12/Sv. 001

HR

Službeni list Europske unije

115

L 262/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

06.09.2006.

(1)

Nakon donošenja Odluke Europskog parlamenta i Vijeća br. 1229/2003/EZ od 26. lipnja 2003. o utvrđivanju niza smjernica za transeuropske energetske mreže (3), pojavila se potreba za punom integracijom novih država članica, država pristupnica i država kandidatkinja u ove smjernice, kao i za daljnjim prilagođavanjem, prema potrebi, ovih smjernica novoj politici približavanja Europske unije.

(2)

Prioriteti za transeuropske energetske mreže proizlaze iz stvaranja otvorenijeg i konkurentnijeg unutarnjeg energetskog tržišta kao rezultat provedbe Direktive Europskog parlamenta i Vijeća 2003/54/EZ od 26. lipnja 2003. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električnom energijom (4) i Direktive Europskog parlamenta i Vijeća 2003/55/EZ od 26. lipnja 2003. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina (5). Ovi prioriteti odražavaju zaključke Europskog vijeća u Stockholmu od 23. i 24. ožujka 2001. u vezi s razvojem infrastrukture potrebne za djelovanje energetskog tržišta. Treba poduzeti posebne napore kako bi se postigao cilj većeg korištenja obnovljivih izvora energije kao potpore unapređivanju politike održivog razvoja. Međutim, ovaj cilj treba postići bez stvaranja neproporcionalnih poremećaja normalne tržišne ravnoteže. Treba također u potpunosti voditi računa o ciljevima prometne politike Zajednice i, osobito, o mogućnosti smanjenja cestovnog prometa korištenjem cjevovoda.

(3)

Ova Odluka služi približavanju ostvarenja ciljane razine međusobnog elektroenergetskog povezivanja država članica što je dogovoreno na Europskom vijeću u Barceloni 15. i 16. ožujka 2002., čime se poboljšava pouzdanost i cjelovitost mreže te se jamči sigurnost opskrbe i pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

(4)

Kao pravilo, izgradnja i održavanje energetske infrastrukture trebaju biti podložni načelima tržišta. To je također u skladu sa zajedničkim pravilima za dovršenje unutarnjeg energetskog tržišta i zajedničkim pravilima o tržišnom natjecanju koja su usmjerena stvaranju otvorenijeg i konkurentnijeg unutarnjeg energetskog tržišta. Financijska pomoć Zajednice za izgradnju i održavanje zato treba ostati izuzetak, i takvi izuzeci trebaju biti propisno opravdani.

(5)

Energetska infrastruktura treba biti izgrađena i održavana tako da omogući učinkovito djelovanje unutarnjeg energetskog tržišta, vodeći računa o postojećim postupcima savjetovanja sa zainteresiranim osobama, bez smanjivanja strateških i, prema potrebi, univerzalnih kriterija usluga i obaveza javnih usluga.

(6)

U svjetlu potencijalne sinergije između mreža prirodnog plina i mreža olefina, treba obratiti posebnu pozornost na razvoj i integraciju mreža olefina kako bi se zadovoljile potrebe za potrošnjom olefina u industrijama Zajednice.

(7)

Prioriteti za transeuropske energetske mreže također proizlaze iz njihove sve veće važnosti u osiguravanju i proširenju opskrbe energijom Zajednice, uključujući energetske mreže novih država članica, država pristupnica i država kandidatkinja, kao i u osiguravanju usklađenog djelovanja energetskih mreža u Zajednici i u susjednim zemljama nakon savjetovanja s državama članicama koja su u pitanju. Doista, susjedne zemlje Zajednice igraju vitalnu ulogu u njezinoj energetskoj politici. One zadovoljavaju veći dio potreba za prirodnim plinom Zajednice, ključni su partneri za prijenos primarne energije u Zajednicu te će postupno postati još važniji sudionici na unutarnjim tržištima plina i električne energije.

(8)

Među projektima vezanim uz transeuropske energetske mreže, potrebno je istaknuti prioritetne projekte koji su od velike važnosti za djelovanje unutarnjeg energetskog tržišta ili za sigurnost opskrbe energijom. Pored toga, treba donijeti izjavu o europskom interesu za ove projekte najvišeg prioriteta te, prema potrebi, pojačati suradnju.

(9)

U svrhu prikupljanja informacija u okviru ove Odluke, Komisija i države članice trebale bi, što je više moguće, koristiti već raspoložive informacije o projektima koji su proglašeni projektima od europskog interesa, kako bi se izbjegli dvostruki napori. Na primjer, takve informacije možda su već raspoložive u kontekstu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2236/95 od 18. rujna 1995. o određivanju općih pravila za dodjelu financijske potpore Zajednice u području transeuropskih mreža (6), u kontekstu drugih propisa Zajednice koji mogu omogućiti sufinanciranje projekata transeuropske mreže i odluka kojima se potvrđuju individualni projekti u okviru takvih propisa, ili u kontekstu Direktiva 2003/54/EZ i 2003/55/EZ.

(10)

Postupak određivanja projekata od zajedničkog interesa u kontekstu transeuropskih energetskih mreža treba jamčiti usklađenu primjenu Uredbe (EZ) br. 2236/95. Ovaj postupak treba razlikovati dvije razine: prva razina koja utvrđuje ograničen broj kriterija za određivanje takvih projekata i druga razina koja opisuje projekte u detalje, navedene kao „specifikacije”.

(11)

Odgovarajući prioritet u financiranju na temelju Uredbe (EZ) br. 2236/95 treba dati projektima koji su proglašeni projektima od europskog interesa. Države članice trebaju, prilikom predlaganja projekata u okviru drugih financijskih instrumenata Zajednice, obratiti posebnu pozornost projektima koji su proglašeni projektima od europskog interesa.

(12)

Za većinu projekata koji su proglašeni projektima od europskog interesa, značajno trenutačno ili predviđeno kašnjenje može trajati između jedne i dvije godine.

(13)

Budući da specifikacije projekta podliježu promjeni, one se mogu dati jedino u obliku pokazatelja. Komisija zato treba biti ovlaštena za njihovo nadopunjavanje. Budući da projekti mogu imati značajne političke, ekološke i gospodarske implikacije, važno je pronaći odgovarajuću ravnotežu između zakonskog nadzora i fleksibilnosti u određivanju projekata koji zaslužuju potencijalnu potporu Zajednice.

(14)

Kada se projekti proglašeni projektima od europskog interesa, sekcije ili grupe takvih projekata susretnu s poteškoćama u provedbi, europski koordinator mogao bi djelovati kao pomagač koji potiče suradnju među svim zainteresiranim stranama i jamči izvršavanje odgovarajućeg nadzora kako bi Zajednica bila obaviještena o napretku. Usluge europskog koordinatora trebale bi biti na raspolaganju i drugim projektima, na zahtjev zainteresiranih država članica.

(15)

Države članice trebalo bi pozvati da usklade provedbu određenih projekata, osobito prekograničnih projekata ili sekcija prekograničnih projekata.

(16)

Trebalo bi stvoriti povoljniji kontekst za razvoj i izgradnju transeuropskih energetskih mreža, uglavnom kroz pružanje poticaja tehničkoj suradnji između subjekata odgovornih za mreže i olakšavanjem provedbe postupaka koji se primjenjuju na mrežne projekte u državama članicama kako bi se smanjila kašnjenja, kao i kroz mobiliziranje fondova, instrumenata i financijskih programa Zajednice koji su na raspolaganju za mrežne projekte, prema potrebi. Zajednica bi trebala poduprijeti mjere država članica koje su poduzete u ostvarivanju tog cilja.

(17)

Budući da je proračun koji je dodijeljen za transeuropske energetske mreže uglavnom namijenjen financiranju studija izvodljivosti, strukturni fondovi, financijski programi i instrumenti Zajednice mogu, ako je potrebno, omogućiti financiranje takvih mreža međusobnog povezivanja, osobito međuregionalnih mreža.

(18)

Određivanje projekata od zajedničkog interesa, njihovih specifikacija i prioritetnih projekata, osobito onih od europskog interesa, ne bi trebalo dovesti u pitanje rezultate procjene utjecaja na okoliš projekata, planova ili programa.

(19)

Mjere koje su potrebne za provedbu ove Odluke trebale bi se donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka primjene provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (7).

(20)

Komisija bi trebala periodično sastaviti izvještaj o provedbi ove Odluke.

(21)

Informacije koje bi trebalo razmijeniti ili pružiti Komisiji na temelju odredbi ove Odluke vjerojatno će u velikoj mjeri biti informacije poduzeća. Zbog toga će države članice možda morati surađivati s tim poduzećima kako bi došli do informacija.

(22)

Budući da se ova Odluka odnosi na isti predmet i opseg kao i Odluka Vijeća 96/391/EZ od 28. ožujka 1996. o utvrđivanju niza mjera usmjerenih stvaranju povoljnijeg konteksta za razvoj transeuropskih mreža u energetskom sektoru (8) i Odluka br. 1229/2003/EZ, ove dvije odluke treba staviti izvan snage,

1.

u elektroenergetskim mrežama, za:

2.

u plinskim mrežama (prijenos prirodnog plina ili olefina), za:

(a)

poticanja učinkovitog djelovanja i razvoja unutarnjeg tržišta općenito te osobito unutarnjeg energetskog tržišta, kroz poticanje racionalne proizvodnje, prijevoza, distribucije i korištenja izvora energije i razvoja i povezivanja obnovljivih izvora energije, kako bi se smanjili troškovi energije za potrošače i poduprla raznovrsnost izvora energije;

(b)

omogućavanja razvoja i smanjivanja izoliranosti manje povoljnih i otočnih regija Zajednice, pomažući tako jačanju gospodarskog i socijalnog sklada;

(c)

jačanja sigurnosti opskrbe energijom, na primjer jačanjem odnosa s trećim zemljama u energetskom sektoru u uzajamnom interesu svih zainteresiranih strana, osobito u okviru Ugovora o energetskoj povelji i sporazuma o suradnji koje je zaključila Zajednica;

(d)

doprinosa održivom razvoju i zaštiti okoliša, između ostalog, uključivanjem obnovljivih energija i smanjenjem opasnosti za okoliš vezano uz prijevoz i prijenos energije.

1.

za elektroenergetske i plinske mreže:

2.

za elektroenergetske mreže:

3.

za plinske mreže:

(a)

određivanje projekata od zajedničkog interesa i prioritetnih projekata, uključujući one od europskog interesa;

(b)

stvaranje povoljnijeg konteksta za razvoj ovih mreža.

(a)

projekt je obuhvaćen člankom 2.;

(b)

projekt zadovoljava ciljeve i prioritete aktivnosti koji su utvrđeni u člancima 3. i 4.;

(c)

projekt pokazuje potencijalnu gospodarsku održivost.

(a)

imaju značajan utjecaj na konkurentno djelovanje unutarnjeg tržišta; i/ili

(b)

jačaju sigurnost opskrbe u Zajednici; i/ili

(c)

dovode do povećanog korištenja obnovljivih energija.

—

redovito razmijenile relevantne informacije, i

—

organizirali zajednički koordinacijski sastanci kad je to potrebno.

(a)

predviđenom prijelazu projekta kroz postupak odobrenja planiranja;

(b)

vremenskom rasporedu za fazu izvedivosti i oblikovanja;

(c)

izgradnji projekta; i

(d)

početku djelovanja projekta.

(a)

promiče europsku dimenziju projekta i prekogranični dijalog između pokretača projekta i zainteresiranih osoba;

(b)

doprinosi usklađivanju nacionalnih postupaka pri savjetovanju sa zainteresiranim osobama; i

(c)

svake godine podnosi izvješće Komisiji o napretku projekta/projekata za koje je imenovan europskim koordinatorom te o bilo kojim poteškoćama i preprekama zbog kojih može doći do značajnog kašnjenja. Komisija prenosi ovo izvješće zainteresiranim državama članicama.

(a)

tehničku suradnja između subjekata odgovornih za transeuropske energetske mreže, osobito za ispravno funkcioniranje veza spomenutih u točkama 1., 2. i 7. Priloga II.

(b)

olakšavanje primjene postupaka odobrenja za projekte o transeuropskim energetskim mrežama kako bi se smanjila kašnjenja, osobito što se tiče projekata koji su proglašeni projektima od europskog interesa;

(c)

pružanje pomoći projektima od zajedničkog interesa iz fondova Zajednice, instrumenata i financijskih programa primjenjivih na ove mreže.

EL.1.

Francuska — Belgija — Nizozemska — Njemačka:

Uključujući sljedeće projekte od europskog interesa:

EL.2.

Granice Italije s Francuskom, Austrijom, Slovenijom i Švicarskom:

Uključujući sljedeće projekte od europskog interesa:

EL.3.

Francuska — Španjolska — Portugal:

Uključujući sljedeće projekte od europskog interesa:

EL.4.

Grčka — balkanske zemlje — sustav UCTE:

Uključujući sljedeći projekt od europskog interesa:

EL.5.

Ujedinjena Kraljevina — kontinentalna Europa i sjeverna Europa:

Uključujući sljedeći projekt od europskog interesa:

EL.6.

Irska — Ujedinjena Kraljevina:

Uključujući sljedeći projekt od europskog interesa:

EL.7.

Danska — Njemačka — baltički krug (uključujući Norvešku — Švedsku — Finsku — Dansku — Njemačku — Poljsku — baltičke države — Rusiju):

Uključujući sljedeće projekte od europskog interesa:

EL.8.

Njemačka — Poljska — Češka — Slovačka — Austrija — Mađarska — Slovenija:

Uključujući sljedeće projekte od europskog interesa:

EL.9.

Mediteranske države članice — Mediteranski elektroenergetski prsten:

Uključujući sljedeći projekt od europskog interesa:

NG.1.

Ujedinjena Kraljevina — sjeverna kontinentalna Europa, uključujući Nizozemsku, Belgiju, Dansku, Švedsku i Njemačku — Poljsku — Litvu — Latviju — Estoniju — Finsku — Rusiju:

Uključujući sljedeće projekte od europskog interesa:

NG.2.

Alžir — Španjolska — Italija — Francuska — sjeverna kontinentalna Europa:

Uključujući sljedeće projekte od europskog interesa:

NG.3.

Zemlje Kaspijskog mora — Bliski istok — EU:

Uključujući sljedeće projekte od europskog interesa:

NG.4.

Terminali ukapljenog prirodnog plina (LNG-a) u Belgiji, Francuskoj, Španjolskoj, Portugalu, Italiji, Grčkoj, Cipru i Poljskoj:

NG.5.

Podzemno skladištenje prirodnog plina u Španjolskoj, Portugalu, Francuskoj, Italiji, Grčkoj i regijama Baltičkog mora:

NG.6.

Mediteranske države članice — istočno mediteranski plinski prsten:

Uključujući sljedeći projekt od europskog interesa:

1.

Razvijanje elektroenergetskih mreža na otocima, izoliranim, rubnim i krajnje rubnim područjima kroz promicanje raznovrsnih izvora energije i povećanje korištenja obnovljivih energija te povezivanje elektroenergetskih mreža ovih regija, u slučaju potrebe:

2.

Razvijanje elektroenergetskog povezivanja između država članica potrebno za funkcioniranje unutarnjeg tržišta i s ciljem jamčenja pouzdanog funkcioniranja elektroenergetskih mreža:

3.

Razvijanje elektroenergetskog povezivanja unutar država članica tamo gdje je potrebno s ciljem iskorištavanja povezivanja između država članica, funkcioniranja unutarnjeg tržišta ili povezivanja obnovljivih izvora energije:

4.

Razvijanje elektroenergetskog povezivanja s državama nečlanicama, a osobito s državama kandidatkinjama, čime se doprinosi međusobnom funkcioniranju, pouzdanom funkcioniranju elektroenergetskih mreža ili opskrbi električnom energijom unutar Europske zajednice:

5.

Aktivnosti poboljšanja funkcioniranja međusobno povezanih elektroenergetskih mreža na unutarnjem tržištu, a osobito aktivnosti utvrđivanja zastoja i nedostatnih veza, razvijanja rješenja za sprečavanje nastanka zagušenja i prilagođavanja metoda predviđanja i funkcioniranja elektroenergetskih mreža:

6.

Uvođenje prirodnog plina u nove regije, uglavnom otočne, izolirana, rubna i krajnje rubna područja i razvijanje mreža prirodnog plina u ovim regijama:

7.

Razvijanje povezivanja prirodnim plinom kao bi se zadovoljile potrebe unutarnjeg tržišta ili kako bi se pojačala sigurnost opskrbe, uključujući povezivanje odvojenih mreža prirodnog plina i olefina:

8.

Razvijanje kapaciteta za prihvat LNG-a i za skladištenje prirodnog plina koje je potrebno kako bi se zadovoljila potražnja, za nadzor sustava opskrbe plinom i za uvođenje raznovrsnih izvora i načina opskrbe:

9.

Razvoj kapaciteta transporta prirodnog plina (plinovodi za opskrbu) koje je potrebno kako bi se zadovoljila potražnja i kako bi se uvela raznolika opskrba iz unutarnjih i vanjskih izvora, kao i načini opskrbe:

10.

Aktivnosti poboljšanja funkcioniranja međusobno povezanih mreža prirodnog plina na unutarnjem tržištu i u tranzitnim zemljama, a osobito aktivnosti utvrđivanja zastoja i nedostatnih veza, razvijanja rješenja za sprečavanje nastanka zagušenja i prilagođavanja metoda predviđanja i funkcioniranja mreža prirodnog plina na učinkovit i siguran način:

11.

Razvoj i integracija kapaciteta za transport olefina koje je potrebno kako bi se zadovoljila potražnja na unutarnjem tržištu:

1.1.

Podmorski kabel Irska — Wales (UK)

1.2.

Povezivanje južnih Ciklada (EL) (s međusobno povezanim sustavom)

1.3.

Podvodni 30 kV kabel između otoka Faial, Pico i S. Jorge (Azori, PT)

1.4.

Povezivanje i pojačanje mreže na Terceiri, Faialu i S. Miguelu (Azori, PT)

1.5.

Povezivanje i pojačanje mreže na Madeiri (PT)

1.6.

Podmorski kabel Sardinija (IT) — Italija kopno

1.7.

Podmorski kabel Korzika (FR) — Italija

1.8.

Povezivanje Italija kopno — Sicilija (IT): dvostruko povezivanje Sorgente (IT) — Rizziconi (IT)

1.9.

Novo povezivanje na Balearima i Kanarskim otocima (ES)

2.1.

Dalekovod Moulaine (FR) — Aubange (BE)

2.2.

Dalekovod Avelin (FR) — Avelgem (BE)

2.3.

Međusobno povezivanje između Njemačke i Belgije

2.4.

Dalekovod Vigy (FR) — Marlenheim (FR)

2.5.

Dalekovod Vigy (FR) — Uchtelfangen (DE)

2.6.

Fazni transformator La Praz (FR)

2.7.

Daljnje povećanje kapaciteta kroz postojeće međusobno povezivanje između Francuske i Italije

2.8.

Novo međusobno povezivanje između Francuske i Italije

2.9.

Novo međusobno povezivanje između Francuske i Španjolske preko Pireneja

2.10.

Povezivanje između Francuske i Španjolske preko istočnih Pireneja

2.11.

Povezivanje između sjevernog Portugala i sjeverozapadne Španjolske

2.12.

Dalekovod Sines (PT) — Alqueva (PT) — Balboa (ES)

2.13.

Povezivanje između južnog Portugala i jugozapadne Španjolske

2.14.

Dalekovod Valdigem (PT) — Douro Internacional (PT) — Aldeadávila i uređaji „Douro Internacional”

2.15.

Povezivanje sjeverno od zaljeva Bothnia i podmorski kabel Fennoscan između Finske i Švedske

2.16.

Dalekovod Lienz (AT) — Cordignano (IT)

2.17.

Međusobno povezivanje Somplago (IT) — Würmbach (AT)

2.18.

Međusobno povezivanje Austrija — Italija (Thaur-Brixen) preko željezničkog tunela Brenner

2.19.

Povezivanje između Irske i Sjeverne Irske

2.20.

Dalekovod St. Peter (AT) — Isar (DE)

2.21.

Podmorski kabel između jugoistočne Engleske i središnje Nizozemske

2.22.

Pojačanje povezivanja između Danske i Njemačke, npr. dalekovod Kassø — Hamburg

2.23.

Pojačanje povezivanja između Danske i Švedske

2.24.

Novo međusobno povezivanje između Slovenije i Mađarske: Cirkovce (SI) — Hévíz (HU)

2.25.

Sajóivánka (HU) — Rimavská Sobota (SK)

2.26.

Moldava (SK) — Sajóivánka (HU)

2.27.

Stupava (SK) — Beč jugoistok (AT)

2.28.

Dalekovod Poljska — Njemačka (Neuenhagen (DE) — Vierraden (DE) — Krajnik (PL))

2.29.

Dalekovod Poljska — Litva (Elk — Alytus)

2.30.

Podmorski kabel za povezivanje Finske i Estonije

2.31.

Instalacija sustava fleksibilnog prijenosa izmjenične struje koji povezuje Italiju i Sloveniju

2.32.

Novo povezivanje između sustava UCTE i CENTREL

2.33.

Dürnrohr (AT) — Slavětice (CZ)

2.34.

Podmorsko elektroenergetsko povezivanje između Malte (MT) i Sicilije (IT)

2.35.

Novo međusobno povezivanje između Italije i Slovenije

2.36.

Dalekovod Udine Ovest (IT) — Okroglo (SI)

3.1.

Povezivanje na pravcu istok-zapad Danske: povezivanje između danskih zapadnih (UCTE) i istočnih (NORDEL) mreža

3.2.

Povezivanje na pravcu sjever-jug Danske

3.3.

Novo povezivanje u sjevernoj Francuskoj

3.4.

Novo povezivanje u jugozapadnoj Francuskoj

3.5.

Dalekovod Trino Vercellese (IT) — Lacchiarella (IT)

3.6.

Dalekovod Turbigo (IT) — Rho (IT) — Bovisio (IT)

3.7.

Dalekovod Voghera (IT) — La Casella (IT)

3.8.

Dalekovod S. Fiorano (IT) — Nave (IT) — Gorlago (IT)

3.9.

Dalekovod Venezia Nord (IT) — Cordignano (IT)

3.10.

Dalekovod Redipuglia (IT) — Udine Ovest (IT)

3.11.

Novo povezivanje na pravcu istok-zapad Italije

3.12.

Dalekovod Tavarnuzze (IT) — Casallina (IT)

3.13.

Dalekovod Tavarnuzze (IT) — S. Barbara (IT)

3.14.

Dalekovod Rizziconi (IT) — Feroleto (IT) — Laino (IT)

3.15.

Novo povezivanje na pravcu sjever-jug Italije

3.16.

Izmjene na mreži zbog olakšavanja povezivanja s obnovljivim izvorima energije u Italiji

3.17.

Novo povezivanje za energiju vjetra u Italiji

3.18.

Novo povezivanje na sjevernom pravcu Španjolske

3.19.

Novo povezivanje na mediteranskom pravcu Španjolske

3.20.

Novo povezivanje na pravcu Galicia (ES) — Centro (ES)

3.21.

Novo povezivanje na pravcu Centro (ES) — Aragón (ES)

3.22.

Novo povezivanje na pravcu Aragón (ES) — Levante (ES)

3.23.

Novo povezivanje na pravcu jug-središte Španjolske (ES)

3.24.

Novo povezivanje na pravcu istok-središte Španjolske (ES)

3.25.

Novo povezivanje u Andaluziji (ES)

3.26.

Dalekovod Pedralva (PT) — Riba d’Ave i uređaji Pedralva

3.27.

Dalekovod Recarei (PT) — Valdigem (PT)

3.28.

Dalekovod Picote (PT) — Pocinho (PT) (pojačanje)

3.29.

Izmjena postojećeg dalekovoda Pego (PT) — Cedillo (ES)/Falagueira (PT) i uređaja Falagueira

3.30.

Dalekovod Pego (PT) — Batalha (PT) i uređaji Batalha

3.31.

Dalekovod Sines (PT) — Ferreira do Alentejo (PT) I (pojačanje)

3.32.

Nova povezivanja za energiju vjetra u Portugalu

3.33.

Dalekovodi Pereiros (PT) — Zêzere (PT) — Santarém i uređaji Zêzere

3.34.

Dalekovodi Batalha (PT) — Rio Maior (PT) I i II (pojačanja)

3.35.

Dalekovod Carrapatelo (PT) — Mourisca (PT) (pojačanje)

3.36.

Dalekovod Valdigem (PT) — Viseu (PT) — Anadia (PT)

3.37.

Skretanje postojećeg dalekovoda Rio Maior (PT) — Palmela (PT) prema Ribateju (PT) i Ribatejo uređaji

3.38.

Trafostanice Solun (EL), Lamia (EL) i Patras (EL) i dalekovodi za povezivanje

3.39.

Povezivanje regija Evija (EL), Lakonija (EL) i Trakija (EL)

3.40.

Jačanje postojećeg povezivanja rubnih područja na kopnu Grčke

3.41.

Dalekovod Tynagh (IE) — Cashla (IE)

3.42.

Dalekovod Flagford (IE) — East Sligo (IE)

3.43.

Povezivanje na sjeveroistoku i zapadu Španjolske, osobito s ciljem spajanja na mrežu vjetroelektrana

3.44.

Povezivanje u Baskiji (ES), Aragoniji (ES) i Navariji (ES)

3.45.

Povezivanje u Galiciji (ES)

3.46.

Povezivanje u središnjoj Švedskoj

3.47.

Povezivanje u južnoj Švedskoj

3.48.

Dalekovod Hamburg (DE) — regija Schwerin (DE)

3.49.

Dalekovod regija Halle/Saale (DE) — regija Schweinfurt (DE)

3.50.

Novo povezivanje za energiju vjetra na moru i kopnu u Njemačkoj

3.51.

Pojačanje 380 kV mreže u Njemačkoj za povezivanje parkova vjetrenjača na moru

3.52.

Povezivanje u Sjevernoj Irskoj, u odnosu na međusobno povezivanje s Irskom

3.53.

Povezivanje na sjeverozapadu Ujedinjene Kraljevine

3.54.

Povezivanje u Škotskoj i Engleskoj, u pogledu većeg korištenja obnovljivih izvora pri proizvodnji električne energije

3.55.

Novo povezivanje energije vjetra na moru u Belgiji, uključujući pojačanje 380 kV mreže

3.56.

Trafostanica Borssele (NL)

3.57.

Primjena opreme za kompenzaciju reaktivne snage (NL)

3.58.

Instalacija zakretača faze i/ili baterija kondenzatora u Belgiji

3.59.

Pojačanje 380 kV mreže u Belgiji kako bi se povećao kapacitet uvoza

3.60.

Dalekovod St. Peter (AT) — Tauern (AT)

3.61.

Dalekovod Süd-Burgenland (AT) — Kainachtal (AT)

3.62.

Dunowo (PL) — Żydowo (PL) — Krzewina (PL) — Plewiska (PL)

3.63.

Pątnów (PL) — Grudziądz (PL)

3.64.

Ostrów (PL) — Plewiska (PL)

3.65.

Ostrów (PL) — Trębaczew (Rogowiec) (PL)

3.66.

Plewiska (PL) — Pątnów (PL)

3.67.

Tarnów (PL) — Krosno (PL)

3.68.

Ełk (PL) — Olsztyn Matki (PL)

3.69.

Ełk (PL) — Narew (PL)

3.70.

Mikułowa (PL) — Świebodzice — Dobrzeń (Groszowice) (PL)

3.71.

Pątnów (PL) — Sochaczew (PL) — Varšava (PL)

3.72.

Krško (SI) — Beričevo (SI)

3.73.

Pojačanje sustava prijenosa u Sloveniji s 220 kV na 400 kV

3.74.

Medzibrod (SK) — Liptovská Mara (SK)

3.75.

Lemešany (SK) — Moldava (SK)

3.76.

Lemešany (SK) — Vel’ký Kapušany (SK)

3.77.

Gabčíkovo (SK) — Vel’ký Ďur (SK)

3.78.

Povezivanja u sjevernoj Švedskoj

3.79.

Prijenos opskrbe Saaremaa (EE) na 110 kV

3.80.

Poboljšanje opskrbe energijom Tartu (EE)

3.81.

Obnavljanje transformatorske stanice Eesti (EE) (330 kV)

3.82.

Obnavljanje transformatorskih stanica Kiisa (EE), Püssi (EE) i Viljandi (EE) (110 kV)

3.83.

Nošovice (CZ) — Prosenice (CZ): rekonstrukcija jednostrukog dalekovoda od 400 kV u dvosistemski dalekovod od 400 kV

3.84.

Krasíkov (CZ) — Horní Životice (CZ): novi jednostruki dalekovod od 400 kV

3.85.

Novo povezivanje za energiju vjetra na Malti (MT)

4.1.

Novo međusobno povezivanje Italija — Švicarska

4.2.

Dalekovod Philippi (EL) — Maritsa 3 (Bugarska)

4.3.

Dalekovod Amintaio (EL) — Bitola (bivša jugoslavenska republika Makedonija)

4.4.

Dalekovod Kardia (EL) — Elbasan (Albanija)

4.5.

Dalekovod Elbasan (Albanija) — Podgorica (Crna Gora)

4.6.

Transformatorska stanica Mostar (Bosna i Hercegovina) i dalekovodi za povezivanje

4.7.

Transformatorska stanica Ernestinovo (Hrvatska) i dalekovodi za povezivanje

4.8.

Novo povezivanje između Grčke i Albanije, Bugarske i bivše jugoslavenske republike Makedonije

4.9.

Dalekovod Philippi (EL) — Hamidabad (TR)

4.10.

Podmorski kabel između sjeveroistočne/istočne Engleske i južne Norveške

4.11.

Povezivanje Eemshaven (NL) — Feda (NO)

4.12.

Podmorski kabel između južne Španjolske i Maroka (jačanje postojeće povezanosti)

4.13.

Povezivanje za baltički elektroenergetski prsten: Njemačka — Poljska — Rusija — Estonija — Latvija — Litva — Švedska — Finska — Danska — Belarus

4.14.

Povezivanje Južna Finska — Rusija

4.15.

Novo povezivanje između sjeverne Švedske i sjeverne Norveške

4.16.

Novo povezivanje između središnje Švedske i središnje Norveške

4.17.

Dalekovod Borgvik (SE) — Hoesle (NO) — regija Oslo (NO)

4.18.

Novo povezivanje između sustava UCTE/CENTREL i balkanskih zemalja

4.19.

Povezivanje i sklop između sustava UCTE i Belarusa, Rusije i Ukrajine, uključujući premještanje HVDC postrojenja za pretvorbu energije koja su prethodno bila u funkciji između Austrije i Mađarske, Austrije i Češke, te Njemačke i Češke

4.20.

Povezivanje u crnomorskom elektroenergetskom prstenu: Rusija — Ukrajina — Rumunjska — Bugarska — Turska — Gruzija

4.21.

Novo povezivanje na području Crnog mora u pogledu međusobnog funkcioniranja sustava UCTE s mrežama uključenih zemalja

4.22.

Novo povezivanje u mediteranskom elektroenergetskom prstenu: Francuska — Španjolska — Maroko — Alžir — Tunis — Libija — Egipat — bliskoistočne zemlje — Turska — Grčka — Italija

4.23.

Podmorski kabel između južne Španjolske i sjeverozapadnog Alžira

4.24.

Podmorski kabel između Italije i sjeverne Afrike (Alžir, Tunis, Libija)

4.25.

Elektroenergetsko povezivanje između Tunisa i Italije

4.26.

Novo povezivanje u regiji/na području Barentsovog mora

4.27.

Poboljšanje povezivanja između Danske i Norveške

4.28.

Obermoorweiler (DE) — Meiningen (AT) — Bonaduz (CH): daljnje jačanje kapaciteta

4.29.

Békéscsaba (HU) — Oradea (RO)

4.30.

Pécs (HU) — Sombor (Srbija)

4.31.

Pécs (HU) — Ernestinovo (HR)

4.32.

Vel’ký Kapušany (SK) — granica Ukrajine

4.33.

Andrall (ES) — Encamp (AD): povećanje kapaciteta na 220 kV

4.34.

Španjolska — Andora — Francuska: poboljšanje povezivanja

6.1.

Razvijanje plinske mreže od Belfasta prema sjeverozapadnoj regiji Sjeverne Irske (UK) i, prema potrebi, prema zapadnoj obali Irske

6.2.

LNG terminal u Santa Cruz de Tenerife, Kanarski otoci (ES)

6.3.

LNG terminal u Las Palmas de Gran Canaria (ES)

6.4.

LNG terminal na Madeiri (PT)

6.5.

Razvoj plinske mreže u Švedskoj

6.6.

Povezivanje između Balearskih otoka (ES) i kopnenog dijela Španjolske

6.7.

Visokotlačni odvojak plinovoda do Trakije (EL)

6.8.

Visokotlačni odvojak plinovoda do Korinta (EL)

6.9.

Visokotlačni odvojak plinovoda do sjeverozapadne Grčke (EL)

6.10.

Povezivanje otoka Lolland (DK) i Falster (DK)

6.11.

LNG terminal na otoku Cipru, Energetski centar Vasilikos

6.12.

Povezivanje između LNG postrojenja Vasilikos (CY) i elektrane Moni (CY)

6.13.

LNG terminal na otoku Kreti (EL)

6.14.

Visokotlačni odvojak plinovoda do Patrasa (EL)

6.15.

LNG terminal na Malti

7.1.

Dodatni plinovod za međusobno povezivanje Irske i Škotske

7.2.

Međusobno povezivanje sjever-jug, uključujući plinovod Dublin — Belfast

7.3.

Kompresorska postaja na plinovodu Lacq (FR) — Calahorra (ES)

7.4.

Plinovod Lussagnet (FR) — Bilbao (ES)

7.5.

Plinovod Perpignan (FR) — Barcelona (ES)

7.6.

Povećanje transportnog kapaciteta plinovoda koji opskrbljuju Portugal preko južne Španjolske i Galiciju i Asturias preko Portugala

7.7.

Plinovod Puchkirchen (AT) — Burghausen (DE)

7.8.

Plinovod Andorf (AT) — Simbach (DE)

7.9.

Plinovod Wiener Neustadt (Bečko Novo Mjesto) (AT) — Sopron (HU))

7.10.

Plinovod Bad Leonfelden (AT) — Linz (AT)

7.11.

Plinovod sjeverozapadna Grčka — Elbasan (AL)

7.12.

Plinovod za međusobno povezivanje Grčka — Italija

7.13.

Kompresorska postaja na glavnom plinovodu u Grčkoj

7.14.

Povezivanje između mreža Austrije i Češke

7.15.

Koridor za transport plina u jugoistočnoj Europi preko Grčke, bivše jugoslavenske republike Makedonije, Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Austrije

7.16.

Koridor za transport plina između Austrije i Turske kroz Mađarsku, Rumunjsku i Bugarsku

7.17.

Plinovodi za međusobno povezivanje između Ujedinjene Kraljevine, Nizozemske i Njemačke, povezujući glavne izvore i tržišta sjeverozapadne Europe

7.18.

Povezivanje između sjeveroistočne Njemačke (područje Berlina) i sjeverozapadne Poljske (područje Szczecina) s odvojkom Schmölln-Lubmin (DE, područje Greifswald)

7.19.

Plinovod Cieszyn (PL) — Ostrava (CZ)

7.20.

Görlitz (DE) — Zgorzelec (PL): proširenje i međusobno povezivanje mreža prirodnog plina

7.21.

Proširenje Bernau (DE) — Szczecin (PL)

7.22.

Povezivanje između (off-shore) postrojenja na Sjevernom moru, ili od (off-shore) postrojenja na moru Danske do postrojenja na kopnu Ujedinjene Kraljevine

7.23.

Pojačanje transportnog kapaciteta između Francuske i Italije

7.24.

Međusobno povezivanje na Baltiku između Danske — Njemačke — Švedske

7.25.

Postrojenje za miješanje Winksele (BE) na pravcu sjever-jug

7.26.

Pojačanje kapaciteta Zeebrugge (BE) — Eynatten (BE)

7.27.

Pojačanje kapaciteta na pravcu sjever-zapad: Zelzate (BE) — Zeebrugge (BE)

7.28.

Izgradnja plinovoda između Danske i Nizozemske i povezivanje postojećih proizvodnih postrojenja na Sjevernom moru

8.1.

LNG terminal u Le Verdon-sur-mer (FR, novi terminal) i plinovod do skladišta Lussagnet (FR)

8.2.

LNG terminal u Fos-sur-mer (FR)

8.3.

LNG terminal u Huelvi (ES), proširenje postojećeg terminala

8.4.

LNG terminal u Kartageni (ES), proširenje postojećeg terminala

8.5.

LNG terminal u Galiciji (ES), novi terminal

8.6.

LNG terminal u Bilbaou (ES), novi terminal

8.7.

LNG terminal u regiji Valencija (ES): novi terminal

8.8.

LNG terminal u Barceloni (ES), proširenje postojećeg terminala

8.9.

LNG terminal u Sinesu (PT), novi terminal

8.10.

LNG terminal u Revithoussi (EL), proširenje postojećeg terminala

8.11.

LNG terminal na obali sjevernog Jadrana (IT)

8.12.

LNG terminal u priobalnom pojasu sjevernog Jadrana (IT)

8.13.

LNG terminal na obali južnog Jadrana (IT)

8.14.

LNG terminal na obali Jonskoga mora (IT)

8.15.

LNG terminal na obali Tirenskog mora (IT)

8.16.

LNG terminal na Ligurskoj obali (IT)

8.17.

LNG terminal u Zeebruggeu (BE, druga faza proširenja kapaciteta)

8.18.

LNG terminal na otoku Grain, Kent (UK)

8.19.

Izgradnja drugog LNG terminala u kontinentalnoj Grčkoj

8.20.

Razvoj podzemnih skladišta plina u Irskoj

8.21.

Skladištenja u južnoj Kavali (EL), prenamjena (off-shore) ispražnjenog plinskog polja na moru

8.22.

Skladištenje u Lussagnetu (FR), proširenje postojeće lokacije

8.23.

Skladištenje u Pecoradeu (FR), prenamjena ispražnjenog naftnog polja

8.24.

Skladištenje u regiji Alsace (FR), razvoj jama soli

8.25.

Skladištenje u regiji Centar(FR), razvoj razine podzemnih voda

8.26.

Skladištenje na pravcu sjever-jug Španjolske (nove lokacije) u Kantabriji, Aragoniji, Kastilji i Leonu — La Mancha i Andaluzija

8.27.

Skladištenje na mediteranskom pravcu Španjolske (nove lokacije) u Kataloniji, Valenciji i Murciji

8.28.

Skladištenje u Carriçou (PT): nova lokacija

8.29.

Skladištenje u Loenhoutu (BE), proširenje postojeće lokacije

8.30.

Skladištenje u Stenlilleu (DK) i Lille Torupu (DK), proširenje postojeće lokacije

8.31.

Skladištenje u Tønderu (DK), nova lokacija

8.32.

Skladištenje u Puchkirchenu (AT), proširenje postojeće lokacije, uključujući plinovod do sustava Penta West blizu Andorfa (AT)

8.33.

Skladištenje u Baumgartenu (AT), nova lokacija

8.34.

Skladištenje u Haidachu (AT), nova lokacija, uključujući plinovod do europske plinske mreže

8.35.

Razvoj podzemnih skladišta plina u Italiji

8.36.

Skladištenje u Wierzchowice (PL), proširenje postojeće lokacije

8.37.

Skladištenje u Kossakowou (PL), razvoj podzemnog skladišta

8.38.

Plinovod Malta (MT) — Sicilija (IT)

8.39.

Skladištenje u Litvi (nova lokacija)

9.1.

Stvaranje i razvoj povezivanja Nordijske plinske mreže: Norveška — Danska — Njemačka — Švedska — Finska — Rusija — baltičke države — Poljska

9.2.

Srednjenordijski plinovod: Norveška, Švedska, Finska

9.3.

Sjevernoeuropski plinovod: Rusija, Baltičko more, Njemačka

9.4.

Plinovod od Rusije do Njemačke, preko Latvije, Litve i Poljske, uključujući razvoj podzemnih skladišta plina u Latviji (projekt „Amber”)

9.5.

Plinovod Finska — Estonija

9.6.

Novi plinovodi od Alžira do Španjolske i Francuske i s tim u vezi povećanje kapaciteta unutarnjih mreža u ovim zemljama

9.7.

Povećanje transportnog kapaciteta plinovoda Alžir — Maroko — Španjolska (do Kordobe)

9.8.

Plinovod Kordoba (ES) — Ciudad Real (ES)

9.9.

Plinovod Ciudad Real (ES) — Madrid (ES)

9.10.

Plinovod Ciudad Real (ES) — obala Mediterana (ES)

9.11.

Odvojci u Kastilji — La Mancha (ES)

9.12.

Proširenje prema sjeverozapadu Španjolske

9.13.

Podmorski plinovod Alžir — Španjolska i plinovodi za povezivanje do Francuske

9.14.

Povećanje transportnog kapaciteta od ruskih izvora do Europske unije, preko Ukrajine, Slovačke i Češke

9.15.

Povećanje transportnog kapaciteta od ruskih izvora do Europske unije, preko Belarusa i Poljske

9.16.

Plinovod za transport prirodnog plina Yamal — Europa II

9.17.

Plinovod Yagal Sud (između plinovoda STEGAL koji vodi do trokuta DE, FR, CH)

9.18.

Plinovod SUDAL Istok (između plinovoda MIDAL blizu Heppenheima do spoja Burghausen s plinovodom PENTA u Austriji)

9.19.

Povećanje transportnog kapaciteta plinovoda STEGAL za transport dodatnog plina od češko-njemačke granice i od poljsko-njemačke granice kroz Njemačku do ostalih država članica

9.20.

Plinovod od izvora u Libiji do Italije

9.21.

Plinovod od izvora u zemljama Kaspijskog mora do Europske unije

9.22.

Plinovod Grčka — Turska

9.23.

Povećanje transportnog kapaciteta od ruskih izvora do Grčke i ostalih balkanskih zemalja, preko Ukrajine, Moldove, Rumunjske i Bugarske

9.24.

Plinovod St. Zagora (BG) — Ihtiman (BG)

9.25.

Transjadranski plinovod — plinovod za transport prirodnog plina uvezenog iz regija Kaspijskog mora, Rusije ili Bliskog istoka koji povezuje Italiju i energetska tržišta jugoistočne Europe

9.26.

Povezivanje plinovoda između njemačkih, čeških, austrijskih i talijanskih plinskih mreža

9.27.

Plinovod od ruskih izvora do Italije, preko Ukrajine, Slovačke, Mađarske i Slovenije

9.28.

Povećanje transportnog kapaciteta plinovoda TENP koji povezuje Nizozemsku s Italijom preko Njemačke

9.29.

Plinovod Taisnieres (FR) — Oltingue (CH)

9.30.

Plinovod od Danske do Poljske, vjerojatno preko Švedske

9.31.

Plinovod Nybro (DK) — Dragør (DK), uključujući plinovod za povezivanje do skladišta u Stenlilleu (DK)

9.32.

Plinska mreža od izvora iz Barentsovog mora do Europske unije, preko Švedske i Finske

9.33.

Plinovod od plinskog polja Corrib (IE), off-shore

9.34.

Plinovod od izvora u Alžiru do Italije preko Sardinije, s odvojkom do Korzike

9.35.

Plinovod od izvora na Bliskom istoku do Europske unije

9.36.

Plinovod od Norveške do Ujedinjene Kraljevine

9.37.

Povezivanje Pécs (HU) — Hrvatska

9.38.

Povezivanje Szeged (HU) — Oradea (RO)

9.39.

Povezivanje Vecsés (HU) — Slovačka

9.40.

Povećanje kapaciteta Beregdaróc (HU) — Ukrajina