13/Sv. 017 |
HR |
Službeni list Europske unije |
49 |
32008D0163
L 064/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
20.12.2007. |
ODLUKA KOMISIJE
od 20. prosinca 2007.
o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti koja se odnosi na „sigurnost u željezničkim tunelima” transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava i transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina
(priopćeno pod brojem dokumenta C(2007) 6450)
(Tekst značajan za EGP)
(2008/163/EZ)
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Direktivu 2001/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2001. o interoperabilnosti transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava (1), a posebno njezin članak 6. stavak 1.,
uzimajući u obzir Direktivu 96/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 1996. o interoperabilnosti transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina (2), a posebno njezin članak 6. stavak 1.,
budući da:
(1) |
U skladu s člankom 5. stavkom 1. Direktive 2001/16/EZ i člankom 5. stavkom 1. Direktive 96/48/EZ, svaki je od podsustava obuhvaćen jednim TSI-jem. Ako treba, podsustav može biti obuhvaćen s nekoliko TSI-ja, te jedan TSI može obuhvaćati nekoliko podsustava. Za donošenje odluke o izradi i/ili reviziji TSI-ja, te za određivanje njegovog tehničkog i geografskog područja primjene potrebno je ovlaštenje u skladu s člankom 6. stavkom 1. Direktive 2001/16/EZ i člankom 6. stavkom 1. Direktive 96/48/EZ. |
(2) |
Prvi korak pri sastavljanju TSI-ja je izrada nacrta TSI-ja koji priprema Europsko udruženje za interoperabilnost željeznica (AEIF), imenovano kao zajedničko predstavničko tijelo. |
(3) |
AEIF je dobio ovlaštenje za izradu nacrta TSI-ja za „sigurnost u željezničkim tunelima” u skladu s člankom 6. stavkom 1. Direktive 2001/16/EZ. |
(4) |
Nacrt TSI-ja pregledao je odbor osnovan prema Direktivi 96/48/EZ o interoperabilnosti transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina i kako je navedeno u članku 21. Direktive 2001/16/EZ. |
(5) |
Direktive 2001/16/EZ i 96/48/EZ, te TSI-ji se primjenjuju na obnovu, ali ne i na zamjene povezane s održavanjem. Međutim, države članice se potiču da, kada imaju mogućnosti i kada je opravdano zbog opsega radova održavanja, primjenjuju TSI-je na zamjene povezane s održavanjem. |
(6) |
U svojoj se važećoj verziji TSI ne bavi u cijelosti sa svim temeljnim zahtjevima. U skladu s člankom 17. Direktive 2001/16/EZ i člankom 17. Direktive 96/48/EZ, tehnički aspekti koji nisu obuhvaćeni, navedeni su kao „otvorena pitanja” u Prilogu C ovom TSI-ju. |
(7) |
U skladu s člankom 17. Direktive 2001/16/EZ i člankom 17. Direktive 96/48/EZ pojedinačne države članice obavještavaju druge države članice i Komisiju o odgovarajućim nacionalnim tehničkim propisima koji se primjenjuju na ispunjavanje temeljnih zahtjeva u vezi s tim „otvorenim pitanjima”, kao i o tijelima koje imenuju za provođenje postupka ocjene sukladnosti ili primjerenosti za uporabu te postupke ispitivanja koji se koriste za provjeru interoperabilnosti podsustava u smislu članka 16. stavka 2. Direktive 2001/16/EZ. U smislu ovog potonjeg, države članice bi trebale, koliko god je to moguće, primjenjivati načela i kriterije predviđene u Direktivama 2001/16/EZ i 96/48/EZ. Kad god je to moguće, države članice bi trebale koristiti prijavljena tijela iz članka 20. Direktive 2001/16/EZ i članka 20. Direktive 96/48/EZ. Komisija bi trebala provesti analizu podataka koje je dobila od država članica u obliku nacionalnih propisa, postupaka, tijela ovlaštenih za provođenje postupaka te trajanja tih postupaka i kada je potrebno, s odborom raspravljati o potrebi donošenja određenih mjera. |
(8) |
Određenim se TSI-jem ne smije zahtijevati uporaba posebnih tehnologija ili tehničkih rješenja, ako to nije nužno potrebno za interoperabilnost transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava. |
(9) |
TSI se temelji na najboljem raspoloživom stručnom znanju u trenutku pripreme određenog nacrta. Radi razvoja tehnologije, operativnih, sigurnosnih ili socijalnih zahtjeva može se ukazati potreba za izmjenama ili dopunama ovom TSI-ju. Kada je moguće, treba započeti postupak revizije ili ažuriranja u skladu s člankom 6. stavkom 3. Direktive 2001/16/EZ ili člankom 6. stavkom 3. Direktive 96/48/EZ. |
(10) |
Kako bi se poticale inovacije i kako bi se u obzir uzelo stečeno iskustvo, priloženi se TSI treba redovito revidirati. |
(11) |
Kada se predlažu inovativna rješenja, proizvođač ili naručitelj navode odstupanja od odgovarajućeg dijela TSI-ja. Europska agencija za željeznice dovršava odgovarajuće funkcionalne specifikacije i specifikacije za sučelja navedenog rješenja i izrađuje metode ocjenjivanja. |
(12) |
Ovlaštenjem se zahtijevalo da TSI „sigurnost u željezničkim tunelima” obuhvati sprečavanje i ublažavanje nesreća i nezgoda u tunelima, posebno onih kojima je uzrok požar. U tom je kontekstu bilo potrebno obuhvatiti sve odgovarajuće moguće opasnosti, uključujući i one povezane s iskakanjem iz tračnica, sudarima, požarom i ispuštanjem opasnih tvari. Međutim, ti se ciljevi i rizici uzimaju u obzir samo ako utječu na podsustave, kako su opisani u direktivama i ako se specifikacije koje iz toga proizađu mogu povezati s odgovarajućim temeljnim zahtjevima. Očekivalo se da će se u obzir uzeti nekoliko podsustava, uglavnom: infrastruktura, željeznička vozila, odvijanje i upravljanje prometom te održavanje, opisani u Prilogu II. direktivama. |
(13) |
Stručnjaci za željezničke tunele iz Međunarodne željezničke unije (UIC) i Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) su u razdoblju od 2000. do 2003. ocijenili i prikupili najbolje mjere koje se trenutačno primjenjuju u Europi, kako bi osigurali sigurnost u novim i postojećim tunelima. Stručnjaci upravitelja infrastruktura i željezničkih prijevoznika, proizvođača željezničkih vozila i znanstvenici okupljeni u radnu skupinu za TSI su u razdoblju od 2003. do 2005. započeli postupak odabira, uzimajući u obzir te preporuke najboljih rješenja u praksi. Poput stručnjaka UIC-a i UNECE-a, AIEF-ini stručnjaci su bili mišljenja da snaga željeznice leži u sprečavanju nesreća. Preventivne mjere su uglavnom troškovno isplativije od mjera ublažavanja ili spašavanja. Cilj optimalne sigurnosti uz razumu cijenu najbolje će se postići kombinacijom preventivnih mjera i mjera ublažavanja nadopunjenih mjerama spašavanja i samospašavanja. |
(14) |
Glavni je cilj temeljnih direktiva 96/48/EZ i 2001/16/EZ interoperabilnost. Cilj je bio uskladiti sigurnosne mjere i tehničke propise koji su u primjeni kako bi se omogućila interoperabilnost, te da se putnicima u čitavoj Europi ponudi sličan pristup sigurnosti i sigurnosnim mjerama. Pored toga, vlak koji je usklađen s ovim TSI-jem (i TSI-jem željezničkih vozila) bi se trebao uglavnom prihvatiti u svim tunelima u transeuropskoj mreži. |
(15) |
Stupnjevi sigurnosti u željezničkom sustavu Zajednice općenito su visoki, posebno u usporedbi s cestovnim prijevozom. Sa statističkoga gledišta, tuneli su čak i sigurniji od ostatka mreže. Međutim, važno je da se stupanj sigurnosti barem održava tijekom sadašnje faze restrukturiranja željeznice kojom će se odvojiti funkcije prethodno integriranih željezničkih poduzeća, a željeznički će sektor iz samostalnog uređivanja usmjeriti prema javnom uređivanju. To je bilo glavno ishodište za Direktivu 2004/49/EZ o sigurnosti željeznica Zajednice i za izmjene Direktive Vijeća 95/18/EZ o izdavanju dozvola željezničkim prijevoznicima i Direktive 2001/14/EZ o raspodjeli kapaciteta željezničke infrastrukture i ubiranju pristojbi za uporabu željezničke infrastrukture i sigurnosnim potvrdama (Direktiva o sigurnosti željeznica) (3); sigurnost treba i dalje poboljšavati, koliko god je to razumno izvedivo i uzimajući u obzir konkurentnost željezničkog prijevoza. |
(16) |
Cilj je ovog TSI-ja usmjeriti tehnički napredak u području sigurnosti u tunelima prema usklađenim i isplativim mjerama; one bi trebale biti, u najvećoj mogućoj razumnoj mjeri, jednake u čitavoj Europi. |
(17) |
Ovaj se TSI primjenjuje na tunele u seoskim predjelima s malim opsegom prometa kao i u onima usred gradskih područja s velikim brojem vlakova i putnika. Ovim se TSI-jem propisuju samo minimalni zahtjevi. Usklađenost s TSI-jem sama po sebi ne predstavlja jamstvo za sigurno puštanje u promet i sigurno odvijanje prometa. Sve strane koje su uključene u rad na području sigurnosti surađuju radi postizanja odgovarajućeg stupnja sigurnosti za određeni tunel, u skladu s odredbama ovog TSI-ja i direktivama o interoperabilnosti. Države članice su pozvane pri svakom otvaranju novog tunela ili pri prolasku interoperabilnih vlakova kroz postojeće tunele provjeriti zahtijevaju li lokalni uvjeti (uključujući vrstu i gustoću prometa) dodatne mjere osim onih koje su utvrđene u ovom TSI-ju. One to mogu učiniti analizom opasnosti ili bilo kojom drugom suvremenom metodom. Te su provjere dio postupka izdavanja potvrde i odobrenja o sigurnosti iz članaka 10. i 11. Direktive o sigurnosti željeznica. |
(18) |
Neke su države članice već donijele sigurnosne mjere kojima se zahtijeva veći stupanj sigurnosti u odnosu na propisani u ovom TSI-ju. Takva postojeća pravila se uzimaju u obzir u okviru članka 8. Direktive o sigurnosti željeznica. Pored toga, u skladu s člankom 4. navedene Direktive, države članice će osigurati općenito održavanje sigurnosti na željeznicama, te tamo gdje je to razumno izvedivo, sustavno poboljšanje, uzimajući u obzir razvoj zakonodavstva Zajednice te tehnički i znanstveni napredak, pri čemu se prednost daje sprečavanju ozbiljnih nesreća. |
(19) |
Države članice mogu za određene situacije zahtijevati strože mjere, ako te mjere ne ometaju interoperabilnost. Takva se mogućnost pruža člankom 8. Direktive o sigurnosti željeznica i odredbom 1.1.6. ovog TSI-ja. Takvi se veći zahtjevi mogu temeljiti na analizi scenarija i analizi rizika i mogu se odnositi na podsustave „infrastrukture”, „energije” i „odvijanja prometa”. Od država članica se očekuje da takve veće zahtjeve razmatraju uzimajući u obzir gospodarsku održivost željeznice i nakon savjetovanja s dotičnim upraviteljima infrastrukture, željezničkim prijevoznicima i službama za spašavanje. |
(20) |
Radi utvrđivanja mjera koje se donose za tunel i za vlak, utvrđen je samo ograničen broj vrsta nesreća. Utvrđene su odgovarajuće mjere kojima se suzbijaju ili znatno smanjuju rizici koji proizlaze iz tih vrsta nesreća. One su razrađene u kategorijama sprečavanja, ublažavanja, evakuacije i spašavanja. U Prilogu D ovom TSI-ju prikazan je kvalitativan odnos između vrsta nesreća i mjera i navodi se koje se mjere odnose na svaku kategoriju vrste nesreće. Shodno tome, primjena ovog TSI-ja ne jamči odsutnost rizika od nesreća sa smrtnim posljedicama. |
(21) |
Za utvrđivanje uloge i odgovornosti službe za spašavanje nadležna su nacionalna tijela. Mjere utvrđene u ovom TSI-ju u području spašavanja temelje se na pretpostavci da službe za spašavanje pri intervenciji kod nesreće u tunelu spašavaju živote, a ne materijalne vrijednosti kao što su vozila ili konstrukcije. U ovom se TSI-ju nadalje utvrđuje očekivani zadatak službi za spašavanje za svaku vrstu nesreće. |
(22) |
Odredbe ove Odluke u skladu su s mišljenjem odbora osnovanog prema članku 21. Direktive Vijeća 96/48/EZ, |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Komisija donosi tehničku specifikaciju interoperabilnosti („TSI”) za „sigurnost u željezničkim tunelima” u transeuropskom konvencionalnom željezničkom sustavu iz članka 6. stavka 1. Direktive 2001/16/EZ i u transeuropskom željezničkom sustavu velikih brzina iz članka 6. stavka 1. Direktive 96/48/EZ.
TSI je utvrđen u Prilogu ovoj Odluci.
TSI se u potpunosti primjenjuje na transeuropski konvencionalni željeznički sustav kako je utvrđen u Prilogu I. Direktivi 2001/16/EZ i transeuropski željeznički sustav velikih brzina kako je utvrđen u Prilogu I. Direktivi 96/48/EZ, pri čemu se u obzir uzima članak 2. ove Odluke.
Članak 2.
1. Za pitanja koja su razvrstana kao „otvorena pitanja” u Prilogu C TSI-ju, uvjeti koji se moraju ispuniti za provjeru interoperabilnosti u skladu s člankom 16. stavkom 2. Direktive 96/48/EZ i člankom 16. stavkom 2. Direktive 2001/16/EZ, su odgovarajuća tehnička pravila koja se koriste u državi članici, a kojima se odobrava stavljanje u promet podsustava obuhvaćenih ovom Odlukom.
2. Svaka država članica u roku od šest mjeseci od objave ove Odluke obavještava ostale države članice i Komisiju o:
(a) |
popisu važećih tehničkih propisa navedenih u stavku 1.; |
(b) |
postupcima ocjene sukladnosti i provjere koji se primjenjuju u pogledu primjene tih pravila; |
(c) |
tijelima koja imenuje za izvođenje navedenih postupaka ocjene sukladnosti i provjere. |
Članak 3.
Ova se Odluka primjenjuje od 1. srpnja 2008.
Članak 4.
Ova je Odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 20. prosinca 2007.
Za Komisiju
Jacques BARROT
Potpredsjednik Komisije
(1) SL L 110, 20.4.2001., str. 1., Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2007/32/EZ (SL L 141, 2.6.2007.).
(2) SL L 235, 17.9.1996., str. 6., Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2007/32/EZ.
(3) SL L 164, 30.4.2004., str. 44.
PRILOG
DIREKTIVA 2001/16/EZ – INTEROPERABILNOST TRANSEUROPSKOG KONVENCIONALNOG ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA
DIREKTIVA 96/48/EZ – INTEROPERABILNOST TRANSEUROPSKOG ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA VELIKIH BRZINA
NACRT TEHNIČKE SPECIFIKACIJE INTEROPERABILNOSTI
Podsustavi: „Infrastruktura”, „Energija”, „Odvijanje i upravljanje prometom”, „Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav”, „Željeznička vozila”
Aspekt: „Sigurnost u željezničkim tunelima”
1. |
UVOD |
1.1. |
Tehničko područje primjene |
1.1.1. |
Sigurnost u tunelima kao dio opće sigurnosti |
1.1.2. |
Duljina tunela |
1.1.3. |
Kategorije protupožarne zaštite za putnička željeznička vozila |
1.1.3.1. |
Željeznička vozila za tunele dugačke do 5 km |
1.1.3.2. |
Željeznička vozila za sve tunele |
1.1.3.3. |
Željeznička vozila za tunele s podzemnim stajalištima |
1.1.4. |
Podzemna stajališta |
1.1.5. |
Opasne tvari |
1.1.6. |
Posebni sigurnosni zahtjevi u državama članicama |
1.1.7. |
Opseg rizika, rizici koji nisu obuhvaćeni ovim TSI-jem |
1.2. |
Geografsko područje primjene |
1.3. |
Sadržaj ovog TSI-ja |
2. |
DEFINICIJA ASPEKTA/PODRUČJA PRIMJENE |
2.1. |
Općenito |
2.2. |
Scenariji rizika |
2.2.1. |
„Vruće” nezgode: požar, eksplozija nakon koje slijedi požar, emisija otrovnih dimova ili plinova |
2.2.2. |
„Hladne” nezgode: sudar, iskakanje iz tračnica |
2.2.3. |
Dugotrajno stajanje |
2.2.4. |
Izuzeci |
2.3. |
Uloga službi za spašavanje |
3. |
TEMELJNI ZAHTJEVI |
3.1. |
Temeljni zahtjevi utvrđeni u Direktivi 2001/16/EZ |
3.2. |
Detaljni temeljni zahtjevi koji se odnose na sigurnost u tunelima |
4. |
KARAKTERISTIKE PODSUSTAVA |
4.1. |
Uvod |
4.2. |
Funkcionalne i tehničke specifikacije podsustava |
4.2.1. |
Pregled specifikacija |
4.2.2. |
Podsustav infrastrukture |
4.2.2.1. |
Postavljanje skretnica i križišta |
4.2.2.2. |
Sprečavanje neovlaštenog pristupa izlazima u slučaju opasnosti i prostorima s opremom |
4.2.2.3. |
Zahtjevi za protupožarnu zaštitu konstrukcija |
4.2.2.4. |
Zahtjevi sigurnosti od požara za građevinski materijal |
4.2.2.5. |
Otkrivanje požara |
4.2.2.6. |
Oprema za samospašavanje, evakuaciju i spašavanje u slučaju nezgode |
4.2.2.6.1. |
Definicija sigurnog područja |
4.2.2.6.2. |
Općenito |
4.2.2.6.3. |
Bočni i/ili vertikalni izlazi na površinu u slučaju opasnosti |
4.2.2.6.4. |
Poprečni prolazi do druge cijevi tunela |
4.2.2.6.5. |
Alternativna tehnička rješenja |
4.2.2.7. |
Evakuacijski putovi |
4.2.2.8. |
Rasvjeta na evakuacijskim putovima u slučaju opasnosti |
4.2.2.9. |
Označivanje evakuacijskih putova |
4.2.2.10. |
Komunikacija u slučaju opasnosti |
4.2.2.11. |
Pristup za službe za spašavanje |
4.2.2.12. |
Intervencijske površine izvan tunela |
4.2.2.13. |
Opskrba vodom |
4.2.3. |
Podsustav energije |
4.2.3.1. |
Sekcioniranje kontaktne mreže ili vodljivih šina |
4.2.3.2. |
Uzemljenje kontaktne mreže ili vodljivih šina |
4.2.3.3. |
Napajanje električnom energijom |
4.2.3.4. |
Zahtjevi za električne kabele u tunelima |
4.2.3.5. |
Pouzdanost električnih instalacija |
4.2.4. |
Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav |
4.2.4.1. |
Uređaji za otkrivanje pregrijanih ležišta |
4.2.5. |
Podsustav željeznička vozila |
4.2.5.1. |
Značajke materijala za željeznička vozila |
4.2.5.2. |
Aparati za gašenje požara za putnička željeznička vozila |
4.2.5.3. |
Protupožarna zaštita za teretne vlakove |
4.2.5.3.1. |
Mogućnost vožnje |
4.2.5.3.2. |
Zaštita strojovođe |
4.2.5.3.3. |
Protupožarna zaštita vlakova s putnicima i teretom ili cestovnim vozilima |
4.2.5.4. |
Protupožarne barijere za putnička željeznička vozila |
4.2.5.5. |
Dodatne mjere za mogućnost vožnje putničkih željezničkih vozila zahvaćenih požarom: |
4.2.5.5.1. |
Opći ciljevi i zahtijevana mogućnost vožnje za putničke vlakove |
4.2.5.5.2. |
Zahtjevi za kočnice |
4.2.5.5.3. |
Zahtjevi za vuču |
4.2.5.6. |
Uređaji za otkrivanje požara u vlaku |
4.2.5.7. |
Sredstva komunikacije u vlakovima |
4.2.5.8. |
Poništavanje kočnice za slučaj opasnosti |
4.2.5.9. |
Sustav rasvjete u slučaju opasnosti u vlaku |
4.2.5.10. |
Isključivanje klimatizacije u vlaku |
4.2.5.11. |
Plan evakuacije putničkih željezničkih vozila |
4.2.5.11.1. |
Izlazi u slučaju opasnosti za putnike |
4.2.5.11.2. |
Pristupna vrata za putnike |
4.2.5.12. |
Obavješćivanje i pristup službe za spašavanje |
4.3. |
Funkcionalne i tehničke specifikacije za sučelja |
4.3.1. |
Općenito |
4.3.2. |
Sučelja s podsustavom infrastrukture |
4.3.2.1. |
Evakuacijski putovi |
4.3.2.2. |
Inspekcijski pregled stanja tunela |
4.3.3. |
Sučelja s podsustavom energije |
4.3.3.1. |
Sekcioniranje sustava napajanja vuče |
4.3.4. |
Sučelja s prometno-upravljačkim i signalno-sigurnosnom podsustavom |
4.3.5. |
Sučelja s podsustavom upravljanja i odvijanja prometa |
4.3.5.1. |
Plan postupanja u slučaju opasnosti u tunelu i vježbe |
4.3.5.2. |
Priručnik puta vožnje |
4.3.5.3. |
Obavješćivanje putnika o sigurnosti u vlaku i mjerama u slučaju opasnosti |
4.3.5.4. |
Osposobljenost posade u vlaku i drugog osoblja za postupanje u tunelima |
4.3.6. |
Sučelja s podsustavom željeznička vozila |
4.3.6.1. |
Značajke materijala za željeznička vozila |
4.3.6.2. |
Druge specifikacije za željeznička vozila |
4.3.7. |
Sučelja s podsustavom pristupa za osobe smanjene pokretljivosti |
4.3.7.1. |
Evakuacijski putovi |
4.4. |
Operativna pravila |
4.4.1. |
Provjera stanja vlakova i odgovarajuće mjere |
4.4.1.1. |
Prije početka puštanja vlaka u promet |
4.4.1.2. |
Tijekom prometovanja vlaka |
4.4.1.2.1. |
Oprema važna za sigurnost |
4.4.1.2.2. |
Nezgode uslijed pregrijanosti ležišta |
4.4.2. |
Pravilo za slučaj opasnosti |
4.4.3. |
Plan postupanja u slučaju opasnosti u tunelu i vježbe |
4.4.3.1. |
Sadržaj |
4.4.3.2. |
Obilježavanje |
4.4.3.3. |
Vježbe |
4.4.4. |
Postupci uzemljenja |
4.4.5. |
Priručnik puta vožnje |
4.4.6. |
Obavješćivanje putnika o sigurnosti u vlaku i mjerama u slučaju opasnosti |
4.4.7. |
Usklađivanje među upravljačkim centrima za tunele |
4.5. |
Pravila održavanja |
4.5.1. |
Inspekcijski pregled stanja tunela |
4.5.2. |
Održavanje željezničkih vozila |
4.5.2.1. |
Putnička željeznička vozila |
4.5.2.2. |
Teretna željeznička vozila |
4.6. |
Stručne kvalifikacije |
4.6.1. |
Osposobljenost posade u vlaku i drugog osoblja za postupanje u tunelima |
4.7. |
Zdravstveni i sigurnosni uvjeti |
4.7.1. |
Naprava za samospašavanje |
4.8. |
Registri infrastrukture i željezničkih vozila |
4.8.1. |
Registar infrastrukture |
4.8.2. |
Registar željezničkih vozila |
5. |
INTEROPERABILNI SASTAVNI DIJELOVI |
6. |
OCJENJIVANJE SUKLADNOSTI I/ILI PRIKLADNOSTI ZA UPORABU SASTAVNIH DIJELOVA I PROVJERA PODSUSTAVA |
6.1. |
Interoperabilni sastavni dijelovi |
6.2. |
Podsustavi |
6.2.1. |
Ocjena sukladnosti (općenito) |
6.2.2. |
Postupci ocjenjivanja sukladnosti (moduli) |
6.2.3. |
Postojeća rješenja |
6.2.4. |
Inovativna rješenja |
6.2.5. |
Ocjenjivanje održavanja |
6.2.6. |
Ocjenjivanje operativnih pravila |
6.2.7. |
Dodatni zahtjevi za ocjenjivanje specifikacija koji se tiču upravitelja infrastrukture |
6.2.7.1. |
Postavljanje skretnica i križišta |
6.2.7.2. |
Sprečavanje neovlaštenog pristupa izlazima u slučaju opasnosti i prostora s opremom |
6.2.7.3. |
Zahtjevi za protupožarnu zaštitu konstrukcija |
6.2.7.4. |
Naprave za samospašavanje, evakuaciju i spašavanje u slučaju nezgode |
6.2.7.5. |
Pristup i oprema za službe za spašavanje |
6.2.7.6. |
Pouzdanost električnih instalacija |
6.2.7.7. |
Uređaji za otkrivanje pregrijanih ležišta |
6.2.8. |
Dodatni zahtjevi za ocjenjivanje specifikacija koji se tiču željezničkog prijevoznika |
6.2.8.1. |
Obavješćivanje i pristup službi za spašavanje |
6.2.8.2. |
Naprava za samospašavanje |
7. |
PROVEDBA |
7.1. |
Primjena ovog TSI-ja za podsustave koji će započeti s radom |
7.1.1. |
Općenito |
7.1.2. |
Novoizgrađena željeznička vozila izgrađena prema postojećem projektu |
7.1.3. |
Postojeća željeznička vozila predviđena za vožnju u novim tunelima |
7.2. |
Primjena ovog TSI-ja na podsustave koji su već u radu |
7.2.1. |
Uvod |
7.2.2. |
Mjere za modernizaciju i obnovu tunela duljih od 1 km, podsustavi infrastrukture i energije |
7.2.2.1. |
Infrastruktura |
7.2.2.2. |
Energija |
7.2.3. |
Mjere modernizacije i obnove prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava, podsustava odvijanja i upravljanja prometom, podsustava željezničkih vozila |
7.2.3.1. |
Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav: ne zahtijeva se niti jedna mjera |
7.2.3.2. |
Odvijanje i upravljanje prometom |
7.2.3.3. |
Željeznička vozila (Putnička željeznička vozila) |
7.2.4. |
Drugi postojeći tuneli |
7.3. |
Revizija TSI-ja |
7.4. |
Izuzeci za nacionalne, bilateralne, multilateralne ili multinacionalne sporazume |
7.4.1. |
Postojeći sporazumi |
7.4.2. |
Budući sporazumi ili izmjene postojećih sporazuma |
7.5. |
Posebni slučajevi |
7.5.1. |
Uvod |
7.5.2. |
Popis posebnih slučajeva |
PRILOG A – |
REGISTAR ŽELJEZNIČKE INFRASTRUKTURE |
PRILOG B – |
REGISTAR ŽELJEZNIČKIH VOZILA |
PRILOG C – |
OTVORENA PITANJA |
PRILOG D – |
ODNOS IZMEĐU VRSTA NEZGODA I MJERA |
PRILOG E – |
OCJENA PODSUSTAVA |
PRILOG F – |
MODULI ZA PROVJERU PODSUSTAVA EZ-A |
PRILOG G – |
GLOSAR |
1. UVOD
1.1. Tehničko područje primjene
1.1.1. |
Sigurnost u tunelima kao dio opće sigurnosti Ovaj se TSI primjenjuje na nove, obnovljene i modernizirane podsustave. Odnosi se na sljedeće podsustave koji su navedeni u Prilogu II. direktivama 96/48/EZ i 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ: infrastruktura („INF”), energija („ENE”), prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav („CCS”), odvijanje i upravljanje prometom („OPE”) i željeznička vozila („RST”). Na sigurnost u tunelima utječu opće mjere sigurnosti na željeznici (kao što je signalizacija), koje nisu navedene u ovom TSI-ju. Ovdje su propisane samo posebne mjere, izrađene radi smanjivanja posebnih rizika u tunelima. Općenite sigurnosne mjere za željeznice: Općenite sigurnosne mjere za željeznice odnose se na rizike povezane sa samim odvijanjem prometa na željeznici kao što su iskakanje iz tračnica i sudar s drugim vlakovima. Ovaj se TSI odnosi na utjecaj okružja tunela, te na neke odgovarajuće protumjere u omjeru u kojem utječu na sigurnost u željezničkim tunelima. Posebne mjere za tunele: Svrha je ovog TSI-ja utvrditi usklađeni skup mjera za podsustave infrastrukture, energije, nadzora, prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav, podustave željezničkih vozila, te odvijanja i upravljanja prometom i time osigurati optimalan stupanj sigurnosti u tunelima na najisplativiji način. Njime se dozvoljava slobodno kretanje vlakova koji su usklađeni s Direktivama 96/48/EZ (o prugama za velike brzine) i 2001/16/EZ (o konvencionalnim prugama), u skladu s usklađenim sigurnosnim mjerama u željezničkim tunelima transeuropskog željezničkog sustava. |
1.1.2. |
Duljina tunela
|
1.1.3. |
Kategorije protupožarne zaštite za putnička željeznička vozila Željeznička vozila kojima je dozvoljen pristup u tunele pripadaju jednoj od sljedeće dvije protupožarne sigurnosne kategorije A i B (sljedeće su definicije usklađene s TSI-jem željezničkih vozila za velike brzine, odredba 4.2.7.2.1, i prEN45545, dio 1.): |
1.1.3.1. |
Željeznička vozila za tunele dugačke do 5 km Željeznička vozila koja su projektirana i izgrađena za promet na podzemnim odsjecima i u tunelima koji nisu dulji od 5 km i imaju pristup za evakuaciju putnika s bočne strane, utvrđena su kao kategorija A. U slučaju aktiviranja protupožarnog alarma, vlak će nastaviti vožnju do sigurnog područja (vidjeti definiciju u 4.2.2.6.1), udaljenog najviše 4 minute vožnje, pod pretpostavkom da vlak može voziti brzinom od 80 km/h. Na sigurnom području putnici i osoblje mogu napustiti vlak. Ako vlak ne može nastaviti vožnju, evakuacija će se izvesti tunelskom infrastrukturom. |
1.1.3.2. |
Željeznička vozila za sve tunele Željeznička vozila koja su projektirana i izgrađena za promet u svim tunelima transeuropske mreže utvrđena su kao kategorija B. Predviđene su protupožarne barijere koje u vlaku zahvaćenom požarom omogućuju zaštitu putnika i osoblja od učinaka topline i dima 15 minuta. Protupožarnim bi se barijerama i dodatnim mjerama za mogućnost vožnje takvim vlakovima omogućilo da napuste tunel dugačak 20 km i stignu do sigurnosnog područja, pod pretpostavkom da vlak može voziti brzinom od 80 km/h. Ako vlak ne može napustiti tunel, evakuacija će se izvesti tunelskom infrastrukturom. |
1.1.3.3. |
Željeznička vozila u tunelima s podzemnim stajalištima Ako postoje podzemna stajališta, kako je utvrđeno u 1.1.4., koja su u planu za spašavanje određena kao mjesta za evakuaciju u slučajevima opasnosti i ako su udaljenosti između uzastopnih podzemnih stajališta i od najbližeg podzemnog stajališta do ulaza u tunel manje od 5 km, vlakovi ispunjavaju zahtjeve za kategoriju A. |
1.1.4. |
Podzemna stajališta Što se tiče željezničkih podsustava, stajališta u tunelima ispunjavaju odgovarajuće specifikacije ovog TSI-ja. Pored toga, dijelovi stajališta koji su otvoreni za javnost u skladu su s nacionalnim propisima koji se odnose na protupožarnu sigurnost. Ako su ta dva uvjeta ispunjena, podzemno se stajalište smatra sigurnim područjem, kako je utvrđeno u 4.2.2.6.1. |
1.1.5. |
Opasne tvari Općenite sigurnosne mjere koje se odnose na prijevoz opasnih tvari utvrđene su u TSI-ju za odvijanje prometa i u RID-u. U ovom TSI-ju nije propisana niti jedna posebna mjera. Odgovarajuće nacionalno tijelo može propisati posebne mjere u skladu s odredbom 1.1.6. |
1.1.6. |
Posebni sigurnosni zahtjevi u državama članicama Specifikacije ovog TSI-ja općenito predstavljaju usklađene zahtjeve. Kako je utvrđeno u članku 4.1. Direktive 2004/49/EZ (Direktiva o sigurnosti željeznica), postojeći se stupanj sigurnosti u određenoj državi ne smije smanjiti. Države članice mogu zadržati strože zahtjeve ako takvi zahtjevi ne sprečavaju promet vlakova koji su usklađeni s Direktivom 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ. U skladu s člankom 8. Direktive 2004/49/EZ (Direktiva o sigurnosti željeznica) one mogu propisati strože zahtjeve; o takvim se zahtjevima prije njihovog uvođenja mora obavijestiti Komisiju. Takvi se stroži zahtjevi moraju temeljiti na analizi rizika i moraju biti opravdani posebnom rizičnom situacijom. Oni su rezultat savjetovanja upravitelja infrastrukture i nadležnih tijela za spašavanje, te podliježu analizi troškova i koristi. |
1.1.7. |
Opseg rizika, rizici koji nisu obuhvaćeni ovim TSI-jem Ovim su TSI-jem obuhvaćeni posebni rizici za sigurnost putnika i osoblja vlaka u tunelima za naprijed navedene podsustave. Rizici koji nisu obuhvaćeni ovim TSI-jem su sljedeći:
|
1.2. Geografsko područje primjene
Geografsko područje primjene ovog TSI-ja je transeuropski konvencionalni željeznički sustav, kako je opisan u Prilogu I. Direktivi 2001/16/EZ i transeuropski željeznički sustav velikih brzina, kako je opisan u Prilogu I. Direktivi 96/48/EZ.
1.3. Sadržaj ovog TSI-ja
U skladu s člankom 5. stavkom 3. Direktive 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, u ovom se TSI-ju:
(a) |
navodi predviđeno područje primjene (dio mreže ili željezničkih vozila, kako se navodi u Prilogu I. ovoj Direktivi; podsustav ili dio podsustava naveden u Prilogu II. ovoj Direktivi) – poglavlje 2.; |
(b) |
utvrđuju temeljni zahtjevi za svaki određeni podsustav i njegova sučelja s drugim podsustavima – poglavlje 3.; |
(c) |
utvrđuju funkcionalne i tehničke specifikacije koje moraju ispunjavati podsustav i njegova sučelja s drugim podsustavima. Po potrebi se te specifikacije mogu razlikovati u pogledu uporabe podsustava, primjerice u pogledu kategorija pruga, čvorišta i/ili željezničkih vozila, kako je predviđeno u Prilogu I. ovoj Direktivi – poglavlje 4.; |
(d) |
utvrđuju interoperabilne sastavne dijelove i sučelja obuhvaćena europskim specifikacijama, uključujući europske standarde, potrebne za postizanje interoperabilnosti u transeuropskom konvencionalnom željezničkom sustavu – poglavlje 5.; |
(e) |
za svaki slučaj koji se razmatra, navode postupci za ocjenjivanje sukladnosti ili prikladnosti za uporabu. To naročito uključuje module utvrđene u Odluci 93/465/EEZ ili, po potrebi, posebne postupke za ocjenjivanje sukladnosti ili za ocjenjivanje prikladnosti za uporabu interoperabilnih sastavnih dijelova i provjeru podsustava EZ-a – poglavlje 6.; |
(f) |
navodi strategiju za provedbu TSI-ja. Naročito je potrebno utvrditi faze koje se moraju provesti radi izvođenja postupnog prijelaza s postojećeg stanja do konačnog, u kojem sukladnost s TSI-jem postaje standardom – poglavlje 7.; |
(g) |
navodi stručne kvalifikacije osoblja za rad s određenim podsustavom i provođenje TSI-ja – poglavlje 4. |
Štoviše, u skladu s člankom 5. stavkom 5. za svaki se TSI mogu predvidjeti posebni slučajevi; oni su navedeni u poglavlju 7.
Konačno, ovaj TSI u poglavlju 4. također sadrži posebna operativna pravila i održavanje za područje primjene navedeno u gornjim stavcima 1.1. i 1.2.
2. DEFINICIJA ASPEKTA/PODRUČJA PRIMJENE
2.1. Općenito
TSI „Sigurnost u željezničkim tunelima” obuhvaća sve dijelove željezničkog sustava koji se tiču sigurnosti putnika i osoblja u vlakovima u željezničkim tunelima tijekom prometa. Dotični su podsustavi utvrđeni u odjeljku 1.1. Tehničko područje primjene; tamo se također navodi da se ovaj TSI odnosi samo na sigurnosne mjere koje su povezane s tunelima. Poglavlje 2.2. odnosi se na scenarije rizika u tunelima.
Način obrane za unaprjeđenje sigurnosti u tunelima sastoji se od četiri uzastopne razine: sprečavanje, ublažavanje, evakuacija i spašavanje. Najveći se doprinos nalazi u području sprečavanja, nakon kojeg slijedi ublažavanje i tako dalje. Glavna je značajka željeznica njihova specifična sposobnost sprečavanja nesreća prometom koji se odvija po vođenoj ruti i kojim se upravlja i koji se uređuje signalizacijskim sustavom. Stupnjevi sigurnosti zajedno proizvode nizak stupanj preostalog rizika.
2.2. Scenariji rizika
U ovom se TSI-ju pretpostavlja da su isključivo „željeznički rizici” obuhvaćeni odgovarajućim mjerama koje općenito proizlaze iz sigurnosnih standarda koji se primjenjuju u željezničkoj industriji, te da su potkrijepljeni drugim TSI-jima koji se nalaze u fazi konačnog oblikovanja ili koji će biti povjereni Europskoj agenciji za željeznice (ERA). Međutim, u ovom će se TSI-ju također razmatrati mjere kojima bi se mogle neutralizirati ili ublažiti teškoće pri operacijama evakuacije ili spašavanja nakon željezničke nesreće.
Utvrđene su odgovarajuće mjere kojima će se sprečavati ili znatno smanjiti rizici koji proistječu iz takvih scenarija. Oblikovane su u kategorijama sprečavanje/ublažavanje/evakuacija/spašavanje; međutim, one se ne pojavljuju u ovom TSI-ju pod tim naslovima, već pod naslovima odgovarajućih podsustava.
Propisane se mjere mogu smatrati odgovorom na sljedeće tri vrste nezgoda:
2.2.1. |
„Vruće” nezgode: požar, eksplozija nakon koje slijedi požar, emisija otrovnih dimova ili plinova. Glavna opasnost je požar. Pretpostavlja se da požar izbija u jednom putničkom vlaku ili vučnom vozilu i da se u potpunosti rasplamsa u roku od 15 minuta po izbijanju. Požar se otkriva i u tih prvih 15 minuta oglašava se alarm. Kada god je to moguće, vlak napušta tunel. Ako se vlak zaustavi, putnici se evakuiraju prema uputama osoblja vlaka ili se sami spašavaju do sigurnog područja. |
2.2.2. |
„Hladne” nezgode: sudar, iskakanje iz tračnica Posebne mjere za tunele usmjerene su na mogućnosti pristupa/izlaza za pomoć pri evakuaciji i intervenciji spasilačkih ekipa. Razlika između ovih i vrućih scenarija je u tome da ne postoji vremensko ograničenje zbog postojanja nepovoljnog okoliša koji stvara požar. |
2.2.3. |
Dugotrajno stajanje Dugotrajno stajanje (neplanirano zaustavljanje u tunelu, bez požara u vlaku, duže od 10 minuta) samo po sebi ne ugrožava putnike i osoblje. Međutim, ono može dovesti do panike i spontane, nekontrolirane evakuacije kojom se osobe izlažu opasnostima prisutnim u tunelu. Moraju se utvrditi mjere za kontrolu takvih situacija. |
2.2.4. |
Izuzeci Scenariji koji se ovdje ne razmatraju, navedeni su u odjeljku 1.1.7. |
2.3. Uloga službi za spašavanje
Utvrđivanje uloge službi za spašavanje u nadležnosti je nadležnog nacionalnog tijela. Mjere za spašavanje koje su utvrđene u ovom TSI-ju temelje se na pretpostavci da je prioritet službi za spašavanje pri intervenciji kod nesreće u tunelu spašavanje života, a ne materijalnih vrijednosti kao što su vozila ili konstrukcije. Pretpostavlja se da se od njih očekuje da:
Kod „vruće” vrste nezgode:
— |
pokušaju spasiti osobe koje ne mogu doći do sigurnog područja, |
— |
pruže evakuiranim osobama prvu pomoć, |
— |
gase požar u mjeri potrebnoj za vlastitu zaštitu i zaštitu sudionika u nesreći, |
— |
provode evakuaciju sa sigurnih područja unutar tunela do vanjskog prostora. |
Kod „hladne” vrste nezgode:
— |
pruže prvu pomoć osobama s ozbiljnim ozljedama, |
— |
oslobode zatočene osobe, |
— |
evakuiraju osobe. |
Ovaj TSI ne obuhvaća zahtjeve u pogledu vremena ili radne učinkovitosti. S obzirom da su nesreće u željezničkim tunelima s većim brojem poginulih rijetke, podrazumijeva se da može doći do iznimno malo vjerojatnih događaja, kao što je veliki požar na teretnom vagonu, protiv kojih bi čak i dobro opremljene službe bile nemoćne.
Moraju se pripremiti detaljni scenariji za planove za slučaj opasnosti koji su prilagođeni lokalnim uvjetima i koje odobrava nadležno nacionalno tijelo. Ako očekivanja od službi za spašavanje u tim planovima izlaze izvan okvira gore opisanih pretpostavki, tada je moguće osigurati dodatne odgovarajuće mjere ili opremu.
U Prilogu D prikazan je kvalitativan odnos između vrste nezgode i mjera. Pored toga, u Prilogu D se u cijelosti opisuje kako mjere pridonose četirima stupnjevima obrane spomenutim u 2.1.: sprečavanje, ublažavanje, evakuacija i spašavanje.
3. TEMELJNI ZAHTJEVI
U ovom se poglavlju utvrđuju temeljni zahtjevi u Prilogu III. Direktivi, koji se primjenjuju na određeni podsustav, dio podsustava ili aspekt.
Za svaki od tih temeljnih zahtjeva detaljno se navodi način na koji su uzeti u obzir u ovom TSI-ju, na primjer kroz funkcionalne ili tehničke specifikacije, operativnim pravilom ili uvjetom koji se odnosi na stupanj osposobljenosti osoblja.
3.1. Temeljni zahtjevi utvrđeni u Direktivi 2001/16/EZ
U Direktivi 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, u Prilogu III. utvrđuju se sljedeći temeljni zahtjevi, koje mora ispunjavati transeuropski konvencionalni željeznički sustav:
— |
sigurnost, |
— |
pouzdanost i raspoloživost, |
— |
zdravlje, |
— |
zaštita okoliša, |
— |
tehnička kompatibilnost. |
Za ovaj su TSI važni sigurnost i tehnička usklađenost. (Pouzdanost i raspoloživost mogu se smatrati preduvjetima za sigurnost, te se zbog odredbi ovog TSI-ja ne bi smjeli smanjiti. Zdravlje i zaštita okoliša sadrže iste detaljne temeljne zahtjeve iz Priloga III. Direktivi).
3.2 Detaljni temeljni zahtjevi koji se odnose na sigurnost u tunelima
Detaljni temeljni zahtjevi, navedeni u Prilogu III. Direktivi 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, koji su važni za sigurnost u tunelima, navedeni su u nastavku u kurzivu.
Prilog III., odjeljak 1.1.1. (Općenito): Projektiranje, izgradnja ili sklapanje, održavanje i nadzor komponenti važnih za sigurnost, a posebno onih uključenih u vožnju vlakova, moraju jamčiti sigurnost na razini koja odgovara ciljevima utvrđenima za tu mrežu, uključujući one za posebne otežane uvjete.
Ovaj temeljni zahtjev ispunjavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u odjeljku 4.2. Funkcionalne i tehničke specifikacije podsustava i 4.5. Pravila za održavanje.
Prilog III., odjeljak 1.1.4. (Općenito): Projekt stabilnih postrojenja i željezničkih vozila, te odabir materijala moraju težiti ograničavanju nastanka, širenja i učinaka vatre i dima u slučaju požara.
Ovaj temeljni zahtjev ispunjavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u odjeljcima 4.2.2.3. Zahtjevi za protupožarnu zaštitu za konstrukcije, 4.2.2.4. Zahtjevi sigurnosti od požara za građevinski materijal i 4.2.5.1. Značajke materijala za željeznička vozila.
Prilog III., odjeljak 2.1.1. (Infrastruktura): Potrebno je poduzeti odgovarajuće korake za sprečavanje pristupa i neželjenih radova na instalacijama.
Ovaj temeljni zahtjev ispunjavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u odjeljku 4.2.2.2. Sprečavanje neovlaštenog pristupa izlazima za slučaj opasnosti i prostorima s opremom.
Moraju se donijeti odgovarajuće odredbe u kojima će se u obzir uzeti posebni sigurnosni zahtjevi u vrlo dugačkim tunelima.
Ovaj temeljni zahtjev u cijelosti ispunjava ovaj TSI; primjenjuje se na tunele duljine od 1 do 20 km. Za tunele dulje od 20 km, vidjeti 1.1.2.
Prilog III., odjeljak 2.2.1. (Energija): Rad sustava napajanja energijom ne smije ugrožavati sigurnosti vlakova i osoba (korisnika, osoblja, stanovnika u blizini pruge i trećih osoba).
Ovaj temeljni zahtjev ispunjavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u odjeljcima 4.2.3.1. Sekcioniranje kontaktne mreže ili vodljivih šina, 4.2.3.2. Uzemljenje kontaktne mreže ili vodljivih šina, 4.2.3.5. Pouzdanost električnih instalacija i 4.2.3.4. Zahtjevi za električne kabele u tunelima.
Prilog III., odjeljak 2.4.1. (Željeznička vozila) U slučaju opasnosti odgovarajuće naprave moraju omogućiti putnicima da obavijeste strojovođu, te pratećem osoblju da ga kontaktira.
Ovaj temeljni zahtjev ispunjavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u odjeljcima 4.2.5.3. TSI željezničkih vozila za velike brzine Putnički alarm. Ovaj TSI za sigurnost u željezničkim tunelima odnosi se na ovaj temeljni zahtjev u odjeljcima 4.2.5.7. Sredstva komunikacije na vlakovima i 4.2.5.8. Poništavanje kočnice za slučaj opasnosti.
Moraju se postaviti i označiti izlazi u slučaju opasnosti.
Ovaj temeljni zahtjev ispunjavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u odjeljcima 4.4.6. Obavješćivanje putnika o sigurnosti u vlaku i mjerama za slučaj opasnosti i 4.2.5.11. Plan evakuacije putničkih željezničkih vozila.
Za ispunjavanje posebnih sigurnosnih uvjeta u vrlo dugačkim tunelima donose se odgovarajuće mjere.
Ovaj temeljni zahtjev ispunjavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u odjeljcima 4.2.5.3. Protupožarna zaštita za teretne vlakove, 4.2.5.4. Protupožarne barijere za putnička željeznička vozila, 4.2.5.5. Dodatne mjere za mogućnost vožnje putničkih željezničkih vozila zahvaćenih požarom, 4.2.5.6. Uređaji za otkrivanje požara u vlaku.
U vlakovima je obvezan sustav rasvjete za slučaj opasnosti dovoljnog intenziteta i trajanja.
Ovaj temeljni zahtjev ispunjavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u odjeljku 4.2.5.9. Sustav rasvjete u slučaju opasnosti u vlaku.
Vlakovi se moraju opremiti razglasom koje osoblju u vlaku i zemaljskoj kontroli omogućuje komunikaciju s putnicima.
Ovaj temeljni zahtjev ispunjavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u odjeljku 4.2.5.7. Sredstva komunikacije u vlakovima.
Prilog III., odjeljak 2.6.1. (Odvijanje i upravljanje prometom): Usklađivanje operativnih pravila mreže i kvalifikacije strojovođa i osoblja u vlaku i osoblja u upravljačkim centrima moraju biti takvi da jamče siguran promet, vodeći računa o različitim zahtjevima u pograničnom i domaćem prometu.
Radovi održavanja i njihova učestalost, obuka i kvalifikacije osoblja za održavanje i osoblja u upravljačkim centrima, te sustav osiguranja kakvoće koji u upravljačkim centrima i centrima za održavanje mora biti takav da jamči visoku razinu sigurnosti.
Ovaj temeljni zahtjev ispunjavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u odjeljcima 4.4.1. Provjera stanja vlakova i odgovarajuće mjere, 4.4.2. Pravilo za slučaj opasnosti, 4.4.5. Priručnik puta vožnje, 4.4.3. Plan postupanja u slučaju opasnosti u tunelu i vježbe te 4.6.1. Osposobljenost posade u vlaku i drugog osoblja za postupanje u tunelima.
4. KARAKTERISTIKE PODSUSTAVA
4.1. Uvod
Transeuropski konvencionalni željeznički sustav, na koji se primjenjuje Direktiva 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ i čiji dio su podsustavi, integrirani je sustav i potrebno je provjeriti njegovu usklađenost. Ta je usklađenost provjerena u vezi s izradom specifikacija unutar ovog TSI-ja, u odnosu na njegova sučelja s podsustavima s kojima je povezan, te u odnosu na propise za promet i održavanje.
Značajke aspekata sigurnosti u željezničkim tunelima podsustava infrastruktura/energija/prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav/odvijanje i upravljanje prometom/željeznička konvencionalna vozila opisane su u odredbama poglavlja 4.2., uzimajući u obzir sve važeće temeljne zahtjeve.
Ovaj se TSI primjenjuje na nove, obnovljene i modernizirane podsustave (infrastruktura, energija, prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav, odvijanje i upravljanje prometom, željeznička vozila) u tunelima. Uvjeti uporabe za obnovljene i modernizirane podsustave utvrđeni su u članku 14.3. Direktive 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, dok je strategija provođenja opisana u poglavlju 7. Zahtjevi za modernizacijom ili obnovom (opisani u poglavlju 7.) ne moraju biti toliko opsežni kao zahtjevi za ciljne podsustave (opisane u poglavlju 4.)
Funkcionalne i tehničke specifikacije područja i njegovih sučelja opisane u odjeljcima 4.2. i 4.3. ne zahtijevaju korištenje posebnih tehnologija ili tehničkih rješenja, ako to nije nužno potrebno za interoperabilnost transeuropske željezničke mreže velikih brzina. Za inovativna rješenja koja ne ispunjavaju zahtjeve iz ovog TSI-ja i/ili koje nije moguće ocijeniti kako je navedeno u ovom TSI-ju, potrebne su nove specifikacije i/ili nove metode ocjenjivanja. Kako bi se omogućile tehnološke inovacije, te se specifikacije i metode ocjenjivanja izrađuju prema postupku opisanom u odredbi 6.2.4.
4.2. Funkcionalne i tehničke specifikacije podsustava
S obzirom na temeljne zahtjeve iz poglavlja 3., funkcionalne i tehničke specifikacije za aspekte, koji su u gore navedenim podsustavima specifični za sigurnost u tunelima, su sljedeće:
4.2.1. |
Pregled specifikacija Podsustav infrastrukture
Podsustav energije
Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav Uređaji za otkrivanje pregrijanih ležišta Podsustav željeznička vozila
Operativna pravila
Pravila održavanja
Stručne kvalifikacije Osposobljenost posade u vlaku i drugog osoblja za postupanje u tunelima Zdravstveni i sigurnosni uvjeti Naprava za samospašavanje |
4.2.2. |
Podsustav infrastrukture Pri postavljanju sigurnosne opreme u tunelima moraju se uzeti u obzir aerodinamički učinci prolazećih vlakova. |
4.2.2.1. |
Postavljanje skretnica i križišta Upravitelj infrastrukture mora zajamčiti postavljanje minimalnog broja skretnica i križišta u skladu s projektnim, sigurnosnim i operativnim zahtjevima. |
4.2.2.2. |
Sprečavanje neovlaštenog pristupa izlazima u slučaju opasnosti i prostorima s opremom Za prostore za opremu i izlaze u slučaju opasnosti primjenjuju se fizički sustavi, npr. brave radi sprečavanja neovlaštenog pristupa s vanjske strane; s unutarnje strane mora uvijek postojati mogućnost otvaranja vrata za evakuaciju. |
4.2.2.3. |
Zahtjevi za protupožarnu zaštitu konstrukcija Ova se specifikacija primjenjuje na sve tunele, bez obzira na njihovu dužinu. U slučaju požara cjelovitost konstrukcije se mora održati dovoljno dugo da se omogući samospašavanje i evakuacija putnika i osoblja te intervencija službi za spašavanje bez opasnosti od urušavanja konstrukcije. Potrebno je ocijeniti otpornost površine završenog tunela na požar, bez obzira je li se radi o kamenoj ili betonskoj oplati. Ona mora izdržati temperaturu požara u određenom vremenskom trajanju. Utvrđena „krivulja temperature i vremena” (krivulja EUREKA) prikazana je na sljedećoj slici. Koristi se samo za projektiranje betonskih konstrukcija.
|
4.2.2.4 |
Zahtjevi za sigurnosti od požara za građevinski materijal Ova se specifikacija primjenjuje na sve tunele, bez obzira na njihovu duljinu. Specifikacija se primjenjuje na građevinski materijal i instalacije u tunelima, osim konstrukcija obuhvaćenih u 4.2.2.3. Ti su materijali niske zapaljivosti, bilo da su nezapaljivi ili zaštićeni, ovisno o projektnim zahtjevima. Materijal za donju konstrukciju tunela ispunjava zahtjeve razreda A2 u EN 13501-1:2002. Ploče koje nisu konstrukcijske i druga oprema ispunjavaju zahtjeve razreda B u EN 13501-1:2002. |
4.2.2.5 |
Otkrivanje požara Tehnički su prostori zatvoreni prostori s vratima za pristup/izlaz u tunelu ili izvan njega sa sigurnosnim uređajima potrebnim za sljedeće funkcije: samospašavanje i evakuacija, komunikacija u slučaju opasnosti, spašavanje i gašenje požara te napajanje energijom za vuču. Oni moraju biti opremljeni uređajima koji upozoravaju upravitelja infrastrukture u slučaju požara. |
4.2.2.6 |
Oprema za samospašavanje, evakuaciju i spašavanje u slučaju nezgode |
4.2.2.6.1. |
Definicija sigurnog područja Definicija: siguran prostor je prostor unutar ili izvan tunela, gdje vrijede svi od sljedećih kriterija:
|
4.2.2.6.2. |
Općenito Pri projektiranju tunela u obzir se uzima potreba za napravama koje omogućuju samospašavanje ili evakuaciju putnika i osoblja vlaka, te koje službama za spašavanje omogućuju spašavanje ljudi u tunelu u slučaju nezgode. Taj zahtjev ispunjavaju tehnička rješenja opisana u 4.2.2.6.3. do 4.2.2.6.5., a odabire se jedan od njih. |
4.2.2.6.3. |
Bočni i/ili vertikalni izlazi na površinu u slučaju opasnosti Ti se izlazi moraju nalaziti na najmanje svakih 1 000 m. Minimalne dimenzije bočnih ili vertikalnih izlaza na površinu u slučaju opasnosti iznose 1,50 m širine i 2,25 m visine. Minimalne dimenzije otvora na vratima iznose 1,40 m širine × 2,00 m visine. Zahtjevi za izlaze koji imaju funkciju glavnih pristupnih putova za službe za spašavanje opisane su u 4.2.2.11. Pristup za službe za spašavanje. Svi izlazi moraju biti osvijetljeni i označeni. |
4.2.2.6.4. |
Poprečni prolazi do druge cijevi tunela Poprečni prolazi između susjednih samostalnih tunela omogućuju uporabu susjednog tunela kao sigurnog područja. Oni moraju biti osvijetljeni i označeni. Minimalne dimenzije poprečnih prolaza iznose 2,25 m visine × 1,50 m širine. Minimalne dimenzije vrata iznose 2,00 m visine × 1,40 m širine. Poprečni prolazi usklađeni s tim zahtjevima moraju se nalaziti na najmanje svakih 500 m. |
4.2.2.6.5. |
Alternativna tehnička rješenja Dozvoljena su alternativna tehnička rješenja kojima se omogućuje postojanje sigurnog područja s minimalnim jednakovrijednim stupnjem sigurnosti. Potrebno je izraditi tehničku studiju kojom se opravdava alternativno rješenje, koje mora potvrditi odgovarajuće nadležno nacionalno tijelo. |
4.2.2.7. |
Evakuacijski putovi Ova se specifikacija primjenjuje na sve tunele dulje od 500 m. Evakuacijski se putovi u jednokolosiječnim tunelima grade barem s jedne strane kolosijeka, a u dvokolosiječnim tunelima s obje strane tunela. U širim tunelima s više od dva kolosijeka pristup do puta moguć je sa svakog kolosijeka. Širina puta iznosi najmanje 0,75 m. Minimalan vertikalan slobodan prostor iznad puta mora iznositi 2,25 m. Najniža razina puta mora biti unutar širine pruge. Potrebno je izbjegavati lokalna suženja uzrokovana preprekama u prostoru za evakuaciju. Nazočnost prepreka ne smije smanjiti najmanju širinu na manje od 0,7 m, a dužina prepreke ne smije prelaziti 2 m. Potrebno je postaviti rukohvate na visini od otprilike 1 m iznad puta koji omogućuje dolazak do sigurnog područja. Rukohvati moraju biti smješteni izvan potrebnog minimalnog slobodnog prostora puta. Rukohvati se moraju postaviti pod kutom od 30° do 40° na uzdužnu os tunela pri ulazu i izlazu iz prepreke. |
4.2.2.8. |
Rasvjeta na evakuacijskim putovima u slučaju opasnosti Ova se specifikacija primjenjuje na sve neprekinute tunele dulje od 500 m. Rasvjeta u slučaju opasnosti mora biti postavljena tako da putnike i osoblje vodi do sigurnog područja. Osim električne prihvatljiva je i druga rasvjeta pod uvjetom da ispunjava predviđenu funkciju. Rasvjeta se zahtjeva na sljedeći način: Jednokolosiječna cijev: na jednoj strani (na istoj na kojoj se nalazi put), Dvokolosiječna cijev: na obje strane. Položaj svjetala: iznad puta, što je niže moguće, kako ne bi ulazila u slobodan prostor za prolazak osoba, ili ugrađena u rukohvate. Osvijetljenost na razini puta mora iznositi najmanje 1 luks. Neovisnost i pouzdanost: zajamčena opskrba električnom energijom za slučaj opasnosti ili drugi zahtjevi kojima se jamči raspoloživost za najmanje 90 minuta. Ako je svjetlo u slučaju opasnosti isključeno u uobičajenim uvjetima prometa, mora biti omogućeno njegovo uključivanje na oba od sljedećih načina:
|
4.2.2.9. |
Označivanje evakuacijskih putova Ova se specifikacija primjenjuje na sve tunele dulje od 100 m. Oznake evakuacijskih putova pokazuju izlaze u slučaju opasnosti, udaljenost i smjer do sigurnog mjesta. Svi znakovi moraju biti projektirani u skladu s Direktivom 92/58/EZ od 24. lipnja 1992. o minimalnim zahtjevima za sigurnosne znakove i/ili znakove za zaštitu zdravlja na radnom mjestu u skladu s ISO 3864-1. Znakovi za izlaz u nuždi postavljeni su na bočnim stranama. Najveća udaljenost između znakova za izlaz mora iznositi 50 m. U tunelu moraju biti postavljeni znakovi koji označavaju lokaciju opreme za slučaj opasnosti, ako takva oprema postoji. |
4.2.2.10. |
Komunikacija u slučaju opasnosti U svakom tunelu mora biti osigurana radijska veza između vlakova i upravljačkih centara GSM-R-om. Dodatni sustavi veza, kao što su telefoni u slučaju opasnosti, nisu potrebni. Osigurana je neprekinuta radio veza kako bi se službama za spašavanje osigurala veza s uređajima za upravljanje na lokaciji. Sustav omogućuje službama za spašavanje korištenje vlastite komunikacijske opreme. |
4.2.2.11. |
Pristup za službe za spašavanje Službama za spašavanje u slučaju nezgode mora biti omogućen ulazak u tunel kroz glavne ulaze u tunel i/ili odgovarajuće izlaze za slučaj opasnosti (vidjeti 4.2.2.6.3). Ti putovi za pristup moraju biti najmanje 2,25 m široki i 2,25 m visoki. Upravitelj infrastrukture u planu za postupanje u slučaju opasnosti mora opisati naprave namijenjene za pristupne putove. Ako se pristup cestom zahtijeva planom za postupanje u slučaju opasnosti, trebao bi biti što je moguće bliže površini za spašavanje. Drugi će način pristupa biti prikazan u planu za postupanje u slučaju opasnosti. |
4.2.2.12. |
Intervencijske površine izvan tunela U blizini tunela na pristupnim cestama potrebno je osigurati površine za spašavanje veličine od najmanje 500 m2. Postojeće se ceste mogu smatrati površinama za spašavanje. Ako pristup cestom nije razumno izvediv, potrebno je osigurati alternativna rješenja nakon savjetovanja sa službama za spašavanje. |
4.2.2.13. |
Opskrba vodom Na točkama pristupa do tunela nakon savjetovanja sa službama za spašavanje potrebno je osigurati opskrbu vodom. Kapacitet mora biti barem 800 litara po minuti tijekom dva sata. Izvor vode može biti hidrant ili neki drugi sustav opskrbe s vodom od najmanje 100 m3, kao što su bazen, rijeka ili druga sredstva. Metoda prijenosa vode do mjesta nezgode mora se opisati u planu za postupanje u slučaju opasnosti. |
4.2.3. |
Podsustav energije Ovaj se odjeljak primjenjuje na infrastrukturni dio podsustava energije. |
4.2.3.1. |
Sekcioniranje kontaktne mreže ili vodljivih šina Ova se specifikacija primjenjuje na tunele dulje od 5 km. Sustav napajanja vuče u tunelima podijeljen je na odsjeke koji ne smiju prelaziti 5 km. Ova se specifikacija koristi samo ako signalizacijski sustav dozvoljava istovremenu nazočnost više od jednog vlaka u tunelu na svakom kolosijeku. Položaj skretnica mora biti utvrđen u skladu sa zahtjevima plana za postupanje u slučaju opasnosti u tunelu i tako da se broj skretnica u tunelu svede na najmanju mjeru. Potrebno je osigurati daljinsko upravljanje i preusmjeravanje svakog „skretničkog odsjeka”. Na mjestima na kojima se nalaze skretnice moraju biti osigurana sredstva veze i rasvjeta kako bi se omogućilo sigurno ručno upravljanje i održavanje skretničke opreme. |
4.2.3.2. |
Uzemljenje kontaktne mreže ili vodljivih šina Naprave za uzemljenje moraju biti osigurane na točkama pristupa tunelu i u blizini točaka razdvajanja među odsjecima (vidjeti 4.2.3.1). Namještaju se ručno ili spadaju u daljinski upravljana stabilna postrojenja. Potrebno je osigurati sredstva veze i rasvjetu za radove na uzemljenju. Upravitelj infrastrukture i službe za spašavanje utvrđuju postupke i odgovornosti za uzemljenje u planu za postupanje u slučaju opasnosti (vidjeti 4.4.4. Postupci uzemljenja) |
4.2.3.3. |
Napajanje električnom energijom Sustav distribucije električne energije u tunelu primjeren je za opremu službi za spašavanje u skladu s planom za postupanje u slučaju opasnosti u tunelu. Neke su nacionalne službe za spašavanje u pogledu opskrbe električnom energijom samodostatne. U tom slučaju izostanak osiguranja opskrbe električnom energijom takvim skupinama može biti primjeren. Međutim, ta odluka mora biti opisana u planu za postupanje u slučaju opasnosti. |
4.2.3.4. |
Zahtjevi za električne kabele u tunelima Za slučaj požara izloženi kabeli imaju značajke niske zapaljivosti, niskog stupnja širenja požara, niske toksičnosti i niske gustoće dima. Ti su zahtjevi ispunjeni sukladnošću kabela s EN 50267-2-1 (1998), EN 50267-2-2 (1998) i EN 50268-2 (1999). |
4.2.3.5. |
Pouzdanost električnih instalacija Električne instalacije značajne za sigurnost (uređaji za otkrivanje požara, rasvjeta u slučaju opasnosti, komunikacija u slučaju opasnosti i bilo koji drugi sustav koji su upravitelj infrastrukture ili naručitelj utvrdili kao ključan za sigurnost putnika u tunelu) moraju se zaštititi od oštećenja uslijed mehaničkih udaraca, vrućine ili požara. Sustav distribucije mora biti projektiran tako da podnese neizbježna oštećenja uslijed (primjerice) napajanja alternativnih spojeva. Napajanje električnom energijom će imati mogućnost potpunog rada u slučaju gubitka jednog od bilo kojih glavnih elemenata. Za rasvjetu u slučaju opasnosti i sustave veza treba osigurati 90-minutnu rezervu. |
4.2.4. |
Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav Ovaj se odjeljak primjenjuje na pružni dio prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava. |
4.2.4.1. |
Uređaji za otkrivanje pregrijanih ležišta Pružni uređaji za otkrivanje pregrijanih ležišta ili oprema za predviđanje su postavljeni na mreži s tunelima na strateškim mjestima, tako da je mogućnost otkrivanja pregrijanosti ležišta prije ulaska vlaka u tunel velika i da se oštećeni vlak može zaustaviti pred tunelom (tunelima). Upravitelj infrastrukture u registru željezničke infrastrukture utvrđuje pružne uređaje za otkrivanje pregrijanih ležišta i njihovu lokaciju. Željeznički prijevoznik unosi te podatke u priručnik o putu vožnje. |
4.2.5. |
Podsustav željeznička vozila |
4.2.5.1. |
Značajke materijala za željeznička vozila Pri izboru materijala i komponenata u obzir se uzimaju njihove protupožarne značajke. Putnička željeznička vozila: odredba 4.2.7.2.2. TSI-ja željezničkih vozila velikih brzina primjenjuje se i na željeznička konvencionalna vozila. Teretna željeznička vozila: vidjeti odredbu 4.2.7.2.2.4. TSI-ja željezničkih konvencionalnih vozila (teretni vagoni, verzija EN07 od 5.1.2005.) Zahtjevi za materijale. |
4.2.5.2. |
Aparati za gašenje požara za putnička željeznička vozila Odredba 4.2.7.2.3.2. TSI-ja željezničkih vozila velikih brzina primjenjuje se i na željeznička konvencionalna vozila. |
4.2.5.3. |
Protupožarna zaštita za teretne vlakove |
4.2.5.3.1. |
Mogućnost vožnje Za teretne vučne jedinice i vagone ne zahtijeva se nikakva posebna mogućnost vožnje tijekom požara u vlaku (pored specifikacija TSI-ja željezničkih vozila konvencionalnih brzina za teretne vagone), iako i za teretne vlakove također vrijedi cilj da ih se treba izvesti iz tunela. Uređaji za otkrivanje požara u vlaku utvrđuju se za vučne jedinice teretnih i putničkih vlakova (4.2.5.6.). |
4.2.5.3.2. |
Zaštita strojovođe Minimalni zahtjevi za protupožarnu zaštitu strojovođe: Vučne jedinice imaju požarnu barijeru koja štiti upravljačnicu. Protupožarne barijere ispunjavaju zahtjeve u pogledu cjelovitosti za najmanje 15 minuta. Pokus otpornosti na požar izvodi se u skladu sa zahtjevima za pokus pregradne stijenke iz standarda EN 1363-1. (Napomena: o zaštiti strojovođe vidjeti također 4.7.1.) |
4.2.5.3.3. |
Protupožarna zaštita vlakova s putnicima i teretom ili cestovnim vozilima U vlakovima kojima se prevoze putnici i teret ili cestovna vozila putnički vagoni moraju ispunjavati odgovarajuće propise iz poglavlja 4.2.5. ovog TSI-ja. Nacionalnim se propisima mogu utvrditi dodatni zahtjevi u području odvijanja prometa kako bi se u obzir uzeli dodatni rizici takvih vlakova, ako se takvim zahtjevima ne sprečava vožnja vlakova koji ispunjavaju odredbe Direktive 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ. (Izuzeci za nacionalne, bilateralne, multirateralne ili multinacionalne sporazume navedeni su u poglavlju 7.4.) Vučne jedinice ispunjavaju zahtjeve za putničke lokomotive. Na teretne se vagone primjenjuju odgovarajući TSI-ji. |
4.2.5.4. |
Protupožarne barijere za putnička željeznička vozila Odredba 4.2.7.2.3.3. TSI-ja željezničkih vozila velikih brzina „Protupožarna otpornost” primjenjuje se i na željeznička konvencionalna vozila. |
4.2.5.5. |
Dodatne mjere za mogućnost vožnje putničkih željezničkih vozila zahvaćenih požarom: |
4.2.5.5.1. |
Opći ciljevi i zahtijevana mogućnost vožnje za putničke vlakove Ovaj odjeljak sadrži mjere kojima se povećava vjerojatnost nastavka vožnje vlaka zahvaćenog požarom u trajanju od:
Kod tunela duljih od 20 km potrebno je razmotriti dodatne sigurnosne mjere za infrastrukturu i odvijanje prometa. Vlaku koji pripada kategoriji B protupožarne zaštite i ispunjava zahtjeve odgovarajućih TSI-ja ne priječi se odvijanje prometa tunelima duljim od 20 km. |
4.2.5.5.2. |
Zahtjevi za kočnice Zahtjevi za kočnice u odredbi 4.2.7.2.4. TSI-ja željezničkih vozila velikih brzina primjenjuju se i na željeznička konvencionalna vozila kategorija protupožarne zaštite A i B. |
4.2.5.5.3. |
Zahtjevi za vuču Zahtjevi za vuču u odredbi 4.2.7.2.4. TSI-ja željezničkih vozila velikih brzina primjenjuju se i na željeznička konvencionalna vozila kategorije protupožarne zaštite B. |
4.2.5.6. |
Uređaji za otkrivanje požara u vlaku Zahtjevi iz odredbe 4.2.7.2.3.1. TSI-ja željezničkih vozila velikih brzina se primjenjuju i na putnička željeznička konvencionalna vozila. |
4.2.5.7. |
Sredstva komunikacije u vlakovima Zahtjevi iz odredbe 4.2.5.1 TSI-ja željezničkih vozila velikih brzina se primjenjuju i na putnička željeznička konvencionalna vozila. |
4.2.5.8. |
Poništavanje kočnice za slučaj opasnosti Zahtjevi iz odredbe 4.2.5.3 „Putnički alarm” iz TSI-ja željezničkih vozila velikih brzina primjenjuju se i na putnička željeznička konvencionalna vozila. |
4.2.5.9. |
Sustav rasvjete u slučaju opasnosti u vlaku Odredbe iz odredbe 4.2.7.13. „Rasvjeta u slučaju opasnosti” iz TSI-ja željezničkih vozila velikih brzina primjenjuju se i na putnička željeznička konvencionalna vozila, uz izuzetak zahtijeva za 90-minutni neovisan rad nakon prekida glavnog napajanja električnom energijom. |
4.2.5.10. |
Isključivanje klimatizacije u vlaku Odredbe iz 4.2.7.12.1. TSI-ja željezničkih vozila velikih brzina „Prostori za putnike i osoblje u vlaku opremljeni klimatizacijom” primjenjuju se i na putnička željeznička konvencionalna vozila. |
4.2.5.11. |
Plan evakuacije putničkih željezničkih vozila |
4.2.5.11.1 |
Izlazi u slučaju opasnosti za putnike Postavljanje, funkcioniranje i označivanje izlaza u slučaju opasnosti u putničkim željezničkim konvencionalnim vozilima ispunjavaju zahtjeve iz točaka A do C odredbe 4.2.7.1.1. TSI-ja željezničkih vozila velikih brzina. |
4.2.5.11.2. |
Pristupna vrata za putnike Vrata imaju samostalnu unutarnju i vanjsku napravu za otvaranje u slučaju opasnosti u skladu s točkom g odredbe 4.2.2.4.2.1. TSI-ja željezničkih vozila velikih brzina. |
4.2.5.12. |
Obavješćivanje i pristup službe za spašavanje Službama za spašavanje mora se osigurati opis željezničkih vozila koji im omogućuje postupanje u slučaju opasnosti. Posebno se trebaju osigurati podaci o načinu prilaska unutrašnjosti željezničkih vozila. |
4.3. Funkcionalne i tehničke specifikacije za sučelja
4.3.1. |
Općenito U TSI-ju za sigurnost u željezničkim tunelima kao transverzalnom TSI-ju utvrđuju se mjere koje su povezane s nekoliko drugih podsustava, na jedan od sljedećih načina;
U nastavku se daje popis sučelja. Upućivanje na odredbe iz drugih TSI-ja treba promatrati kao preporuke za konvencionalni TSI na koji se upućuje. |
4.3.2. |
Sučelja s podsustavom infrastrukture
Upućivanja na sučelja s infrastrukturom konvencionalnih brzina bit će utvrđena u kasnijoj fazi, nakon izrade TSI-ja infrastrukture konvencionalnih brzina. |
4.3.2.1. |
Evakuacijski putovi Utvrđivanje evakuacijskih putova navedeno je u odredbi 4.2.2.7. TSI-ja za sigurnost u željezničkim tunelima konvencionalnih brzina. U TSI-ju infrastrukture velikih brzina upućuje se na te specifikacije. Na njih se primjenjuje TSI za sigurnost u željezničkim tunelima konvencionalnih brzina. |
4.3.2.2. |
Inspekcijski pregled stanja tunela Inspekcijski pregled stanja tunela temelji se na općenitim specifikacijama plana održavanja iz odredbe 4.5.1. TSI-ja infrastrukture velikih brzina i budućeg TSI-ja infrastrukture konvencionalnih brzina s dodatnim zahtjevima navedenim u odredbi 4.5.1. ovog TSI-ja. |
4.3.3. |
Sučelja s podsustavom energije
Upućivanja na sučelja s energijom za konvencionalne brzine utvrdit će se u kasnijoj fazi nakon izrade TSI-ja energije za konvencionalne brzine. |
4.3.3.1. |
Sekcioniranje sustava napajanja vuče Odredba 4.2.3.1. Sekcioniranje kontaktne mreže ili vodljivih šina iz TSI-ja za sigurnost u željezničkih tunelima i odredba 4.2.7. iz TSI-ja energije za velike brzine obrađuju ista pitanja: sekcioniranje sustava kontaktnih vodiča i neprekidan promet. Ta su pitanja povezana. |
4.3.4. |
Sučelja s podsustavom upravljanja, nadzora i signalizacije
Uređaji za otkrivanje pregrijanih ležišta moraju imati mogućnost otkrivanja pregrijanih ležišta. TSI za sigurnost u željezničkim tunelima ne utvrđuje nikakve specifikacije podsustava, osim lokacije uređaja za otkrivanje pregrijanih ležišta. |
4.3.5. |
Sučelja s podsustavom upravljanja i odvijanja prometa
|
4.3.5.1. |
Plan postupanja u slučaju opasnosti u tunelu i vježbe Pored zahtjeva za postupanje u slučaju opasnosti, kako je opisano u odredbi 4.2.3.7. TSI-ja odvijanja i upravljanja prometom konvencionalnih brzina, posebni su zahtjevi za plan postupanja u slučaju opasnosti u tunelu opisani u odredbi 4.4.3. ovog TSI-ja. |
4.3.5.2. |
Priručnik puta vožnje Za pruge s tunelima u priručniku puta vožnje, pored zahtjeva iz odredbe 4.2.1.2.2 TSI-ja odvijanja i upravljanja prometom konvencionalnih brzina, moraju se navesti i zahtjevi iz odredbe 4.4.5. ovog TSI-ja. |
4.3.5.3. |
Obavješćivanje putnika o sigurnosti u vlaku i mjerama u slučaju opasnosti Pored zahtjeva za upravljanje u slučajevima opasnosti, kako je opisano u odredbi 4.2.3.7. TSI-ja odvijanja i upravljanja prometom konvencionalnih brzina, posebni zahtjevi za sigurnost u tunelima opisani su u odredbi 4.4.6. ovog TSI-ja. |
4.3.5.4. |
Osposobljenost posade u vlaku i drugog osoblja za postupanje u tunelima Pored zahtjeva iz odredbe 4.6. TSI-ja odvijanja i upravljanja prometom konvencionalnih brzina, koji se odnosi na stručnu i jezičnu osposobljenost osoblja, te postupak provjere koji se zahtijeva od osoblja za stjecanje ove kvalifikacije, odredbom 4.6.1. TSI-ja za sigurnost u željezničkim tunelima utvrđuje se osposobljenost potrebna za upravljanje u pogoršanim uvjetima u tunelima. |
4.3.6. |
Sučelja s podsustavom željezničkih vozila
Upućivanja na sučelja sa željezničkim vozilima konvencionalnih brzina osim teretnih vagona bit će utvrđena u kasnijoj fazi, nakon sastavljanja TSI-ja željezničkih vozila konvencionalnih brzina. |
4.3.6.1. |
Značajke materijala za željeznička vozila Odredbom 4.2.5.1. utvrđuju se protupožarne značajke materijala i dijelova. Za putnička željeznička vozila konvencionalnih brzina zahtijevaju se jednake značajke kao i za željeznička vozila velikih brzina, te se stoga upućuje na odredbu 4.2.7.2.2. TSI-ja željezničkih vozila velikih brzina. Odgovarajuće značajke za teretna željeznička vozila konvencionalnih brzina utvrđene u odredbi 4.2.7.2.1. TSI-ja vagona konvencionalnih brzina. |
4.3.6.2. |
Ostale specifikacije za željeznička vozila Specifikacije 4.2.5.2., 4.2.5.4. do 4.2.5.11. TSI-ja za sigurnost u željezničkim tunelima za željeznička vozila konvencionalnih brzina jednake su kao i za željeznička vozila velikih brzina. |
4.3.7. |
Sučelja s podsustavom pristupa za osobe smanjene pokretljivosti
|
4.3.7.1. |
Evakuacijski putovi Dimenzije evakuacijskih putova utvrđuju se u vezi s TSI-jem za pristup za osobe smanjene pokretljivosti za konvencionalne brzine, gdje se za uporabu invalidskih kolica zahtijeva širina od 0,75 m. |
4.4. Operativna pravila
Sljedeći operativna pravila nisu obuhvaćena ocjenjivanjem podsustava.
U skladu s temeljnim zahtjevima iz poglavlja 3., operativna pravila za sigurnost u tunelima u podsustavima koje obuhvaća ovaj TSI, su sljedeći:
4.4.1. |
Provjeravanje stanja vlakova i odgovarajuće mjere Stanje opreme u vlaku važne za sigurnost provjerava:
Ovaj zahtjev dopunjuje odredbu 4.2.2.7. TSI-ja odvijanja i upravljanja prometom konvencionalnih brzina. |
4.4.1.1. |
Prije početka puštanja vlaka u promet Za sigurnost u željezničkim tunelima značajan je zahtjev iz 4.2.3.3. TSI-ja odvijanja i upravljanja prometom konvencionalnih brzina. |
4.4.1.2. |
Tijekom prometovanja vlaka Za sigurnost u željezničkim tunelima značajni su zahtjevi 4.2.3.3.2., 4.2.3.6.3. i 4.2.3.7. TSI-ja odvijanja i upravljanja prometom konvencionalnih brzina. |
4.4.1.2.1. |
Oprema važna za sigurnost Ako se tijekom odvijanja prometa vlakom uspostavi da je jedan od sljedećih dijelova opreme neispravan:
željeznički prijevoznik mora imati planove za nastavak sigurnog prometa vlakom u tim pogoršanim uvjetima ili za zaustavljanje. Osoblje u vlaku odmah o tome obavještava upravitelja infrastrukture. |
4.4.1.2.2. |
Nezgode uslijed pregrijanosti ležišta Ako se otkrije pregrijanost ležišta:
|
4.4.2. |
Pravilo za slučaj opasnosti U operativnim pravilima upravitelja infrastrukture donosi se, te po potrebi detaljno razrađuje načelo da se u slučaju nezgode (osim iskakanja iz tračnica gdje se vlak mora odmah zaustaviti):
U svakom slučaju, osoblje u vlaku odmah obavještava upravitelja infrastrukture, a niti jednom vlaku se ne dopušta ulazak u tunel. |
4.4.3. |
Plan postupanja u slučaju opasnosti u tunelu i vježbe Plan postupanja u slučaju opasnosti za svaki tunel posebno priprema se pod vodstvom upravitelja infrastrukture, ako je moguće u suradnji sa željezničkim prijevoznicima, službama za spašavanje i odgovarajućim tijelima. On mora ispunjavati zahtjeve iz 4.2.3.7. „Upravljanje slučajem opasnosti” TSI-ja obavljanja i upravljanja prometom konvencionalnih brzina i dodatne specifikacije koje slijede. Ako su tuneli na putu vožnje slični, plan postupanja u izvanrednim slučajevima može biti opći. |
4.4.3.1. |
Sadržaj Plan postupanja u slučaju opasnosti mora biti usklađen s osiguranim napravama za samospašavanje, evakuaciju i spašavanje. Plan postupanja u slučaju opasnosti sadrži barem:
|
4.4.3.2. |
Obilježavanje Sva vrata koja vode do izlaza u slučaju opasnosti ili poprečnih prolaza (vidjeti 4.2.2.6.) moraju biti obilježena na jedinstveni način i označena s obje strane. To se obilježavanje utvrđuje u planu postupanja u slučaju opasnosti i u priručniku o putu vožnje i koristi se u svoj komunikaciji među željezničkim prijevoznicima, upraviteljima infrastrukture i službama za spašavanje. Svaka se bitna izmjena u tom pogledu mora odmah prijaviti; upravitelj infrastrukture mora na odgovarajući način ažurirati plan postupanja u slučaju opasnosti, a željeznički prijevoznik ažurira priručnik o putu vožnje u skladu s odredbom 4.2.1.2.2.2. TSI-ja obavljanja i upravljanja prometom konvencionalnih brzina. |
4.4.3.3. |
Vježbe Prije otvaranja tunela ili niza tunela provodi se cjelovita vježba, koja uključuje postupke evakuacije i spašavanja, pri čemu sudjeluju sve kategorije osoblja utvrđene u planu postupanja u slučaju opasnosti. Planom postupanja u slučaju opasnosti se utvrđuje na koji se način sve uključene organizacije mogu upoznati s infrastrukturom i koliko često se moraju obilaziti tuneli ili održavati vježbe sa simulacijom nesreće ili druge vježbe. |
4.4.4. |
Postupci uzemljenja Ako službe za spašavanje zahtijevaju isključivanje električnog napajanja za vuču, one moraju dobiti jamstvo da su određeni odsjeci kontaktnih mreža ili vodljivih šina otpojeni prije ulaska u tunel ili odsjek tunela. Za otpajanje električnog napajanja za vuču odgovoran je upravitelj infrastrukture. Odgovornost za uzemljenje utvrđuje se u planu postupanja u slučaju opasnosti. Potrebno je osigurati izolaciju odsjeka na kojem je došlo do nezgode. |
4.4.5. |
Priručnik puta vožnje U priručniku puta vožnje utvrđenom u odredbi 4.2.1.2.2.1. TSI-ja odvijanja i upravljanja prometom konvencionalnih brzina navode se odgovarajući sigurnosni podaci za tunele. |
4.4.6. |
Obavješćivanje putnika o sigurnosti u vlaku i mjerama u slučaju opasnosti Kako je utvrđeno u odredbi 4.2.3.7. TSI-ja odvijanja i upravljanja prometom konvencionalnih brzina, željeznički prijevoznici posjeduju postupke za obavješćivanje putnika o sigurnosti u vlaku i sigurnosnim mjerama u tunelima. Te se informacije pružaju barem na jeziku države kroz koju vozi vlak i na engleskom jeziku. Ako je moguće, koriste se vizualni podaci (piktogrami). Ključni sadržaj i minimalni zahtjevi u pogledu informacija morali bi biti:
|
4.4.7. |
Usklađivanje među upravljačkim centrima za tunele Postupci usklađivanja među odgovarajućim upravljačkim centrima (npr. za energiju, odvijanje prometa, instalacije u tunelima) moraju biti u skladu sa zahtjevima plana za postupanje u slučaju opasnosti. |
4.5. Pravila održavanja
U skladu s temeljnim zahtjevima iz poglavlja 3. pravila održavanja povezana sa sigurnošću u tunelima u podsustavima obuhvaćenim ovim TSI-jem, su sljedeća:
4.5.1. |
Inspekcijski pregled stanja tunela Ova se specifikacija primjenjuje na sve tunele bez obzira na njihovu duljinu. U planu održavanja utvrđenom u 4.5.1. TSI-ja infrastrukture velikih brzina, te u budućem TSI-ju infrastrukture konvencionalnih brzina, sljedeća se pravila u pogledu kontrolnog pregleda uzimaju u obzir:
|
4.5.2. |
Održavanje željezničkih vozila |
4.5.2.1. |
Putnička željeznička vozila Plan održavanja za željeznička vozila koja se koriste za sastav putničkog vlaka naročito uključuje provjeru sljedeće opreme vezane uz sigurnost:
|
4.5.2.2. |
Teretna željeznička vozila Plan održavanja za vučne jedinice koje se koriste za sastav teretnog vlaka naročito uključuje provjeru postojanja najmanje jedne naprave za samospašavanje na vučnoj jedinici. |
4.6. Stručne kvalifikacije
Stručne kvalifikacije osoblja koje se zahtijeva za operacije povezane sa sigurnošću u tunelima u podsustavima koji su obuhvaćeni ovim TSI-jem i u skladu s operativnim pravilima iz odredbe 4.4. ovog TSI-ja su sljedeće:
4.6.1. |
Osposobljenost posade u vlaku i drugog osoblja za postupanje u tunelima Svo stručno osoblje koje vozi i prati vlak, kao i svo osoblje koje odobrava vožnju vlaka, mora imati znanje i sposobnost primjene tog znanja pri postupanju u pogoršanim uvjetima u slučaju nezgode. Općeniti zahtjevi za osoblje koje obavlja zadatke vožnje i/ili pratnje vlaka navedeni su u odredbi 4.6. „Stručne kvalifikacije”, te prilozima H (Minimalni elementi stručne kvalifikacije za zadatke vožnje vlaka) i J (Minimalni elementi stručne kvalifikacije za zadatke pratnje vlakova) TSI-ja upravljanja i odvijanja prometom konvencionalnih brzina. Svo osoblje u vlaku mora posjedovati znanje o odgovarajućem sigurnosnom postupanju u tunelima, a naročito mora biti sposobno evakuirati vlak u tunelu. To uključuje davanje uputa putnicima da prijeđu u sljedeći vagon ili da napuste vlak, te vođenje putnika iz vlaka do sigurnog područja. Pomoćno osoblje u vlaku (npr. za poslugu i čišćenje), koje nije dio osoblja u vlaku kako je utvrđeno u nastavku, osim posjedovanja osnovnog znanja mora biti osposobljeno i za pomaganje osoblju u vlaku. (1) Stručno osposobljavanje strojovođa i upravitelja koji su odgovorni za održavanje i rad podsustava također uključuje i sigurnost u željezničkih tunelima. |
4.7. Zdravstveni i sigurnosni uvjeti
Zdravstveni i sigurnosni uvjeti koji se zahtijevaju za osoblje koje obavlja zadatke povezane sa sigurnošću u tunelima na podsustavima koji su obuhvaćeni ovim TSI-jem, te za provođenje TSI-ja, su sljedeći:
4.7.1. |
Naprava za samospašavanje Vučne jedinice teretnih vlakova s osobljem opremljene su napravom za samospašavanje strojovođe i drugih osoba u vlaku, koja ispunjava specifikacije jednog od dva standarda EN 402:2003 ili 403:2004. Željeznički prijevoznik mora izabrati jedno od dva različita rješenja utvrđena u tim standardima. |
4.8. Registri infrastrukture i željezničkih vozila
U skladu s člankom 24. stavkom 1. Direktive 2001/16/EZ u svakom se TSI-ju točno navodi koji podaci moraju biti navedeni u registrima infrastrukture i željezničkih vozila.
4.8.1. |
Registar infrastrukture Vidjeti Prilog A ovom TSI-ju. |
4.8.2. |
Registar željezničkih vozila Vidjeti Prilog B ovom TSI-ju. |
5. INTEROPERABILNI SASTAVNI DIJELOVI
U TSI-ju za sigurnost u željezničkim tunelima nisu utvrđeni interoperabilni sastavni dijelovi.
6. OCJENJIVANJE SUKLADNOSTI I/ILI PRIKLADNOSTI ZA UPORABU SASTAVNIH DIJELOVA I PROVJERA PODSUSTAVA
6.1. Interoperabilni sastavni dijelovi
Ne primjenjuje se, jer u TSI-ju za sigurnost u željezničkim tunelima nema utvrđenih interoperabilnih sastavnih dijelova.
6.2. Podsustavi
6.2.1. |
Ocjenjivanje sukladnosti (općenito) Naručitelj, kao što je željeznički prijevoznik, upravitelj infrastrukture, proizvođač željezničkih vozila ili ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici, podnosi prijavljenom tijelu po svom izboru zahtjev za ocjenjivanje sukladnosti podsustava željezničkih vozila, energije, prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava ili podsustava infrastrukture. Trenutačno valja razlikovati između:
U prvom se slučaju ocjena u pogledu TSI-ja za sigurnost u željezničkim tunelima treba provesti u okviru ocjenjivanja određenog podsustava u pogledu na njegov poseban TSI. Ocjenjivanje u drugom slučaju (željeznička vozila konvencionalnih brzina, osim vagona, energija za konvencionalne brzine i infrastruktura za konvencionalne brzine) opisano je u ovom poglavlju ili u odgovarajućim poglavljima postojećih TSI-ja za velike brzine (željeznička vozila, infrastruktura, energija). Tamo gdje je primjerena specifikacija iz poglavlja 4. TSI-ja za sigurnost u željezničkim tunelima za konvencionalne brzine, u ovom poglavlju nije naveden nikakav daljnji podatak za ocjenjivanje. Upućivanje je prikazano u sljedećoj tablici.
Prijavljeno je tijelo ovlašteno da:
Podnositelj zahtjeva (ili više njih) sastavlja izjavu EZ-a o provjeri u skladu s člankom 18. stavkom 1. i Prilogom VI. Direktivi 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, za određeni podsustav (ili više njih). Izjava (izjave) EZ-a o provjeri je (su) potrebna (potrebne) za dobivanje odobrenja za stavljanje podsustava u promet. Ocjenjivanje sukladnosti podsustava izvodi se u skladu s jednim ili kombinacijom sljedećih modula, u skladu s odredbom 6.2.2. i Prilogom E ovom TSI-ju: Moduli za provjeru EZ-a podsustava (vidjeti Prilog F) Modul SB: Tipsko ispitivanje za projektnu i razvojnu fazu Modul SD: Sustav upravljanja kakvoćom proizvoda u fazi proizvodnje Modul SF: Provjera proizvoda u fazi proizvodnje Modul SG: Provjera jedinice Modul SH2: Cjelovit sustav upravljanja kakvoćom s ispitivanjem projekta u fazama projektiranja, razvoja i proizvodnje Postupak odobrenja i sadržaj ocjene utvrđuju podnositelj zahtjeva i prijavljeno tijelo u skladu sa zahtjevima ovog TSI-ja i u skladu s propisima navedenim u odjeljku 7. ovog TSI-ja. |
6.2.2. |
Postupci ocjenjivanja sukladnosti (moduli) Podnositelj zahtjeva odabire jedan modul ili kombinaciju modula koji su navedeni u sljedećoj tablici. Tablica Postupci ocjenjivanja
Značajke podsustava koji se ocjenjuje u odgovarajućim fazama navedene su u Prilogu E. Podnositelj zahtjeva potvrđuje da je svaki izrađeni podsustav sukladan s tipom. Znak „X” u stupcu 4. tablice E Priloga E znači da se odgovarajuća značajka provjerava ispitivanjem svakog pojedinačnog podsustava. Ocjenjivanje podsustava održavanja opisano je u odredbi 6.2.5. |
6.2.3. |
Postojeća rješenja Ako je postojeće rješenje već ocijenjeno za uporabu u sličnim uvjetima, te je već u prometu, tada se primjenjuje sljedeći postupak: Podnositelj zahtjeva mora dokazati da su rezultati ispitivanja i provjere prethodnog ocjenjivanja zahtjeva u skladu sa zahtjevima ovog TSI-ja. U ovom slučaju prethodne ocjene tipa za značajke podsustava i dalje vrijede za novi zahtjev. |
6.2.4. |
Inovativna rješenja Ako podsustav uključuje inovativna rješenja, kako je utvrđeno u odjeljku 4.1., proizvođač ili naručitelj navodi odstupanja od odgovarajuće odredbe TSI-ja i predlaže ih Europskoj agenciji za željeznice (ERA). ERA izrađuje i dovršava odgovarajuće funkcionalne specifikacije i specifikacije sučelja za to rješenje, te izrađuje metode ocjenjivanja. Odgovarajuće funkcionalne specifikacije i specifikacije sučelja, te metode ocjenjivanja uključuju se u TSI postupkom revizije. Nakon stupanja na snagu odluke Komisije, donesene u skladu s člankom 21. stavkom 2. Direktive 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, uporaba inovativnog rješenja dozvoljava se prije uključivanja u TSI. |
6.2.5. |
Ocjenjivanje održavanja U skladu s člankom 18.3. Direktive 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, prijavljeno tijelo sastavlja tehničku dokumentaciju koja sadrži dokument o održavanju. To posebno znači da prijavljeno tijelo mora provjeriti:
no ne mora provjeravati valjanost sadržaja dokumenta o održavanju. Za ocjenjivanje sukladnosti održavanja odgovorno je nadležno nacionalno tijelo. |
6.2.6. |
Ocjenjivanje operativnih pravila Željeznički prijevoznik ili upravitelj infrastrukture mora dokazati da su zahtjevi ovog TSI-ja ispunjeni. Oni to mogu obaviti kao dio sustava upravljanja sigurnošću kako je opisano u Direktivi 2004/49/EZ. Prijavljeno tijelo ne treba posebno ocijeniti ispunjavanje operativnih propisa ovog TSI-ja, ako se to ne traži u TSI-ju za odvijanje i upravljanje prometom. Odgovarajuće nadležno tijelo provodi ocjenjivanje svih novih ili izmijenjenih operativnih postupaka ili procesa prije njihovog provođenja i prije izdavanja novog ili revidiranog odobrenja/potvrde o sigurnosti. Ovo je ocjenjivanje dio postupka izdavanja odobrenja/potvrde o sigurnosti. |
6.2.7. |
Dodatni zahtjevi za ocjenjivanje specifikacija koji se tiču upravitelja infrastrukture |
6.2.7.1. |
Postavljanje skretnica i križišta Prijavljeno tijelo provjerava je li tehničkoj dokumentaciji priložena tehnička studija kojom se utvrđuje lokacija skretnica i križišta u tunelu i potvrđuje da je postavljen isključivo minimalan broj skretnica i križišta u skladu sa zahtjevima iz 4.2.2.1. |
6.2.7.2. |
Sprečavanje neovlaštenog pristupa izlazima u slučaju opasnosti i prostora s opremom Ocjenom se potvrđuje da:
|
6.2.7.3. |
Zahtjevi za protupožarnu zaštitu konstrukcija Prijavljeno tijelo ocjenjuje sukladnost sa zahtjevima za protupožarnu zaštitu za konstrukcije, utvrđene u 4.2.2.3., pri čemu koristi izračun upravitelja infrastrukture ili naručitelja. |
6.2.7.4. |
Naprave za samospašavanje, evakuaciju i spašavanje u slučaju nezgode Prijavljeno tijelo provjerava je li doneseno rješenje jasno navedeno izjavom u tehničkoj dokumentaciji, te je li u skladu sa zahtjevima iz 4.2.2.6. U slučaju 4.2.2.6.5. Alternativna tehnička rješenja, prijavljeno tijelo provjerava je li provedena odgovarajuća tehnička studija te je li ju nadležno nacionalno tijelo nakon toga odobrilo. |
6.2.7.5. |
Pristup i oprema za službe za spašavanje Prijavljeno tijelo provjerom tehničke dokumentacije i uzimajući u obzir dokaz o savjetovanju sa službama za spašavanje potvrđuje da su ispunjeni zahtjevi iz sljedećih odredaba:
|
6.2.7.6. |
Pouzdanost električnih instalacija Prijavljeno tijelo potvrđuje da je provedena ocjena rada u slučaju ispada u skladu s funkcionalnim zahtjevima iz 4.2.3.5. |
6.2.7.7. |
Uređaji za otkrivanje pregrijanih ležišta Prijavljeno tijelo potvrđuje da su uređaji za otkrivanje pregrijanih ležišta ili oprema za predviđanje pregrijanosti osigurani u skladu sa zahtjevima odjeljka 4.2.4.1. i da je upravitelj infrastrukture ustanovio postupke za postupanje nakon oglašavanja alarma, kojim se sumnjivim željezničkim vozilima sprečava ulazak u tunel ili zaustavljanje u njemu. |
6.2.8. |
Dodatni zahtjevi za ocjenjivanje specifikacija koji se tiču željezničkog prijevoznika Specifikacije za željeznička vozila konvencionalnih brzina u ovom TSI-ju jednake su kao one u TSI-ju željezničkih vozila velikih brzina. Stoga ocjenjivanje specifikacija željezničkih vozila valja provoditi u skladu sa specifikacijama za ocjenjivanje u poglavlju 6. TSI-ja željezničkih vozila velikih brzina, osim sljedećih odredaba s dodatnim zahtjevima i informacijama:
|
6.2.8.1. |
Obavješćivanje i pristup službi za spašavanje Prijavljeno tijelo uporabom dokaza o savjetovanju sa službom za spašavanje provjerava jesu li ispunjeni zahtjevi iz 4.2.5.12. |
6.2.8.2. |
Naprava za samospašavanje Ocjenjivanje sukladnosti je opisano u EN401:1994, EN402:2003, EN403:2004. |
7. PROVEDBA
Ovim se TSI-jem za sigurnost u željezničkim tunelima utvrđuju osnovni parametri koji se zahtijevaju u novim, obnovljenim i moderniziranim tunelima (na prugama konvencionalnih brzina) ili novim, obnovljenim ili modreniziranim željezničkim vozilima konvencionalnih brzina, kako bi se uskladila sadašnja razina opće sigurnosti u tunelima u cijeloj Europi. To se može postići uglavnom optimalnom kombinacijom sigurnosnih zahtjeva za podsustave infrastrukture, željezničkih vozila i odvijanja prometa. U ovom se poglavlju utvrđuje provedbena strategija TSI-ja za sigurnost u željezničkim tunelima za postizanje postupnog prijelaza iz postojećeg u konačno stanje, kada usklađenost s TSI-jem postaje standard.
7.1. Primjena ovog TSI-ja na podsustave koji će započeti s radom
7.1.1. |
Općenito Poglavlja 4. do 6. u cijelosti se primjenjuju na podsustave koji pripadaju geografskom području primjene ovog TSI-ja (usporedi poglavlje 1.2.), koji će započeti s radom nakon što ovaj TSI stupi na snagu. Ona se naročito odnose na nove tunele i projekte novih tunela. Za projekte koji su u kasnijoj fazi razvoja i za već dodijeljene ugovore vidjeti članak 7. točku (a) Direktive 2001/16/EZ. |
7.1.2. |
Novoizgrađena željeznička vozila izgrađena prema postojećem projektu Novoizgrađenim je željezničkim vozilima koja su izgrađena prema projektu koji je postojao prije početka valjanosti ovog TSI-ja i kojima su jedna ili više država članica odobrile odvijanje prometa na određenim prugama, dozvoljava se stavljanje u promet tijekom četiri godine nakon stupanja na snagu ovog TSI-ja bez ocjene sukladnosti s TSI-jem za sigurnost u željezničkim tunelima, pod uvjetom da vlak ostane na prugama koje su određene za njegov promet. Međutim, ako su ta željeznička vozila predviđena za vožnju po prugama s tunelima duljine > 1 km, ona moraju biti opremljena napravom za poništavanje kočnice za slučaj opasnosti u skladu s odredbom 4.2.5.8. ovog TSI-ja. |
7.1.3. |
Postojeća željeznička vozila predviđena za vožnju u novim tunelima Ako se ne smanjuje opći stupanj sigurnosti koji je utvrđen objavljenim nacionalnim propisima, ne stavljaju se ograničenja obavljanja prometa postojećim vlakovima u pogledu tunela koji ispunjavaju TSI. |
7.2. Primjena ovog TSI-ja na podsustave koji su već u radu
7.2.1. |
Uvod Podsustavi koji su već u prometu bit će modernizirani i obnovljeni u skladu s uvjetima utvrđenim u članku 14. stavku 3. Direktive 2001/16/EZ. U tom je konkretnom kontekstu u strategiji prijelaza (vidjeti 7.2.2.) naveden način na koji svaki postojeći sustav unutar tunela, koji se obnavlja ili modernizira, mora ispunjavati zahtjeve ovog TSI-ja. Modernizacija i obnova su utvrđeni članku 2., alinejama l, m i n Direktive 2001/16/EZ. Međutim, sve se tamo propisane mjere primjenjuju kako za modernizaciju, tako i za obnovu. Kako bi se omogućila proaktivna provedba ovog TSI-ja, države članice se potiču da pospješuju i podupiru provedbene strategije. Pri svakoj modernizaciji ili obnovi podsustava odsjeka tunela ili željezničkih vozila koji su već u prometu, potrebno je uzeti u obzir mogućnost za uključivanje drugih dijelova koji nisu obuhvaćeni planovima za modernizaciju ili obnovu, ali bi se mogli uskladiti s ovim TSI-jem, naročito kada bi to donijelo značajnu korist za sigurnost i kada bi se time postiglo poboljšanje uz ograničene dodatne troškove. Kada se podsustav važan za sigurnost u tunelima u pogledu nekog drugog TSI-ja ponovno ocjenjuje radi obnove ili modernizacije, tada je prema tom TSI-ju potrebno ponovno ocjenjivanje onih sustava i dijelova na koje su radovi neposredno utjecali. |
7.2.2. |
Mjere za modernizaciju i obnovu tunela duljih od 1 km, podsustavi infrastrukture i energije Sljedeće se mjere provode tijekom modernizacije ili obnove dijelova sljedećih podsustava koji utječu na sigurnost u tunelima. Sklopovi i komponente koji nisu uključeni u opseg određenog programa modernizacije ili obnove u okviru tog programa ne moraju biti usklađeni u vrijeme tog programa. |
7.2.2.1. |
Infrastruktura
|
7.2.2.2. |
Energija 4.2.3.4. Zahtjevi za električne kabele u tunelima, pri zamjeni kabela (odgovorni subjekt: upravitelj infrastrukture) |
7.2.3. |
Mjere modernizacije i obnove prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava, podsustava odvijanja i upravljanja prometom, podsustava željezničkih vozila Sljedeće se mjere provode tijekom modernizacije ili obnove dijelova sljedećih podsustava koji utječu na sigurnost u tunelima. Sklopovi i komponente koji nisu uključeni u opseg posebnog programa modernizacije ili obnove u okviru tog programa ne moraju biti usklađeni u vrijeme tog programa. |
7.2.3.1. |
Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav: ne zahtijeva se niti jedna mjera |
7.2.3.2. |
Odvijanje i upravljanje prometom Mjere odvijanja i upravljanja prometom se u postojećim tunelima provode neovisno od obnove ili modernizacije drugih podsustava u skladu sa zahtjevima iz poglavlja 7. TSI-ja odvijanja i upravljanja prometom.
|
7.2.3.3. |
Željeznička vozila (Putnička željeznička vozila)
Mjere koje se zahtijevaju za teretne vagone utvrđene su u TSI-ju željezničkih vozila konvencionalnih brzina (teretni vagoni). |
7.2.4. |
Drugi postojeći tuneli Ovaj TSI se ne primjenjuje na postojeće podsustave koji se ne obnavljaju, niti se moderniziraju. Ne primjenjuje se na tunele kraće od 1 000 m koji se obnavljaju ili moderniziraju. Kako bi se uskladio stupanj sigurnosti u transeuropskoj željezničkoj mreži, skreće se pozornost na preporuku UNECE-a (TRANS/AC.9/9, 1.12.2003.), u kojoj se u dijelu E navodi: „Postoji prilično velik broj tunela koji su već u prometu. Mnogi su izgrađeni u trenutku kada su sigurnosni propisi bili blaži nego danas. Očito je da ih se uz razumne troškove ne može prilagoditi dimenzijama koji se predlažu za nove tunele. Međutim sigurnost u željezničkim tunelima ne ovisi samo o konstrukcijskim mjerama – ona se može povećati i željezničkim vozilima i operativnim mjerama. Stoga, skupina preporučuje izradu sigurnosnih propisa (2) za postojeće tunele kojima će se ocijeniti stupanj sigurnosti i po potrebi predložiti povećanje tog stupnja mjerama koje se mogu ostvariti uz razumne troškove. Skupina očekuje da se te mjere odaberu među minimalnim standardnim mjerama za nove tunele, pri čemu se prednost daje nekonstrukcijskim mjerama.” |
7.3. Revizija TSI-ja
U skladu s člankom 6. stavkom 3. Direktive 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, agencija je „ovlaštena za pripremu revizije i ažuriranje TSI-ja te davanje odgovarajućih preporuka odboru navedenom u članku 21. kako bi se u obzir uzeo tehnološki razvoj ili socijalni zahtjevi”.
Pored toga na ovaj TSI također mogu utjecati postupno donošenje i revizija drugih TSI-ja. Predložene izmjene u ovom TSI-ju podložne su temeljitom pregledu, a ažurirani će se TSI-ji objavljivati svake 3 godine.
Agenciju se obavještava o svim inovativnim rješenjima koja se razmatraju kako bi se odlučilo o njihovom budućem uključivanju u TSI.
7.4. Izuzeci za nacionalne, bilateralne, multilateralne ili multinacionalne sporazume
7.4.1. |
Postojeći sporazumi Kada sporazumi sadrže zahtjeve u pogledu tunela, države članice u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovog TSI-ja obavještavaju Komisiju o sljedećim sporazumima na temelju kojih se obavlja promet vlakovima povezanim s područjem primjene ovog TSI-ja:
Ocjenjuje se sukladnost tih sporazuma sa zakonodavstvom EU-a, uključujući načelo nediskriminacije te naročito sukladnost s ovim TSI-jem, a Komisija će poduzeti potrebne korake, kao primjerice reviziju ovog TSI-ja, kako bi se uključili mogući posebni slučajevi ili prijelazne mjere. Ti su sporazumi dozvoljeni do donošenja potrebnih mjera, uključujući sporazume na razini EU-a povezane s ovim TSI-jem s Ruskom federacijom i svim ostalim državama Zajednice nezavisnih država koje graniče s EU. Obavješćivanje o aktima sporazuma RID (Pravilnik o međunarodnom željezničkom prijevozu opasnih tvari) i Konvencije o međunarodnom željezničkom prijevozu (COTIF) nije potrebno jer su poznati. |
7.4.2. |
Budući sporazumi ili izmjene postojećih sporazuma Svi budući sporazumi ili izmjene postojećih sporazuma uzimaju u obzir zakonodavstvo EU-a i naročito ovaj TSI. Države članice obavješćuju Komisiju o takvim sporazumima/izmjenama. Primjenjuje se jednak postupak kao u odredbi 7.4.1. |
7.5. Posebni slučajevi
7.5.1. |
Uvod Sljedeće su posebne odredbe dozvoljene u posebnim slučajevima koji su navedeni u nastavku. Ti posebni slučajevi dijele se u dvije kategorije: odredbe se primjenjuju ili trajno (slučaj „P”) ili privremeno (slučaj „T”). U privremenim se slučajevima preporuča da se dotične države članice usklade s odgovarajućim podsustavom ili do 2010. godine (slučaj „T1”), cilj koji je utvrđen u Odluci 1692/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 1996. o smjernicama Zajednice za razvoj transeuropske prometne mreže, odnosno do 2020. godine (slučaj „T2”). |
7.5.2. |
Popis posebnih slučajeva Nema ih. |
(1) Osoblje u vlaku definirano je u pojmovniku TSI-ja odvijanja i upravljanja prometom na sljedeći način: Članovi osoblja u vlaku koji posjeduju dozvolu o sposobnosti i koje je željezničko poduzeće imenovalo za izvođenje posebnih, određenih zadataka u vlaku povezanih sa sigurnošću, primjerice strojovođa ili čuvar.
(2) Sigurnosni je plan definiran u dijelu D preporuka UNECE-a.
PRILOG A
REGISTAR ŽELJEZNIČKE INFRASTRUKTURE
Zahtjevi za registar željezničke infrastrukture
Podatak |
Ključan za interoperabilnost |
Ključan za sigurnost |
Osnovni podaci |
|
|
Vrsta prometa (putnički, teretni, opasne tvari ili kombinacija, uključujući teretno-putničke sustave) |
|
|
Vrsta pruge |
|
|
Početak i kraj tunela (u kilometrima pruge) |
|
|
Vrsta tunela (jednocijevni, dvocijevni) |
|
|
Lokacija podzemnog stajališta (položaj u km tunela ili km pruge) |
|
|
Tehničke informacije |
|
|
Duljina tunela (u m) |
|
|
Najveća brzina (u km/h) Režim brzine (najmanje i najveće brzine za vrste vlakova |
|
|
Presjek (u m2) |
|
|
Lokacija izlaza u slučaju opasnosti (u kilometrima pruge) |
|
|
Vrsta izlaza u slučaju opasnosti (okno sa stepenicama, dizalo, vodoravan, dužina prolaza) |
|
|
Za dvocijevne tunele: lokacija poprečnih prolaza |
|
|
Rasvjeta u slučaju opasnosti |
|
|
Komunikacija u slučaju opasnosti (sustav, kanal itd.) |
|
|
Pristup za službe za spašavanje |
|
|
Lokacija intervencijskih površina |
|
|
Hidranti za gašenje požara (postojeći, suhi, napunjeni) |
|
|
Zapremina vode za gašenje požara |
( ) |
|
Naprava za uzemljenje kontaktne mreže (automatska/ručna) |
|
|
> 5 km: sekcioniranje kontaktne mreže, položaj prekidača |
|
|
Minimalna širina evakuacijskih putova |
|
|
Tovarani profil (vagoni na dvije razine) |
|
|
Dodatne sigurnosne mjere (vrsta i lokacija): |
|
|
Duljina podzemnog stajališta (u m) |
|
|
Udaljenost do površine podzemnog stajališta (u m) |
|
|
Mogućnost pristupa/izlaza s podzemnog stajališta (stepenice, dizalo, pokretne stepenice) |
|
|
Prozračivanje podzemnog stajališta |
|
|
Posebne protupožarne mjere na podzemnom stajalištu (npr. vodene prskalice) |
|
|
Operativne informacije |
|
|
Naziv uključenih željezničkih upravljačkih centara |
|
|
Naziv odgovornog centra za spašavanje |
|
|
Naziv drugih uključenih kontrolnih centara |
|
|
Plan za postupanje u slučaju opasnosti (da/ne) |
|
|
Zahtijevana kategorija protupožarne zaštite za putnička željeznička vozila (1.1.3) |
|
|
PRILOG B
REGISTAR ŽELJEZNIČKIH VOZILA
Zahtjevi za registar željezničkih vozila
Podatak |
Ključan za interoperabilnost |
Ključan za sigurnost |
||||||||||||||||||||||
Osnovni podaci |
|
|
||||||||||||||||||||||
Naziv željezničkih vozila |
|
|
||||||||||||||||||||||
Vrsta
|
|
|
||||||||||||||||||||||
Kategorija protupožarne zaštite za putnička željeznička vozila (A ili B, vidjeti 1.1.3.) |
|
|
||||||||||||||||||||||
Željeznička vozila koja nisu namijenjena za promet u tunelima |
|
|
||||||||||||||||||||||
Tehnički podaci |
|
|
||||||||||||||||||||||
Uređaji za otkrivanje pregrijanih ležišta (u vlaku ili ne) |
|
|
||||||||||||||||||||||
Protupožarne značajke materijala (zapaljivost) |
|
|
||||||||||||||||||||||
Protupožarne barijere (lokacija, minute) |
|
|
||||||||||||||||||||||
Sustav za poništavanje kočnice za slučaj opasnosti (da/ne) |
|
|
||||||||||||||||||||||
Uređaji za otkrivanje požara u vlaku (vučna jedinica, tehnički ormarići itd.) |
|
|
||||||||||||||||||||||
Sredstva komunikacije u vlakovima (da/ne) |
|
|
||||||||||||||||||||||
Komunikacija s upravljačkim centrom (da/ne) |
|
|
||||||||||||||||||||||
Sustav rasvjete u vlaku u slučaju opasnosti (da/ne) |
|
|
||||||||||||||||||||||
Isključivanje klimatizacije (lokalno i/ili centralno, ručno i/ili automatski) |
|
|
||||||||||||||||||||||
Izlazi u slučaju opasnosti za putnike (vrsta i udaljenost u metrima) |
|
|
||||||||||||||||||||||
Obavješćivanje putnika o sigurnosti u vlaku i mjerama u slučaju opasnosti (da/ne i jezici) |
|
|
||||||||||||||||||||||
Obavješćivanje i pristup službi za spašavanje |
|
|
Za registar željezničkih vozila zahtijevaju se i osnovni podaci kao što su:
2. |
Uključene stranke
|
3. |
Ocjenjivanje sukladnosti:
|
PRILOG C
OTVORENA PITANJA
Postupak ocjenjivanja sukladnosti pravila održavanja navedena u poglavlju 6. – odjeljak F4.
PRILOG D
ODNOS IZMEĐU VRSTA NEZGODA I MJERE
Kako je predloženo na radionici s Glavnom upravom za energiju i promet i službama za spašavanje, tri su krovna scenarija rizika utvrđena u odjeljku 2.2.
— |
2.2.1. „Vruće” nezgode: požar, eksplozija nakon koje slijedi požar, emisija otrovnih dimova ili plinova, |
— |
2.2.2. „Hladne” nezgode: sudar, iskakanje iz tračnica, |
— |
2.2.3. Dugotrajno stajanje: spontana evakuacija, |
povezana s mjerama koje su utvrđene u ovom TSI-ju. U sljedećoj je tablici prikazan kvalitativan odnos među vrstama nezgode i mjera te se navodi kojim se mjerama djeluje pri svakoj vrsti nezgode.
Način zaštite radi povećanja sigurnosti u tunelima sastavljen je od četiri uzastopne razine: sprečavanja, ublažavanja, evakuacije i spašavanja.
Na primjer, kod „vrućih” nezgoda temeljna je strategija sljedeća:
Sprečavanje: Uporaba odgovarajućih vrsta materijala (4.2.5.1.) niske zapaljivosti smanjuje rizik od izbijanja požara. Pored toga, provjerom (4.4.1.) stanja vlaka i odgovarajućim mjerama ograničava se izbijanje požara.
Ublažavanje: Uporaba odgovarajućih vrsta materijala (4.2.5.1.) niske mogućnosti širenja požara znatno smanjuje stvaranje topline i dima i brzinu širenja požara u putničkim vlakovima. Uporabom aparata za gašenje požara (4.2.5.2.) može se ograničiti širenje požara. Ako se otkrije požar, oglašava se alarm (4.2.5.7.). Putnici će prvo potražiti zaklon u sigurnom dijelu vlaka, a za vlakove kategorije B zaštićeni su protupožarnim barijerama (4.2.5.4.). Klimatizacija se isključuje radi sprečavanja širenja dima (4.2.5.10.). Kada god je to moguće, vlak napušta tunel. Sustav za poništavanje kočnice za slučaj opasnosti (4.2.5.8.) sprečava neželjeno zaustavljanje u tunelu, a prisutne su i dodatne mjere za održavanje mogućnosti vožnje (4.2.5.5.) vlaka zahvaćenog požarom.
Evakuacija i spašavanje: Ako dođe do neželjenog zaustavljanja vlaka u tunelu, uporaba odgovarajućih vrsta materijala (4.2.5.1.) niske mogućnosti širenja požara, niske toksičnosti i niske gustoće dima pridonosi održavanju atmosfere u tunelu koja je prihvatljiva za evakuaciju. Ako se vlak zaustavi, putnici se pod vodstvom osoblja vlaka (4.6.1.) evakuiraju do sigurnog područja. Željeznička vozila (4.2.5.11.) i infrastruktura tunela (4.2.2.6. – 4.2.2.10.) projektirani su kako bi omogućili evakuaciju iz tunela. Službe za spašavanje obavještavaju se o pristupu do tunela (4.2.2.11.) i u unutrašnjost željezničkih vozila (4.2.5.12.).
Legenda: Mjere za infrastrukturu, energiju, prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav označene su plavom, za željeznička vozila zelenom, a za odvijanje i upravljanje prometom žutom bojom.
A Vruća nezgoda
|
Sprečavanje |
Ublažavanje |
Evakuacija i spašavanje |
||||||
Požar, eksplozija, emisija otrovnih plinova |
|
|
|
||||||
|
|
|
|||||||
|
|
|
|||||||
|
|
|
|||||||
|
|
|
|||||||
|
|
|
|||||||
|
|
|
|||||||
|
|
|
|||||||
|
|
|
|||||||
|
|
|
|||||||
|
|
|
|||||||
|
|
|
|||||||
|
|
|
|||||||
|
|
|
|||||||
|
|
|
|||||||
|
|
|
|||||||
|
|
|
|||||||
|
|
|
|||||||
|
|
|
B Hladne nezgode
|
Sprečavanje |
Ublažavanje |
Evakuacija i spašavanje |
||||||
Sudar, iskakanje iz tračnica |
|
|
|
||||||
|
|
|
|||||||
|
|
|
|||||||
|
|||||||||
|
|
|
|||||||
|
|
|
|||||||
|
|
|
|||||||
|
|
|
|||||||
|
|
|
|||||||
|
|
|
|||||||
|
|
|
|||||||
|
|
|
|||||||
|
|
|
|||||||
|
|
|
C Dugotrajno stajanje
|
Sprečavanje |
Ublažavanje |
Evakuacija i spašavanje |
||||||
Spontana evakuacija |
|
|
|
||||||
|
|
|
|||||||
|
|
|
|||||||
|
|||||||||
|
|
|
|||||||
|
|
|
|||||||
|
|
|
PRILOG E
OCJENA PODSUSTAVA
E.1 Područje primjene
U ovom se prilogu opisuje ocjenjivanje sukladnosti podsustava.
E.2 Značajke i moduli
Značajke podsustava koje se moraju ocijeniti u različitim fazama projektiranja, razvoja i proizvodnje, u tablici E označene su s X.
Tablica E
Ocjena
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
|
|
Faza projektiranja i razvoja |
Faza proizvodnje |
||
|
Značajke koje se ocjenjuju |
Pregled projektiranja |
Gradnja, montaža, postavljanje |
Montaža (prije početka rada) |
Provjera u uvjetima potpunog rada |
4.2.2.1. |
Postavljanje skretnica i križišta |
X |
|
|
|
4.2.2.2. |
Sprečavanje neovlaštenog pristupa izlazima u slučaju opasnosti i prostorima za opremu |
X |
|
X |
|
4.2.2.3. |
Zahtjevi za protupožarnu zaštitu konstrukcije |
X |
|
|
|
4.2.2.4. |
Zahtjevi sigurnosti od požara za građevinski materijal |
X |
|
|
|
4.2.2.5. |
Otkrivanje požara |
X |
|
X |
|
4.2.2.6. |
Oprema za samospašavanje, evakuaciju i spašavanje u slučaju nezgode |
X |
|
|
|
4.2.2.6.1. |
Definicija sigurnog područja |
|
|
|
|
4.2.2.6.2. |
Općenito |
|
|
|
|
4.2.2.6.3. |
Bočni i/ili vertikalni izlazi na površinu u slučaju opasnosti |
X |
|
|
|
4.2.2.6.4. |
Poprečni prolazi do druge cijevi tunela |
X |
|
|
|
4.2.2.6.5. |
Alternativna tehnička rješenja |
X |
|
|
|
4.2.2.7. |
Evakuacijski putovi |
X |
|
|
|
4.2.2.8. |
Rasvjeta na evakuacijskim putovima u slučaju opasnosti |
X |
|
X |
|
4.2.2.9. |
Označivanje evakuacijskih putova |
X |
|
|
|
4.2.2.10. |
Komunikacija u slučaju opasnosti |
X |
|
|
|
4.2.2.11. |
Pristup za službe za spašavanje |
X |
|
|
|
4.2.2.12. |
Intervencijske površine izvan tunela |
X |
|
|
|
4.2.2.13. |
Opskrba vodom |
X |
|
|
|
4.2.3.1. |
Sekcioniranje kontaktne mreže ili vodljivih šina |
X |
|
X |
|
4.2.3.2. |
Uzemljenje kontaktne mreže ili vodljivih šina |
X |
|
X |
|
4.2.3.3. |
Napajanje električnom energijom |
X |
|
|
|
4.2.3.4. |
Zahtjevi za električne kabele u tunelima |
X |
|
|
|
4.2.3.5. |
Pouzdanost električnih instalacija |
X |
|
|
|
4.2.5.1. |
Značajke materijala za željeznička vozila |
X |
|
|
|
4.2.5.2. |
Aparati za gašenje požara za putnička željeznička vozila |
X |
|
|
|
4.2.5.3. |
Protupožarna zaštita za teretne vlakove |
X |
|
|
|
4.2.5.4. |
Protupožarne barijere za putnička željeznička vozila |
X |
|
|
|
4.2.4.1. |
Uređaji za otkrivanje pregrijanih ležišta |
X |
|
|
|
4.2.5.5. |
Dodatne mjere za mogućnost vožnje putničkih željezničkih vozila zahvaćenih požarom: |
X |
|
|
|
4.2.5.5.1. |
Opći ciljevi i zahtijevana mogućnost vožnje za putničke vlakove |
|
|
|
|
4.2.5.5.2. |
Zahtjevi za kočnice |
X |
|
|
|
4.2.5.5.3. |
Zahtjevi za vuču |
X |
|
|
|
4.2.5.6. |
Uređaji za otkrivanje požara u vlaku |
X |
|
|
|
4.2.5.7. |
Sredstva komunikacije u vlakovima |
X |
|
|
|
4.2.5.8. |
Poništavanje kočnice za slučaj opasnosti |
X |
X |
|
|
4.2.5.9. |
Sustav rasvjete u slučaju opasnosti u vlaku |
X |
|
|
X |
4.2.5.10. |
Isključivanje klimatizacije u vlaku |
X |
|
|
X |
4.2.5.11. |
Plan evakuacije putničkih željezničkih vozila |
X |
|
|
|
4.2.5.12. |
Obavješćivanje i pristup službe za spašavanje |
X |
|
|
|
4.4.1. |
Provjera stanja vlakova i odgovarajuće mjere Napomena: U odjeljku 6.2.6. se objašnjava zašto je ocjenjivanje operativnih pravila u nadležnosti tijela nadležnih za sigurnost svake dotične države članice te zašto nije potrebno posebno ocjenjivanje od strane prijavljenog tijela. Zbog toga specifikacije iz poglavlja 4.4. i 4.6. u ovoj tablici nisu spomenute. |
|
|
|
|
4.5.1. |
Inspekcijski pregled stanja tunela |
X |
|
|
|
4.5.2. |
Održavanje željezničkih vozila |
X |
|
|
|
4.7.1.1. |
Maske za samospašavanje |
X |
|
|
|
PRILOG F
MODULI ZA PROVJERU PODSUSTAVA EZ-a
F.1. Popis modula
Moduli za podsustave
— |
Modul SB: Tipsko ispitivanje |
— |
Modul SD: Sustav upravljanja kakvoćom proizvoda |
— |
Modul SF: Provjera proizvoda |
— |
Modul SG: Provjera jedinice |
— |
Modul SH2: Cjeloviti sustav upravljanja kakvoćom s pregledom projektiranja |
Modul za uređenje održavanja
— |
Modul postupka ocjenjivanja sukladnosti |
F.2. Moduli za interoperabilne sastavne dijelove
Ne primjenjuje se (nema interoperabilnih sastavnih dijelova)
F.3. Moduli za provjeru podsustava EZ-a
F.3.1 Modul SB: Tipsko ispitivanje
1. |
U ovom je modulu opisan dio postupka provjere EZ-a u kojem prijavljeno tijelo na zahtjev naručitelja ili njegovog ovlaštenog predstavnika s poslovnim nastanom u Zajednici provjerava i potvrđuje da je tip podsustava infrastrukture, energije, prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava ili željezničkih vozila, koji je reprezentativan za predviđenu proizvodnju,
Tipsko ispitivanje koje je utvrđeno u ovom modulu može uključivati posebne faze ocjenjivanja - pregled projektiranja, testiranje tipa ili pregled proizvodnog procesa koje su navedene u odgovarajućem TSI-ju. |
2. |
Naručitelj (2) podnosi zahtjev za provjerom EZ-a (na osnovi tipskog ispitivanja) podsustava prijavljenom tijelu prema svom izboru. Zahtjev sadrži:
|
3. |
Podnositelj zahtjeva prijavljenom tijelu stavlja na raspolaganje uzorak podsustava (3) koji je reprezentativan za predviđenu proizvodnju i koji se u nastavku naziva „tip”. Tip može obuhvaćati nekoliko izvedenica podsustava, pod uvjetom da razlike među njima ne utječu na odredbe TSI-ja. Prijavljeno tijelo može zahtijevati i dodatne uzorke, ako je to potrebno za izvođenje programa ispitivanja. Ako se tako zahtijeva za posebne metode testiranja ili ispitivanja i ako je tako utvrđeno u TSI-ju ili europskim specifikacijama (4) na koje se upućuje u TSI-ju, potrebno je osigurati uzorak ili uzorke podsustava ili sustava ili uzorak podsustava kako je montiran u tvornici. Tehnička dokumentacija i uzorak (uzorci) omogućuju razumijevanje projektiranja, proizvodnje, postavljanja, održavanja i rada podsustava, te omogućuju ocjenu sukladnosti s odredbama TSI-ja. Tehnička dokumentacija sadrži:
Ako se u TSI-ju traže dodatni podaci za tehničku dokumentaciju, njih se mora uključiti. |
4. |
Prijavljeno tijelo: |
4.1. |
pregledava tehničku dokumentaciju; |
4.2. |
provjerava je li uzorak (ili više njih) podsustava ili sklopova ili podsklopova podsustava proizveden u skladu s tehničkom dokumentacijom, te provodi ili nalaže provođenje tipskog ispitivanja u skladu s odredbama TSI-ja i odgovarajućim europskim specifikacijama. Takva se proizvodnja provjerava korištenjem odgovarajućeg modula za ocjenjivanje; |
4.3. |
kada se u TSI-ju nalaže pregled projekta, ispituje metode, alate i rezultate projektiranja radi vrednovanja njihove mogućnosti ispunjavanja zahtjeva sukladnosti podsustava pri okončanju procesa projektiranja; |
4.4. |
utvrđuje elemente koji su projektirani u skladu s odgovarajućim odredbama TSI-ja i europskim specifikacijama, te elemente koji su projektirani bez primjene odgovarajućih odredbi navedenih europskih specifikacija; |
4.5. |
provodi ili nalaže provođenje odgovarajućih ispitivanja i potrebnih testiranja u skladu s točkama 4.2. i 4.3. kako bi utvrdilo primjenjuju li se u stvarnosti odabrane odgovarajuće europske specifikacije; |
4.6. |
provodi ili nalaže provođenje odgovarajućih ispitivanja i potrebnih testiranja u skladu s točkama 4.2. i 4.3. kako bi utvrdilo ispunjavaju li donesena rješenja odgovarajuće zahtjeve TSI-ja kada se europske specifikacije ne primjenjuju; |
4.7. |
dogovara s podnositeljem zahtjeva mjesta gdje će se provoditi ispitivanja i potrebna testiranja. |
5. |
Kada tip ispunjava odredbe TSI-ja, prijavljeno tijelo podnositelju zahtjeva izdaje potvrdu o tipskom ispitivanju. Potvrda sadrži ime i adresu naručitelja i proizvođača, navedenog u tehničkoj dokumentaciji, zaključke ispitivanja, uvjete njegove valjanosti, te podatke potrebne za utvrđivanje odobrenog tipa. Prijavljeno tijelo potvrdi prilaže popis važnih dijelova tehničke dokumentacije i zadržava jedan primjerak. Ako se naručitelju uskrati izdavanje potvrde o tipskom ispitivanju, prijavljeno tijelo mora navesti detaljne razloge za takvo uskraćivanje. Potrebno je donijeti propise u pogledu žalbenog postupka. |
6. |
Svako prijavljeno tijelo drugim prijavljenim tijelima priopćava bitne podatke u vezi s potvrdama o tipskom ispitivanju koje je izdalo, povuklo ili odbilo. |
7. |
Druga prijavljena tijela mogu zatražiti primjerke izdanih potvrda o tipskom ispitivanju i/ili njihovih dodataka. Prilozi tim potvrdama moraju biti raspoloživi drugim prijavljenim tijelima. |
8. |
Naručitelj zajedno s tehničkom dokumentacijom zadržava primjerke potvrda o tipskom ispitivanju te moguće dodatke do kraja životnog vijeka podsustava. Dokumentacija se šalje svakoj državi članici koja to zatraži. |
9. |
Tijekom faze proizvodnje podnositelj zahtjeva obavještava prijavljeno tijelo koje posjeduje tehničku dokumentaciju koja se odnosi na tipsko ispitivanje o svim promjenama koje bi mogle utjecati na sukladnost sa zahtjevima TSI-ja ili propisanim uvjetima za uporabu podsustava. U takvim slučajevima za podsustav se dobiva dodatno odobrenje. U tom slučaju prijavljeno tijelo provodi samo ona ispitivanja i testiranja koja su važna i potrebna radi promjena. To se dodatno odobrenje može izdati u obliku dodatka izvornoj potvrdi o tipskom ispitivanju ili se po povlačenju stare potvrde izdaje nova potvrda. |
F.3.2. Modul SD: Sustav upravljanja kakvoćom proizvodnje
1. |
U ovom je modulu opisan dio postupka provjere EZ-a kojim prijavljeno tijelo na zahtjev naručitelja ili njegovog ovlaštenog predstavnika s poslovnim nastanom u Zajednici provjerava i potvrđuje da je tip podsustava infrastrukture, energije ili željezničkih vozila, za koji je prijavljeno tijelo već izdalo potvrdu o tipskom ispitivanju,
i može se staviti u promet. |
2. |
Prijavljeno tijelo provodi postupak pod uvjetom da:
„Glavni izvoditelj” se odnosi na poduzeća koje svojim aktivnostima doprinose ispunjavanju temeljnih zahtjeva TSI-ja. Pojam se odnosi na:
On se ne odnosi na podizvođače proizvođača koji isporučuju sastavne dijelove i interoperabilne sastavne dijelove. |
3. |
Naručitelj ili glavni izvoditelj, kada sudjeluje, za podsustav koji je predmet postupka provjere EZ-a koristi odobren sustav upravljanja kakvoćom za proizvodnju, te ispitivanje i testiranje gotovog proizvoda kako je utvrđeno u točki 5. i koji podliježe nadzoru kako je utvrđeno u točki 6. Kada je naručitelj sam odgovoran za cjelokupan projekt podsustava (uključujući naročito odgovornost za integraciju podsustava) ili ako naručitelj neposredno sudjeluje u proizvodnji (uključujući sastavljanje i postavljanje), on za navedene aktivnosti mora koristiti odobren sustav upravljanja kakvoćom koji podliježe nadzoru kako je utvrđeno u točki 6. Ako je glavni izvoditelj odgovoran za cjelokupni projekt podsustava (uključujući naročito odgovornost za integraciju podsustava), on u svakom slučaju koristi odobren sustav upravljanja kakvoćom za proizvodnju, te ispitivanje i testiranje gotovog proizvoda, koji podliježe nadzoru kako je utvrđeno u točki 6. Postupak provjere EZ-a |
4.1. |
Naručitelj prijavljenom tijelu prema svom izboru podnosi zahtjev za provjeru EZ-a podsustava (na osnovi sustava upravljanja kakvoćom proizvodnje), uključujući usklađivanje nadzora sustava upravljanja kakvoćom, kako je utvrđeno u točkama 5.3 i 6.5. Naručitelj obavještava uključene proizvođače o izboru prijavljenog tijela i o zahtjevu. Zahtjev omogućuje razumijevanje projekta, proizvodnje, postavljanja, održavanja i rada podsustava, te omogućuju ocjenjivanje sukladnosti s tipom, kako je opisan u potvrdi o tipskom ispitivanju, te sa zahtjevima TSI-ja koji se ocjenjuju. Zahtjev sadrži:
|
4.3. |
Prijavljeno tijelo u zahtjevu najprije provjerava valjanost tipskog ispitivanja i potvrde o tipskom ispitivanju. Ako prijavljeno tijelo smatra da potvrda o tipskom ispitivanju više nije valjana ili da nije odgovarajuća, te da je potrebno novo tipsko ispitivanje, ono svoju odluku mora obrazložiti. |
Sustav upravljanja kakvoćom
5.1. |
Naručitelj, ako sudjeluje, i glavni izvoditelj, kada sudjeluje, podnose zahtjev za ocjenjivanje svog sustava upravljanja kakvoćom prijavljenom tijelu koje sami odaberu. Zahtjev sadrži:
Oni koji sudjeluju samo u dijelu projekta podsustava moraju osigurati samo podatke o tom dijelu. |
5.2. |
Sustavi upravljanja kakvoćom jamče naručitelju ili glavnom izvoditelj odgovornom za cjelokupan projekt podsustava potpunu sukladnost podsustava s tipom kako je opisan u potvrdi o tipskom ispitivanju i potpunu sukladnost podsustava s zahtjevima TSI-ja. Sustav upravljanja kakvoćom (ili više njih) drugih izvoditelja mora osigurati sukladnost njihovog doprinosa podsustavu s tipom kako je opisano u potvrdi o tipskom ispitivanju i zahtjevima TSI-ja. Svi elementi, zahtjevi i odredbe koje donese podnositelj (ili više njih) moraju se sustavno i organizirano dokumentirati u obliku napisanih politika, postupaka i uputa. Ta dokumentacija sustava upravljanja kakvoćom jamči jedinstveno razumijevanje politika i postupaka kakvoće, kao što su programi, planovi, priručnici i zapisi kakvoće. On naročito sadrži odgovarajući opis sljedećih stavki za sve podnositelje zahtjeva:
i za naručitelja ili glavnog izvođača odgovornog za cjelokupan projekt podsustava:
Ispitivanja, testiranja i provjere i pregledi obuhvaćaju sve sljedeće faze:
|
5.3. |
Prijavljeno tijelo koje je izabrao naručitelj pregledava jesu li sve faze podsustava, kako je navedeno u točki 5.2. u dovoljnoj mjeri i na odgovarajući način obuhvaćene odobrenjem i nadzorom sustava upravljanja kakvoćom podnositelja zahtjeva (8). Ako se sukladnost podsustava s tipom kako je opisan u potvrdi EZ-a o tipskom ispitivanju, i sukladnost podsustava sa zahtjevima TSI-ja temelji na više od jednog sustava upravljanja kakvoćom, prijavljeno tijelo mora prije svega provjeriti
|
5.4. |
Prijavljeno tijelo iz točke 5.1. ocjenjuje sustav upravljanja kakvoćom kako bi utvrdilo ispunjava li zahtjeve iz točke 5.2. Prijavljeno tijelo pretpostavlja sukladnost sa zahtjevima, ako podnositelj zahtjeva koristi sustav kakvoće za proizvodnju, ispitivanje i testiranje gotovog proizvoda prema standardu EN/ISO 9001-2000, u kojem se uzima u obzir specifičnost podsustava za koji se provodi. Kada podnositelj zahtjeva provodi potvrđeni sustav upravljanja kakvoćom, prijavljeno tijelo to uzima u obzir tijekom ocjenjivanja. Inspekcijski pregled je prilagođen pojedinačnom podsustavu, uzimajući u obzir specifični doprinos podnositelja zahtjeva podsustavu. Skupina za inspekcijski pregled ima najmanje jednog člana s iskustvom ocjenjivača dotične tehnologije podsustava. Postupak vrednovanja uključuje inspekcijski posjet prostorima podnositelja zahtjeva. Odluka se priopćava podnositelju zahtjeva. Priopćenje mora sadržavati zaključke ispitivanja i utemeljenu odluku o ocjeni. |
5.5. |
Naručitelj, ako sudjeluje, i glavni izvoditelj se obvezuju da će ispuniti obveze koje proizlaze iz sustava upravljanja kakvoćom, kako je odobren, te da će ga održavati na odgovarajućoj i učinkovitoj razini. Oni obavještavaju prijavljeno tijelo koje je odobrilo sustav upravljanja kakvoćom, o svakoj predviđenoj većoj promjeni koja će utjecati na to kako podsustav ispunjava zahtjeve TSI-ja. Prijavljeno tijelo ocjenjuje predložene promjene i odlučuje hoće li izmijenjeni sustav upravljanja kakvoćom ispunjavati zahtjeve iz točke 5.2. ili je potrebno ponovno ocjenjivanje. Ono o svojoj odluci obavještava podnositelja zahtjeva. Obavijest sadržava zaključke pregleda i utemeljenu odluku o ocjeni. |
6. |
Nadzor sustava za upravljanje kakvoćom u nadležnosti prijavljenog tijela |
6.1. |
Svrha je nadzora zajamčiti da naručitelj, ako sudjeluje, i glavni izvoditelj na odgovarajući način ispunjavaju obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava upravljanja kakvoćom (ili više njih). |
6.2. |
Naručitelj, ako sudjeluje, i glavni izvoditelj prijavljenom tijelu iz točke 5.1. šalju sve dokumente koji su potrebni za tu namjenu (ili nalažu da se pošalju), uključujući planove provođenja, te tehničke zapise u vezi s podsustavom (ako je to važno za poseban doprinos podnositelja zahtjeva podsustavu), a naročito:
|
6.3. |
Prijavljeno tijelo provodi povremene inspekcijske preglede kako bi se uvjerilo da naručitelj, ako sudjeluje, i glavni izvoditelj održavaju i koriste sustav upravljanja kakvoćom, te im pripremaju izvješće o inspekcijskom pregledu. Kada oni provode potvrđeni sustav upravljanja kakvoćom, prijavljeno tijelo to pri nadzoru uzima u obzir. Inspekcijski se pregledi provode najmanje jednom godišnje, a najmanje jedan inspekcijski pregled se provodi u razdoblju izvođenja relevantnih djelatnosti (proizvodnja, sastavljanje ili postavljanje) za podsustav koji je predmet postupka provjere EZ-a iz točke 8. |
6.4. |
Pored toga prijavljeno tijelo može nenajavljeno obići objekte podnositelja zahtjeva. Tijekom takvih obilazaka ono po potrebi može obaviti cjelovite ili djelomične inspekcijske preglede i provesti, odnosno naložiti provedbu testiranja radi provjere pravilne primjene sustava upravljanja kakvoćom. Ono podnositelju (podnositeljima) zahtjeva izdaje ispitno izvješće i po potrebi izvješće o inspekcijskom pregledu i/ili testiranju, ako ga je provelo. |
6.5. |
Ako prijavljeno tijelo koje je izabrao naručitelj i koje je odgovorno za provjeru EZ-a ne provodi nadzor nad svim dotičnim sustavima upravljanja kakvoćom, ono usklađuje aktivnosti nadzora drugih prijavljenih tijela odgovornih za taj zadatak kako bi:
To usklađivanje uključuje prava prijavljenog tijela:
|
7. |
U svrhu ispitivanja, inspekcijskih pregleda i nadzora, prijavljeno tijelo iz točke 5.1. ima stalni pristup gradilištima, proizvodnim pogonima, lokacijama za sastavljanje i postavljanje, skladišnim prostorima i po potrebi objektima za predmontažu i testiranje, te općenito svim prostorima koje smatra nužnim za izvođenje svojih zadataka, u skladu s posebnim doprinosom podnositelja zahtjeva projektu podsustava. |
8. |
Naručitelj, ako sudjeluje, i glavni izvoditelj u trajanju od 10 godina nakon izrade zadnjeg podsustava nacionalnim tijelima omogućuje uvid u:
|
9. |
Ako podsustav ispunjava zahtjeve TSI-ja prijavljeno tijelo na osnovi tipskog ispitivanja, te odobrenja i nadzora sustava upravljanja kakvoćom sastavlja potvrdu o sukladnosti za naručitelja, koji nakon toga sastavlja izjavu o provjeri EZ-a za nadzorno tijelo u državi članici u kojoj se podsustav nalazi i/ili radi. Izjava o provjeri EZ-a i priloženi dokumenti moraju sadržavati datum i potpis. Izjava mora biti napisana na istom jeziku kao i tehnička dokumentacija i sadrži barem podatke uključene u Prilog V. Direktivi. |
10. |
Prijavljeno tijelo koje je izabrao naručitelj odgovorno je za sastavljanje tehničke dokumentacije koja mora biti priložena izjavi o provjeri EZ-a. Tehnička dokumentacija obuhvaća barem podatke navedene u članku 18. stavku 3. Direktive, a naročito sljedeće:
|
11. |
Svako prijavljeno tijelo drugim prijavljenim tijelima priopćava odgovarajuće informacije o odobrenjima sustava upravljanja kakvoćom koje je izdalo, povuklo ili odbilo. Druga prijavljena tijela mogu zatražiti preslike izdanih odobrenja sustava upravljanja kakvoćom. |
12. |
Podaci priloženi potvrdi o sukladnosti predaju se naručitelju. Naručitelj s poslovnim nastanom u Zajednici zadržava primjerak tehničke dokumentacije do isteka životnog vijeka podsustava, te naredne tri godine; on se šalje svakoj drugoj državi članici na njezin zahtjev. |
F.3.3. Modul SF: Provjera proizvoda
1. |
U ovom je modulu opisan postupak provjere EZ-a kojim prijavljeno tijelo na zahtjev naručitelja ili njegovog ovlaštenog predstavnika s poslovnim nastanom u Zajednici pregledava i potvrđuje je li podsustav infrastrukture, energije ili željezničkih vozila, za koji je prijavljeno tijelo već izdalo potvrdu o tipskom ispitivanju,
|
2. |
Naručitelj (10) podnosi zahtjev za provjeru EZ-a (na osnovi provjere proizvoda) podsustava prijavljenom tijelu koje je sam izabrao. Zahtjev sadrži:
|
3. |
U navedenom dijelu postupka naručitelj provjerava i potvrđuje da je dotični podsustav sukladan s tipom kako je opisan u potvrdi o tipskom ispitivanju i da ispunjava zahtjeve TSI-ja koji se na njega odnose. Prijavljeno tijelo provodi postupak pod uvjetom da je potvrda o tipskom ispitivanju koja je izdana prije ocjenjivanja i dalje valjana za podsustav koji je predmet zahtjeva. |
4. |
Naručitelj poduzima sve potrebne mjere kako bi proizvodni postupak (uključujući sklapanje i integraciju interoperabilnih sastavnih dijelova koje izvodi glavni izvoditelj (11) kada sudjeluje) zajamčio sukladnost podsustava s tipom, kako je opisan u potvrdi o tipskom ispitivanju, te zahtjevima TSI-ja koji se odnose na njega. |
5. |
Zahtjev omogućuje razumijevanje projekta, proizvodnje, postavljanja, održavanja i rada podsustava, te omogućuju ocjenu sukladnosti s tipom, kako je opisan u potvrdi o tipskom ispitivanju, te sa zahtjevima TSI-ja koji se ocjenjuju. Zahtjev sadrži:
te, ako nije dio ove dokumentacije,
Ako se u TSI-ju zahtijevaju dodatni podaci za tehničku dokumentaciju, oni moraju biti uključeni. |
6. |
Prijavljeno tijelo u zahtjevu najprije provjerava valjanost tipskog ispitivanja i potvrde o tipskom ispitivanju. Ako prijavljeno tijelo smatra da potvrda o tipskom ispitivanju više nije valjana ili da nije odgovarajuća, te da je potrebno novo tipsko ispitivanje, ono svoju odluku mora obrazložiti. Prijavljeno tijelo provodi odgovarajuća ispitivanja i testiranja kako bi provjerilo sukladnost podsustava s tipom kako je opisan u potvrdi EZ-a o tipskom ispitivanju, kao i sa zahtjevima TSI-ja. Prijavljeno tijelo ispituje i testira svaki podsustav koji se proizvodi kao serijski proizvod, kako je utvrđeno u točki 4. |
7. |
Provjera s ispitivanjem i testiranjem svakog podsustava (kao serijskog proizvoda) |
7.1. |
Prijavljeno tijelo provodi testiranja, ispitivanja i provjere kako bi se zajamčila sukladnost podsustava kao serijskih proizvoda, kako je predviđeno u TSI-ju. Ispitivanja, testiranja i provjere odnose se na faze, kako je predviđeno u TSI-ju. |
7.2. |
Svaki podsustav (kao serijski proizvod) pojedinačno se ispituje, testira i provjerava (13) radi provjere njegove sukladnosti s tipom, kako je opisan u potvrdi o tipskom ispitivanju i u zahtjevima TSI-ja koji se na njega odnose. Kada u TSI-ju (ili u europskom standardu, navedenom u TSI-ju) testiranje nije utvrđeno, primjenjuju se odgovarajuće europske specifikacije ili jednakovrijedna testiranja. |
8. |
Prijavljeno tijelo se s naručiteljem (i glavnim izvoditeljem) dogovara o mjestima na kojima će se provoditi testiranja, te o tome da konačno testiranje podsustava, te kada se tako zahtijeva u TSI-ju, testiranja ili provjeru u punim radnim uvjetima, provodi naručitelj pod neposrednim nadzorom i u nazočnosti prijavljenog tijela. Prijavljeno tijelo u svrhu testiranja i provjera ima stalni pristup proizvodnim pogonima, mjestima za sastavljanje i postavljanje i po potrebi objektima za montažu i testiranje, kako bi moglo provoditi svoje zadatke kako je utvrđeno u TSI-ju. |
9. |
Ako podsustav ispunjava zahtjeve TSI-ja, prijavljeno tijelo sastavlja potvrdu o sukladnosti za naručitelja, koji nakon toga sastavlja izjavu o provjeri EZ-a za nadzorno tijelo u državi članici u kojoj se podsustav nalazi i/ili radi. Prijavljeno tijelo te aktivnosti provodi na osnovi tipskog ispitivanja i testiranja, provjera i kontrola obavljenih na svim serijskim proizvodima, kako je navedeno u točki 7. i kako se zahtijeva u TSI-ju i/ili u odgovarajućim europskim specifikacijama. Izjava o provjeri EZ-a i priloženi dokumenti moraju sadržavati datum i potpis. Izjava mora biti napisana na istom jeziku kao i tehnička dokumentacija i sadrži barem podatke uključene u Prilog V. Direktivi. |
10. |
Prijavljeno tijelo odgovorno je za sastavljanje tehničke dokumentacije koja mora biti priložena izjavi o provjeri EZ-a. Tehnička dokumentacija uključuje barem podatke navedene u članku 18. stavku 3. Direktive, a naročito sljedeće:
|
11. |
Podaci priloženi potvrdi o sukladnosti predaju se naručitelju. Naručitelj zadržava primjerak tehničke dokumentacije do isteka životnog vijeka podsustava, te naredne tri godine; ona se šalje svakoj drugoj državi članici na njezin zahtjev. |
F.3.4 Modul SG: Provjera jedinice
1. |
Ovim se modulom opisuje postupak provjere EZ-a kojim prijavljeno tijelo na zahtjev naručitelja ili njegovog ovlaštenog predstavnika s poslovnim nastanom u Zajednici pregledava i potvrđuje je li podsustav infrastrukture, energije, prometno-upravljački podsustav ili podsustav željezničkih vozila
i da se može pustiti u rad. |
2. |
Naručitelj (15) podnosi zahtjev za provjerom EZ-a (na osnovi provjere jedinice) podsustava prijavljenom tijelu po svom izboru. Zahtjev sadrži:
|
3. |
Tehnička dokumentacija omogućuje razumijevanje projekta, proizvodnje, postavljanja i rada podsustava te omogućuju ocjenu sukladnosti sa zahtjevima TSI-ja. Tehnička dokumentacija sadrži:
Ako TSI zahtijeva dodatne podatke za tehničku dokumentaciju, oni se moraju uključiti. |
4. |
Prijavljeno tijelo pregledava zahtjev i tehničku dokumentaciju i utvrđuje elemente koji su projektirani u skladu s odgovarajućim odredbama TSI-ja i europskim specifikacijama, te elemente koji su projektirani bez primjene odgovarajućih odredbi navedenih europskih specifikacija. Prijavljeno tijelo ispituje podsustav i provjerava jesu li provedena odgovarajuća testiranja kako bi se utvrdilo jesu li odgovarajuće europske specifikacije, kada su bile izabrane, u stvarnosti i primijenjene i ispunjavaju li donesena rješenja zahtjeve TSI-ja kada odgovarajuće europske specifikacije nisu bile primijenjene. Ispitivanja, testiranja i provjere obavljaju se i u sljedećim fazama, kako je predviđeno u TSI-ju:
Prijavljeno tijelo može uzeti u obzir dokaze o ispitivanjima, provjerama ili testiranjima koje su pod sličnim uvjetima uspješno provela druga tijela (17) ili podnositelj zahtjeva (ili su bila obavljena u njegovo ime), ako je tako utvrđeno u odgovarajućem TSI-ju. Prijavljeno tijelo tada odlučuje hoće li upotrijebiti rezultate tih pregleda ili testiranja. Dokazi koje je prikupilo prijavljeno tijelo moraju biti odgovarajući i dovoljni kako bi se dokazala sukladnost s zahtjevima TSI-ja, te da su sve zahtijevane i odgovarajuće provjere i testiranja obavljeni. Prije izvođenja testiranja ili provjera razmatraju se svi dokazi koji su podastrijele treće strane, budući da prijavljeno tijelo možda želi provesti bilo kakvo ocjenjivanje, biti nazočno ili pregledati testiranja ili preglede u trenutku njihovog provođenja. Opseg takvih drugih dokaza opravdava se dokumentiranom analizom, pri čemu se, među ostalim, koriste i dolje navedeni faktori (18). To opravdanje mora biti uključeno u tehničku dokumentaciju. Prijavljeno tijelo u svakom slučaju ostaje odgovorno za njih. |
5. |
Prijavljeno tijelo se s naručiteljem dogovara o mjestima na kojima će se provoditi testiranje te o tome da konačno testiranje podsustava i kada se tako zahtijeva u TSI-ju, testiranje u punim uvjetima rada provodi naručitelj pod neposrednim nadzorom i u nazočnosti prijavljenog tijela. |
6. |
U svrhu testiranja i provjere prijavljeno tijelo ima stalni pristup prostorima za projektiranje, gradilištima, proizvodnim pogonima, mjestima za sastavljanje i postavljanje i po potrebi objektima za montažu i testiranje kako bi obavljao svoje zadatke, kako je utvrđeno u TSI-ju. |
7. |
Ako podsustav ispunjava zahtjeve TSI-ja, prijavljeno tijelo na osnovi testiranja, provjera i pregleda provedenih u skladu sa zahtjevima TSI-ja i/ili odgovarajućim europskim specifikacijama, sastavlja potvrdu o sukladnosti za naručitelja, koji nakon toga sastavlja izjavu o provjeri EZ-a za nadzorno tijelo u državi članici u kojoj se podsustav nalazi i/ili radi. Izjava o provjeri EZ-a i priloženi dokumenti moraju sadržavati datum i potpis. Izjava mora biti napisana na istom jeziku kao i tehnička dokumentacija i sadržavati barem podatke uključene u Prilogu V. Direktivi. |
8. |
Prijavljeno tijelo odgovorno je za sastavljanje tehničke dokumentacije koja se mora priložiti izjavi o provjeri EZ-a. Tehnička dokumentacija obuhvaća barem podatke navedene u članku 18. stavku 3. Direktive, a naročito sljedeće:
|
9. |
Podaci priloženi potvrdi o sukladnosti predaju se naručitelju. Naručitelj zadržava primjerak tehničke dokumentacije do isteka životnog vijeka podsustava te naredne tri godine; ona se šalje svakoj drugoj državi članici na njezin zahtjev. |
F.3.5. Modul SH2: Cjeloviti sustav upravljanja kakvoćom s ispitivanjem projekta
1. |
U ovom je modulu opisan postupak provjere EZ-a kojim prijavljeno tijelo na zahtjev naručitelja ili njegovog ovlaštenog predstavnika s poslovnim nastanom u Zajednici pregledava i potvrđuje je li podsustav infrastrukture, energije, prometno-upravljački podsustav ili podsustav željezničkih vozila
|
2. |
Prijavljeno tijelo provodi postupak, uključujući ispitivanje projekta podsustava, pod uvjetom, da naručitelj (20) i glavni izvoditelj ispunjavaju obveze iz točke 3. „Glavni izvoditelj” se odnosi na poduzeća čije aktivnosti pridonose ispunjavanju temeljnih zahtjeva TSI-ja. Ovaj se termin odnosi na poduzeće:
On se ne odnosi na podizvoditelje proizvođača koji dostavljaju komponente i interoperabilne sastavne dijelove. |
3. |
Naručitelj ili glavni izvoditelj, kada sudjeluje, za podsustav koji je predmet postupka provjere EZ-a koristi odobren sustav upravljanja kakvoćom za proizvodnju te ispitivanje i testiranje gotovog proizvoda kako je utvrđeno u točki 5. i koji podliježe nadzoru kako je utvrđeno u točki 6. Glavni izvoditelj odgovoran za projekt cjelokupnog podsustava (uključujući posebno odgovornost za integraciju podsustava) u svakom će slučaju primjenjivati odobreni sustav upravljanja kakvoćom za projekt, proizvodnju te ispitivanje i testiranje gotovog proizvoda koje podliježe nadzoru navedenom u točki 6. Kada je naručitelj sam odgovoran za projekt cjelokupnog podsustava (uključujući naročito odgovornost za integraciju podsustava) ili ako naručitelj neposredno sudjeluje u projektiranju i/ili proizvodnji (uključujući sastavljanje i postavljanje), on za navedene aktivnosti mora koristiti odobreni sustav upravljanja kakvoćom, koji podliježe nadzoru kako je utvrđeno u točki 6. Podnositelji zahtjeva koji su uključeni samo u sklapanje i postavljanje smiju koristiti samo odobreni sustav upravljanja kakvoćom za proizvodnju i ispitivanje i testiranje gotovog proizvoda. |
4. |
Postupak provjere EZ-a |
4.1. |
Naručitelj prijavljenom tijelu prema svom izboru podnosi zahtjev za provjerom EZ-a podsustava (na osnovi sustava potpunog upravljanja kakvoćom s ispitivanjem projekta), uključujući usklađivanje nadzora sustava upravljanja kakvoćom, kako je utvrđeno u točkama 5.4 i 6.6. Naručitelj obavještava uključene proizvođače o izboru prijavljenog tijela i o zahtjevu. |
4.2. |
Zahtjev omogućuje razumijevanje projekta, proizvodnje, postavljanja, održavanja i rada podsustava te omogućuje ocjenu sukladnosti sa zahtjevima TSI-ja. Zahtjev sadrži:
|
4.3. |
Naručitelj iznosi rezultate ispitivanja, provjera i testiranja (22), te po potrebi i tipskog ispitivanja koje je proveo njegov laboratorij ili neki drugi laboratorij u njegovo ime. |
4.4. |
Prijavljeno tijelo pregledava zahtjev koji se odnosi na ispitivanje projekta i ocjenjuje rezultate testiranja. Kada projekt ispunjava odredbe Direktive i TSI-ja koji se na njega odnose, prijavljeno tijelo podnositelju zahtjeva izdaje potvrdu o ispitivanju projekta. Potvrda sadrži zaključke ispitivanja projekta, uvjete njezine valjanosti, podatke potrebne za utvrđivanje ispitanog projekta i po potrebi, opis rada podsustava. Ako se naručitelju uskrati izdavanje potvrde o ispitivanju projekta, prijavljeno tijelo mora navesti detaljne razloge za takvo uskraćivanje. Potrebno je donijeti propise u pogledu žalbenog postupka. |
4.5. |
Tijekom faze proizvodnje podnositelj zahtjeva obavještava prijavljeno tijelo koje posjeduje tehničku dokumentaciju u vezi s potvrdom o ispitivanju projekta, o svim promjenama koje bi mogle utjecati na sukladnost sa zahtjevima TSI-ja ili propisanim uvjetima za uporabu podsustava. U takvim slučajevima podsustav dobiva dodatno odobrenje. U tom slučaju prijavljeno tijelo provodi samo ona ispitivanja i testiranja koja su važna i potrebna za izmjene. To se dodatno odobrenje može izdati u obliku dodatka izvornoj potvrdi o ispitivanju projekta ili se po povlačenju stare potvrde izdaje nova potvrda. |
5. |
Sustav upravljanja kakvoćom |
5.1. |
Naručitelj, ako sudjeluje, i glavni izvoditelj, kada sudjeluje, podnose zahtjev za ocjenu svog sustava upravljanja kakvoćom prijavljenom tijelu koje sami odaberu. Zahtjev sadrži:
|
5.2. |
Sustavi upravljanja kakvoćom jamče naručitelju ili glavnom izvoditelju odgovornom za cjelokupan projekt podsustava potpunu sukladnost podsustava sa zahtjevima TSI-ja. Sustav (ili sustavi) upravljanja kakvoćom drugih izvoditelja mora (moraju) osigurati sukladnost njihovog odgovarajućeg doprinosa podsustavu sa zahtjevima TSI-ja. Svi elementi, zahtjevi i odredbe koje usvoji podnositelj (ili više njih), moraju biti sustavno i organizirano dokumentirani u obliku pisanih politika, postupaka i uputa. Ta dokumentacija sustava upravljanja kakvoćom jamči jedinstveno razumijevanje politika i postupaka kakvoće, kao što su programi, planovi, priručnici i zapisi. Sustav naročito sadrži odgovarajući opis sljedećih stavki:
Ispitivanja, testiranja i provjere obuhvaćaju sve sljedeće faze:
|
5.3. |
Prijavljeno tijelo koje je izabrao naručitelj ispituje jesu li sve faze podsustava, kako je navedeno u točki 5.2. u dovoljnoj mjeri i na odgovarajući način obuhvaćene u odobrenju i nadzoru sustava upravljanja kakvoćom podnositelja zahtjeva (23). Ako se sukladnost podsustava sa zahtjevima TSI-ja temelji na više od jednog sustava upravljanja kakvoćom, prijavljeno tijelo mora naročito ispitati,
i jesu li sveukupna odgovornost i ovlasti uprave za sukladnost cjelovitog podsustava za glavnog izvoditelja utvrđene u dovoljnoj mjeri i na odgovarajući način. |
5.4. |
Prijavljeno tijelo iz točke 5.1. ocjenjuje sustav upravljanja kakvoćom kako bi utvrdilo ispunjava li zahtjeve iz točke 5.2. Prijavljeno tijelo pretpostavlja sukladnost sa zahtjevima, ako podnositelj zahtjeva koristi sustav kakvoće za projektiranje, proizvodnju, ispitivanje i testiranje gotovog proizvoda prema standardu EN/ISO 9001-2000, koji uzima u obzir specifičnost podsustava za koji se provodi. Kada podnositelj zahtjeva primjenjuje odobreni sustav upravljanja kakvoćom, prijavljeno tijelo pri ocjenjivanju to uzima u obzir. Inspekcijski je pregled prilagođen pojedinačnom podsustavu, uzimajući u obzir specifični doprinos podnositelja zahtjeva podsustavu. Skupina za inspekcijske preglede ima najmanje jednog člana s iskustvom ocjenjivača dotične tehnologije podsustava. Postupak vrednovanja uključuje inspekcijski posjet objektima podnositelja zahtjeva. Odluka se priopćava podnositelju zahtjeva. Priopćenje mora sadržavati zaključke ispitivanja i utemeljenu odluku o ocjeni. |
5.5. |
Naručitelj, ako sudjeluje, i glavni izvoditelj se obvezuju da će ispuniti obveze koje proizlaze iz sustava upravljanja kakvoćom, kako je odobren, te da će ga održavati na odgovarajućoj i učinkovitoj razini. Oni obavještavaju prijavljeno tijelo koje je odobrilo sustav upravljanja kakvoćom o svakoj predviđenoj većoj promjeni koja će utjecati na ispunjavanje zahtjeva TSI-ja podsustava. Prijavljeno tijelo ocjenjuje predložene promjene i odlučuje hoće li izmijenjeni sustav upravljanja kakvoćom ispunjavati zahtjeve iz točke 5.2. ili je potrebno ponovno ocjenjivanje. Ono o svojoj odluci obavještava podnositelja zahtjeva. Obavijest sadržava zaključke ispitivanja i utemeljenu odluku o ocjeni. |
6. |
Nadzor sustava za upravljanje kakvoće u nadležnosti nadležnog tijela |
6.1. |
Svrha je nadzora osigurati da naručitelj, ako sudjeluje, i glavni izvoditelj na odgovarajući način ispunjavaju obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava upravljanja kakvoćom (ili više njih). |
6.2. |
Naručitelj, ako sudjeluje, i glavni izvoditelj prijavljenom tijelu iz točke 5.1. šalju sve dokumente koji su potrebni za tu namjenu (ili nalažu da se isti pošalju), uključujući naročito planove provođenja, te tehničke zapise o podsustavu (ako je to važno za poseban doprinos podnositelja zahtjeva podsustavu), uključujući:
|
6.3. |
Prijavljeno tijelo provodi povremene inspekcijske preglede kako bi se uvjerilo da naručitelj, ako sudjeluje, i glavni izvoditelj, održavaju i koriste sustav upravljanja kakvoćom te im pripremaju izvješće o inspekcijskom pregledu. Kada oni primjenjuju potvrđeni sustav upravljanja kakvoćom, prijavljeno tijelo to pri nadzoru uzima u obzir. Inspekcijski se pregledi provode najmanje jednom godišnje, a barem jedan inspekcijski pregled se provodi u razdoblju izvođenja bitnih aktivnosti (projektiranje, proizvodnja, sastavljanje ili postavljanje) za podsustav koji je predmet postupka provjere EZ-a iz točke 4. |
6.4. |
Pored toga, prijavljeno tijelo može nenajavljeno obići objekte podnositelja zahtjeva navedene u točki 5.2. Tijekom takvih obilazaka ono po potrebi može obaviti cjelovite ili djelomične inspekcijske preglede i provesti, odnosno naložiti provedbu testiranja radi provjere pravilne primjene sustava upravljanja kakvoćom. Ono podnositelju zahtjeva izdaje izvješće o ispitivanju i inspekcijskom pregledu i po potrebi izvješće o testiranju. |
6.5. |
Ako prijavljeno tijelo koje je izabrao naručitelj i koje je odgovorno za provjeru EZ-a ne provodi nadzor nad svim dotičnim sustavima upravljanja kakvoćom kako je navedeno u točki 5., ono usklađuje aktivnosti nadzora drugih prijavljenih tijela odgovornih za taj zadatak, tako da:
To usklađivanje uključuje pravo prijavljenog tijela:
|
7. |
U svrhu ispitivanja, inspekcijskih pregleda i nadzora, prijavljeno tijelo iz točke 5.1. ima stalni pristup prostorima za projektiranje, gradilištima, proizvodnim pogonima, mjestima za sastavljanje i postavljanje, skladišnim prostorima i po potrebi objektima za montažu i testiranje, te općenito svim prostorima koje smatra nužnim za izvođenje svojih zadataka, u skladu s posebnim doprinosom podnositelja zahtjeva projektu podsustava. |
8. |
Naručitelj, ako sudjeluje, i glavni izvoditelj u razdoblju od 10 godina nakon izrade posljednjeg podsustava nacionalnim tijelima omogućuje uvid u:
|
9. |
Ako podsustav ispunjava zahtjeve TSI-ja, prijavljeno tijelo na osnovi ispitivanja projekta te odobrenja i nadzora sustava upravljanja kakvoćom sastavlja potvrdu o sukladnosti za naručitelja, koji nakon toga sastavlja izjavu o provjeri EZ-a za nadzorno tijelo u državi članici u kojoj se podsustav nalazi i/ili radi. Izjava o provjeri EZ-a i priloženi dokumenti moraju sadržavati datum i potpis. Izjava mora biti napisana na istom jeziku kao i tehnička dokumentacija i sadrži barem podatke uključene u Prilog V. Direktivi. |
10. |
Prijavljeno tijelo koje je izabrao naručitelj odgovorno je za sastavljanje tehničke dokumentacije koja mora biti priložena izjavi o provjeri EZ-a. Tehnička dokumentacija uključuje barem podatke navedene u članku 18. stavku 3. Direktive, a naročito sljedeće:
|
11. |
Svako prijavljeno tijelo drugim prijavljenim tijelima priopćava odgovarajuće podatke u vezi s odobrenjima sustava upravljanja kakvoćom i potvrdama ispitivanja projekta EZ-a koje je izdalo, povuklo ili odbilo. Druga prijavljena tijela mogu zatražiti preslike:
|
12. |
Podaci priloženi potvrdi o sukladnosti predaju se naručitelju. Naručitelj zadržava primjerak tehničke dokumentacije do isteka životnog vijeka podsustava, te naredne tri godine; on se šalje svakoj drugoj državi članici na njezin zahtjev. |
F.4. Ocjena organizacije održavanja: Postupak ocjenjivanja sukladnosti
Otvoreno pitanje.
(1) Temeljni se zahtjevi odražavaju u tehničkim parametrima, sučeljima i zahtjevima za radnu učinkovitost, utvrđenim u poglavlju 4. ovog TSI-ja.
(2) U modulu „naručitelj” znači „naručitelj podsustava, kako je utvrđeno u direktivi ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici”.
(3) U odgovarajućem odjeljku TSI-ja u tom je pogledu moguće definirati posebne zahtjeve.
(4) Definicija europske specifikacije navedena je u direktivama 96/48/EZ i 01/16/EZ. U vodiču za primjenu TSI-ja velikih brzina objašnjen je način uporabe europskih specifikacija.
(5) Temeljni se zahtjevi odražavaju u tehničkim parametrima, sučeljima i zahtjevima za radne karakteristike utvrđenim u poglavlju 4. ovog TSI-ja.
(6) U modulu „naručitelj” znači „naručitelj podsustava, kako je definirano u Direktivi, ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici”.
(7) Definicija europske specifikacije navedena je u direktivama 96/48/EZ i 01/16/EZ. U vodiču za primjenu TSI-ja velikih brzina objašnjen je način uporabe europskih specifikacija.
(8) Za TSI željezničkih vozila, prijavljeno tijelo može sudjelovati do končanog testiranja lokomotive ili garniture vlaka na terenu u uvjetima utvrđenim u odgovarajućem poglavlju TSI-ja.
(9) Temeljni se zahtjevi odražavaju u tehničkim parametrima, sučeljima i zahtjevima za radne karakteristike, utvrđenim u poglavlju 4. ovog TSI-ja.
(10) U modulu „naručitelj” znači „naručitelj podsustava, kako je definirano u direktivi, ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici”.
(11) „Glavni izvoditelj” odnosi se na tvrtke čije aktivnosti pridonose ispunjavanju temeljnih zahtjeva TSI-ja. Tiče se poduzeća koja mogu biti odgovorna za cjelokupan projekt podsustava ili na druga poduzeća koja su uključena samo u dio projekta podsustava (koje izvode, na primjer, sklapanje ili postavljanje podsustava).
(12) Definicija europske specifikacije navedena je u direktivama 96/48/EZ i 2001/16/EZ. U vodiču za primjenu TSI-ja velikih brzina objašnjen je način uporabe europskih specifikacija.
(13) Naročito za TSI željezničkih vozila, prijavljeno tijelo može sudjelovati u konačnom testiranju željezničkih vozila ili garniture vlaka u prometu u uvjetima utvrđenim u odgovarajućem poglavlju TSI-ja.
(14) Temeljni se zahtjevi odražavaju u tehničkim parametrima, sučeljima i zahtjevima za radne karakteristike, utvrđenim u poglavlju 4. ovog TSI-ja.
(15) U modulu „naručitelj” znači „naručitelj podsustava, kako je definirano u direktivi, ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici”.
(16) Definicija europske specifikacije navedena je u Direktivama 96/48/EZ i 2001/16/EZ. U vodiču za primjenu TSI-ja velikih brzina objašnjen je način uporabe europskih specifikacija.
(17) Uvjeti za povjeravanje provjere i testiranja moraju biti slični onim uvjetima koje prijavljeno tijelo poštuje pri ugovaranju aktivnosti. (vidjeti § 6.5. Plavog vodiča o Novom pristupu).
(18) Prijavljeno tijelo istražuje različite dijelove rada podsustava te prije, tijekom i nakon okončanja rada utvrđuje:
— |
rizik i posljedice po sigurnost za podsustav i njegove različite dijelove, |
— |
uporabu postojeće opreme i sustava:
|
— |
uporabu postojećih projekata, tehnologija, materijala i proizvodnih tehnika, |
— |
organizaciju projektiranja, proizvodnje, testiranja i puštanja u rad, |
— |
operativne i servisne obveze, |
— |
prethodna odobrenja drugih nadležnih tijela, |
— |
akreditacije drugih uključenih tijela:
|
— |
uporabu homogenih serija i sustava koji su u skladu s modulom F. |
(19) Temeljni se zahtjevi odražavaju u tehničkim parametrima, sučeljima i zahtjevima za radne karakteristike, utvrđenim u poglavlju 4. ovog TSI-ja.
(20) U modulu „naručitelj” znači „naručitelj podsustava, kako je definirano u direktivi, ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici”.
(21) Definicija europske specifikacije navedena je u Direktivama 96/48/EZ i 2001/16/EZ. U vodiču za primjenu TSI-ja velikih brzina objašnjen je način uporabe europskih specifikacija.
(22) Rezultati testiranja se mogu predati istodobno sa zahtjevom ili kasnije.
(23) Naročito za TSI željezničkih vozila, prijavljeno tijelo može sudjelovati u konačnom testiranju željezničkog vozila ili garniture vlaka u prometu u uvjetima utvrđenim u odgovarajućem poglavlju TSI-ja.
PRILOG G
GLOSAR
poprečni prolaz |
kratak tunel koji povezuje dva ili više paralelnih tunela, namijenjen povezivanju radi spašavanja, održavanja i instaliranja, a ponekad i zbog aerodinamičnih razloga |
||||||||
uzemljenje |
Mjera povezivanja kontaktne mreže ili vodljive šine izravno sa zemljom kako bi se izbjegao neprihvatljivo visok kontaktni napon tijekom radova na elektrificiranim prugama |
||||||||
komunikacija u slučaju opasnosti |
|
||||||||
Plan u slučaju opasnosti |
Plan u slučaju opasnosti je plan pod vodstvom upravitelja infrastrukture, po potrebi u suradnji sa željezničkim prijevoznicima, službama za spašavanje i odgovarajućim nadležnim tijelima za svaki tunel. Plan u slučaju opasnosti mora biti usklađen s osiguranim sredstvima za samospašavanje, evakuaciju i spašavanje. |
||||||||
IM |
Upravitelj infrastrukture |
||||||||
zaštićeni električni kabel |
zaštićeni električni kabel je kabel koji u slučaju požara ne ispušta produkte izgaranja u okoliš |
||||||||
plan održavanja |
odredbe za održavanje, uključujući ispitivanje, popravke i obnovu s odgovarajućim specifikacijama |
||||||||
kategorije vožnje |
definicija sigurnosti za vozila koja se koriste na različitim mrežama |
||||||||
područje spašavanja |
područja na kojima službe za spašavanje postavljaju raznu opremu (npr. trijaža, ekipe na licu mjesta, postaja za ispumpavanje vode itd.) S toga se mjesta također omogućuje evakuacija osoba |
||||||||
službe za spašavanje |
uključuju vatrogasne brigade, liječničke organizacije (npr. Crveni križ itd.), tehničke organizacije (npr. THW u Njemačkoj), posebne vojne ili policijske jedinice (npr., korpusi, SAR) |
||||||||
RU |
željeznički prijevoznik |
||||||||
siguran prostor |
Definicija iz odredbe 4.2.2.6.1. Siguran prostor je prostor unutar ili izvan tunela, gdje se primjenjuju svi od sljedećih kriterija:
|
||||||||
uzastopni tuneli |
ako dva ili više tunela uzastopno prate jedan drugoga bez razdvajanja u duljini od 500 m slobodnog prostora, te bez pristupa sigurnom prostoru na području slobodnog prostora, tuneli se definiraju kao samo jedan tunel, te se moraju ispuniti odgovarajuće specifikacije. 500 m je maksimalna duljina vlaka s dodatnim prostorom s obje strane (loše kočenje itd.) |
||||||||
tehnička prostorija |
prostorija s tehničkom opremom za željezničku opremu (npr. signalizacija, napajanje energijom, upravljanje vučom itd.) |
||||||||
krivulja temperature-vremena |
specifikacija za projektiranje i ocjenjivanje konstrukcijskih dijelova; ovdje: specifikacija za „projektiranje za slučaj požara”, radna temperatura koja ovisi o vremenu djelovanja |
||||||||
osoblje u vlaku |
Članovi osoblja u vlaku, koji imaju potvrdu o osposobljenosti i koje je željeznički prijevoznik imenovao za izvođenje posebnih, izabranih zadataka koji se odnose na sigurnost u vlaku, na primjer strojovođa ili čuvar. |
||||||||
duljina tunela |
duljina tunela mjeri se od ulaza do ulaza na gornjoj ravnini pruge; omjer je definiran u 1.1.2. |
||||||||
podzemno stajalište |
stajalište između tunela, pod zemljom, s dijelovima otvorenim za javnost. |