32008D0217

ODLUKA KOMISIJE

od 20. prosinca 2007.

o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti „infrastrukturnog” podsustava transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2007) 6440)

(Tekst značajan za EGP)

(2008/217/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 96/48/EZ od 23. srpnja 1996. o interoperabilnosti transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina (1), a posebno njezin članak 6. stavak 1.,

budući da:

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Komisija ovime usvaja tehničku specifikaciju interoperabilnosti (TSI) „infrastrukturnog” podsustava transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina.

TSI je sadržan u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 2.

Ovaj se TSI primjenjuje na svu novu, moderniziranu ili obnovljenu infrastrukturu transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina kako je definirano u Prilogu I. Direktivi 96/48/EZ.

Članak 3.

1.   U vezi s pitanjima klasificiranima kao „Otvorena pitanja” iz Priloga H TSI-ju, uvjeti koji se moraju ispuniti radi provjere interoperabilnosti sukladno članku 16. stavku 2. Direktive 96/48/EZ jesu primjenjiva tehnička pravila koja se koriste u državi članici koja odobrava puštanje u rad podsustava obuhvaćenih ovom Odlukom.

2.   Svaka država članica u roku šest mjeseci od objave ove Odluke obavješćuje ostale države članice i Komisiju o:

Članak 4.

1.   U vezi s pitanjima klasificiranima kao „posebni slučajevi” iz poglavlja 7. TSI-ja, primjenjuju se postupci ocjenjivanja sukladnosti primjenjivi u državama članicama.

2.   Svaka članica u roku šest mjeseci od objave ove Odluke obavješćuje ostale države članice i Komisiju o:

Članak 5.

TSI dopušta prijelazno razdoblje tijekom kojeg se ocjenjivanje sukladnosti i izdavanje potvrda za interoperabilne sastavne dijelove mogu obavljati kao dio podsustava. U to vrijeme države članice dužne su obavijestiti Komisiju o tome koji su interoperabilni sastavni dijelovi ocijenjeni na taj način, radi strogog nadziranja tržišta interoperabilnih sastavnih dijelova i poduzimanja mjera za olakšavanje takvog ocjenjivanja.

Članak 6.

Ovime se Odluka 2002/732/EZ stavlja izvan snage. Međutim, njezine se odredbe nastavljaju primjenjivati na održavanje projekata odobrenih u skladu s TSI-jem priloženim uz tu Odluku i projekata za nove pruge i obnavljanje ili modernizaciju postojeće pruge koji su u naprednoj fazi razvoja ili su predmet ugovora koji se izvršava na dan objave ove Odluke.

Popis podsustava i interoperabilnih sastavnih dijelova na koje se i dalje primjenjuju odredbe Odluke 2002/732/EZ moraju se dostaviti Komisiji najkasnije šest mjeseci od datuma početka primjene ove Odluke.

Članak 7.

Države članice obavješćuju Komisiju o sljedećim vrstama sporazuma u roku šest mjeseci od stupanja priloženog TSI-ja na snagu:

Članak 8.

Ova se Odluka primjenjuje od 1. srpnja 2008.

Članak 9.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

(1)  SL L 235, 17.9.1996., str. 6., Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 2007/32/EZ (SL L 141, 2.6.2007., str. 63.).

(2)  SL L 245, 12.9.2002., str. 143.

PRILOG

DIREKTIVA 96/48/EZ — INTEROPERABILNOST TRANSEUROPSKOG ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA VELIKIH BRZINA

TEHNIČKA SPECIFIKACIJA INTEROPERABILNOSTI

„Infrastrukturni” podsustav

1.   UVOD

1.1.   Tehničko područje primjene

Ovaj se TSI odnosi na podsustav infrastrukture i dio podsustava za održavanje transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina. Oni su navedeni u Prilogu II. točki 1. Direktivi 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ.

Prema Prilogu I. Direktivi pruge za velike brzine uključuju:

U ovom su TSI-ju pruge podijeljene u kategoriju I., kategoriju II. i kategoriju III.

1.2.   Geografsko područje primjene

Zemljopisno područje primjene ovog TSI-ja je transeuropski željeznički sustav velikih brzina kao što je opisan u Prilogu I. Direktivi 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ.

1.3.   Sadržaj ovog TSI-ja

U skladu sa člankom 5. stavkom 3. Direktive 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, TSI:

U skladu s člankom 6. stavkom 3. Direktive mogu se predvidjeti odredbe za posebne slučajeve svakog TSI-ja; one su navedene u poglavlju 7.

Ovaj TSI u poglavlju 4. također obuhvaća operativna pravila i pravila održavanja specifična za područje primjene naznačeno u gore navedenim točkama 1.1. i 1.2.

2.   DEFINICIJA INFRASTRUKTURNOG PODRUČJA/PODRUČJE PRIMJENE

2.1.   Definicija područja infrastrukture

Ovaj TSI obuhvaća područje infrastrukture, što uključuje:

Konstrukcijski podsustav infrastrukture transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina uključuje kolosijeke, skretnice i križišta pruga velikih brzina na način propisan u poglavlju 1. Ti su kolosijeci određeni u Registru infrastrukture dionice predmetne pruge.

Konstrukcijski podsustav infrastrukture također uključuje:

2.2.   Funkcije i aspekti područja u okviru područja primjene ovog TSI-ja

Aspekti područja infrastrukture vezani uz interoperabilnost transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina navode se u daljnjem tekstu, na temelju funkcija koje bi sustav trebao pružati, te s usvojenim načelima koja se odnose na njih.

2.2.1.   Upravljanje vlakom

Vozni kolosijek

Vozni kolosijek predstavlja fizički put za vozila, čija obilježja omogućuju vlakovima, koji su usklađeni s TSI-jem za željeznička vozila velikih brzina, kretanje u okviru željenih uvjeta sigurnosti i uz određene radne značajke.

Razmak između dviju tračnica, kao i odnos između kotača i tračnica koji dolaze u međusobni dodir, određen je da osigura kompatibilnost infrastrukture s podsustavom željezničkih vozila.

Skretnice i križišta

Skretnice i križišta, koja omogućuju promjenu puta vožnje, moraju biti sukladna s odgovarajućim specifikacijama propisanima za ravni kolosijek i funkcionalnih projektnih dimenzija kaka bi omogućili tehničku kompatibilnost s vlakovima koji su sukladni TSI-ju za željeznička vozila velike brzine.

Garažni kolosijek

Garažni kolosijeci ne moraju odgovarati svim obilježjima voznog kolosijeka, međutim, garažni kolosijeci moraju udovoljavati određenim zahtjevima navedenima u poglavlju 4. kako bi se omogućila tehnička kompatibilnost s vlakovima koji su sukladni TSI-ju za željeznička vozila velike brzine.

2.2.2.   Potpora vlaka

Vozni kolosijek, skretnice i križišta

Sile kojima vlakovi djeluju na kolosijek, koje određuju i uvjete povezane sa zaštitom od iskakanja vozila i obilježja mogućnosti kolosijeka da ih podnese, proizlaze isključivo iz kontakta između kotača i tračnica te iz cjelokupne opreme vezane uz kočenje koja djeluje izravno na tračnice.

Te sile uključuju okomite sile, bočne sile i uzdužne sile.

Za svaku od tih triju vrsta sila propisan je jedan ili više karakterističnih kriterija mehaničke interakcije između vozila i kolosijeka kao ograničenja koja vozilo ne smije prijeći te, s druge strane, kao najmanje opterećenje koje kolosijek mora podnijeti. U skladu s člankom 5. stavkom 4. Direktive 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ ta mjerila nisu prepreka pri odabiru viših graničnih vrijednosti za vožnju drugih vlakova. Taj karakteristični sigurnosni kriterij interakcije između vozila i kolosijeka predstavlja sučelje s podsustavom željezničkih vozila.

Konstrukcije koje podržavaju kolosijek

Uz gore navedene učinke na ravni kolosijek te skretnice i križišta, promet velikih brzina ima kritički učinak na dinamičko ponašanje željezničkih mostova ovisno o učestalosti ponavljanja osovinskih opterećenja vozila, te oni predstavljaju sučelja s podsustavom željezničkih vozila.

2.2.3.   Omogućivanje slobodnog i sigurnog prolaska vlaka kroz zadani volumen

Tovarni profil i razmak između središnjica kolosijeka

Tovarni profili i razmak između simetrala kolosijeka uglavnom određuje udaljenost između ovojnica vozila, pantografa i stabilnih postrojenja te između samih ovojnica vozila pri prolasku vlakova. Uz potrebne zahtjeve kojima se sprečavaju vozila da izađu iz slobodnog profila pruge, ta sučelja također omogućuju stvaranje bočnih aerodinamičnih sila koje utječu na vozila te uzajamno na stabilna postrojenja.

Građevinski radovi i stabilna postrojenja

Građevinski radovi i stabilna postrojenja moraju poštovati zahtjeve vezane uz tovarni profil pruge.

Aerodinamične sile koje djeluju na neka stabilna postrojenja, kao i na promjene tlaka u tunelima ovise o aerodinamičnim obilježjima vlakova sukladnih TSI-ju za željeznička vozila velikih brzina te stoga predstavljaju sučelja s podsustavom željezničkih vozila.

Promjene tlaka u tunelima koje putnici moraju izdržati dok vlakovi prolaze kroz tunele su uglavnom funkcije brzine vožnje, područja poprečnog presjeka, duljine i aerodinamičnog oblika kompozicije vlaka te duljine tunela i područja poprečnog presjeka. Oni su ograničeni na prihvatljivu vrijednost s gledišta zdravlja putnika te stoga predstavljaju sučelja s podsustavom željezničkih vozila.

2.2.4.   Omogućavanje ukrcavanja i iskrcavanja putnika iz vlakova zaustavljenih na postajama

Putnički peroni

Podsustav infrastrukture uključuje sredstva koja omogućuju putnicima da se ukrcaju na vlakove: perone na postajama te opremu i postrojenja za njihovo učvršćivanje. Interoperabilnost podsustava bavi se ponajprije duljinom i visinom perona, učincima tlaka pri prolasku vlakova podzemnim postajama. Ti su elementi u sučelju s podsustavom željezničkih vozila.

Osobe smanjene pokretljivosti

Kako bi se povećala pristupačnost željezničkog prometa osobama smanjene pokretljivosti, mora postojati oprema koja omogućuje dostupnost javnih područja infrastrukture, a poglavito za sučelja peron-vlak, te za evakuacijske potrebe u slučaju opasnosti.

2.2.5.   Osiguravanje sigurnosti

Zaštita stabilnih postrojenja, zaštita od ometanja vozila i zaštita od bočnih vjetrova uključuje sučelja s podsustavom željezničkih vozila te prometno-upravljačkim i signalno-sigurnosnim podsustavom.

Područje primjene također obuhvaća opremu nužnu za osiguranje nadzora i održavanja željezničkih objekata u skladu s temeljnim zahtjevima.

U slučaju nezgoda infrastruktura mora obuhvaćati sigurnosnu opremu za područje postaja i kolosijeka koja će biti dostupna osobama u slučaju mogućih nezgoda.

2.2.6.   Zaštita okoliša

Područje primjene obuhvaća nužnu infrastrukturnu opremu za zaštitu okoliša.

2.2.7.   Održavanje vlaka

Područje primjene obuhvaća stabilna postrojenja koja služe za servisiranje željezničkih vozila (npr. strojevi za pranje, postrojenja za opskrbu pijeskom i vodom, postrojenja za opskrbu gorivom i priključak postrojenja za pražnjenje fiksnih nužnika).

3.   TEMELJNI ZAHTJEVI

3.1.   Općenito

U okviru ovog TSI-ja sukladnost sa specifikacijama opisanima u:

potvrđena pozitivnim rezultatom ocjenjivanja:

osigurava ispunjenje relevantnih temeljnih zahtjeva navedenih u točkama 3.2. i 3.3. ovog TSI-ja.

Ipak, u slučaju da je dio temeljnih zahtjeva obuhvaćen nacionalnim zakonodavstvom zbog postojanja:

odgovarajuće ocjenjivanje sukladnosti provodi se u skladu s postupcima u nadležnosti dotične države članice.

U skladu sa člankom 4. stavkom 1. Direktive 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, transeuropska željeznička mreža velikih brzina, njezini podsustavi i interoperabilni sastavni dijelovi moraju ispunjavati ključne zahtjeve naznačene u općim uvjetima Priloga III. Direktivi.

3.2.   Temeljni zahtjevi za infrastrukturni podsustav

Temeljni zahtjevi mogu, sukladno Prilogu III. Direktivi 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, biti općenite naravi i primjenjivati se na cijelu transeuropsku željezničku mrežu velikih brzina ili imati posebna obilježja koja su posebna za svaki podsustav i njegove sastavne dijelove.

Temeljni zahtjevi kako su određeni u Prilogu III. Direktivi navode se u sljedećim točkama 3.2.1. i 3.2.2.:

3.2.1.   Opći zahtjevi

Prilog III. Direktivi 96/48/EC kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ donosi temeljne zahtjeve. Temeljni zahtjevi koji se odnose na TSI navedeni su u daljnjem tekstu:

3.2.2.   Zahtjevi specifični za područje infrastrukture

Prilog III. Direktivi 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ donosi temeljne zahtjeve. Oni koji su važni za infrastrukturu, održavanje, okoliš i operativno područje na koje se odnosi ovaj TSI navedeni su u daljnjem tekstu:

3.3.   Ispunjavanje temeljnih zahtjeva iz specifikacija područja infrastrukture

3.3.1.   Sigurnost

Radi ispunjavanja općih zahtjeva, na razini sigurnosti koja odgovara ciljevima propisanima za mrežu, infrastruktura mora:

Potrebno je imati na umu moguće posljedice ispada sigurnosnih elemenata navedenih u daljnjem tekstu.

3.3.2.   Pouzdanost i raspoloživost

Radi ispunjavanja tog zahtjeva, sučelja koja su od velike važnosti za sigurnost i čija su obilježja podložna promjeni tijekom rada sustava moraju biti predmet nadzora i održavanja koji određuju uvjete za nadziranje i ispravljanje tih elementa.

3.3.3.   Zdravlje

Ti opći zahtjevi vezani su uz protupožarnu zaštitu različitih elementa infrastrukturnog područja. Zbog niske gustoće požarnog opterećenja proizvoda od kojih se sastoji infrastruktura (kolosijek i građevinski radovi), taj zahtjev odnosi se isključivo na podzemne prostore u koje dolaze putnici tijekom uobičajenog prometa. Stoga nema zahtjeva koji se odnose na proizvode od kojih se sastoje sučelja kolosijeka i građevinskih radova, osim tih posebnih prostora.

U pogledu potonjega, direktive Zajednice koje se odnose na zdravlje, koje su općenito primjenjive na postrojenja, moraju se primjenjivati bez obzira na to jesu li ta postrojenja povezana s interoperabilnošću transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina ili ne.

Osim ispunjavanja općih zahtjeva, potrebno je ograničiti promjene tlaka kojima se izlažu putnici i željezničko osoblje pri prolasku vlakova kroz tunele, natkrivene usjeke i podzemne postaje te brzinu zraka kojoj su izloženi putnici u podzemnim postajama; na područjima perona i podzemnih postaja koja su dostupna putnicima potrebno je spriječiti opasnost od strujnog udara.

U prostorima dostupnima putnicima potrebno je poduzeti mjere za sprečavanje neprihvatljivog rizika od strujnog udara.

Za stabilna postrojenja podsustava održavanja smatra se da su ti temeljni zahtjevi ispunjeni kada se dokaže usklađenost tih postrojenja s nacionalnim propisima.

3.3.4.   Zaštita okoliša

Utjecaj projekata vezanih uz projektiranje pruge koja se gradi posebno za velike brzine ili koja se modernizira za velike brzine na okoliš mora obuhvatiti i značajke vlakova usklađenih s TSI-jem željezničkih vozila velikih brzina.

Za stabilna postrojenja podsustava za održavanje smatra se da su ti temeljni zahtjevi ispunjeni kada se dokaže usklađenost tih postrojenja s nacionalnim propisima.

3.3.5.   Tehnička kompatibilnost

Kako bi se ispunio taj zahtjev, potrebno je ispuniti sljedeće uvjete:

Obilježja stabilnih postrojenja za servisiranje vlakova moraju biti sukladna s TSI-jem za željeznička vozila velikih brzina.

3.4.   Elementi područja infrastrukture koji odgovaraju temeljnim zahtjevima

Temeljni zahtjevi označeni „X” u sljedećoj tablici ispunjavaju se specifikacijama navedenima u poglavljima 4. i 5.

4.   OPIS PODRUČJA INFRASTRUKTURE

4.1.   Uvod

Transeuropski željeznički sustav velikih brzina, na koji se odnosi Direktiva 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ i čiji je dio podsustav infrastrukture i održavanja, predstavlja integrirani sustav čija je koherentnost podložna provjeri radi osiguranja interoperabilnosti sustava u pogledu temeljnih zahtjeva.

Članak 5. stavak 4. Direktive navodi da „TSI ne smije biti prepreka za odluke država članica da koriste novu ili moderniziranu infrastrukturu za promet drugih vlakova”.

Stoga, pri projektiranju nove ili modernizacije postojeće pruge za velike brzine treba uzeti u obzir i druge vlakove kojima se može odobriti promet na tim prugama.

Željeznička vozila koja su usklađena sa zahtjevima TSI-ja za željeznička vozila velikih brzina moraju imati mogućnost prilagodbe prugama koje su unutar ograničenih vrijednosti navedenih u ovom TSI-ju.

Granične vrijednosti zadane u ovom TSI-ju nisu osmišljene kao uobičajene projektne vrijednosti. Međutim, projektne vrijednosti moraju biti u okviru granica zadanih u ovom TSI-ju.

Funkcionalne i tehničke specifikacije podsustava i njegovih sučelja, opisane u točkama 4.2. i 4.3., ne nameću upotrebu pojedinih tehnologija ili tehničkih rješenja osim kada je to prijeko potrebno za interoperabilnost transeuropske željezničke mreže velikih brzina. Međutim, inovativna rješenja za interoperabilnost mogu zahtijevati uvođenje novih specifikacija i/ili novih metoda ocjenjivanja. Da bi se omogućila tehnološka inovacija, specifikacije i metode ocjenjivanja razvijat će se koristeći postupak opisan u točki 6.2.3.

4.2.   Funkcionalne i tehničke specifikacije područja

4.2.1.   Opće odredbe

Elementi koji obilježavaju područje infrastrukture jesu:

Ti zahtjevi koje moraju ispuniti elementi koji obilježavaju područje infrastrukture moraju odgovarati u najmanju ruku razinama radnih karakteristika navedenih za svaku pojedinu niže navedenu kategoriju pruga transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina.

Sve kategorije pruga dopuštaju prolazak vlakova duljine 400 metara i najveće težine 1 000 tona.

Razine radnih značajki obilježene su najvećom dopuštenom brzinom na određenoj dionici pruge otvorene za vlakove velikih brzina koji su sukladni TSI-ju za željeznička vozila velikih brzina.

Te razine radnih značajki opisuju se u sljedećim stavcima, zajedno s određenim uvjetima koji mogu biti dopušteni u svakom slučaju za predmetne parametre i sučelja. Navedene vrijednosti parametara vrijede samo do najviše dopuštene brzine 350 km/h.

Sve razine radnih značajki i specifikacije postojećeg TSI-ja određene su za pruge izgrađene sa standardnom europskom širinom kolosijeka, kako se navodi u točki 4.2.2. za pruge sukladne postojećem TSI-ju.

Određene razine radnih značajki za pruge koje predstavljaju posebne slučajeve, uključujući pruge izgrađene u nekoj drugoj širini kolosijeka opisane su u točki 7.3.

Razine radnih značajki opisane su za podsustave u uobičajenim radnim uvjetima te za stanja koja proizlaze iz radova na održavanju. Moguće posljedice, ako ih ima, provođenja radova izmjene ili većih radova na održavanju, koje mogu iziskivati privremene iznimke u pogledu radnih karakteristika predmetnog podsustava, obrađuju se u točki 4.5.

Razine radnih značajki vlakova velikih brzina također se mogu povećati usvajanjem posebnih sustava, poput nagibne tehnike. Posebni uvjeti dopušteni su za vožnju takvim vlakovima, pod uvjetom da ne zahtijevaju ograničenja za vlakove velikih brzina koji nisu opremljeni nagibnom tehnikom. Primjena takvih uvjeta upisuje se u „Registar infrastrukture”.

4.2.2.   Nazivna širina kolosijeka

Pruge I., II. i III. kategorije

Nazivna širina kolosijeka iznosi 1 435 mm.

4.2.3.   Najmanji slobodni profil pruge

Infrastruktura mora biti izgrađena na takav način da osigurava sigurnu zračnost pri prolasku vlakova sukladnih TSI-ju za željeznička vozila velike brzine.

Najmanji slobodni profil pruge određuje se zadanim slobodnim volumenom unutar kojeg ne smije biti smještena nijedna prepreka niti ikakva prepreka smije ulaziti u njega. Taj volumen određen je na temelju referentnog kinetičkog profila te uzima u obzir širinu kontaktne mreže te širinu nižih dijelova.

Referentni kinetički profili navedeni su u TSI-ju za željeznička vozila velike brzine.

Do objave usklađenih EN normi vezanih uz širine kolosijeka upravitelj infrastrukture podrobno opisuje povezane propise koji određuju najmanji slobodni profil pruge.

Pruge I. kategorije

U fazi projektiranja sve prepreke (konstrukcije, napajanje i oprema za signalizaciju) moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

TSI za energiju pri velikim brzinama određuje zahtjeve za širinu pantografa i zračnost električne izolacije.

Pruge II. i III. kategorije

Na postojećim prugama velike brzine, na prugama moderniziranima za veliku brzinu i prugama koje su s njima povezane najmanji slobodni profil pruge za nove konstrukcije određuje se na temelju referentnog kinematičkog profila GC.

U slučaju izmjene radova najmanji slobodni profil pruge određuje se na temelju referentnog kinematičkog profila GC ako ekonomska studija dokaže prednost takvog ulaganja. Ako to nije slučaj, dopušteno je odrediti slobodni profil pruge na temelju referentnog kinematičkog profila GC ako to dopuštaju ekonomski uvjeti, ili se može zadržati postojeći manji slobodni profil pruge. Ekonomska studija naručitelja ili upravitelja infrastrukture mora uzeti u obzir troškove i koristi koje se očekuju od povećanja slobodnog profila u odnosu na druge pruge usklađene s ovim TSI-jem povezane s predmetnom prugom.

Upravitelj infrastrukture mora navesti u Registru infrastrukture referentni kinematički profil usvojen za svaku pojedinu dionicu pruge.

TSI-jem za energiju velikih brzina određuju se zahtjevi za širinu pantografa i zračnost električne izolacije.

4.2.4.   Razmak između osi kolosijeka

Pruge I., II. i III. kategorije

U fazi projektiranja najmanji razmak između središta glavnih kolosijeka na prugama posebno izgrađenima ili moderniziranima za velike brzine određen je u sljedećoj tablici:

Kada su vozila nagnuta jedno prema drugom zbog nadvišenja kolosijeka, potrebno je dodati odgovarajući rubnik na temelju pravila koja zahtijeva točka 4.2.3.

Razmak osi kolosijeka može biti povećan, na primjer za vožnju vlakova koji nisu sukladni TSI-ju za željeznička vozila velikih brzina ili pak zbog udobnosti ili radova održavanja.

4.2.5.   Najveći uzlazni i silazni nagibi razine kolosijeka

Pruge I. kategorije

U projektnoj fazi dopušteni su nagibi razine kolosijeka 35 mm/m za glavne kolosijeke ako su ispunjeni sljedeći zahtjevi za ovojnicu:

Nagibi razine glavnih kolosijeka kroz putničke perone ne smiju prelaziti 2,5 mm/m.

Pruge II. i III. kategorije

Na tim prugama nagibi razine kolosijeka u pravilu su manji od vrijednosti dopuštene na prugama velike brzine koje tek moraju biti izgrađene. Modernizacija koja se provodi radi vožnje vlakova usklađenih s TSI-jem za željeznička vozila velikih brzina mora biti u skladu s prethodnim vrijednostima za nagibe razine kolosijeka te pruge, osim kad posebni lokalni uvjeti iziskuju više vrijednosti; s obzirom na gore navedeno, prihvatljive vrijednosti nagiba razine kolosijeka moraju uzeti u obzir ograničenja željezničkih vozila pri vuči i kočenju, kako je to propisano u TSI-ju za željeznička vozila velikih brzina.

Pri odabiru najviše vrijednosti nagiba razine kolosijeka treba imati na umu, na svim interoperabilnim prugama, očekivane radne značajke vlakova koji nisu sukladni TSI-ju za željeznička vozila velikih brzina kojima može biti odobren promet na toj pruzi primjenom članka 5. stavka 4. Direktive.

4.2.6.   Najmanji promjer zavojnice

Pri projektiranju pruga za vožnju velikom brzinom odabrani najmanji promjer zavojnice mora biti takav da za nadvišenje određeno za predmetni luk manjak nadvišenja ne prelazi vrijednosti naznačene u točki 4.2.8. ovog TSI-ja tijekom vožnje najvećom brzinom za koju je predviđena ta pruga.

4.2.7.   Nadvišenje kolosijeka

Nadvišenje kolosijeka je najveća razlika u visini između unutarnje i vanjske tračnice, izmjereno u središtu površine glave tračnice (u mm).Vrijednost ovisi o širini kolosijeka izmjerenoj u mm; vrijednost ne ovisi o širini kolosijeka ako se mjeri u stupnjevima.

Pruge I., II. i III. kategorije

Projektirano nadvišenje ograničeno je na 180 mm.

Na prugama koje su u prometu dopušteno je odstupanje ± 20 mm pri održavanju, s najvećim nadvišenjem 190 mm; ta projektna vrijednost može biti povećana na najviše 200 mm na kolosijecima namijenjenima isključivo putničkom prometu.

Zahtjevi operativnog održavanja tog elementa predmet su odredbi točke 4.5. (Plan održavanja) o odstupanjima u prometu.

4.2.8.   Manjak nadvišenja

U lukovima je manjak nadvišenja razlika, izražena u mm, između nadvišenja primijenjenog na kolosijeku i uravnoteženog nadvišenja za vozilo pri određenoj navedenoj brzini.

Sljedeće specifikacije primjenjuju se za interoperabilne pruge koje imaju nazivnu širinu kolosijeka koja je određena u točki 4.2.2. ovog TSI-ja.

4.2.8.1.   Manjak nadvišenja na kolosijeku u pravcu te na putu vožnje sa skretnicama i križištima

Upravitelj infrastrukture može dopustiti vlakovima, koji su usklađeni s TSI-jem za željeznička vozila velikih brzina i opremljeni sustavom za kompenzaciju pomanjkanja nadvišenja, vožnju s većim vrijednostima tog pomanjkanja nadvišenja.

Pri najvišem pomanjkanju nadvišenja pri kojem je dopuštena vožnja tih vlakova potrebno je imati na umu kriterije prihvatljivosti za predmetni vlak, kako je to navedeno u odjeljku 4.2.3.4. TSI-ja željezničkih vozila velikih brzina.

4.2.8.2.   Nagle promjene pomanjkanja nadvišenja na skretnicama odvojih kolosijeka

Pruge I., II. i III. kategorije

Najviše projektne vrijednosti za nagle promjene manjka nadvišenja na skretnicama odvojivih kolosijeka iznose:

Za postojeće projekte skretnica može se prihvatiti odstupanje 15 mm.

4.2.9.   Ekvivalentna koničnost

Sučelje kotač-tračnica ključno je za objašnjenje dinamičnog ponašanja željezničkog vozila u vožnji. Stoga je potrebno razumjeti da između parametara koji ga obilježavaju, onaj koji se zove ekvivalentna koničnost igra ključnu ulogu jer omogućuje zadovoljavajuće ocjenjivanje kontakta kotač-tračnica na tangentnom kolosijeku i u lukovima velikih promjera.

Sljedeće odredbe primjenjuju se na pruge I., II. i III. kategorije u pravcu. Ocjenjivanje ekvivalentne koničnosti za skretnice i križišta ne zahtijeva se.

4.2.9.1.   Definicija

Ekvivalentna koničnost je tangenta kuta stošca kolnog sloga s koničnim kotačima čije bočno kretanje ima istu kinematičku valnu duljinu kao i predmetni kolni slog kolosijeka u pravcu i u lukovima velikog promjera.

Granične vrijednosti za ekvivalentnu koničnost navedene u sljedećim tablicama izračunavaju se za amplitudu (y) bočnog pomaka kolnog sloga:

pri čemu je TG širina kolosijeka, a SR udaljenost između aktivnih lica kolnog sloga.

4.2.9.2.   Projektne vrijednosti

Projektne vrijednosti širine kolosijeka, profila glave tračnice i nagiba tračnice u kolosijeku za prugu u pravcu odabiru se da osiguraju da se granične vrijednosti za ekvivalentnu koničnost navedene u tablici 1. ne prekorače pri modeliranju sljedećih kolnih slogova pri prolasku preko kolosijeka u projektnom stanju (simulacija izračunom prema normi EN 15302:2006).

Tablica 1.

Smatra se da kolosijek koji ima projektna obilježja navedena u točki 6.2.5.2. udovoljava tom zahtjevu. Kolosijek svejedno može biti položen s različitim projektnim obilježjima. U tom slučaju upravitelj infrastrukture dokazuje usklađenost projekta u pogledu ekvivalentne koničnosti.

4.2.9.3.   Vrijednosti u vožnji

4.2.9.3.1.   Najmanje vrijednosti za prosječnu širinu kolosijeka

Kada se odredi početni projekt kolosiječnog sustava, važan parametar za ekvivalentne koničnosti je širina kolosijeka. Upravitelj infrastrukture osigurava da se širina kolosijeka na kolosijeku u pravcu i u lukovima promjera R > 10 000 m održava iznad granice određene u niže navedenoj tablici.

4.2.9.3.2.   Radnje koje treba poduzeti u slučaju nestabilnosti vožnje

Ako se zabilježi nestabilnost vožnje na kolosijeku koji ispunjava zahtjev točke 4.2.9.3.1. za željeznička vozila koja imaju kolne slogove koji udovoljavaju zahtjevima za ekvivalentnu koničnost navedenima u TSI-ju za željeznička vozila velikih brzina, željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture moraju poduzeti zajedničku istragu kako bi se odredio razlog.

4.2.10.   Geometrijska kakvoća kolosijeka i ograničenja vezano uz pojedinačna oštećenja

4.2.10.1.   Uvod

Geometrijska kakvoća kolosijeka i ograničenja vezano uz pojedinačna oštećenja važni su parametri infrastrukture, potrebni kao dio definicije sučelja vozilo-kolosijek. Geometrijska kakvoća kolosijeka izravno je povezana s:

Zahtjevi točke 4.2.10. primjenjuju se na pruge I., II. i III. kategorije.

4.2.10.2.   Definicije

Granica neposrednog djelovanja (IAL): odnosi se na onu vrijednost čije prekoračenje rezultira mjerama koje poduzima upravitelj infrastrukture da smanji rizike od iskakanja iz tračnica na prihvatljivu razinu. To se može provesti zatvaranjem pruge, smanjenjem brzine ili ispravljanjem geometrije kolosijeka.

Granica intervencije (IL): odnosi se na onu vrijednost čije prekoračenje zahtijeva korektivno održavanje da se spriječi dosezanje vrijednost granice neposrednog djelovanja prije idućeg ispitivanja.

Granica pripravnosti (AL): odnosi se na onu vrijednost čije prekoračenje zahtijeva analizu geometrijskih uvjeta te razmatranje u sklopu redovito planiranih radova održavanja.

4.2.10.3.   Granice neposrednog djelovanja, intervencije i pripravnosti

Upravitelj infrastrukture odredit će odgovarajuće granice neposrednog djelovanja, intervencije i pripravnosti za sljedeće parametre:

Pri određivanju tih granica upravitelj infrastrukture uzima u obzir ograničenje kakvoće kolosijeka koja se koristi kao podloga za prihvatljivost vozila. Zahtjevi za prihvatljivost vozila navedeni su u TSI-ju za željeznička vozila velikih brzina.

Upravitelj infrastrukture uzima u obzir izolirana oštećenja koja se pojavljuju u kombinacijama.

Granice neposrednog djelovanja, intervencije i pripravnosti koje je usvojio upravitelj infrastrukture unose se u plan održavanja koji zahtijeva točka 4.5.1. ovog TSI-ja.

4.2.10.4.   Granica neposrednog djelovanja

Granice neposrednog djelovanja određuju se za sljedeće parametre:

4.2.10.4.1.   Iskrivljenost kolosijeka — izolirana oštećenja — nulta do vršna vrijednost

Iskrivljenost kolosijeka određuje se kao algebarska razlika između dviju poprečnih ravnina koje stoje na određenoj međusobnoj udaljenosti, obično izražena kao nagib razine kolosijeka između dviju točaka, pri čemu se mjeri poprečna ravnina.

Za mjerenje standardne širine kolosijeka točke mjerenja nalaze se na udaljenosti 1 500 mm.

Granica iskrivljenosti kolosijeka je funkcija upotrijebljene mjerne baze (l) prema formuli:

Granična iskrivljenost kolosijeka = (20/l + 3)

Upravitelj infrastrukture određuje u planu održavanja temelje na osnovu kojih će mjeriti kolosijek kako bi provjerio usklađenost s tim zahtjevom. Temelj za mjerenje uključit će mjernu bazu od 3 m.

4.2.10.4.2.   Odstupanje širine kolosijeka - izolirana oštećenja - nazivna širina kolosijeka do vršne vrijednosti

Postoje dodatni zahtjevi za srednju širinu kolosijeka određeni u točki 4.2.9.3.1.

4.2.11.   Nagib tračnice u kolosijeku

Pruge I., II. i III. kategorije

4.2.12.   Skretnice i križišta

4.2.12.1.   Sredstva za otkrivanje i zabravljivanje

Prijevodničke tračnice i pomična srca skretnica i križne skretnice opremaju se sustavima za zabravljivanje.

Prijevodničke tračnice i pomična srca skretnica i križne skretnice opremaju se uređajima za otkrivanje pravilnog položaja i zabravljenja pokretnih elemenata.

4.2.12.2.   Korištenje pomičnih srca skretnica

Skretnice i križišta položene na prugama velike brzine koje tek moraju biti izgrađene za brzine veće ili jednake 280 km/h bit će izgrađene s pomičnim srcima skretnica. Na budućim odsjecima pruga velikih brzina i na njihovim veznim prugama koje su namijenjene za najveću brzinu manju od 280 km/h mogu se upotrijebiti i fiksne skretnice i križišta.

4.2.12.3.   Geometrijske značajke

U ovom dijelu TSI navodi granične vrijednosti u prometu radi osiguranja kompatibilnosti s geometrijskim značajkama kolnih slogova određenih u TSI-ju za željeznička vozila velike brzine. Zadaća je upravitelja infrastrukture da se složi s projektnim vrijednostima i da jamči, pomoću plana održavanja, kako te vrijednosti u prometu neće izaći izvan granica TSI-ja.

Ta se napomena odnosi na sve niže navedene parametre.

Za definicije i geometrijska obilježja, vidjeti Prilog E ovom TSI-ju.

Tehnička obilježja tih skretnica i križišta usklađena su sa sljedećim zahtjevima:

Pruge I., II. i III. kategorije

Moraju se ispuniti svi sljedeći parametri:

2.	Najmanja vrijednost fiksne zaštite srca za obična križišta, izmjerena 14 mm ispod vozne površine, te na teoretskoj referentnoj liniji, na odgovarajućoj udaljenosti od stvarne točke (RP) srca kako je prikazano u sljedećem dijagramu: 1 392 mm u vožnji.

4.2.13.   Otpornost kolosijeka

Kolosijek, uključujući skretnice i križišta te njihove sastavne dijelove, u uobičajenim radnim uvjetima te u uvjetima koji proizlaze iz radova održavanja mora podnijeti barem ove sile:

koja su propisana u sljedećim stavcima.

4.2.13.1.   Pruge I. kategorije

Okomita opterećenja

Kolosijek, uključujući skretnice i križišta, projektiran je tako da podnese sljedeće sile, koje su određene u TSI-ju za željeznička vozila velike brzine:

Uzdužna opterećenja

Kolosijek, uključujući skretnice i križišta, projektiran je tako da podnese barem sljedeće sile:

Na svim prugama transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina upravitelj infrastrukture dopušta uporabu kočnog sustava koji rasipa kinetičku energiju zagrijavanjem tračnice za kočenje u slučaju opasnosti, ali mogu i zabraniti takvu vrstu kočenja u vožnji.

Kada upravitelj infrastrukture dopusti korištenje kočnog sustava koji rasipa kinetičku energiju zagrijavanjem tračnice za kočenje u vožnji, moraju se ispuniti sljedeći zahtjevi:

Ti uvjeti objavljuju se u Registru infrastrukture.

Bočna opterećenja

Kolosijek, uključujući skretnice i križišta, projektiran je da podnese barem:

4.2.13.2.   Pruge II. i III. kategorije

Zahtjevi navedeni u nacionalnim propisima za vožnju vlakova koji nisu sukladni TSI-ju za željeznička vozila velikih brzina dovoljni su da osiguraju otpornost kolosijeka na opterećenja interoperabilnog prometa.

4.2.14.   Prometno opterećenje konstrukcija

Pruge I., II. i III. kategorije

4.2.14.1.   Okomita opterećenja

Konstrukcije se projektiraju tako da podnesu vertikalna opterećenja u skladu sa sljedećim modelima opterećenja, kako je to određeno u normi EN 1991-2:2003:

Modeli opterećenja množe se s čimbenikom alfa (α) kako je navedeno u normi EN 1991-2:2003 stavku 6.3.2. točki 3. i stavku 6.3.3. točki 5. Vrijednost α jednaka je ili veća od 1.

Učinci opterećenja na modelu opterećenja biti će uvećani dinamičkim čimbenikom fi (Φ) kako je navedeno u normi EN 1991-2:2003 stavku 6.4.3. točki 1. i stavku 6.4.5.2. točki 2.

Najviši okomiti otklon kolnika mosta ne smije premašiti vrijednosti navedene u Prilogu A.2. EN-a 1990:2002.

4.2.14.2.   Dinamička analiza

Potrebe dinamičke analize na mostovima propisuju se u normi EN 1991-2:2003 odjeljku 6.4.4.

Kada je potrebno, provodi se dinamička analiza koristeći model opterećenja HSLM, kako je to navedeno u normi EN 1991-2:2003 stavku 6.4.6.1.1. točkama 3., 4., 5. i 6. Analiza mora uzeti u obzir brzine navedene u EN 1991- 2:2003 stavku 6.4.6.2. točki 1.

Najviše dopuštene vršne projektne vrijednosti ubrzanja kolnika mosta izračunane uzduž pruge kolosijeka ne smiju premašiti vrijednosti navedene u Prilogu A.2. norme EN 1990:2002. Pri projektiranju mostova moraju se uzeti u obzir najnepovoljniji učinci ili okomita opterećenja navedena u točki 4.2.14.1. ili model opterećenja HSLM, u skladu s normom EN 1991-2:2003 stavkom 6.4.6.5. točkom 3.

4.2.14.3.   Centrifugalne sile

Kada je kolosijek na mostu u luku duž cijele ili dijela duljine mosta, centrifugalna sila uzima se u obzir pri projektiranju konstrukcija kako je to navedeno u normi EN 1991-2:2003 stavku 6.5.1. točki 4.

4.2.14.4.   Vodoravne sile

Vodoravne sile uzet će se u obzir pri projektiranju konstrukcija kako je to navedeno u normi EN 1991-2:2003 stavku 6.5.2. točkama 2. i 3. Sile će se primijeniti i na kolosijek u pravcu i na kolosijek u luku.

4.2.14.5.   Sile uzrokovane vučom i kočenjem (uzdužna opterećenja)

Sile vuče i kočenja uzimaju se u obzir pri projektiranju konstrukcija kako je to navedeno u normi EN 1991-2:2003 stavku 6.5.3. točkama 2., 4., 5. i 6. Smjer sila vuče i kočenja mora poštpvati dopuštene smjerove vožnje na svakom kolosijeku.

Pri primjeni stavka 6.5.3. točke 6. uzima se u obzir najveća dopuštena masa vlaka 1 000 tona.

4.2.14.6.   Uzdužne sile nastale zbog interakcije konstrukcija i kolosijeka

Kombinirana reakcija konstrukcije i kolosijeka na promjenjive sile uzet će se u obzir pri projektiranju konstrukcija kako je to navedeno u normi EN 1991-2:2003, odredbi 6.5.4.

4.2.14.7.   Aerodinamični utjecaji prolazećih vlakova na konstrukcije uz prugu

Aerodinamični utjecaji prolazećih vlakova uzet će se u obzir kako je to navedeno u normi EN 1991-2:2003 odjeljku 6.6.

4.2.14.8.   Primjena zahtjeva norme EN1991-2:2003

Zahtjevi norme EN 1991-2:2003 navedeni u ovom TSI-ju primjenjuju se u skladu s nacionalnim prilogom ako takav postoji.

4.2.15.   Opća krutost kolosijeka

Pruge I., II. i III. kategorije

Zahtjevi vezani uz krutost kolosijeka kao cjelovitog sustava predstavljaju otvoreno pitanje.

Zahtjevi vezani uz najveću krutost sustava za pričvršćivanje tračnica navedeni su u točki 5.3.2.

4.2.16.   Najveće promjene tlaka u tunelima

4.2.16.1.   Opći zahtjevi

Najveće promjene tlaka u tunelima i podzemnim postrojenjima uz koje prolazi bilo koji vlak sukladan TSI-ju za željeznička vozila velikih brzina i predviđen za vožnju u određenom tunelu ne smije premašiti 10 kPa tijekom vremena koje je potrebno vlaku da prođe kroz predmetni tunel najvećom dopuštenom brzinom.

Pruge I. kategorije

Slobodno područje bočnog presjeka tunela određuje se na takav način da se usklađuje s gore spomenutim najvećim promjenama tlaka, uzimajući pritom u obzir sve vrste prometa koji će se odvijati kroz taj tunel najvećom brzinom koja je odobrena za kretanje pojedinim vozilima kroz taj tunel.

Pruge II. i III. kategorije

Na tim prugama moraju se poštivati gore spomenute najveće dopuštene promjene tlaka.

Ako tunel nije izmijenjen na način da udovoljava graničnim vrijednostima tlaka, smanjuje se brzina dok se ne ispune ograničenja za tlak.

4.2.16.2.   Učinak klipa u podzemnim postajama

Promjene tlaka mogu se kretati između zatvorenih prostora kroz koje voze vlakovi i drugih prostora na postajama, što može prouzrokovati snažne zračne struje koje putnici ne mogu podnijeti.

Budući da je svaka podzemna postaja poseban slučaj, nema jedinstvenog pravila za mjerenje spomenutog učinka. Zato se taj problem mora obraditi u posebnoj projektnoj studiji, osim u slučaju kada se prostori postaje mogu izolirati od prostora izloženih promjenama tlaka pomoću izravnih dovoda vanjskog zraka u područja poprečnog presjeka koja imaju barem polovicu tog poprečnog presjeka.

4.2.17.   Utjecaj bočnih vjetrova

Interoperabilna vozila projektirana su da osiguraju određenu razinu stabilnosti pri bočnom vjetru, koja je određena u TSI-ju za željeznička vozila velikih brzina pomoću navođenja niza karakterističnih krivulja vjetra.

Pruga je interoperabilna u pogledu bočnih vjetrova ako se osigura sigurnost od bočnog vjetra za interoperabilni vlak koji vozi tom prugom u najkritičnijim uvjetima vožnje.

Cilj koji treba ispuniti u pogledu sigurnosti od bočnog vjetra i pravila za dokazivanje usklađenosti određuju se na temelju nacionalnih normi. Pravila za dokazivanje usklađenosti uzimaju u obzir karakteristične krivulje vjetra određene u TSI-ju za željeznička vozila velikih brzina. Ako nije moguće dokazati usklađenost sa sigurnosnim ciljem bez mjera zaštite, bilo zbog zemljopisnog položaja ili nekih drugih posebnih obilježja pruge, upravitelj infrastrukture

poduzet će mjere potrebne za održavanje razine sigurnosti od bočnog vjetra, poput:

ili nekim drugim prikladnim sredstvima. Za poduzete mjere potrebno je dokazati da postižu sigurnosni cilj.

4.2.18.   Električna obilježja

Zahtjevi za zaštitu od strujnog udara navedeni su u TSI-ju za željeznička vozila velike brzine.

Kolosijek mora osigurati izolaciju potrebnu za strujne krugove signalizacije koje koriste sustavi za otkrivanje položaja vlaka. Najmanji zahtijevani električni otpor iznosi 3 Ωκm. Upravitelj infrastrukture može zatražiti veći otpor kada to zahtijevaju određeni prometno-upravljačkim i signalno-sigurnosni sustavi. Kada je izolacija opremljena sustavom za pričvršćivanje tračnica, ovaj se zahtjev može ispuniti usklađivanjem s točkom 5.3.2. ovog TSI-ja.

4.2.19.   Buka i vibracije

Pri ocjeni utjecaj na okoliš projekata vezanih uz projektiranje pruge posebno izgrađene za velike brzine ili pruge modernizirane za velike brzine uzimaju se u obzir karakteristike emisije buke vlakova sukladnih TSI-ju za željeznička vozila velikih brzina, pri najvećoj lokalno dopuštenoj brzini.

U studiji se također uzimaju u obzir drugi vlakovi koji voze tom prugom, stvarna kakvoća kolosijeka (3) te topološka i zemljopisna ograničenja.

Razine vibracije koje se očekuju duž nove ili moderniziranje infrastrukture za vrijeme prolaska vlakova usklađenih s TSI-jem za željeznička vozila velikih brzina ne smiju prelaziti razine vibracija koje su propisane u važećim nacionalnim propisima.

4.2.20.   Peroni

Zahtjevi iz odjeljka 4.2.20. primjenjuju se samo na perone namijenjene za zaustavljanje vlakova koji su usklađeni s TSI-jem za željeznička vozila velikih brzina u uobičajenom komercijalnom prometu.

4.2.20.1.   Pristup peronu

Pruge I. kategorije

Peroni na postajama ne smiju se graditi pokraj kolosijeka kojima voze vlakovi pri brzini ≥ 250 km/h.

Pruge II. i III. kategorije

Pristup putnika peronima koji se nalaze pokraj kolosijeka kojima mogu voziti vlakovi pri brzini ≥ 250 km/h dopušten je samo kada se planira zaustavljanje tog vlaka.

U slučaju otočnih perona brzina vlakova na strani na kojoj se vlak ne zaustavlja mora biti ograničena na manje od 250 km/h dok se putnici nalaze na peronu.

4.2.20.2.   Korisna duljina perona

Pruge I., II. i III. kategorije

Korisna duljina perona najveća je neprekinuta duljina onog dijela perona ispred koje je predviđeno stajanje vlaka u uobičajenim uvjetima prometa.

Korisna duljina perona kojoj putnici mogu pristupiti mora biti barem 400 m, osim ako nije drugačije propisano u točki 7.3. ovog TSI-ja.

4.2.20.3.   Korisna širina perona

Dostupnost perona ovisi o slobodnom prostoru između prepreka i ruba perona. Peroni se moraju razmotriti u pogledu:

Do stupanja na snagu sporazuma o parametrima koji su vezani uz pristup putnika s poteškoćama u kretanju i aerodinamičkim učincima, korisna širina perona ostaje otvoreno pitanje i stoga se na nju primjenjuju nacionalni propisi.

4.2.20.4.   Visina perona

Pruge I., II. i III. kategorije

Nazivna visina perona iznad vrha tračnica po kojima voze vlakovi mora biti ili 550 mm ili 760 mm, osim ako nije drugačije propisano u točki 7.3.

Tolerancije okomite na površinu vožnje u odnosu na nazivni relativni položaj između kolosijeka i perona iznose - 30 mm/+ 0 mm.

4.2.20.5.   Razmak između osi kolosijeka

Za rubove perona postavljene na nazivne visine, nazivna udaljenost L od osi kolosijeka usporednog s ravninom vožnje izračunava se uz pomoć sljedeće formule:

Pri čemu je R promjer kolosijeka, izražen u metrima, a g širina kolosijeka, u milimetrima.

Ta se udaljenost mora poštivati od visine iznad 400 mm nad površinom vožnje.

Odstupanja za postavljanje rubova perona ili njihovo održavanje mora se usvojiti tako da se udaljenost L ni u kojem slučaju ne smanjuje ni ne povećava za više od 50 mm.

4.2.20.6.   Položaj kolosijeka uzduž perona

Pruge I. kategorije

Preporuča se da kolosijek uz peron bude u pravcu, ali nigdje ne smije imati promjer manji od 500 m.

Pruge II. i III. kategorije

Ako nije moguće ostvariti vrijednosti propisane u točki 4.2.20.4. radi položaja (npr. R < 500 m), visine i udaljenosti rubova perona projektiraju se s vrijednostima koje su spojive s položajem i pravilima vezanim uz širinu kolosijeka opisanima u točki 4.2.3.

4.2.20.7.   Sprečavanje strujnih udara na peronima

Pruge I., II. i III. kategorije

Sprečavanje strujnih udara na peronima jamče odredbe TSI-ja za energiju velikih brzina vezane uz zaštitne odredbe sustava kontaktne mreže.

4.2.20.8.   Obilježja vezana uz pristup osoba smanjene pokretljivosti

Pruge I., II. i III. kategorije

Zahtjevi za osobe smanjene pokretljivosti navedeni su u TSI-ju „Osobe smanjene pokretljivosti”.

4.2.21.   Protupožarna zaštita i sigurnost u željezničkim tunelima

Opći zahtjevi za protupožarnu zaštitu navedeni su u drugim direktivama, npr. 89/106/EEZ od 21. prosinca 1988.

Zahtjevi za sigurnost u željezničkim tunelima navedeni su u TSI-ju „Sigurnost u željezničkim tunelima”.

4.2.22.   Pristup ili neovlašteni ulazak u stabilna postrojenja

Kako bi se umanjila opasnost od sudara između cestovnih vozila i vlakova, pruge velike brzine I. kategorije neće imati cestovni prijelaz u razini otvoren za cestovni promet. Na prugama II. i III. kategorije primjenjuju se nacionalni propisi.

Druge mjere za onemogućavanje pristupa ili neovlaštenog ulaska osoba, životinja ili vozila na područje željezničke infrastrukture predmet su nacionalnih propisa.

4.2.23.   Bočni prostor za putnike i osoblje za evakuaciju putnika izvan prostora postaje

4.2.23.1.   Bočni prostor uz kolosijek

Na prugama I. kategorije mora se osigurati područje uz svaki kolosijek otvoren za vlakove velike brzine kako bi se omogućila evakuacija putnika s one strane kolosijeka koja se nalazi nasuprot susjednim kolosijecima ako se potonjima odvija promet i za vrijeme evakuacije vlaka. Kada su kolosijeci položeni na građevinske konstrukcije, ona strana bočnog prostora koja je udaljena od kolosijeka mora imati sigurnosnu barijeru koja omogućuje iskrcaj putnika bez opasnosti od padanja s te konstrukcije.

Na prugama II. i III. kategorije predvidjet će se sličan bočni prostor na svim mjestima gdje je to razumno moguće. Kada se ne može osigurati takav prostor, željeznički prijevoznik bit će obaviješten o tim posebnim okolnostima njihovom objavom u Registru infrastrukture za predmetnu prugu.

4.2.23.2.   Izlazi u slučaju nužde u tunelima

Zahtjevi vezani uz izlaze u slučaju nužde u tunelima navedeni su u TSI-ju „Sigurnost u željezničkim tunelima”.

4.2.24.   Oznake za udaljenost

Oznake za udaljenost postavljaju se na jednakim razmacima uz kolosijek. Odredba o oznakama za udaljenost mora biti usklađena s nacionalnim propisima.

4.2.25.   Garažni kolosijeci i druga mjesta s vrlo malom brzinom

4.2.25.1.   Duljina

Garažni kolosijeci namijenjeni za vlakove usklađene s TSI-jem za željeznička vozila velikih brzina moraju imati korisnu duljinu dostatnu za prihvat tih vlakova.

4.2.25.2   Nagib razine kolosijeka

Nagib razine garažnih kolosijeka namijenjenih za parkiranje vlakova ne smiju biti veći od 2,5 mm/m.

4.2.25.3.   Promjer zavojnice

Na kolosijecima kojima vlakovi usklađeni s TSI-jem za željeznička vozila velikih brzina voze isključivo malom brzinom (stanični i mimoilazni kolosijeci, garažni i kolosijeci i kolosijeci na depou), najmanji projektni vodoravni promjer ne smije biti manji od 150 m. Vodoravno poravnanje kolosijeka koje obuhvaća obrnute lukove bez kolosijeka u pravcu između lukova mora biti projektirano s promjerom većim od 190 m.

Ako je promjer bilo kojeg luka manji ili jednak 190 m, između dva luka mora se nalaziti kolosijek u pravcu najmanje duljine 7 m.

Okomito poravnanje garažnih i voznih kolosijeka ne smije uključivati lukove promjera manjeg od 600 m na najvišoj točki, niti 900 m na najnižoj točki.

Sredstva za održavanje vrijednosti u prometu navedena su u planu održavanja.

4.2.26.   Stabilna postrojenja za servisiranje vlakova

4.2.26.1.   Pražnjenje nužnika

Ako se koriste kolica za pražnjenje nužnika, najmanja udaljenost osi kolosijeka od susjednog kolosijeka mora biti najmanje 6 m te se mora osigurati slobodan prolaz za kolica.

Stabilni uređaji za pražnjenje nužnika moraju biti kompatibilni s obilježjima zabrtvljenog sanitarnog sustava navedenog u TSI-ju za željeznička vozila velikih brzina.

4.2.26.2.   Postrojenja za vanjsko pranje vlakova

Kada se koriste strojevi za pranje, oni moraju imati mogućnost pranja vanjske strane običnog vlaka ili vlaka na dva kata visokog između:

Mora postojati mogućnost prolaska vlakova kroz postrojenje za pranje brzinom između 2 i 6 km/h.

4.2.26.3.   Oprema za opskrbu vodom

Stabilna oprema za opskrbu vodom na interoperabilnoj mreži mora imati dovod pitke vode koja udovoljava zahtjevima Direktive 98/83/EZ.

Način rada opreme osigurava da voda dostavljena na kraj zadnjeg elementa stabilnog postrojenja udovoljava odredbama o kakvoći iz navedene Direktive.

4.2.26.4.   Oprema za opskrbu pijeskom

Stabilna oprema za opskrbu pijeskom mora biti kompatibilna s obilježjima sustava za opskrbu pijeskom navedenim u TSI-ju za željeznička vozila velikih brzina.

Oprema mora isporučiti pijesak koji je određen u prometno-upravljačkom i signalno-sigurnosnom TSI-ju.

4.2.26.5.   Opskrba gorivom

Oprema za opskrbu gorivom mora biti kompatibilna s obilježjima sustava za opskrbu gorivom navedenim u TSI-ju za željeznička vozila velikih brzina.

Oprema mora isporučiti gorivo koje je propisano u TSI-ju za željeznička vozila velikih brzina.

4.2.27.   Podizanje kolosiječnog zastora

Otvoreno pitanje

4.3.   Funkcionalne i tehničke specifikacije sučelja

U pogledu tehničke kompatibilnosti, sučelja područja infrastrukture s ostalim podsustavima su sljedeća:

4.3.1.   Sučelja s podsustavom željezničkih vozila

4.3.2.   Sučelja s energetskim podsustavom

4.3.3   Sučelja s prometno-upravljačkim i signalno-sigurnosnim podsustavom

4.3.4.   Sučelja s podsustavom odvijanja prometa

4.3.5.   Sučelja s TSI-jem željezničkih vozila

4.4.   Operativna pravila

4.4.1.   Izvođenje radova

U određenim okolnostima koje uključuju unaprijed planirane radove možda će biti potrebno privremeno obustaviti specifikacije infrastrukturnog područja i njihovih interoperabilnih sastavnih dijelova koje su određene u poglavlju 4. i 5. ovog TSI-ja.

U tom slučaju upravitelj infrastrukture može odrediti odgovarajuće iznimne operativne uvjete (npr. ograničenja brzine, osovinsko opterećenje, tovarni profil pruge) koji su potrebni za osiguranje sigurnosti.

Primjenjuju se sljedeće opće odredbe:

Posebne operativne odredbe navode se u TSI-ju za odvijanje prometa velikim brzinama.

4.4.2.   Obavijesti željezničkim prijevoznicima

Upravitelj infrastrukture obavijestit će željezničke prijevoznike o privremenim ograničenjima vezanim uz infrastrukturu koja mogu proizaći iz nepredviđenih događaja.

4.4.3.   Zaštita radnika od aerodinamičkih učinaka

Upravitelj infrastrukture odredit će sredstva za zaštitu radnika od aerodinamičkih učinaka.

Za vlakove koji su sukladni TSI-ju za željeznička vozila velikih brzina upravitelj infrastrukture uzima u obzir stvarnu brzinu vlakova i najveću graničnu vrijednost predmetnih aerodinamičkih učinaka (za brzinu jednaku 300 km/h) koju propisuje TSI za željeznička vozila velikih brzina, točka 4.2.6.2.1.

4.5.   Pravila održavanja

4.5.1.   Plan održavanja

Upravitelj infrastrukture mora posjedovati za svaku prugu velike brzine plan održavanja koji sadrži barem:

u vezi sa sljedećim elementima:

4.5.2.   Zahtjevi održavanja

Tehnički postupak i proizvodi koji se koriste za radove održavanja ne predstavljaju opasnost za ljudsko zdravlje i ne smiju premašiti dopuštene razine smetnje za bliže okruženje.

Smatrat će se da su ti zahtjevi ispunjeni kada se dokaže sukladnost postupaka i proizvoda s nacionalnim propisima.

4.6.   Stručne kvalifikacije

Stručne kvalifikacije koje se zahtijevaju od osoblja koje održava podsustav infrastrukture bit će obrazložene u planu održavanja (vidjeti točku 4.5.1.).

Stručne kvalifikacije koje se zahtijevaju za upravljanje podsustavom infrastrukture velikih brzina obuhvaćene su u TSI-ju za vođenje i upravljanje željezničkim prometom velikih brzina.

4.7.   Zdravstveni i sigurnosni uvjeti

Zdravstveni i sigurnosni uvjeti obrađuju se u skladu sa zahtjevima iz točke 4.2., poglavito točaka 4.2.16. (najveće promjene tlaka u tunelima), 4.2.18. (električne značajke), 4.2.20. (peroni), 4.2.26. (stabilna postrojenja za servisiranje vlakova) i 4.4. (operativna pravila).

Nastavno, na zahtjeve koji su navedeni u planu održavanja (vidjeti točku 4.5.1.), potrebno je poduzeti mjere predostrožnosti kako bi se osigurali zdravlje i visoka razina sigurnosti za osoblje koje radi na održavanju, poglavito u području kolosijeka, u skladu s europskim i nacionalnim propisima.

Osoblje uključeno u održavanje podsustava infrastrukture velikih brzina tijekom rada na ili u blizini kolosijeka obvezno je nositi reflektirajuću odjeću s oznakom EZ-a.

4.8.   Registar infrastrukture

U skladu s člankom 22. točkom (a) Direktive 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, u Registru infrastrukture navode se glavna obilježja područja infrastrukture ili njezinog dijela te njihov suodnos sa značajkama zadanim u TSI-ju za željeznička vozila velikih brzina.

Prilog D ovom TSI-ju navodi koji podaci vezani uz područje infrastrukture moraju biti upisani u Registar infrastrukture. Podaci koji se upisuju u Registar infrastrukture, a koji su potrebni za druge podsustave određeni su u dotičnom TSI-ju.

5.   INTEROPERABILNI SASTAVNI DIJELOVI

5.1.   Definicija

U skladu s člankom 2. točkom (d) Direktive 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ:

Interoperabilni sastavni dijelovi su „svaka osnovna sastavnica, skupina sastavnica, podsklop ili cjeloviti sklop opreme ugrađene ili namijenjene za ugradnju u podsustav, o kojem izravno ili neizravno ovisi interoperabilnost transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina”.

5.1.1.   Inovativna rješenja

Kako je to navedeno u točki 4.1. ovog TSI-ja, inovativna rješenja mogu zahtijevati nove specifikacije ili metode ocjenjivanja. Te specifikacije ili metode ocjenjivanja razvijaju se postupkom opisanim u točki 6.1.4.

5.1.2.   Nova rješenja za podsklopove kolosijeka

Zahtjevi iz točaka 5.3.1., 5.3.2. i 5.3.3. temelje se na tradicionalnom projektiranju kolosijeka s kolosiječnim zastorom s Vignolom (podložnom pločom) na betonskim pragovima i pričvršćivanjem koje omogućuje otpornost na uzdužno klizanje s uležištenjem na nožice tračnica. Međutim, zahtjevi poglavlja 4. mogu se ispuniti i korištenjem alternativnog projekta kolosijeka. Interoperabilni sastavni dijelovi uključeni u ovaj alternativni projekt kolosijeka nazivaju se novim interoperabilnim sastavnim dijelovima, a poglavlje 6. donosi postupak ocjenjivanja tih interoperabilnih sastavnih dijelova.

5.2.   Popis sastavnih dijelova

U pogledu ove tehničke specifikacije interoperabilnosti samo sljedeći elementi interoperabilnosti, bilo pojedine sastavnice ili podsklopovi kolosijeka smatraju se „interoperabilnim sastavnim dijelovima”:

Sljedeće točke opisuju specifikacije koje se primjenjuju na svaki od ovih sastavnih dijelova.

5.3.   Radne značajke i specifikacije sastavnih dijelova

5.3.1.   Tračnica

Pruge I., II. i III. kategorije

Bitne su specifikacije interoperabilnih sastavnih dijelova „tračnica” sljedeće:

5.3.1.1.   Profil glave tračnice

c)

Novi profil glave tračnica za pruge u pravcu Projekt „novih” profila glave tračnice (kako je to definirano u točki 6.1.2.) za pruge u pravcu sastoji se od: — bočnog nagiba na strani glave tračnice s kutom između 1/20 i 1/17,2 u odnosu na okomitu os glave tračnice. Okomita udaljenost između vrha tog bočnog nagiba i vrha tračnice iznosi manje od 15 mm, — a nakon toga, u smjeru gornje površine, slijedi niz tangentnih krivulja s promjerom koji se povećava od najmanje 12,7 mm do najmanje 250 mm na okomitoj osi glave tračnice. Okomita udaljenost između krune tračnice i tangentne točke iznosi između 33,5 i 36 mm.

5.3.1.2.   Projektna dužinska masa

Projektna dužinska masa tračnica mora iznositi više od 53 kg/m.

5.3.1.3.   Vrsta čelika

5.3.2.   Sustavi za pričvršćivanje tračnica

Specifikacije koje se primjenjuju na Sustav za pričvršćivanje tračnica na pruzi u pravcu te na skretnicama i križištima jesu sljedeće:

5.3.3.   Pragovi i nosači kolosijeka

Specifikacije koje se primjenjuju na interoperabilne sastavne dijelove betonske pragove koji se koriste na kolosijecima s kolosiječnim zastorom opisane u 6.2.5.1. jesu sljedeće:

5.3.4.   Skretnice i križišta

Skretnice i križišta sadrže gore spomenute interoperabilne sastavne dijelove.

Međutim, opis njihovih vlastitih projektnih obilježja se ocjenjuje kako bi se potvrdilo ispunjavaju li oni zahtjeve sljedećih točaka ovog TSI-ja:

5.3.5.   Priključak za opskrbu vodom

Priključci za opskrbu vodom moraju biti kompatibilni s ulaznim priključkom za vodu opisanim u TSI-ju za željeznička vozila velike brzine.

6.   OCJENA SUKLADNOSTI I/ILI PRIKLADNOSTI ZA UPOTREBU SASTAVNIH DIJELOVA I PROVJERU PODSUSTAVA

6.1.   Interoperabilni sastavni dijelovi

6.1.1.   Postupci za ocjenjivanje sukladnosti i prikladnosti za upotrebu

Postupak za ocjenjivanje sukladnosti i prikladnosti za upotrebu interoperabilnih sastavnih dijelova kako je opisan u poglavlju 5. ovog TSI-ja obavlja se primjenom modula navedenih u Prilogu C ovom TSI-ju. U skladu sa zahtjevima modula navedenih u Prilogu C ovom TSI-ju, postupke ocjenjivanja sukladnosti i prikladnosti za upotrebu interoperabilnog sastavnog dijela provodi prijavljeno tijelo kojem je proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici predao zahtjev.

Proizvođač interoperabilnog sastavnog dijela ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici dužan je sastaviti izjavu EZ-a o sukladnosti ili izjavu EZ-a o prikladnosti za upotrebu u skladu s člankom 13. stavkom 1. i Prilogom IV. točkom 3. Direktivi 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ prije stavljanja interoperabilnog sastavnog dijela na tržište.

Sukladnost ili prikladnost za upotrebu svakog interoperabilnog sastavnog dijela ocjenjivat će se prema sljedećim mjerilima:

6.1.2.   Definicija „uvriježenih”, „novih” i „inovativnih” interoperabilnih sastavnih dijelova

„Uvriježeni” interoperabilni sastavni dio ispunjava sljedeće uvjete:

„Novi” interoperabilni sastavni dio ispunjava sljedeće uvjete:

Jedini novi interoperabilni sastavni dio su tračnica, sustavi za učvršćivanje tračnica, kolosiječni pragovi i nosači kolosijeka.

„Inovativni” interoperabilni sastavni dio ispunjava sljedeće uvjete:

6.1.3.   Postupci koje treba primjenjivati za uvriježene i nove interoperabilne sastavne dijelove

U sljedećoj se tablici navode postupci koje treba primjenjivati na „uvriježene” i „nove” interoperabilne sastavne dijelove ovisno o tome stavljaju li se na tržište prije ili nakon objavljivanja ovog TSI-ja.

Primjer interoperabilnog sastavnog dijela na koji se primjenjuje postupak N.1. je dio tračnica koji je već na tržištu EU-a, a nije trenutačno dokumentiran u EN 13674-1:2003.

6.1.4.   Postupci koje treba primjenjivati za inovativne interoperabilne sastavne dijelove

Inovativna rješenja interoperabilnosti zahtijevaju nove specifikacije i/ili nove metode ocjenjivanja.

Kada je rješenje predloženo kao interoperabilni sastavni dio inovativno, kako je to određeno u točki 6.1.2., proizvođač navodi odstupanja od određenog odjeljka TSI-ja. Europska agencija za željeznice konačno oblikuje odgovarajuće funkcionalne specifikacije i specifikacije za sučelja sastavnih dijelova te razrađuje metode ocjenjivanja.

Odgovarajuće funkcionalne specifikacije i specifikacije za sučelja te metode ocjenjivanja uključuju se u TSI postupkom revizije. Čim se ti dokumenti objave, proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici može odabrati postupak ocjenjivanja interoperabilnih sastavnih dijelova, kako je to određeno u točki 6.1.5.

Nakon stupanja na snagu odluke Komisije, donesene na temelju članka 21. Direktive 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, inovativno rješenje može se koristiti prije njegovog uključivanja u TSI.

6.1.5.   Primjena modula

Sljedeći moduli za ocjenjivanje sukladnosti interoperabilnih sastavnih dijelova koriste se za područje infrastrukture:

Niže navedena tablica prikazuje module za ocjenjivanje sukladnosti interoperabilnih sastavnih dijelova koji se mogu odabrati za svaki od gore navedenih postupaka. Moduli za ocjenjivanje navedeni su u Prilogu C ovom TSI-ju.

U slučaju „novih” interoperabilnih sastavnih dijelova, prijavljeno tijelo koje je imenovao proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici dužan je provjeriti ispunjavaju li ključne karakteristike i prikladnost za upotrebu sastavnih dijelova odgovarajuće odredbe poglavlja 4., koje opisuju funkcije koje se traže od sastavnih dijelova u podsustavu te ocjenjuju radne značajke proizvoda u radnim uvjetima.

Značajke ili specifikacije sastavnih dijelova koje doprinose zahtjevima navedenim za podsustav bit će u detalje opisne u tehničkoj dokumentaciji za pojedini interoperabilni sastavni dio, zajedno s njihovim sučeljima, tijekom te početne provjere s ciljem omogućavanja njegove daljnje procjene kao sastavnog dijela podsustava.

Ocjena sukladnosti „uvriježenih” i „novih” interoperabilnih sastavnih dijelova obuhvaća faze i obilježja kako je to navedeno u tablicama Priloga A.

6.1.6.   Metode za ocjenjivanje interoperabilnih sastavnih dijelova

6.1.6.1.   Interoperabilni sastavni dijelovi koji su predmet drugih direktiva Zajednice

Članak 13. stavak 3. Direktive 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ navodi: „Kada su interoperabilni sastavni dijelovi predmet drugih direktiva Zajednice koje pokrivaju druge aspekte, Izjava EZ-a o sukladnosti ili prikladnosti za upotrebu, u tim slučajevima, mora potvrditi da interoperabilni sastavni dijelovi također ispunjavaju i zahtjeve tih drugih direktiva.”

6.1.6.2.   Ocjena sustava za pričvršćivanje

Izjava EZ-a o sukladnosti mora biti popraćena izjavom u kojoj se navodi:

6.1.6.3.   Provjera tipa iskustvom u radu (prikladnost za upotrebu)

Kada se primjenjuje modul V., provodi se ocjenjivanje prikladnosti za uporabu:

Kada se ocjenjivanje sukladnosti najučinkovitije provodi pozivanjem na prethodnu evidenciju održavanja, prijavljeno tijelo može koristiti evidenciju koju dostavlja upravitelj infrastrukture ili naručitelj koji ima iskustva s korištenjem tog interoperabilnog sastavnog dijela.

6.2.   Podsustav infrastrukture

6.2.1.   Opće odredbe

Na zahtjev naručitelja ili njegovog ovlaštenog predstavnika s poslovnim nastanom u Zajednici prijavljeno tijelo provodi provjeru EZ-a podsustava infrastrukture u skladu s člankom 18. i Prilogom VI. Direktivi 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, te na temelju odredbi odgovarajućih modula iz Priloga C ovom TSI-ju.

Ako naručitelj može dokazati da su ispitivanja ili provjere podsustava infrastrukture uspješno provedeni za prethodnu primjenu projekta u sličnim okolnostima, tada ih prijavljeno tijelo uzima u obzir pri ocjenjivanju sukladnosti.

Postupci ocjenjivanja sukladnosti podsustava infrastrukture moraju obuhvaćati sve faze i značajke označene „X” u Prilogu B.1 ovom TSI-ju.

Kada poglavlje 4. zahtijeva uporabu nacionalnih propisa, odgovarajuća procjena sukladnosti provodi se na temelju postupaka za koje je nadležna dotična država članica.

Naručitelj je dužan sastaviti izjavu EZ-a o provjeri podsustava infrastrukture u skladu s člankom 18. i Prilogom V. Direktivi 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ.

6.2.2.   Pridržano

6.2.3.   Inovativna rješenja

Ako podsustav uključuje podsklop koji nije namijenjen da udovoljava radnim značajkama propisanima u poglavlju 4. postojećeg TSI-ja, isti se određuje kao „inovativni”.

Inovativna rješenja za interoperabilnost zahtijevaju nove specifikacije i nove metode ocjenjivanja.

Kada podsustav infrastrukture uključuje neko inovativno rješenje, naručitelj je dužan navesti odstupanja od odgovarajućeg odjeljka TSI-ja.

Europska agencija za željeznice dužna je dovršiti odgovarajuće funkcionalne specifikacije i specifikacije sučelja za rješenja i razviti metode ocjenjivanja.

Odgovarajuće funkcionalne specifikacije i specifikacije sučelja te metode ocjenjivanja uključuju se u TSI postupkom provjere. Čim se ti dokumenti objave, proizvođač, naručitelj ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici može odabrati postupak ocjenjivanja infrastrukture, kako je to propisano u točki 6.2.4.

Nakon stupanja na snagu odluke Komisije, donesene u skladu s člankom 21. Direktive 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, inovativno rješenje može se koristiti prije njegovog uključivanja u TSI.

6.2.4.   Primjena modula

Za postupak ocjenjivanja podsustava infrastrukture, naručitelj ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici može odabrati:

6.2.4.1.   Primjena modula SH.2.

Modul SH.2. može se izabrati samo ako su sve radnje koje doprinose provjeri predloženog podsustava (projekt, proizvodnja, sastavljanje, ugradnja) podvrgnuti sustavu upravljanja kakvoćom za projekt, proizvodnju, ispitivanje i testiranje gotovog proizvoda koji je odobrilo i koji nadzire prijavljeno tijelo.

6.2.4.2.   Primjena modula SG

U slučaju kada se ocjena sukladnosti najučinkovitije provodi koristeći vozilo za bilježenje kolosijeka, prijavljeno tijelo može koristiti rezultate koje je dobilo vozilo za bilježenje kolosijeka, koje je vozilo po nalogu upravitelja infrastrukture ili naručitelja. (Vidjeti 6.2.6.2.).

6.2.5.   Tehnička rješenja pod pretpostavkom sukladnosti u projektnoj fazi

6.2.5.1.   Ocjena otpornosti kolosijeka

Smatra se da pruga u pravcu s kolosiječnim zastorom koja ima sljedeće značajke ispunjava zahtjeve navedene u stavku 4.2.13.1 vezane uz otpornost kolosijeka na uzdužne, okomite i bočne sile:

6.2.5.2.   Ocjena ekvivalentne koničnosti

Smatra se da pruga u pravcu sa sljedećim značajkama ispunjava zahtjeve točke 4.2.9.2.:

6.2.6.   Posebni zahtjevi za ocjenu sukladnosti

6.2.6.1.   Ocjena najmanjeg slobodnog profila pruge

Do objave usklađenih EN normi vezanih uz širinu kolosijeka tehnička dokumentacija mora sadržavati opis pripadajućih propisa koje je odabrao upravitelj infrastrukture na temelju točke 4.2.3.

Ocjena najmanjeg slobodnog profila pruge provodi se koristeći rezultate izračuna koje je proveo upravitelj infrastrukture ili naručitelj na temelju pripadajućih propisa.

6.2.6.2.   Ocjena najmanje vrijednosti srednje širine kolosijeka

Metoda mjerenja širine navedena je u odjeljku 4.2.2. EN-a 13848-1.2003.

6.2.6.3.   Ocjena krutosti kolosijeka

S obzirom na to da je ocjena krutosti kolosijeka otvoreno pitanje, ne traži se nikakvo ocjenjivanje prijavljenog tijela.

6.2.6.4.   Ocjena nagiba tračnice u kolosijeku

Ocjena nagiba tračnice u kolosijeku provodi se samo u projektnoj fazi.

6.2.6.5.   Ocjena maksimalne promjene tlaka u tunelima

Ocjena maksimalne promjene tlaka u tunelima (mjerilo 10 kPa) obavlja se korištenjem rezultata izračuna koje je proveo upravitelj infrastrukture ili naručitelj na temelju svih operativnih uvjeta sa svim vlakovima koji su sukladni TSI-ju za željeznička vozila velikih brzina i koji su predviđeni za vožnju kroz te tunele.

Uporabljeni ulazni parametri moraju biti takvi da se ispune referentne karakteristične vrijednosti tlaka vlakova (određene u TSI-ju za željeznička vozila velikih brzina).

Referentna područja poprečnog presjeka interoperabilnih vlakova koje treba razmotriti, pojedinačno za svako motorno ili vučno vozilo:

Pri ocjenjivanju treba imati na umu značajke konstrukcija koje smanjuju promjene tlaka (oblik ulaza u tunel, okna itd.) ako postoje, te o duljini tunela.

6.2.6.6.   Ocjena buke i vibracija

Ne traži se ocjena prijavljenog tijela.

6.3.   Ocjena sukladnosti, kada se brzina koristi kao migracijski kriterij

Točka 7.2.5. dopušta da se pruga stavi u promet za brzine niže od najviše predviđene brzine.

Ova točka predstavlja zahtjeve za ocjenu sukladnosti u tim okolnostima.

Neke granične vrijednosti određene u poglavlju 4. ovise o predviđenoj brzini za put vožnje.

Sukladnost treba ocijeniti pri predviđenoj najvišoj brzini; međutim, dopušteno je ocjenjivati značajke koje ovise o brzini pri nižoj brzini u vrijeme stavljanja u promet.

Sukladnost drugih značajki za predviđenu brzinu puta vožnje ostaje na snazi.

Kako bi se proglasila interoperabilnost pri predviđenoj brzini, potrebno je samo ocijeniti sukladnost značajki koje se trenutačno ne poštuju, kada ih se dovede na zahtijevanu razinu.

6.4.   Ocjena plana održavanja

Točka 4.5. zahtijeva da upravitelj infrastrukture ima plan održavanja podsustava infrastrukture za svaku pojedinu prugu velikih brzina. Prijavljeno tijelo dužno je potvrditi postojanje plana održavanja te da isti sadrži stavke navedene u točki 4.5.1.

Prijavljeno tijelo nije odgovorno za ocjenjivanje prikladnosti detaljnih zahtjeva navedenih u planu.

Prijavljeno tijelo dužno je uvrstiti primjerak plana održavanja u tehničku dokumentaciju koju zahtijeva članak 18. stavak 3. Direktive 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ.

6.5.   Ocjena podsustava održavanja

Podsustav održavanja sastavni je dio operativnog područja (vidjeti Prilog II.1. Direktivi 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ). Stoga, ne postoji provjera EZ-a tog podsustava.

Prema članku 14. stavku 2. Direktive 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ ocjena sukladnosti podsustava održavanja u nadležnosti je dotične države članice.

Ocjena sukladnosti podsustava održavanja obuhvaća sve faze i značajke označene „X” u Prilogu B.2. ovom TSI-ju.

6.6.   Interoperabilni sastavni dijelovi koji nemaju izjavu EZ-a

6.6.1.   Općenito

U određenom vremenskom razdoblju, poznatom kao „prijelazno razdoblje”, interoperabilni sastavni dijelovi koji nemaju izjavu EZ-a o sukladnosti ili prikladnosti za upotrebu mogu iznimno biti ugrađeni u podsustave pod uvjetom da zadovoljavaju mjere propisane u ovom odjeljku.

6.6.2.   Prijelazno razdoblje

Prijelazno razdoblje počinje teći od stupanja na snagu ovog TSI-ja i traje šest godina.

Kada završi prijelazno razdoblje, uz iznimke dopuštene u niže navedenom točki 6.6.3.3., interoperabilni sastavni dijelovi moraju biti obuhvaćeni izjavom EZ-a o sukladnosti i/ili prikladnosti za upotrebu prije njihove ugradnje u određeni podsustav.

6.6.3.   Izdavanje potvrda za podsustave koji sadrže interoperabilne sastavne dijelove koji nemaju potvrdu za vrijeme prijelaznog razdoblja

6.6.3.1.   Uvjeti

Tijekom prijelaznog razdoblja prijavljeno tijelo može izdati potvrdu o sukladnosti za podsustav, čak i ako neki od interoperabilnih sastavnih dijelova ugrađenih u podsustav nisu obuhvaćeni odgovarajućom izjavom EZ-a o sukladnosti i/ili prikladnosti za upotrebu na temelju ovog TSI-ja, ako zadovoljava sljedeća tri uvjeta:

Za interoperabilne sastavne dijelove ocijenjene na ovakav način nije potrebno sastaviti izjavu EZ-a o sukladnosti i/ili prikladnosti za upotrebu.

6.6.3.2.   Obavješćivanje

U potvrdi o sukladnosti podsustava mora se jasno navesti koje je interoperabilne sastavne dijelove prijavljeno tijelo ocijenilo kao dio provjere podsustava.

U izjavi EZ-a o provjeri podsustava jasno se navodi:

6.6.3.3.   Primjena tijekom životnog vijeka

Proizvodnja ili modernizacija/obnova predmetnog podsustava mora se dovršiti tijekom šest godina prijelaznog razdoblja. Što se tiče životnog vijeka podsustava:

interoperabilni sastavni dijelovi koji nemaju izjavu EZ-a o sukladnosti i/ili prikladnosti za upotrebu, te su proizvodi istog tipa i istog proizvođača, mogu se koristiti kao zamjena tijekom održavanja ili kao rezervni dijelovi za taj podsustav.

Nakon isteka prijelaznog razdoblja i

interoperabilni sastavni dijelovi koji nemaju izjavu EZ-a o sukladnosti i/ili prikladnosti za upotrebu te su proizvodi istog tipa i istog proizvođača mogu se koristiti kao zamjena tijekom održavanja ili kao rezervni dijelovi za taj podsustav.

6.6.4.   Nadzorne mjere

Tijekom prijelaznog razdoblja država članica dužna je nadzirati:

7.   PROVEDBA INFRASTRUKTURNOG TSI-ja

7.1.   Primjena TSI-ja na pruge velikih brzina koje treba pustiti u promet

Poglavlja od 4. do 6. te sve posebne odredbe u niže navedenom stavku 7.3. u potpunosti se primjenjuju na pruge u zemljopisnom području primjene ovog TSI-ja (cf. stavak 1.2.) koje će se staviti u pogon nakon stupanja na snagu ovog TSI-ja.

7.2.   Primjena TSI-ja na pruge velikih brzina koje su već puštene u promet

Strategija opisana u ovom TSI-ju primjenjuje se na modernizirane ili obnovljene pruge na temelju uvjeta propisanih u članku 14. stavku 3. Direktive 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ. U ovom određenom kontekstu strategija migracije navodi način na koji će se postojeća postrojenja prilagoditi kada to bude ekonomski opravdano. Sljedeća načela primjenjuju se u slučaju TSI-ja za infrastrukturu.

7.2.1.   Razvrstavanje radova

Izmjena postojećih pruga kako bi ih se uskladilo s TSI-jem podrazumijeva velike troškove ulaganja te se stoga može provesti samo postupno.

Uzimajući u obzir predvidljiv vijek trajanja različitih dijelova podsustava infrastrukture, popis tih dijelova od najtežeg prema najlakšem s obzirom na izmjenu jest sljedeći:

Građevinski radovi:

Konstrukcija pruge:

Raznovrsna oprema te naprave za održavanje.

7.2.2.   Parametri i specifikacije vezani uz građevinske radove

Oni će biti usklađeni tijekom većih građevinskih projekata modernizacije namijenjenih poboljšanju radnih značajka pruge.

Elementi vezani uz građevinske radove uključuju najviše ograničenja, s obzirom da se mogu mijenjati isključivo tijekom provođenja cjelovitih rekonstrukcijskih radova (konstrukcije, tuneli, zemljani radovi).

Dinamička analiza, ako je potrebna prema točki 4.2.14.2. ovog TSI-ja:

7.2.3.   Parametri i značajke vezani uz izgradnju kolosijeka

Oni su manje kritični u pogledu djelomičnih izmjena, bilo zato što se mogu postupno izmjenjivati po područjima ograničenog zemljopisnog opsega ili zato što se određene sastavnice mogu zamijeniti neovisno o cjelini čiji su dio.

Oni će biti usklađeni tijekom većih projekata modernizacije infrastrukture namijenjenih poboljšanju radnih značajki pruge.

Moguće je postupno zamijeniti cijeli ili dio elemenata gornjeg ustroja elementima sukladnim s TSI-jem. U takvim slučajevima mora se uzeti u obzir činjenica da svaki taj element promatran zasebno ne može osigurati sukladnost cjeline: sukladnost podsustava može se odrediti samo u skupnom smislu, npr. kad su svi elementi sukladni TSI-ju.

U tom se slučaju može javiti potreba za prijelaznim stupnjevima kako bi se održala kompatibilnost gornjeg ustroja s odredbama drugih podsustava (prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav, podsustav energije), kao i s kretanjem vlakova koji nisu obuhvaćeni TSI-jem.

7.2.4.   Parametri i značajke vezani uz raznu opremu i opremu za održavanje

Oni će biti usklađeni u skladu s potrebama koje izraze operateri koji koriste predmetne postaje te naprave za održavanje.

7.2.5.   Brzina kao mjerilo migracije

Dopušteno je pustiti u promet prugu za brzinu nižu od najviše brzine za koju je namijenjena. Međutim, kada je to slučaj, pruga ne bi trebala biti izgrađena na takav način da onemogućuje prilagodbu na najveću predviđenu brzinu u konačnici.

Na primjer, razmak između osi kolosijeka mora odgovarati predviđenoj brzini pruge, ali nadvišenje kolosijeka mora biti prilagođeno brzini u vrijeme puštanja te pruge u promet.

Zahtjevi za ocjenu sukladnosti u tim okolnostima navedeni su u točki 6.3.

7.3.   Posebni slučajevi

Sljedeći posebni slučajevi dopušteni su na određenim mrežama. Ti posebni slučajevi razvrstani su kao:

7.3.1.   Posebna obilježja njemačke mreže

7.3.1.1.   Pruge I. kategorije

Slučajevi P

Najveći silazni i uzlazni nagibi razine kolosijeka

Na pruzi velikih brzina između Kölna i Frankfurta (Rhein-Main), najveći silazni i uzlazni nagibi razine kolosijeka određeni su na 40 ‰.

Slučajevi T

Nema ih

7.3.1.2.   Pruge II. i III. kategorije

Slučajevi P

Nema ih

Slučajevi T

Nema ih

7.3.2.   Posebna obilježja austrijske mreže

7.3.2.1.   Pruge I. kategorije

Slučajevi P

Najmanja duljina putničkih perona

Najmanja duljina putničkih perona smanjena je na 320 m.

Slučajevi T

Nema ih

7.3.2.2.   Pruge II. i III. kategorije

Slučajevi P

Najmanja duljina putničkih perona

Najmanja duljina putničkih perona smanjena je na 320 m.

Slučajevi T

Nema ih

7.3.3.   Posebna obilježja danske mreže

Slučajevi P

Najmanja duljina putničkih perona i garažnih kolosijeka

Na prugama danske mreže, najmanja duljina putničkih perona i garažnih kolosijeka smanjena je na 320 m.

Slučajevi T

Nema ih

7.3.4.   Posebna obilježja španjolske mreže

7.3.4.1.   Pruge I. kategorije

Slučajevi P

Širina kolosijeka

S iznimkom pruga velikih brzina između Madrida i Seville te između Madrida i Barcelone do francuske granice, pruge španjolske mreže postavljene su sa širinom kolosijeka od 1 668 mm.

7.3.4.2.   Pruge II. i III. kategorije

Slučajevi P

Širina kolosijeka

Pruge II. i III. kategorije postavljene su sa širinom kolosijeka od 1 668 mm.

Razmak između osi kolosijeka

Na prugama II. i III. kategorije razmak između osi kolosijeka može se smanjiti na nazivnu vrijednost od 3 808 m.

Slučajevi T

Nema ih

7.3.5.   Posebna obilježja finske mreže

7.3.5.1.   Pruge I. kategorije

Slučajevi P

Širina kolosijeka

Nazivna širina kolosijeka iznosi 1 524 mm.

Najmanji slobodni profil pruge

Najmanji slobodni profil pruge mora omogućiti vožnju vlakova izgrađenih za tovarni profil FIN 1 određen u TSI-ju za željeznička vozila velikih brzina.

Ekvivalentna koničnost

Najmanje vrijednosti srednje širine kolosijeka jesu:

Razmak aktivnih lica koja se koriste u izračunima točke 4.2.9.2. jest 1 511 mm i 1 505 mm.

Slobodni hod kotača na skretnicama

Najviša vrijednost slobodnog hoda kotača na skretnicama iznosi 1 469 mm.

Zaštita fiksnih srca

Najmanja vrijednost zaštite fiksnih srca iznosi 1 478 mm.

Slobodni hod kotača na srcu skretnice

Najviša vrijednost slobodnog hoda kotača na srcu skretnice iznosi 1 440 mm.

Slobodni hod kotača na početku skretničkih tračnica vodilica/krilnih tračnica

Najviša vrijednost slobodnog hoda kotača na početku skretničkih tračnica vodilica/krilnih tračnica iznosi 1 469 mm.

Najmanja širina vijenca

Najmanja širina vijenca iznosi 41 mm.

Prevelika visina skretničkih tračnica vodilica

Najviša vrijednost visine skretničkih tračnica vodilica iznosi 55 mm.

Duljina perona

Najmanja duljina perona iznosi 350 m.

Udaljenost ruba perona od središta kolosijeka

Nazivna udaljenost ruba perona od središta kolosijeka mora iznositi 1 800 mm pri visini perona 550 mm.

Slučajevi T

Nema ih

7.3.5.2.   Pruge II. i III. kategorije

Slučajevi P

Isti slučajevi koji se navode i za pruge I. kategorije.

Slučajevi T

Nema ih

7.3.6.   Posebna obilježja britanske mreže

7.3.6.1   Pruge I. kategorije

Slučajevi P

Nema ih

Slučajevi T

Nema ih

7.3.6.2.   Pruge II. kategorije

Slučajevi P

Najmanji slobodni profil pruge (4.2.3.)

1.   Profili UK1 (izdanje 2.)

TSI za željeznička vozila velike brzine propisuje profile UK1 (izdanje 2.).

Profili UK1 (izdanje 2.) određeni su korištenjem niza metoda prikladnih za britansku željezničku infrastrukturu koja omogućuje najveću iskoristivost ograničenog prostora.

Profil UK1 (izdanje 2.) sastoji se od 3 profila, UK1[A], UK1[B], UK1[D].

Prema toj klasifikaciji profili [A] su profili vozila koji ne ovise o parametrima infrastrukture, profili [B] su profili vozila s ograničenim (posebnim) gibanjem ogibljenja vozila, ali ne uključuju otklon u unutarnjem zavoju te profili [D] koji predstavljaju širinu kolosijeka koja određuje najveći prostor infrastrukture, raspoloživ na ravnim prugama u pravcu.

Infrastruktura se usklađuje s profilima UK1 na temelju sljedećih pravila:

2.   Profil UK1[A]

Ispod 1 100 mm ARL, primjenjuje se fiksni slobodni profil pruge koji je određen u željezničkoj normi GC/RT5212 (izdanje 1., veljača 2003.). Taj gabarit omogućuje optimalni granični položaj za perone te opremu koja je projektirana za postavljanje u blizini vlakova te je u skladu s profilom UK1[A] propisanom u TSI-ju za željeznička vozila velike brzine.

Kada postojeća infrastruktura nije usklađena s profilom donje konstrukcije određenom u GC/RT5212 (izdanje 1., veljača 2003.) mogu se dopustiti manja odstupanja uz provođenje odgovarajućih nadzornih mjera. Te su mjere navedene u GC/RT5212 (izdanje 1., veljača 2003.).

3.   Profil UK1[B]

Profil UK1[B] povezan je s nazivnim položajem kolosijeka. On dopušta bočna i okomita odstupanja kolosijeka u smislu niske upetosti te pretpostavlja najveće dinamičko gibanje vozila od 100 mm (bočno, okomito, oko osi, odstupanja vozila te okomite zavojnice).

Pri primjeni profila UK1[B] to će se prilagoditi otklonu na vodoravnim lukovima (prema formuli u niže navedenoj točki 5.) koristeći sljedeće vrijednosti:

Zračnosti za profil UK1[B] određuju se na temelju zahtjeva iz GC/RT5212 (izdanje 1., veljača 2003.)

4.   Profil UK1[D]

Profil UK1[D] odnosi se na nazivni položaj kolosijeka. Vozilo koje je proglašeno sukladnim s UK1[D] mora imati odgovarajuće dimenzije dijela sanduka dijelova tijela, geometrijski raspored te dinamička kretanja određena odobrenom metodom koja se koristi za izračun zakrivljene ovojnice vozila.

Nijedna točka infrastrukture ne smije utjecati na slobodni profil pruge određen u UK1[D]. Nije potrebno odstupanje za otklone u lukovima.

Kada upravitelj infrastrukture vozilima proglašenim sukladnim s UK1[D] prihvati odobreni put vožnje, tim se vozilima moraju osigurati zračnosti u skladu sa zahtjevima GC/RT5212 (izdanje 1., veljača 2003.).

5.   Izračun otklona u zavojima

Ovaj odjeljak navodi izračune za povećanje zakrivljene ovojnice vozila koja proizlazi iz njegovog putovanja po lukovima. Odnosi se na upravitelja infrastrukture. Ti su izračuni istovjetni, ali drugačije izraženi od onih u TSI-ju za željeznička vozila velikih brzina za izračune smanjenja širine.

Otklon vozila u točki sanduka vozila je razlika između radijalne udaljenosti od središnjice kolosijeka do točke (Rdo ili Rdi), te bočna udaljenost od središnjice vozila do točke (Wo ili Wi). To se izračunava kad je vozilo u mirovanju.

Izračun za vozilo sa središtem postolja L te polovičnim razmakom osovina postolja ao (Stvarni osovinski razmak je 2 × ao)

Unutarnji otklon vozila u točki Ui od središta vozila je:

Vanjski otklon vozila u točki Uo od središta vozila je:

Pri čemu je

Isti izračuni mogu se koristiti pri izračunu vertikalnih otklona.

Razmak između osi kolosijeka (točka 4.2.4.)

Točka 4.2.4. ovog TSI-ja zahtijeva, za najvišu dopuštenu brzinu V ≤ 230 km/h, da „u projektnoj fazi, najmanji razmak između osi glavnih kolosijeka na prugama iznosi moderniziranim za veliku brzinu je kada je < 4,00 m, određeno na temelju referentnog kinetičkog profila (točka 4.2.3.)”.

Referentni profil koji se koristi je profil UK1 (izdanje 2.) određen u poglavlju 7. TSI-ja za željeznička vozila velikih brzina te točki 7.3.6. ovog TSI-ja.

Taj zahtjev se može ispuniti razmakom osi kolosijeka od 3 400 mm na kolosijeku u pravcu te na kolosijeku u luku promjera 400 m ili većeg promjera.

Peroni (točka 4.2.20.)

1.   Visina perona

Za perone na moderniziranim prugama u Velikoj Britaniji na kojima je predviđeno zaustavljanje vlakova sukladnih TSI-ju za željeznička vozila velikih brzina u uobičajenom putničkom prometu visina na rubu perona iznosi 915 mm (s odstupanjem od + 0, - 50 mm) izmjereno pod pravim kutom na ravninu tračnica kraj perona.

2.   Vodoravna udaljenost perona (pomak perona)

Za perone na moderniziranim prugama u Velikoj Britaniji na kojima je predviđeno zaustavljanje vlakova sukladnih TSI-ju za željeznička vozila velikih brzina u uobičajenom putničkom prometu, najmanja udaljenost rubova perona od pripadajućeg kolosijeka (s odstupanjem od + 15, - 0 mm) u skladu s profilom donjeg ustroja određena je u Dodatku 1. Željezničke norme GC/RT5212 (izdanje 1., veljača 2003.).

Za većinu željezničkih vozila ovaj zahtjev je ispunjen u lukovima promjera većeg ili jednakog 360 m s pomakom perona od 730 mm (s odstupanjem od + 15, - 0 mm). Dodatak 1. Željezničke norme GC/RT5212 (izdanje 1., veljača 2003.) navodi iznimke za razred vlakova 373 (Eurostar) ili 2,6 m široke spremnike koji moraju proći peronima. Dodatak 1. Željezničke norme GC/RT5212 (izdanje 1., veljača 2003.) također navodi zahtjeve kada je promjer luka manji od 360 m.

3.   Najmanja duljina perona

Za perone na moderniziranim prugama u Velikoj Britaniji na kojima je predviđeno zaustavljanje vlakova sukladnih TSI-ju za željeznička vozila velikih brzina u uobičajenom putničkom prometu korisna duljina perona iznosi najmanje 300 m.

Duljina perona na moderniziranim prugama u Velikoj Britaniji na kojima je predviđeno zaustavljanje vlakova sukladnih TSI-ju za željeznička vozila velikih brzina u uobičajenom putničkom prometu upisuje se u Registar infrastrukture.

Slučajevi T

Nema ih

7.3.6.3.   Pruge III. kategorije

Slučajevi P

Svi specifični slučajevi P koji se primjenjuju na pruge II. kategorije također važe za pruge III. kategorije.

Slučajevi T

Nema ih

7.3.7.   Posebna obilježja grčke mreže

7.3.7.1.   Pruge I. kategorije

Slučajevi P

Nema ih

Slučajevi T

Nema ih

7.3.7.2   Pruge II. i III. kategorije

Slučajevi P

Slobodni profil pruge

Slobodni profil pruge Atena-Solun-Idomeni i Solun-Promahona je GB ali je na nekim dijelovima pruge ograničen na GA.

Slobodni profil pruge Atena-Kiato je GB.

Najmanja duljina putničkih perona i garažnih kolosijeka

Na pruzi Atena-Solun-Idomeni te Solun-Promahona, najmanja korisna duljina putničkih perona i garažnih kolosijeka iznosi 200 m.

Na postaji Promahona: 189 m.

Na pruzi Atena-Kiato najmanja je korisna duljina putničkih perona i garažnih kolosijeka sljedeća:

Na postajama SKA, Megara, Ag.Theodoroi te Kiato: 300 m

Na postaji Thriasio: 150 m

Na postaji Magula: 200 m

Širina kolosijeka

Pruga Atena-Patras postavljena je sa širinom kolosijeka od 1 000 mm. Predviđena je postupna modernizacija na širinu kolosijeka od 1 435 mm.

Slučajevi T

Nema ih

7.3.8.   Posebna obilježja irske i sjevernoirske mreže

Slučajevi P

Slobodni profil pruge

Najmanji slobodni profil pruge koji se koristi na prugama u Irskoj i Sjevernoj Irskoj je standardni slobodni profil pruge prema IRL1.

Napomene:

Širina kolosijeka

Željezničke mreže Irske i Sjeverne Irske izgrađene su od pruga postavljenih prema širini kolosijeka 1 602 mm. Primjenom članka 7. točke (b) Direktive Vijeća 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom Vijeća 2004/50/EZ projekti za nove pruge Irskoj i Sjevernoj Irskoj zadržavaju tu širinu kolosijeka.

Najmanji promjer zavojnice

S obzirom da se zadržava širina kolosijeka 1 602 mm, odredbe ovog TSI-ja koje se odnose na najmanji promjer zavojnice i pripadajuće elemente (nadvišenje kolosijeka i manjak nadvišenja) ne primjenjuju se na željezničke mreže Irske i Sjeverne Irske.

Najmanja duljina putničkih perona i garažnih kolosijeka

Na prugama u Irskoj i Sjevernoj Irskoj najmanja korisna duljina putničkih perona i garažnih kolosijeka koje koriste vlakovi velikih brzina postavljena je na 215 m.

Visina perona

Na prugama u Irskoj i Sjevernoj Irskoj peroni imaju projektnu visinu 915 mm. Visina perona izabire se kako bi se optimalno iskoristio položaj stuba u vlakovima koji su izgrađeni prema slobodnom profilu pruge IRL1.

Razmak između osi kolosijeka

Najmanji razmak između osi kolosijeka na postojećim prugama u Irskoj i Sjevernoj Irskoj povećava se prije modernizacije kako bi se osigurala sigurna zračnost između vlakova.

7.3.9.   Posebna obilježja talijanske mreže

7.3.9.1.   Pruge I., II. i III. kategorije

Udaljenost od perona od osi kolosijeka za perone visoke 550 mm

Slučajevi P

Na prugama talijanske mreže, za perone visoke 550 mm, nazivna udaljenost L od središta kolosijeka usporednog s voznom ravninom dobiva se iz sljedeće formule:

Pri čemu je δ kut nadvišenja u odnosu na vodoravni pravac.

Slučajevi T

Nema ih

7.3.10.   Posebna obilježja nizozemske mreže

7.3.10.1   Pruge I. kategorije

Slučajevi P

Nema ih

Slučajevi T

Nema ih

7.3.10.2.   Pruge II. i III. kategorije

Slučajevi P

Visina perona iznosi 840 mm

Slučajevi T

Nema ih

7.3.11.   Posebna obilježja portugalske mreže

7.3.11.1.   Pruge I. kategorije

Slučajevi P

Nema ih

Slučajevi T

Nema ih

7.3.11.2.   Pruge II. i III. kategorije

Slučajevi P

Širina kolosijeka iznosi 1 668 mm

Slučajevi T

Nema ih

7.3.12.   Posebna obilježja švedske mreže

7.3.12.1.   Pruge I. kategorije

Slučajevi P

Najmanja duljina perona

Najmanja duljina perona smanjena je na 225 m.

Garažnih kolosijeci: najmanja duljina

Duljina garažnih kolosijeka može biti ograničena tako da omogući najveću duljinu vlaka od 225 m.

Peroni — udaljenost od osi kolosijeka

Nazivna udaljenost L od središta kolosijeka usporednog s voznom ravninom je

L = 1 700 mm + Si, o L (mm), S (mm)

Pri čemu S ovisi o promjeru luka (R) te ugrađenom nadvišenju (D) koje se dobiva iz sljedeće formule:

za unutarnje lukove:

za vanjske lukove:

So = 31 000/R - D/4

R (m), D (mm)

Odstupanja za (postavljanje) nazivne udaljenosti L (1 700 mm) od ruba perona izražena su u mm:

Slučajevi T

Nema ih

7.3.12.2.   Pruge II. kategorije

Slučajevi P

Isti slučajevi koji se primjenjuju na pruge I. kategorije.

Slučajevi T

Visina perona

Nazivna visina perona iznosi 580 mm ili 730 mm.

7.3.12.3.   Pruge III. kategorije

Slučajevi P

Isti slučajevi koji se primjenjuju na pruge I. kategorije.

Slučajevi T

Visina perona

Nazivna visina perona iznosi 580 mm ili 730 mm.

7.3.13.   Posebna obilježja poljske mreže

Slučajevi P

Slobodni profil pruge

Slobodni profil pruge mora omogućiti promet vlakova izgrađenih prema GB te OSZD 2-SM profilu (vidjeti donji dijagram).

7.4.   Revizija TSI-ja

U skladu s člankom 6. stavkom 3. Direktive 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ Agencija je odgovorna za pripremu revizije i za ažuriranje TSI-ja, kao i za sastavljanje odgovarajućih preporuka Komisiji navedenih u članku 21. ove Direktive kako bi se u obzir uzeo razvoj tehnologije ili socijalni zahtjevi. Povrh toga, progresivno usvajanje i revidiranje drugih TSI-ja može isto tako utjecati na ovaj TSI. Predložene promjene ovog TSI-ja bit će predmet stroge revizije, a ažurirani TSI-ji će se objavljivati na osnovi naznačenih vremenskih razdoblja od 3 godine. To također uključuje mogućnost uvrštavanja parametara buke za infrastrukturu.

Studija je ograničena samo na one pruge za koje se zahtijeva da budu upisane u kartu na temelju Direktive 2002/49/EC o utvrđivanju i upravljanju bukom koja utječe na okoliš od 22. lipnja 2002. Postupci na području infrastrukture, na koje se to odnosi, ograničavaju se na mjerenja na izvoru, npr. provjera hrapavosti glave tračnica te akustička optimizacija dinamičkih značajki kolosijeka.

7.5.   Sporazumi

7.5.1.   Postojeći sporazumi

Države članice dužne su obavijestiti Komisiju u roku 6 mjeseci nakon stupanja na snagu ovog TSI-ja o sljedećim sporazumima na temelju kojih rade podsustavi na koje se odnosi područje primjene ovog TSI-ja (izgradnja, obnova, modernizacija, stavljanje u pogon, rad i održavanje podsustava kako je propisano u poglavlju 2. ovog TSI-ja):