13/Sv. 030

HR

Službeni list Europske unije

270

L 108/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

14.03.2007.

(1)

Cilj politike Zajednice u pogledu okoliša je postići visoku razinu zaštite, uzimajući u obzir raznovrsne okolnosti u različitim regijama Zajednice. Osim toga su informacije, zajedno s prostornim informacijama, potrebne za oblikovanje i provedbu spomenute politike kao i drugih politika Zajednice koje u skladu s člankom 6. Ugovora moraju integrirati ciljeve zaštite okoliša. Da bi se postigla takva integracija, potrebno je uspostaviti mjeru za koordinaciju između korisnika i pružatelja informacija tako da bi se mogle kombinirati informacije i znanja iz različitih sektora.

(2)

Potrebno je u potpunosti razmotriti Šesti program djelovanja za okoliš, koji je donesen Odlukom br. 1600/2002/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. lipnja 2002. (3) kako bi se osiguralo integrirano oblikovanje politike zaštite okoliša Zajednice, uzimajući u obzir regionalne i lokalne različitosti. Postoje brojni problemi vezani uz raspoloživost, kvalitetu, organizaciju, dostupnost i dijeljenje prostornih informacija potrebnih za postizanje ciljeva utvrđenih u tom programu.

(3)

Problemi vezani uz raspoloživost, kvalitetu, organizaciju, dostupnost i dijeljenje prostornih informacija su zajednički mnogim političkim i informacijskim temama i susreću se na različitim razinama tijela javne vlasti i u raznim sektorima. Rješavanje tih problema zahtijeva mjere koje se bave razmjenjivanjem, zajedničkim korištenjem, pristupom i korištenjem interoperabilnih prostornih podataka i usluga o prostornim podacima na različitim razinama tijela javne vlasti i u različitim sektorima. Stoga je u Zajednici potrebno uspostaviti infrastrukturu za prostorne informacije.

(4)

Infrastruktura za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) treba podržavati kreiranje politike vezano uz politike i aktivnosti koje mogu direktno ili indirektno utjecati na okoliš.

(5)

INSPIRE se treba temeljiti na infrastrukturama za prostorne informacije koje uspostavljaju države članice i koje su usklađene sa zajedničkim provedbenim pravilima te dopunjene mjerama na razini Zajednice. Te mjere trebaju osigurati da su infrastrukture za prostorne podatke koje su uspostavile države članice usklađene i upotrebljive u Zajednici kao i u prekograničnom okruženju.

(6)

Infrastrukture za prostorne informacije u državama članicama trebaju biti oblikovane tako da osiguravaju da se prostorni podaci pohranjuju, da su raspoloživi te da se održavaju na najprikladnijoj razini; da omogućavaju dosljedno kombiniranje prostornih podataka iz različitih izvora diljem Zajednice i njihovo dijeljenje između nekoliko korisnika i aplikacija; da omogućavaju da se prostorni podaci prikupljeni na jednoj razini tijela javne vlasti dijele s drugim tijelima javne vlasti; da su prostorni podaci raspoloživi pod uvjetima koji bezrazložno ne ograničavaju njihovu širu uporabu; da je moguće lako otkriti raspoložive prostorne podatke, ocijeniti njihovu prikladnost za ostvarenje cilja i saznati uvjete koji se primjenjuju za njihovu uporabu.

(7)

Postoji određeno preklapanje između prostornih informacija obuhvaćenih ovom Direktivom i informacija obuhvaćenih Direktivom 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu (4). Ova Direktiva ne dovodi u pitanje Direktivu 2003/4/EZ.

(8)

Ova Direktiva ne dovodi u pitanje Direktivu 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenoga 2003. o ponovnom korištenju informacija javnog sektora (5), čiji ciljevi dopunjuju ciljeve ove Direktive.

(9)

Ova Direktiva ne smije utjecati na postojanje ili posjedovanje prava intelektualnog vlasništva tijela javne vlasti.

(10)

Uspostava INSPIRE-a će predstavljati značajnu dodanu vrijednost za - i imat će koristi od - drugih inicijativa Zajednice kao što su Uredba Vijeća (EZ) br. 876/2002 od 21. svibnja 2002. o osnivanju Zajedničkog poduzeća Galileo (6) i Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću „Globalno nadziranje okoliša i sigurnost (GMES): Uspostavljanje GMES-a do 2008. — (Akcijski plan (2004. do 2008.))”. Države članice trebaju razmotriti uporabu podataka i usluga koji proizlaze iz Galilea i GMES-a, kada budu raspoloživi, posebno onih vezanih uz vremenske i prostorne reference iz Galilea.

(11)

Poduzete su mnoge inicijative na nacionalnoj razini i razini Zajednice da bi se prikupile prostorne informacije te uskladilo ili organiziralo njihovo širenje ili uporaba. Takve inicijative se mogu uspostaviti putem zakonodavstva Zajednice, kao što je Odluka Komisije 2000/479/EZ od 17. srpnja 2000. o primjeni Europskog registra emisijskih onečišćivača (EPER) u skladu s člankom 15. Direktive Vijeća 96/61/EZ o integriranom sprečavanju i kontroli onečišćenja (IPPC) (7) i Uredba (EZ) br. 2152/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenoga 2003. o motrenju šuma i međusobnim ekološkim utjecajima u Zajednici (Šume u fokusu) (8), u okviru programa koje financira Zajednica (primjerice, projekt CORINE Land Cover, Europski informacijski sustav u području prometne politike) ili mogu proizaći iz inicijativa poduzetih na nacionalnoj ili regionalnoj razini. Ova Direktiva neće samo dopunjavati takve inicijative osiguravanjem okvira koji će im omogućiti da postanu interoperabilne, nego će graditi na postojećim iskustvima i inicijativama i neće ponavljati posao koji je već obavljen.

(12)

Ova Direktiva se treba primjenjivati na prostorne podatke koje posjeduju tijela javne vlasti ili u ime tijela javne vlasti i na prostorne podatke koje koriste javna tijela vlasti u izvršavanju svojih javnih zadaća. Međutim, podložno određenim uvjetima ova se Direktiva također treba primjenjivati na prostorne podatke koje posjeduju fizičke ili pravne osobe osim tijela javne vlasti, pod uvjetom da spomenute fizičke ili pravne osobe to zahtijevaju.

(13)

Ova Direktiva ne treba postavljati uvjete za prikupljanje novih podataka ili za prenošenje takvih informacija Komisiji, budući da ta pitanja regulira drugo zakonodavstvo vezano uz okoliš.

(14)

Uspostavljanje nacionalnih infrastruktura se treba odvijati postupno i shodno tomu se temama prostornih podataka obuhvaćenih ovom Direktivom trebaju odobravati različite razine prioriteta. Uspostavljanje treba uzeti u obzir opseg u kojemu su prostorni podaci potrebni za cijeli niz primjena u različitim područjima politike, prioritetnih aktivnosti predviđenih u skladu s politikama Zajednice kojima su potrebni usklađeni prostorni podaci i napredak koji je već postignut u području usklađivanja u državama članicama.

(15)

Gubitak vremena i sredstava u potrazi za postojećim prostornim podacima ili utvrđivanje mogu li se oni koristiti za određenu svrhu čine glavnu prepreku za potpunu iskoristivost dostupnih podataka. Države članice trebaju stoga osigurati opise dostupnih skupova prostornih podataka i usluga u obliku metapodataka.

(16)

Budući da velika raznolikost formata i struktura u kojima su prostorni podaci u Zajednici organizirani i dostupni onemogućava učinkovito oblikovanje, provedbu, nadzor i ocjenu zakonodavstva Zajednice koje direktno ili indirektno utječe na okoliš, potrebno je predvidjeti provedbene mjere kako bi se olakšala uporaba prostornih podataka iz različitih izvora u državama članicama. Te mjere trebaju učiniti skupove prostornih podataka interoperabilnima, a države članice trebaju osigurati da su svi podaci ili informacije potrebne za postizanje interoperabilnosti dostupni pod uvjetima koji ne ograničavaju njihovu uporabu u tu svrhu. Provedbena pravila se, gdje je moguće, trebaju temeljiti na međunarodnim standardima i ne smiju uzrokovati prekomjerne troškove za države članice.

(17)

Mrežne usluge su potrebne za dijeljenje prostornih podataka između različitih razina tijela javne vlasti u Zajednici. Te mrežne usluge trebaju omogućiti otkrivanje, transformaciju, pregled i preuzimanje prostornih podataka i korištenje usluga prostornih podataka i e-trgovine. Mrežne usluge trebaju djelovati u skladu sa zajednički dogovorenim specifikacijama i minimalnim mjerilima izvedbe da bi se osigurala interoperabilnost infrastruktura koje su uspostavile države članice. Mreža treba također uključivati tehničke mogućnosti koje omogućavaju tijelima javne vlasti da učine svoje skupove i usluge prostornih podataka dostupnima.

(18)

Određene skupove i usluge prostornih podataka relevantne za politike Zajednice koje direktno ili indirektno utječu na okoliš posjeduju i primjenjuju treće strane. Države članice bi stoga trebale ponuditi trećim stranama mogućnost da daju doprinos nacionalnim infrastrukturama, pod uvjetom da se time ne naruši povezanost i jednostavnost uporabe prostornih podataka i usluga prostornih podataka koji su obuhvaćeni tim infrastrukturama.

(19)

Iskustvo u državama članicama je pokazalo da je za uspješnu provedbu infrastrukture za prostorne informacije važno da je minimalni broj usluga dostupan javnosti besplatno. Države članice bi stoga trebale kao minimum i besplatno staviti na raspolaganje usluge za otkrivanje i, pod određenim posebnim uvjetima, pregled skupova prostornih podataka.

(20)

Da bi potpomogle integraciju nacionalnih infrastruktura u INSPIRE države članice trebaju omogućiti pristup svojim infrastrukturama putem geoportala Zajednice kojim upravlja Komisija, kao i putem drugih pristupnih točaka kojima države članice odluče upravljati.

(21)

Kako bi informacije s različitih razina tijela javne vlasti stavile na raspolaganje, države članice trebaju otkloniti praktične prepreke u tom pogledu s kojima se tijela javne vlasti susreću na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini prilikom izvršavanja svojih javnih zadaća koje mogu imati direktan ili indirektan utjecaj na okoliš.

(22)

Tijekom izvođenja svojih javnih zadaća tijela javne vlasti trebaju imati neometan pristup relevantnim skupovima i uslugama prostornih podataka. Takav pristup se može omesti ako svaki puta kada se traži on ovisi o pojedinačnim ad hoc pregovorima između tijela javne vlasti. Države članice trebaju poduzeti odgovarajuće mjere za sprečavanje takvih praktičnih prepreka pri dijeljenju podataka, na primjer putem prethodnih sporazuma između tijela javne vlasti.

(23)

Kada u istoj državi članici jedno tijelo javne vlasti dostavlja drugom tijelu javne vlasti skupove i usluge prostornih podataka koji su potrebni za ispunjavanje obveze izvješćivanja u skladu sa zakonodavstvom Zajednice vezanog uz okoliš, dotična država članica treba biti slobodna odlučiti da ti skupovi i usluge prostornih podataka nisu podložni nikakvoj naplati. Mehanizmi za dijeljenje skupova i usluga prostornih podataka između vlasti i drugih javnih uprava te fizičkih ili pravnih osoba koje obavljaju javne administrativne funkcije prema nacionalnom pravu trebaju uzeti u obzir potrebu za zaštitom financijske održivosti tijela javne vlasti, posebno onih kojima je dužnost ostvariti prihod. U svakom slučaju, zaračunati troškovi ne bi trebali prekoračiti troškove prikupljanja, izrade, reproduciranja i širenja, zajedno s razumnom dobiti od ulaganja.

(24)

Pružanje mrežnih usluga treba provoditi potpuno u skladu s načelima koja se odnose na zaštitu osobnih podataka u skladu s Direktivom 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (9).

(25)

Okviri za dijeljenje prostornih podataka između tijela javne vlasti koja su ih na temelju Direktive dužna dijeliti trebaju biti neutralni s obzirom na takva tijela javne vlasti u državi članici kao i s obzirom na takva tijela javne vlasti u drugim državama članicama i institucijama Zajednice. Budući da institucije i tijela Zajednice često trebaju integrirati i ocjenjivati prostorne informacije iz svih država članica, oni trebaju imati pristup i mogućnost korištenja prostornih podataka i usluga prostornih podataka u skladu s usklađenim uvjetima.

(26)

Kako bi se potaknulo da treće strane razviju usluge s dodanom vrijednošću, što bi koristilo tijelima javne vlasti i javnosti, potrebno je olakšati pristup prostornim podacima koji prelaze administrativne ili državne granice.

(27)

Učinkovita primjena infrastruktura za prostorne informacije zahtijeva koordinaciju svih onih kojima je u interesu uspostavljanje takvih infrastruktura, bilo da su pridonositelji ili korisnici. Stoga je potrebno uspostaviti odgovarajuće koordinacijske strukture na različitim razinama vlasti kao i uzeti u obzir raspodjelu ovlasti i odgovornosti u državama članicama.

(28)

Kako bi se iskoristila najnovija konkretna iskustva vezana uz informacijske infrastrukture, primjereno je da se mjere potrebne za provedbu ove Direktive podupru međunarodnim normama i normama koje su usvojila Europska tijela za normizaciju u skladu s postupkom utvrđenim u Direktivi 98/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. lipnja 1998. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih normi i propisa (10).

(29)

Budući da je cilj Europske agencije za okoliš, koja je osnovana Uredbom Vijeća (EEZ) br. 1210/90 od 7. svibnja 1990. o osnivanju Europske agencije za okoliš i Europske informacijske i promatračke mreže za zaštitu okoliša (11), pružiti Zajednici objektivne, pouzdane i usporedive informacije o okolišu na razini Zajednice, te , inter alia, unapređenje protoka informacija o okolišu koje su bitne za politiku između država članica i institucija Zajednice, ona treba aktivno doprinijeti provedbi ove Direktive.

(30)

U skladu s točkom 34. Međuinstitucionalnog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva (12), potiču se države članice da za svoje potrebe i u interesu Zajednice izrade svoje vlastite tablice koje će u okviru mogućnosti prikazati korelaciju između ove Direktive i mjera za prenošenje, te da ih učine javno dostupnima.

(31)

Mjere potrebne za provedbu ove Direktive trebaju se usvojiti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (13).

(32)

Posebno, Komisiju treba ovlastiti za prilagodbu opisa postojećih tema podataka iz Priloga I., II. I III. Budući da su takve mjere od opće primjene i da su izrađene za izmjenu elemenata ove Direktive koji nisu ključni, treba ih usvojiti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom predviđenim u članku 5.a Odluke 1999/468/EZ.

(33)

Komisiju treba također ovlastiti za prilagodbu provedbenih pravila kojima se utvrđuju tehnička rješenja za interoperabilnost i usklađivanje skupova i usluga prostornih podataka, propisa koji uređuju uvjete za pristup takvim skupovima i uslugama, kao i propisa vezanih uz tehničke specifikacije i obveze mrežnih usluga. Budući da su takve mjere od opće primjene i da su izrađene kao dopuna ovoj Direktivi dodavanjem novih elemenata koji nisu ključni, treba ih usvojiti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom predviđenim u članku 5.a Odluke 1999/468/EZ.

(34)

Pripremne radnje za odluke o provedbi ove Direktive i za budući razvoj INSPIRE-a zahtijevaju neprekidno praćenje provedbe Direktive i redovito izvještavanje.

(35)

Budući da države članice ne mogu dostatno ostvariti cilj ove Direktive, naime uspostavu INSPIRE-a, zbog transnacionalnih aspekata i zbog opće potrebe da se u Zajednici usklade uvjeti pristupa, razmjene i zajedničkog korištenja prostornih informacija, nego ga se stoga može na bolji način ostvariti na razini Zajednice, Zajednica može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom razmjernosti, kako je utvrđeno u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja,

1.

„infrastruktura za prostorne informacije” znači metapodaci, skupovi i usluge prostornih podataka; mrežne usluge i tehnologije; sporazumi o zajedničkom korištenju, pristupu i uporabi; mehanizmi za koordinaciju i nadzor, procesi i postupci koji se uspostavljaju, kojima se upravlja ili koji su dostupni u skladu s ovom Direktivom;

2.

„prostorni podaci” znači bilo kakvi podaci koji imaju direktnu ili indirektnu vezu s određenim položajem ili geografskim područjem;

3.

„skup prostornih podataka” znači odrediva zbirka prostornih podataka;

4.

„usluge prostornih podataka” znači djelatnosti koje se putem računalnog programa mogu izvršavati na prostornim podacima koji su sadržani u skupovima prostornih podataka ili na povezanim metapodacima;

5.

„prostorni objekt” znači apstraktan prikaz pojave iz stvarnog svijeta koji je u vezi s određenim položajem ili geografskim područjem;

6.

„metapodaci” znači informacije koje opisuju skupove i usluge prostornih podataka i omogućavaju njihovo otkrivanje, popisivanje i uporabu;

7.

„interoperabilnost” znači mogućnost kombiniranja skupova prostornih podataka i međudjelovanja usluga, bez ponavljajuće manualne intervencije, tako da bi se dobio cjelovit rezultat i poboljšala dodana vrijednost skupova podataka i usluga;

8.

„geoportal INSPIRE” znači internetska stranica, ili njezin ekvivalent, koja omogućava pristup uslugama koje su navedene u članku 11. stavku 1.;

9.

„tijelo javne vlasti” znači:

Kada tijela ili institucije djeluju u sudbenom ili zakonodavnom svojstvu, države članice mogu za potrebe ove Direktive odlučiti da se one ne smatraju tijelom javne vlasti;

10.

„treća strana” znači bilo koja fizička ili pravna osoba koja nije tijelo javne vlasti.

(a)

odnose se na područja na kojima država članica ima i/ili primjenjuje jurisdikcijska prava;

(b)

u elektroničkom su obliku;

(c)

posjeduje ih, ili ih se posjeduje u ime bilo koga od navedenih:

(d)

odnose se na jednu ili više tema koje su navedene u prilozima I., II. ili III.

(a)

usklađenost skupova prostornih podataka s provedbenim pravilima iz članka 7. stavka 1.;

(b)

uvjeti koji se primjenjuju za pristup i uporabu skupova i usluga prostornih podataka i, ako je to primjenjivo, odgovarajuće naknade;

(c)

kakvoća i valjanost skupova prostornih podataka;

(d)

tijela javne vlasti koja su odgovorna za uspostavljanje, upravljanje, održavanje i raspodjelu skupova prostornih podataka i usluga;

(e)

ograničenja u vezi s javnom dostupnošću i razlozi takvih ograničenja, u skladu s člankom 13.

(a)

ne kasnije od dvije godine nakon datuma donošenja provedbenih pravila u skladu s člankom 5. stavkom 4. u slučaju skupova prostornih podataka koji se podudaraju s temama navedenim u prilozima I. i II.;

(b)

ne kasnije od pet godina nakon datuma donošenja provedbenih pravila u skladu s člankom 5. stavkom 4. u slučaju skupova prostornih podataka koji se podudaraju s temama navedenim u Prilogu III.

(a)

zajednički okvir za jedinstveno označivanje prostornih objekata, u koji se mogu prenijeti oznake u skladu s nacionalnim sustavima kako bi se osigurala njihova interoperabilnost;

(b)

odnos između prostornih objekata;

(c)

ključna svojstva i odgovarajući višejezični rječnici koji su obično potrebni za politike koje mogu imati utjecaj na okoliš;

(d)

informacije o privremenom opsegu podataka;

(e)

ažuriranje podataka.

(a)

ne kasnije od 15. svibnja 2009. u slučaju skupova prostornih podataka koji su povezani s temama koje su iznesene u Prilogu I.;

(b)

ne kasnije od 15. svibnja 2012. u slučaju skupova prostornih podataka koji su povezani s temama koje su iznesene u prilozima II. i III.

(a)

usluge za otkrivanje omogućavaju potragu za skupovima i uslugama prostornih podataka na temelju sadržaja povezanih metapodataka te prikaz sadržaja metapodataka;

(b)

usluge za pregledavanje minimalno omogućavaju prikazivanje, navigaciju, povećavanje/smanjivanje, pomicanje ili preklapanje vidljivih skupova prostornih podataka i prikazivanje informacija tumača znakova i svih važnih sadržaja metapodataka;

(c)

usluge za preuzimanje podataka, koji omogućavaju da se preslike skupova prostornih podataka ili dijelova takvih skupova mogu preuzeti i da im se može izravno pristupiti tamo gdje je to izvedivo;

(d)

usluge za transformaciju, koje omogućavaju transformaciju skupova prostornih podataka radi postizanja interoperabilnosti;

(e)

usluge koji omogućavaju pozivanje usluga prostornih podataka.

(a)

ključne riječi;

(b)

podjela prostornih podataka i usluga;

(c)

kakvoća i valjanost skupova prostornih podataka;

(d)

stupanj usklađenosti s provedbenim pravilima iz članka 7. stavka 1.;

(e)

geografski položaj;

(f)

uvjeti koji se primjenjuju za pristup skupovima i uslugama prostornih podataka i njihovo korištenje;

(g)

tijela javne vlasti koja su odgovorna za uspostavljanje, upravljanje, održavanje i raspodjelu skupova prostornih podataka i usluga.

(a)

povjerljivost postupaka tijela javne vlasti, ako je takva povjerljivost propisana zakonom;

(b)

međunarodne odnose, državnu sigurnost ili nacionalnu obranu;

(c)

tijek pravde, mogućnost da svaka osoba ima pošteno suđenje ili mogućnost tijela javne vlasti da provodi istragu kaznene ili disciplinske prirode;

(d)

povjerljivost poslovnih ili industrijskih informacija, ako je takva povjerljivost propisana nacionalnim pravom ili pravom Zajednice za zaštitu zakonitog gospodarskog interesa, uključujući i državni interes u održavanju povjerljivosti statističkih podataka i tajnosti poreza;

(e)

prava intelektualnog vlasništva;

(f)

povjerljivost osobnih podataka i/ili dokumenata u vezi s fizičkom osobom kada takva osoba nije pristala na otkrivanje informacija javnosti, ako je takva povjerljivost propisana nacionalnim pravom ili pravom Zajednice;

(g)

interese ili zaštitu bilo koje osobe koja dostavi traženu informaciju na dobrovoljnoj osnovi a da je se može ili ne može staviti pod zakonsku obvezu da to učini, osim ako ta osoba nije pristala na objavu dotičnih informacija;

(h)

zaštitu okoliša na koji se takva informacija odnosi, kao što je primjerice položaj rijetkih vrsta.

(a)

tehničke specifikacije za usluge iz članaka 11. i 12. te kriteriji za minimalnu učinkovitost tih usluga, uzimajući u obzir postojeće zahtjeve za izvještavanje i preporuke koje su usvojene u okviru zakonodavstva Zajednice vezano uz okoliš, postojeće usluge e-trgovina i tehnološki napredak;

(b)

obveze iz članka 12.

(a)

kako su u javnome sektoru koordinirani pružatelji i korisnici skupova i usluga prostornih podataka i posrednička tijela, te odnos s trećim stranama i organiziranje jamstva kakvoće;

(b)

doprinosa državnih tijela ili trećih strana djelovanju i koordinaciji infrastrukture za prostorne informacije;

(c)

informacija o korištenju infrastrukture za prostorne informacije;

(d)

sporazuma o zajedničkom korištenju podataka između državnih tijela;

(e)

troškova i koristi u provedbi ove Direktive.

1.

Referentni koordinatni sustavi

Sustavi za jednoznačno lociranje prostornih informacija u prostoru u obliku koordinata (x,y,z), i/ili širine, dužine i visine, koji se temelje na horizontalnom i vertikalnom geodetskom datumu.

2.

Sustavi geografske mreže

Usklađena mreža višestruke razlučivosti sa zajedničkom početnom točkom i standardiziranim položajem i veličinom mrežnih polja.

3.

Geografska imena

Imena područja, regija, mjesta, velikih gradova, predgrađa, gradova ili naselja, ili bilo koje geografskog ili topografskog obilježja od državnog ili povijesnog značenja.

4.

Administrativne jedinice

Upravne jedinice za lokalnu, regionalnu ili državnu upravu, koje razdjeljuju područja na kojima države članice imaju i/ili primjenjuju jurisdikcijska prava i koje su razdvojene administrativnim granicama.

5.

Adrese

Položaj nekretnina koji se temelji na identifikatoru adresa, najčešće s imenom ulice, kućnim brojem i poštanskim brojem.

6.

Katastarske čestice

Područja koja određuju katastarski registri ili njihovi ekvivalenti.

7.

Prometne mreže

Mreže cestovnog, zračnog, željezničkog i vodnog prometa i pripadajuća infrastruktura. Uključuje veze između različitih mreža. Također uključuje transeuropsku prometnu mrežu kako je određena u Odluci br. 1692/96/EZ, Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 1996. o smjernicama Zajednice za razvoj transeuropske prometne mreže (1) i u naknadnim revizijama te Odluke.

8.

Hidrografija

Hidrografski elementi, uključujući morska područja i sva druga vodena tijela i s njima povezane jedinice, uključujući riječne bazene i pod-bazene. Prema potrebi, u skladu s odredbama koje su utvrđene u Direktivi 2000/60/EZ, Europskog parlamenta i Vijeća, od 23. listopada 2000. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike voda (2), i u obliku mreža.

9.

Zaštićene lokacije

Područje koje je određeno ili kojim se upravlja u okviru međunarodnog prava, prava Zajednice i država članica, kako bi se postigli posebni ciljevi očuvanja.

1.

Visina

Digitalni modeli visina za površinu kopna, leda i oceana. Uključuju nadmorske visine, dubine mora i obalne linije.

2.

Prekrivenost tla

Fizički ili biološki pokrov Zemljine površine, uključujući umjetne površine, poljoprivredna područja, šume, (polu-) prirodna područja, močvare, vodena tijela.

3.

Ortofotografija

Georeferencirani slikovni podaci Zemljine površine, ili sa satelita, ili iz zračnih senzora.

4.

Geologija

Geologija je opisana u skladu sa sastavom i strukturom. Uključuje stjenovito tlo, podzemne vode i geomorfologiju.

1.

Statističke jedinice

Jedinice za širenje ili korištenje statističkih informacija.

2.

Zgrade

Geografski položaj zgrada.

3.

Tlo

Tla i slojevi zemlje ispod površine, opisani prema debljini, teksturi, strukturi i sadržaju čestica i organske tvari, kamenitosti, eroziji, ako je primjereno prema postotku nagiba i prema predviđenom opsegu zaliha vode.

4.

Korištenje zemljišta

Područje opisano u skladu s njegovom sadašnjom i budućom planiranom funkcionalnom veličinom ili u skladu s njegovom društveno-gospodarskom namjenom (npr. stambenom, industrijskom, poslovnom, poljoprivrednom, za šumarstvo i sportsko-rekreacijskom).

5.

Ljudsko zdravlje i sigurnost

Geografska raširenost prevladavajućih patoloških pojava (alergije, tumori, bolesti dišnih putova itd.), informacije koje pokazuju učinak na zdravlje (biomarkeri, smanjenje plodnosti, epidemije), ili dobrobit ljudi (umor, stres itd.), koji su direktno (onečišćenje zraka, kemikalije, prorijeđenost ozonskog omotača, buka itd.) ili indirektno povezani (hrana, genetski izmijenjeni organizmi itd.) s kakvoćom okoliša.

6.

Komunalne i državne usluge

Uključuje komunalne sustave kao što su kanalizacija, zbrinjavanje otpada, opskrba energijom i opskrba vodom, upravne i socijalne državne usluge kao što su javna uprava, sjedišta civilne zaštite, škole i bolnice.

7.

Sustavi za nadzor okoliša

Lokacija i djelovanje sustava za nadzor okoliša koji uključuju promatranje i mjerenje emisija, stanje okoliša, kao i drugih parametara ekosustava (biološka raznolikost, ekološko stanje vegetacije itd.) putem ili u ime tijela javne vlasti.

8.

Sustavi za proizvodnju i industriju

Područja industrijske proizvodnje, uključujući i objekte koji su obuhvaćeni Direktivom Vijeća 96/61/EZ od 24. rujna 1996. o integriranom sprečavanju i kontroli onečišćenja (1), te postrojenja za izvlačenje vode, rudnici i skladišta.

9.

Objekti i strojevi za poljoprivredu i akvakulturu

Oprema za poljodjelstvo i proizvodni objekti i strojevi (uključujući sustave navodnjavanja, staklenike i štale).

10.

Raširenost stanovništva — demografija

Geografska raširenost stanovništva, uključujući obilježja stanovništva i razine aktivnosti, razvrstana po mreži, regiji, administrativnoj jedinici ili drugoj analitičkoj jedinici.

11.

Područja upravljanja/zaštićena područja/uređena područja i jedinice za izvještavanje

Područja kojima se upravlja, koja se uređuju ili koriste za izvještavanje na međunarodnoj, europskoj, državnoj ili regionalnoj razini. Uključuju odlagališta smeća, zaštićena područja oko izvora pitke vode, područja osjetljiva na nitrate, uređene plovne putovi na moru ili unutarnje vode, područja za odlaganje otpada, područja zaštićena od buke, područja s dozvolom za istraživanje ruda i rudarenje, područja riječnih bazena, odgovarajuće jedinice za izvještavanje i područja za upravljanje obalnim pojasom.

12.

Područja s prirodnim opasnostima

Osjetljiva područja koja su obilježena u skladu s prirodnim opasnostima (svim atmosferskim, hidrološkim, seizmološkim, vulkanskim pojavama i požarima, koji zbog svojeg položaja, težine i učestalosti imaju potencijal da ozbiljno utječu na društvo), npr. poplave, odroni zemlje i slijeganje tla, snježne lavine, šumski požari, potresi, vulkanske erupcije.

13.

Atmosferski uvjeti

Fizikalni uvjeti u atmosferi. Uključujući prostorne podatke koji se temelje na mjerenjima, uzorcima ili na njihovom spoju i uključuju lokacije za mjerenje.

14.

Meteorološko-geografske značajke

Vremenski uvjeti i njihova mjerenja; padaline, temperature, ishlapljivanje, brzina i smjer vjetra.

15.

Oceanografsko-geografske značajke

Fizikalni uvjeti oceana (struje, slanost, visina valova itd.).

16.

Morske regije

Fizikalni uvjeti mora i slanih vodenih tijela koja su podijeljena u regije i podregije sa zajedničkim osobinama.

17.

Biogeografske regije

Područja s relativno homogenim ekološkim uvjetima koja imaju zajedničke osobine.

18.

Staništa i biotopi

Geografska područja za koja su svojstveni posebni ekološki uvjeti, procesi, strukture i funkcije (za održavanje života) koje fizički pomažu organizmima da žive na njima. Uključujući kopnena i vodena područja koja se razlikuju po geografskim, abiotičkim i biotičkim značajkama, bilo da su u potpunosti prirodna ili polu-prirodna.

19.

Raširenost vrsta

Geografska raširenost životinjskih i biljnih vrsta, razvrstana po mreži, regiji, administrativnoj jedinici ili drugoj analitičkoj jedinici.

20.

Izvori energije

Izvori energije, uključujući ugljikovodike, vodenu energiju, bioenergiju, solarnu energiju, vjetar itd., uključujući dubinske/visinske informacije o veličini izvora ako je potrebno.

21.

Izvori minerala

Izvori minerala, uključujući kovinske rude, industrijske minerale itd., uključujući dubinske/visinske informacije o veličini izvora ako je potrebno.