Željeznička vozila

Sljedeći podaci vezani uz željeznička vozila stavljaju se na raspolaganje upraviteljima infrastrukture. Posjednik (vlasnik vozila) odgovoran je za točnost podataka o:

5.   INTEROPERABILNI SASTAVNI DIJELOVI

5.1.   Definicija

U skladu s člankom 2.(d) Direktive 96/48/EZ:

interoperabilni sastavni dijelovi su „svaki osnovni dio, grupa dijelova, podsklop ili cjeloviti sklop opreme ugrađene ili namijenjene za ugrađivanje u podsustav, o kojem izravno ili neizravno ovisi interoperabilnost transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina. Koncept sastavnih dijelova obuhvaća materijalne proizvode i nematerijalne proizvode poput programske opreme”.

Interoperabilni sastavni dio je:

5.2.   Popis interoperabilnih sastavnih dijelova

Interoperabilni sastavni dijelovi su obuhvaćeni određenim odredbama Direktive 96/48/EZ. U pogledu podsustava “odvijanje prometa i upravljanje prometom“, trenutačno nema interoperabilnih sastavnih dijelova.

5.3.   Radne značajke sastavnih dijelova i njihove specifikacije

Ne primjenjuje se

6.   OCJENA SUKLADNOSTI/PRIKLADNOSTI ZA UPORABU INTEROPERABILNIH SASTAVNIH DIJELOVA I PROVJERA PODSUSTAVA

6.1.   Interoperabilni sastavni dijelovi

S obzirom da ovaj TSI još uvijek ne određuje ni jedan Interoperabilni sastavni dio, ne sadržava ni postupke ocjenjivanja.

Ukoliko se naknadno odrede interoperabilni sastavni dijelovi te ih prijavljeno tijelo bude ocjenjivalo, odgovarajući postupci za ocjenjivanje mogu se naknadno uključiti u revidiranu verziju.

6.2.   Podsustav „odvijanje prometa i upravljanje prometom“

6.2.1.   Načela

Podsustav „odvijanje prometa i upravljanje prometom“ strukturni je podsustav prema Prilogu II. Direktivi 96/48/EZ.

Međutim, pojedinačni elementi usko su usklađeni s operativnim postupcima i procedurama koji se zahtijevaju od upravitelja infrastrukture ili željezničkog prijevoznika za rješenja o sigurnosti izdanih na temelju Direktive 2004/49/EZ. Upravitelj infrastrukture ili željeznički prijevoznik dužni su pokazati usklađenost sa zahtjevima ovog TSI-ja. Oni to mogu učiniti kao dio sustava upravljanja sigurnošću koji je opisan u Direktivi 2004/49/EZ. Potrebno je naglasiti da se trenutačno niti za jedan od elemenata sadržanih u ovom TSI-ju ne zahtjeva zasebno ocjenjivanje prijavljenog tijela.

Relevantno nadležno tijelo provodi ocjenjivanje svih novih ili izmijenjenih operativnih postupaka i procedura prije primjene, ili prije izdavanja novog ili obnovljenog rješenja o sigurnosti. Ovo ocjenjivanje dio je postupka izdavanja rješenja o sigurnosti. Kada opseg tog sustava upravljanja sigurnošću utječe na jednu ili više drugih država članica, nužno je osigurati koordinaciju s tom državom članicom u pogledu ocjenjivanja.

Nakon uspješnog okončanja niže opisanog postupka ocjenjivanja, nadležno tijelo ovlašćuje upravitelja infrastrukture ili željezničkog prijevoznika za primjenu odgovarajućih elemenata njegovog sustava odvijanja prometa i upravljanja prometom zajedno s dodjelom rješenja o sigurnosti koji se zahtijevaju u člancima 10. i 11. Direktive 2004/49/EZ.

Kada upravitelj infrastrukture ili željeznički prijevoznik uvodi novi/modernizirani/obnovljeni operativni postupak ili više njih (ili materijalno izmijeni one postojeće) obuhvaćene zahtjevima ovog TSI-ja, tada mora sastaviti izjavu koja navodi da je taj postupak (ili više njih) proveden u skladu s TSI-jem za odvijanje prometa i upravljanje prometom (ili nekim njegovim dijelom u prijelaznom razdoblju - vidjeti poglavlje 7.).

Postupak ocjenjivanja novih ili izmijenjenih operativnih postupaka i procedura kako je opisan u ovom poglavlju istovjetan je odobrenju za početak rada koje izdaje država članica u skladu s člankom 14. stavkom 1. Direktive 96/48/EZ.

6.2.2.   Dokumenti o pravilima i postupcima

U pogledu ocjenjivanja dokumenata opisanih u pododjeljku 4.2.1 ovog TSI-ja, nadležno tijelo osigurava potpunost i točnost postupka pripreme sadržaja dokumenata koje dostavljaju upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik.

6.2.3.   Postupak ocjenjivanja

6.2.3.1.   Odluke nadležnog tijela

U skladu s Prilogom G, upravitelji infrastrukture i željeznički prijevoznici podnose opis svakog predloženog novog ili izmijenjenog operativnog postupka.

Točke koje pripadaju dijelu A rješenja o sigurnosti kako je to propisano u Direktivi 2004/49/EZ, predočavaju se nadležnom tijelu države članice u kojoj tvrtka ima poslovni nastan.

Točke koje pripadaju u dio B rješenja o sigurnosti kako je propisano u Direktivi 2004/49/EZ, predočavaju se nadležnom tijelu svih predmetnih država članica.

Točke moraju biti navedene dovoljno podrobno da nadležna tijela mogu odlučiti je li potrebno službeno ocjenjivanje.

6.2.3.2.   Ako je potrebno ocjenjivanje

Kada nadležno tijelo ili više njih odluče da je takvo ocjenjivanje potrebno, ocjenjivanje će se provesti kao dio ocjenjivanja koje vodi do dodjeljivanja/obnavljanja rješenja o sigurnosti u skladu s Direktivom 2004/49/EZ.

Postupci ocjenjivanja usklađuju se sa zajedničkom sigurnosnom metodom koju treba uspostaviti za ocjenjivanje i izdavanje ovlaštenja/potvrde sustavima upravljanja sigurnošću koji se zahtijevaju u člancima 10. i 11. Direktive 2004/49/EZ.

Neke informativne i neobavezne smjernice o tome kako se provodi ocjenjivanje sadržane su u Prilogu F.

6.2.4.   Učinkovitost sustava

U članku 14. stavku 2. Direktive 96/48/EZ od država članica se traži da u redovitim vremenskim razmacima vrše provjeru podsustava interoperabilnosti koji rade i koji se održavaju u skladu s osnovnim zahtjevima. U odnosu na podsustav „odvijanje prometa i upravljanje prometom“, takve provjere provode se u skladu s Direktivom 2004/49/EZ.

7.   PROVEDBA

7.1.   Načela

Provedba ovog TSI-ja i sukladnost s relevantnim odjeljcima ovog TSI-ja određuje se u skladu s provedbenim planom koji izrađuje svaka država članica za pruge velikih brzina u njezinoj nadležnosti.

Taj plan mora voditi računa o:

U ovom trenutku treba voditi računa o posebnim iznimkama koje se mogu primijeniti i zabilježiti ih kao dio plana.

Provedbeni plan mora voditi računa o različitim razinama moguće provedbe kada:

Kada modernizacija postojećih operativnih sustava utječe i na jednog ili više upravitelja infrastrukture i željeznička prijevoznika, država članica odgovorna je za ocjenjivanje takvih projekata i njihov početak rada.

Jasno je da provedba svih dijelova ovog TSI-ja ne može biti potpuna dok sklopovska oprema (građevinska oprema, prometno-upravljačka i signalno-sigurnosna oprema, itd.) koja se koristi nije usklađena. Smjernice navedene u ovom poglavlju stoga služe samo kao prijelazna faza koja pruža podršku kod dosezanja ciljanog sustava.

U skladu s člancima 10. i 11. Direktive 2004/49/EZ, rješenje o sigurnosti potrebno je obnoviti svakih 5 godina. Željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture dužni su, kada ovaj revidirani TSI stupi na snagu kao dio postupka provjere koja vodi do obnove njihovog rješenja o sigurnosti, dokazati da su vodili računa o sadržaju ovog TSI-ja, te pružiti opravdanje za svaki njegov dio s kojim još nisu sukladni.

Dok je potpuna sukladnost s ciljanim sustavom opisanom u ovom TSI-ju konačni cilj, prijelaz se može obaviti u fazama kroz razvoj nacionalnih, bilateralnih, multilateralnih ili međunarodnih sporazuma. Ti sporazumi koji uvijek mogu biti sastavljani između UI-UI, UI-ŽP, ŽP-ŽP, uvijek uključuju ulazne podatke tijela nadležnih za sigurnost.

Kad postojeći sporazumi sadrže zahtjeve vezane uz odvijanje prometa i upravljanje prometom, države članice izvješćuju Komisiju, unutar 6 mjeseci nakon stupanja na snagu ovog TSI-ja, o sljedećim vrstama sporazuma:

Usklađenost ovih sporazuma s propisima EZ-a, uključujući njihov nediskriminirajući karakter, te posebno, s ovim TSI-jem, će se ocjenjivati i Komisija će poduzeti potrebne mjere, poput revizije ovog TSI-ja kako bi se uključili mogući posebni slučajevi ili prijelazne mjere.

Izvješćivanje o sporazumima RIC-a i instrumentima COTIF-a nije potrebno, jer su oni poznati.

Takve je sporazume moguće obnoviti, ali samo ako je to u interesu nastavka sporazuma čija je realizacija u tijeku, te samo ako ne postoji druga odgovarajuća mogućnost. Sve izmjene postojećih sporazuma ili budućih sporazuma moraju voditi računa o propisima EZ-a, a posebno o ovom TSI-ju. Države članice obavješćuju Komisiju o takvim novim sporazumima ili izmjenama. U tom slučaju, primjenjuje se isti postupak koji je prethodno opisan.

7.2.   Smjernice za provedbu

Tablica prikazana u Prilogu N, koja je informativna i neobavezna, pripremljena je kao vodič za ono što bi država članica mogla odrediti kao pokretač za primjenu svakog elementa iz poglavlja 4.

Postoje tri različita elementa za provedbu:

7.3.   Posebni slučajevi

7.3.1.   Uvod

Sljedeće posebne odredbe dozvoljene su u niže navedenim posebnim slučajevima:

Ovi posebni slučajevi pripadaju u dvije kategorije:

7.3.2.   Popis posebnih slučajeva

Privremeno posebni slučaj (T2) Irska

Zbog primjene Priloga P ovom TSI-ju u Republici Irskoj, vozila koja se koriste isključivo za domaći promet, mogu se izuzeti iz uporabe standardne 12-znamenkaste oznake. Ovo se može odnositi na Sjevernu Irsku i Republiku Irsku.

Privremeno posebni slučaj (T2) Ujedinjena Kraljevina

Za primjenu Priloga P ovom TSI-ju u Ujedinjenoj Kraljevini, putnički vagoni i lokomotive, koji se koriste isključivo u domaćem prometu, izuzeti su iz uporabe standardne 12-znamenkaste oznake. Ovo se može odnositi i na prekogranični promet između Sjeverne Irske i Republike Irske.

PRILOG A

Operativna pravila za ERTMS/ETCS i ERTMS/GSM-R

Ovaj Prilog sadrži pravila za ERTMS/ETCS i ERTMS/GSM-R kako se pojavljuju u 1. verziji (dokument objavljen na internetskoj stranici Europske agencije za željeznice www.era.europa.eu).

PRILOG B

Ostala pravila koja omogućuju koherentan rad novih strukturnih podsustava

(vidjeti također odjeljak 4.4.)

Ovaj Prilog razvit će se kroz određeni vremenski period te će biti podvrgnut redovitom pregledu i ažuriranju.

Tipični sadržaj Priloga bit će pravila i postupci koje će se jednako primjenjivati na cijeloj transeuropskoj mreži, a posebno na mreži velikih brzina, koje trenutačno ne obuhvaća poglavlje 4. ovog TSI-ja. Isto je tako vjerojatno da se neki elementi iz poglavlja 4. i s njim povezani prilozi uključe u ovaj Prilog.

A.   OPĆENITO

A1.   Sastavljanje osoblja vlaka

Rezervirano

B.   SIGURNOST I ZAŠTITA OSOBLJA

Rezervirano

C.   OPERATIVNA SUČELJA S PROMETNO-UPRAVLJAČKOM I SIGNALNO-SIGURNOSNOM OPREMOM

C1.   Posipanje pijeskom

Primjena posipanja s pijeskom učinkovit je način za poboljšanje adhezije između kotača i tračnica, lakše kočenje i pokretanje, posebno u nepovoljnim vremenskim uvjetima.

Međutim, nakupljanje pijeska na glavi tračnice može uzrokovati niz problema, posebno onih vezanih uz aktivaciju kolosiječnih strujnih krugova te učinkovito upravljanje skretnicama i križištima.

Strojovođa uvijek mora imati mogućnost korištenja pijeska, ali to mora izbjegavati kad god je to moguće:

Međutim, ova ograničenja ne vrijede ukoliko postoji opasnost od prolaska pokraj signala stoj, ili druge ozbiljne nezgode kada bi uporaba pijeska pomogla adheziji.

C2.   Pokretanje uređaja za otkrivanje pregrijanih ležajeva

Rezervirano

D.   VOŽNJA VLAKA

D1.   Normalni uvjeti

D2.   Pogoršani uvjeti

Rezervirano

E.   NEPRAVILNOSTI, NEZGODE I NESREĆE

Rezervirano

PRILOG C

Sigurnosno relevantna komunikacijska metodologija

Uvod

Svrha je ovog dokumenta postaviti pravila za sigurnosno relevantnu komunikaciju između pružne opreme i vlaka, te između vlaka i pružne opreme koja se primjenjuje na informacije koje se prenose ili izmjenjuju u situacijama kritičnim za sigurnost na interoperabilnoj mreži i to posebno za:

Na temelju ovog Priloga:

Opseg korištenja obrazaca i njihova struktura može odstupati. Ovisno o rizicima uporaba obrazaca je ili nije primjerena.

U kontekstu postojeće opasnosti, upravitelj infrastrukture, postupajući u skladu s člankom 9. stavkom 3. Direktive 2004/49/EZ, odlučuje o tome je li prikladno koristiti određeni obrazac. Obrazac treba koristiti samo ako vrijednost njegovih prednosti glede sigurnosti i učinkovitosti prelazi njegovu manjkavost vezano uz sigurnost i učinkovitost.

Upravitelji infrastrukture koriste komunikacijske protokole u formaliziranom obliku i u skladu sa sljedeće tri kategorije:

Razvijena je komunikacijska metodologija kako bi se pružila podrška stručnom pristupu prenošenju ovih poruka.

1.   Komunikacijska metodologija

1.1.   Elementi i načela metodologije

1.1.1.   Standardna terminologija koja se koristi u procedurama

1.1.1.1.   Postupak prijenosa govora

Izraz koji se koristi da bi se drugoj strani dalo priliku da govori:

kraj

1.1.1.2.   Postupak primanja poruke

1.1.1.3.   Postupak prekidanja komunikacije

1.1.1.4.   Otkazivanje pisanog naloga

Izraz koji se koristi za otkazivanje postupka pisanog naloga u tijeku:

Otkaži postupak …

Ukoliko se poruka kasnije nastavlja, postupak treba ponoviti od počeka.

1.1.2.   Načela koja treba primijeniti u slučaju pogreške ili nerazumijevanja

Za ispravljanje mogućih grešaka u tijeku razgovora, primjenjuju se sljedeća pravila:

1.1.2.1.   Pogreške

1.1.2.2.   Nerazumijevanje

Ukoliko jedna od strana ne razumije poruku mora tražiti od druge strane da ponovi poruku koristeći sljedeći tekst:

ponovi (+ govori polako)

1.1.3.   Šifra za slovkanje riječi, brojeva, vremena, udaljenosti, brzine i datuma

Kako bi se olakšalo razumijevanje i sricanje poruka u raznim situacijama, svaki se izraz mora izgovoriti polaganim i ispravnim slovkanjem svih riječi i naziva i brojeva koji bi se mogli krivo razumjeti. Primjeri su šifre za signale ili skretnice.

Primjenjuju se sljedeća pravila za slovkanje:

1.1.3.1.   Slovkanje riječi i grupe slova

Koristi se međunarodna fonetska abeceda.

Primjer:

Skretnice A B = skretnice alpha-bravo.

Signalni broj KX 835 = signal Kilo X-Ray osam tri pet.

Upravitelj infrastrukture može dodati dodatna slova, zajedno s fonetskim izgovorom za svako dodano slovo, ukoliko to zahtijeva abeceda jednog ili više radnih jezika upravitelja infrastrukture.

Željeznički prijevoznik može dodati dodatne naputke o izgovoru, ukoliko to smatra potrebnim.

1.1.3.2.   Navođenje brojeva

Brojevi se izgovaraju znamenku po znamenku.

Primjer: vlak 2183 = vlak dva-jedan-osam-tri.

Decimale se izražavaju riječju „točka”.

Primjer: 12,50 = jedan-dva-točka-pet-nula

1.1.3.3.   Izražavanje vremena

Izražava se lokalno vrijeme, jednostavnim jezikom.

Primjer: 10:52 sati = deset pedeset i dva.

Dok je ovo načelo, također je prihvatljivo da vrijeme, kad je to potrebno bude izgovoreno znamenku po znamenku (jedan nula pet dva sata).

1.1.3.4.   Izražavanje udaljenosti i brzina

Udaljenosti se izražavaju u kilometrima, a brzina u kilometrima na sat.

Milje se mogu koristiti ukoliko se ta jedinica koristi na predmetnoj infrastrukturi.

1.1.3.5.   Izražavanje datuma

Datumi se izražavaju na uobičajen način.

Primjer: 10. prosinca

1.2.   Struktura komunikacija

Glasovni prijenos poruka vezanih uz sigurnost u načelu se sastoji 2 sljedeće faze:

Prva faza može se skratiti ili u potpunosti preskočiti za sigurnosne poruke najvećeg prioriteta.

1.2.1.   Pravila za predstavljanje i zahtijevanje uputa

Sljedeća pravila koriste se za predstavljanje stranaka, određivanje operativnih situacija i prenošenje proceduralnih uputa:

1.2.1.1.   Predstavljanje

Prije svake komunikacije, osim u slučaju vrlo hitnih sigurnosnih poruka najvećeg prioriteta, iznimno je važno da se osobe koje će voditi razgovor predstave. Ne samo da je to pristojno, već štoviše time se osigurava se da osoba koja odobrava vožnju vlakova razgovara sa strojovođom pravog vlaka, te da strojovođa zna da razgovara s pravim centrom za signalizaciju ili upravljanje. Ovo je posebno važno kad se razgovor odvija u područjima gdje se preklapaju komunikacijske granice.

Ovo načelo važi i nakon prekida za vrijeme prijenosa.

Sljedeću poruku koriste različite stranke u tu svrhu:

1.2.1.2.   Zahtjev za uputama

Svakoj primjeni postupka koji prati pisani nalog mora prethoditi zahtjev za uputama.

Sljedeći izrazi koriste se za zahtijevanje uputa:

pripremi postupak …

1.2.2.   Pravila za prijenos pisanog naloga i izgovorenih poruka

1.2.2.1.   Sigurnosne poruke najvećeg prioriteta

S obzirom na njihovu hitnu i imperativnu narav, te poruke:

1.2.2.2.   Pisani nalozi

Sljedeća pravila primjenjuju se za pouzdano slanje i primanje (u mirovanju) proceduralnih poruka iz Knjige obrazaca:

1.2.2.2.1.   Slanje poruke

Obrazac se može ispuniti prije prijenosa poruke tako da se cijeli tekst poruke može poslati u samo jednom prijenosu.

1.2.2.2.2.   Primanje poruke

Primatelj poruke mora ispuniti obrazac iz Knjige obrazaca na temelju informacija koje mu je poslao pošiljatelj.

1.2.2.2.3.   Ponovno čitanje

Sve poruke iz Knjige obrazaca moraju se ponovno pročitati.

1.2.2.2.4.   Potvrda ispravnog ponovnog čitanja

Nakon svake ponovno pročitane poruke slijedi potvrda o sukladnosti ili nesukladnosti koju daje pošiljatelj poruke.

točno

ili

pogreška + ponavljam

i potom slijedi ponovno slanje izvorne poruke.

1.2.2.2.5.   Potvrda

Svaka primljena poruka potvrđuje se kao primljena ili ne:

primljena

ili

ne, ponovi (+ govori polako)

1.2.2.2.6.   Sljedivost i provjera

Sve poruke koje se šalju sa stabilnih postrojenja imat će jedinstveni identifikacijski ili autorizacijski broj:

1.2.2.2.7.   Izvješćivanje pošiljatelja

Svaku poruku koja sadrži zahtjev za „izvješćivanje pošiljatelja” slijedi „izvješće”.

1.2.2.3.   Dodatne poruke

Dodatne poruke:

1.2.2.4.   Informativne poruke s promjenjivim sadržajem koji nije unaprijed određen:

Informativne poruke s promjenjivim sadržajem

2.   Proceduralne poruke

2.1.   Narav poruka

Proceduralne poruke koriste se za slanje operativnih uputa vezanih uz odgovarajuće situacije sadržane u Priručniku za strojovođe.

Obuhvaćaju sam tekst poruke, koji odgovara situaciji, te broj koji označuje poruku.

Ukoliko poruka zahtjeva da se primatelj izvijesti pošiljatelja, šalje se i tekst izvješća.

U ovim se porukama koristi tekst koji unaprijed sastavlja upravitelj infrastrukture na svom „radnom jeziku” u obliku unaprijed pripremljenih obrazaca bilo u pisanom obliku ili na informatičkom mediju.

2.2.   Obrasci

Obrasci su službeni medij za prenošenje proceduralnih poruka. Te su poruke uglavnom poruke povezane s pogoršanim uvjetima rada. Tipični primjeri su odobrenje strojovođi za prolazak pokraj signala ili „kraja odobrenja vožnje”, zahtjev strojovođi za vožnju smanjenom brzinom u određenom području ili za pregled pruge. Postoje i drugi slučajevi u kojima će se zahtijevati korištenje takvih poruka.

Njihova svrha je:

S ciljem identifikacije obrazaca treba razviti jedinstvenu šifru u obliku broja ili riječi za svaki postupak. To se može provesti na temelju možebitne učestalosti korištenja određenog obrasca. Ukoliko se, od svih obrazaca koji se razvijaju, onaj koji se upotrebljava za prolazak kraj signala stop ili kraja odobrenog kretanja u slučaju opasnosti najčešće koristi, tada bi taj mogao biti označen s 001 i tako dalje.

2.3.   Knjiga obrazaca

Kada se odrede svi obrasci koji će se koristiti, cijeli komplet se prikuplja u jedinstveni dokument ili informatički medij koji se zove Knjiga obrazaca.

To je zajednički dokument koji koriste i strojovođa i osoblje koje odobrava vožnju vlakova tijekom međusobne komunikacije. Stoga je važno da je knjiga koju koriste strojovođe i ona koji koristi osoblje koje odobrava vožnju vlakova sastavljena i numerirana na isti način.

Upravitelj infrastrukture odgovoran je za izradu Knjige obrazaca i samih obrazaca na svom „radnom jeziku”.

Željeznički prijevoznik može dodati prijevode obrazaca i povezanih podataka iz Knjige obrazaca, ukoliko smatra da bi to moglo pomoći strojovođama za vrijeme obuke i u stvarnim situacijama.

Jezik koji se koristi za prijenos poruka uvijek je „radni jezik” upravitelja infrastrukture.

Knjiga obrazaca sastoji se od dva dijela.

Drugi dio sadrži same proceduralne obrasce.

Nekoliko primjera svakog obrasca trebalo bi uključiti u Knjigu obrazaca te se preporuča korištenje odjelnika za međusobno razdvajanje odjeljaka.

Željeznički prijevoznik može dodati tekst objašnjenja za svaki obuhvaćeni obrazac i za svaku situaciju u strojovođinu Knjigu obrazaca.

3.   Dodatne poruke

Dodatne poruke su informativne poruke koje koristi:

o situacijama koje nisu uobičajene i za koje se smatra da nije potreban unaprijed određeni obrazac ili su vezane uz vožnju vlaka ili tehničko stanje vlaka ili infrastrukture.

S ciljem lakšeg opisivanja situacija i sastavljanja informativnih poruka, bilo bi možda poželjno pripremiti smjernice za sastavljanje poruka, glosar željezničkih izraza, opisni dijagram željezničkih vozila koja se koriste, te opisnu izjavu o infrastrukturnoj opremi (kolosijek, napajanje vuče itd.).

3.1.   Smjernice za izradu poruka

Ove poruke mogu se sastaviti na sljedeći način:

Nakon ovih poruka može slijediti zahtjev za uputama.

Ovi elementi poruka su na jeziku koji je odabrao željeznički prijevoznik i na jednom ili više radnih jezika predmetnih upravitelja infrastrukture.

3.2.   Glosar željezničkih izraza

Željeznički prijevoznik sastavlja glosar željezničkih izraza za svaku mrežu na kojoj promet obavljaju njegovi vlakovi. Priprema izraze koji se uobičajeno korite na jeziku koje je odabralo željeznički prijevoznik i na radnom jeziku jednog ili više upravitelja infrastrukture na čijoj infrastrukturi obavljaju promet.

Glosar se sastoji od dva dijela:

3.3.   Opisni dijagram željezničkih vozila

Ukoliko željeznički prijevoznik smatra da će to koristiti njegovom radu priprema opisni dijagram željezničkih vozila koja se koriste. On bi trebao sadržavati popis naziva različitih komponenti koje mogu biti predmet komunikacije s različitim predmetnim upraviteljima infrastrukture. Trebao bi uključivati uobičajene nazive za standardne izraze na jeziku koje je odabrao željeznički prijevoznik i na „radnom jeziku” jednog ili više upravitelja infrastrukture na čijoj se infrastrukturi obavlja promet.

3.4.   Opisna izjava o karakteristikama infrastrukturne opreme (kolosijek, napajanje vuče itd.).

Ukoliko željeznički prijevoznik smatra da će to koristiti njegovom radu priprema opisnu izjavu o karakteristikama infrastrukturne opreme (kolosijek, napajanje vuče itd.) na prugama na kojima obavlja promet. Ona bi trebala sadržavati nazive različitih komponenti koje mogu biti predmet komunikacije s jednim ili više predmetnih upravitelja infrastrukture. Trebao bi uključivati uobičajene nazive za standardne izraze na jeziku koje je odabrao željeznički prijevoznik i na „radnom jeziku” jednog ili više upravitelja infrastrukture na čijoj infrastrukturi se promet obavlja.

4.   Vrsta i struktura usmenih poruka

4.1.   Poruke u slučaju opasnosti

Poruke u slučaju opasnosti namijenjene su za prenošenje hitnih operativnih uputa koje su izravno povezane sa sigurnošću željeznice.

Kako bi se izbjegla svaka mogućnost nerazumijevanja, poruke se uvijek moraju ponoviti.

Glavne poruke, razvrstane prema potrebi, koje se mogu poslati navedene su dalje u tekstu.

Upravitelj infrastrukture može dalje odrediti druge poruke u slučaju opasnosti prema potrebama svog rada.

Nakon poruke u slučaju opasnosti može slijediti pisani nalog (vidjeti pododjeljak 2.).

Vrsta teksta koja pripada u poruke u slučaju opasnosti mora se uključiti u Dodatak 1. „Priručnik za komunikacijske postupke” strojovođinoj Knjizi obrazaca, te u dokumentaciju izdanu osoblju koje odobrava vožnju vlakova.

4.2.   Poruke koje šalje strojovođa ili se šalju s pružne opreme

4.3.   Poruka koju izdaje strojovođa

PRILOG D

Podaci kojima željeznički prijevoznik mora imati pristup vezani uz pruge na kojima ima namjeru obavljati promet

1. DIO.   OPĆENITI PODACI O UPRAVITELJU INFRASTRUKTURE

1.1.   Jedno ili više naziva/oznaka upravitelja infrastrukture

1.2.   Država (ili države)

1.3.   Kratki opis

1.4.   Popis općih operativnih pravila i propisa (te kako ih dobiti)

2. DIO.   KARTE I DIJAGRAMI

2.1.   Zemljopisna karta

2.1.1.   Pruge

2.1.2.   Glavne lokacije (kolodvori, ranžirni kolodvori, križišta, robni terminali)

2.2.   Dijagram pruge

Podaci koje treba uključiti u dijagram, s dodatkom teksta ako je potrebno. Kada postoji zasebni dijagram kolodvora/ranžirnog kolodvora/depoa tada podaci na dijagramu pruge mogu biti pojednostavljeni

2.2.1.   Označivanje udaljenosti

2.2.2.   Označivanje prolaznih kolosijeka, petlji, sporednih kolosijeka i zaštitnih skretnica / iskliznica

2.2.3.   Spojevi između prolaznih kolosijeka

2.2.4.   Glavne lokacije (kolodvori, ranžirni kolodvori, križišta, robni terminali)

2.2.5.   Lokacija i značenje svih stalnih signala

2.3.   Dijagrami kolodvora/ranžirnih kolodvora /depoa (Pazi: odnosi se na lokacije koje su dostupne interoperabilnom prometu)

Podaci koje treba označiti na dijagramima posebnih lokacija, prema potrebi dopunjene tekstom

2.3.1.   Naziv lokacije

2.3.2.   Identifikacijska oznaka lokacije

2.3.3.   Vrsta lokacije (putnički peron, robni terminal, ranžirni kolodvor, depo)

2.3.4.   Lokacija i značenje svih stalnih signala

2.3.5.   Oznaka i nacrt kolosijeka, uključujući zaštitne skretnice i iskliznice

2.3.6.   Oznaka perona

2.3.7.   Dužina perona

2.3.8.   Visina perona

2.3.9.   Oznaka sporednih kolosijeka

2.3.10.   Dužina sporednih kolosijeka

2.3.11.   Raspoloživost napajanja električnom energijom na lokaciji

2.3.12.   Udaljenost između ruba perona i osi kolosijeka, usporednog s gornjim rubom tračnice

2.3.13.   (Za putničke kolodvore) Dostupnost osobama sa smanjenom pokretljivošću

DIO 3.   POSEBNI PODACI O DIONICI PRUGE

3.1.   Opće značajke

3.1.1.   Država

3.1.2.   Navođenje identifikacijske šifre pruge: nacionalna šifra

3.1.3.   Kraj dionice pruge 1

3.1.4.   Kraj dionice pruge 2

3.1.5.   Vrijeme otvaranja za promet (sati, dani, posebne odredbe za praznike)

3.1.6.   Pružne oznake udaljenosti (učestalost, izgled i položaj)

3.1.7.   Vrsta prometa (miješani, putnički, teretni …)

3.1.8.   Najveća dozvoljena brzina

3.1.9.   Svi ostali podaci koji su potrebni iz sigurnosnih razloga

3.1.10.   Posebni lokalni operativni zahtjevi (uključujući posebne zahtjeve stručne osposobljenosti osoblja)

3.1.11.   Posebna ograničenja za opasne tvari

3.1.12.   Posebna ograničenja vezana uz teret

3.1.13.   Uzorak obrasca za privremene radove (te kako ga dobiti)

3.1.14.   Oznaka o preopterećenju dijela pruge (2001/14/EZ, čl.22)

3.2.   Posebne tehničke značajke

3.2.1.   „EZ“ provjera u odnosu na TSI za građevinski podsustav

3.2.2.   Datum početka rada kao interoperabilna pruga

3.2.3.   Popis mogućih posebnih slučajeva

3.2.4.   Popis mogućih specifičnih odstupanja

3.2.5.   Širina kolosijeka

3.2.6.   Slobodni profil pruge (gabarit)

3.2.7.   Najveće osovinsko opterećenje

3.2.8.   Najveće dopušteno opterećenje po dužinskom metru

3.2.9.   Poprečne kolosiječne sile

3.2.10.   Longitudinalne kolosiječne sile

3.2.11.   Najmanji promjer luka kolosijeka

3.2.12.   Postotak nagiba

3.2.13.   Položaj nagiba

3.2.14.   Za kočioni sustav koji ne koristi adheziju kotač-tračnice, najveća dozvoljena kočiona sila

3.2.15.   Mostovi

3.2.16.   Vijadukti

3.2.17.   Tuneli

3.2.18.   Primjedbe

3.3.   Elektroenergetski podsustav

3.3.1.   „EZ“ provjera u odnosu na TSI za elektroenergetski podsustav

3.3.2.   Datum početka rada kao interoperabilna pruga

3.3.3.   Popis mogućih posebnih slučajeva

3.3.4.   Popis mogućih specifičnih odstupanja

3.3.5.   Vrsta napajanja (npr. nema ga, kontaktna mreža, treća tračnica)

3.3.6.   Frekvencija sustava napajanja (npr. izmjenični napon, istosmjerni napon)

3.3.7.   Najmanji napon

3.3.8.   Najveći napon

3.3.9.   Ograničenja vezana uz potrošnju energije za posebne jedinice električne vuče

3.3.10.   Ograničenja vezana uz položaj jednog ili više elektromotornih vlakova u pogledu naponskog razdvajanja kontaktne mreže (položaj pantografa)

3.3.11.   Kako isključiti napajanje

3.3.12.   Visina kontaktne mreže

3.3.13.   Dozvoljeni nagib kontaktne mreže u odnosu na kolosijek i odstupanje nagiba

3.3.14.   Odobrene vrste pantografa

3.3.15.   Najmanja statička sila

3.3.16.   Najveća statička sila

3.3.17.   Položaj neutralnih sekcija

3.3.18.   Podaci o radu

3.3.19.   Spuštanje pantografa

3.3.20.   Uvjeti koji se primjenjuju u pogledu rekuperacijskog kočenja

3.3.21.   Najviša dopuštena struja vlaka

3.4.   Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav

3.4.1.   „EZ“ provjera u odnosu na TSI za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav

3.4.2.   Datum početka rada kao interoperabilna pruga

3.4.3.   Popis mogućih posebnih slučajeva

3.4.4.   Popis mogućih specifičnih odstupanja

ERTMS/ETCS

3.4.5.   Razina primjene

3.4.6.   Opcionalne funkcije pružne opreme

3.4.7.   Opcionalne funkcije za opremu u vlaku

3.4.8.   Broj verzije programske opreme

3.4.9.   Datum početka rada ove verzije

ERTMS/GSM-R RADIO

3.4.10.   Opcionalne funkcije, kako su propisane u Specifikaciji funkcionalnih zahtjeva (FRS)

3.4.11.   Broj verzije

3.4.12.   Datum početka rada ove verzije

ZA 1. RAZINU ERTM/ETCS-A S INFILL FUNKCIJOM

3.4.13.   Tehnička primjena koja se traži kod željezničkih vozila

PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI SUSTAV(I) NA VLAKU RAZREDA B

3.4.14.   Nacionalni propisi za rad sustava razreda b (+ kako ih dobiti)

PRUŽNA OPREMA

3.4.15.   Odgovorna država članica

3.4.16.   Naziv sustava

3.4.17.   Broj verzije programske opreme

3.4.18.   Datum početka rada ove verzije

3.4.19.   Istek valjanosti

3.4.20.   Potreba za istovremenim radom više sustava

3.4.21.   Sustav na vlaku

RADIOSUSTAV RAZREDA B

3.4.22.   Odgovorna država članica

3.4.23.   Naziv sustava

3.4.24.   Broj verzije

3.4.25.   Datum početka rada ove verzije

3.4.26.   Istek valjanosti

3.4.27.   Posebni uvjeti potrebni za prebacivanje između različitih prometno-upravljačkih i signalno-sigurnosnih sustava razreda B

3.4.28.   Posebni tehnički uvjeti potrebni za prebacivanje između sustava ERTMS/ETCS-a i sustava razreda B

3.4.29.   Posebni uvjeti potrebni za prebacivanje između različitih radiosustava

TEHNIČKI POGORŠAN RAD:

3.4.30.   ERTM/ETCS

3.4.31.   Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni sustavi razreda B

3.4.32.   ERTM/GSM-R

3.4.33.   Radiosustav razreda B

3.4.34.   Pružna signalno-sigurnosna oprema

OGRANIČENJA BRZINE VEZANA UZ UČINKOVITOST KOČENJA

3.4.35.   ERTM/ETCS

3.4.36.   Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni sustavi razreda B

NACIONALNA PRAVILA ZA RAD SUSTAVA RAZREDA B

3.4.37.   Nacionalna pravila vezana uz učinkovitost kočenja

3.4.38.   Ostala nacionalna pravila, npr.: podaci koji su usklađeni s UIC objavom 512 (8. izdanje od 1.1.79 i 2. izmjene)

ELEKTROMAGNETSKA OSJETLJIVOST PRUŽNE PROMETNO-UPRAVLJAČKE I SIGNALNO-SIGURNOSNE OPREME

3.4.39.   Zahtjevi koji se detaljno moraju propisati u skladu s europskim normama

3.4.40.   Odobrenje za uporabu kočnice na vrtložne struje

3.4.41.   Odobrenje za uporabu magnetske kočnice

3.4.42.   Zahtjevi za tehnička rješenja vezana uz provedena odstupanja

3.5.   Podsustav „odvijanje prometa i upravljanje prometom“

3.5.1.   „EZ“ potvrda u odnosu na TSI za odvijanje prometa i upravljanje prometom

3.5.2.   Datum početka rada kao interoperabilna pruga

3.5.3.   Popis mogućih posebnih slučajeva

3.5.4.   Popis mogućih specifičnih odstupanja

3.5.5.   Jezik koji se koristi za sigurnosno kritičnu komunikaciju s osobljem upravitelja infrastrukture

3.5.6.   Posebni klimatski uvjeti i s tim povezane odredbe

PRILOG E

Jezik i razina komunikacije

Usmeno vladanje jezikom može se podijeliti na pet razina:

Ovaj Prilog je privremen. Detaljniji prilog je u pripremi i bit će dostupan za buduće revizije ovog TSI-ja, te će odgovarati prijedlozima iz TSI-ja za odvijanje prometa i upravljanje prometom za konvencionalne brzine.

Također se planira uključivanje metode koja bi se koristila za ocjenjivanje razine jezične osposobljenosti pojedinca. Ovo će također biti dostupno u budućoj verziji ovog TSI-ja.

PRILOG F

Informativne i neobavezne smjernice za ocjenjivanje podsustava „odvijanje prometa i upravljanje prometom“

(Korištenje izraza „država članica” kada se uzme u obzir ovaj modul znači država članica ili tijelo koje je imenovala država članica koje provodi ocjenjivanje.)

1.   Ovaj Prilog određuje smjernice koje služe državama članicama za olakšavanje ocjenjivanja s ciljem potvrđivanja da je predloženi operativni postupak ili postupci:

te da se može staviti u uporabu (početi s radom).

2.   Predmetni upravitelj infrastrukture ili željeznički prijevoznik mora dostaviti državi članici odgovarajuće dokumente (kako je opisno u niže navedenoj točci 3.) koji opisuju novi ili izmijenjeni operativni postupak ili postupke.

Dostavljena dokumentacija o konceptu i razvoju novog ili izmijenjenog operativnog postupka ili postupaka mora biti dovoljno detaljna kako bi država članica shvatila namjeru koja stoji iza prijedloga. Nadalje, kada se moderniziraju ili obnavljaju podsustavi, dostava podataka mora uključivati i povratnu informaciju o iskustvu stečenom pri korištenju tih podsustava.

Dokumentacija se može dostaviti u pisanom obliku ili na informatičkom mediju (ili njihovoj kombinaciji). Država članica može tražiti daljnje primjerke ukoliko su joj potrebne pri provođenju ocjenjivanja.

3.   Detalji ocjenjivanja

3.1.   Dokumenti koji opisuju predmetni operativni postupak (postupke) trebali bi se sastojati barem od sljedećeg:

Kada je to potrebno, dostavlja se i sljedeće:

3.2.   Država članica: